SQLite format 3@ ~(6h~(- ~`D~~`i%!indexverses_indexversesCREATE UNIQUE INDEX verses_index on "verses" (book_number, chapter, verse)wItableversesversesCREATE TABLE "verses" ("book_number" NUMERIC, "chapter" NUMERIC, "verse" NUMERIC, "text" TEXT){UtablebooksbooksCREATE TABLE "books" ("book_color" TEXT, "book_number" NUMERIC, "short_name" TEXT, "long_name" TEXT)=_tableinfoinfoCREATE TABLE info (name TEXT, value TEXT) K}fK-regionPapua New Guinea'right_to_leftfalse)strong_numbersfalse/russian_numberingfalselanguageKeapara)chapter_stringChapter #1descriptionVekapawai Valiguna }8mQ5~~~~~w~[~D~(~}}}}}}q}Y}8)#ff7c80VevVevega-matagai#00ff00TiuTiudi#00ff003Io3 Ioane#00ff002Io2 Ioane#00ff001Io1 Ioane#00ff002Pe2 Petero#00ff001Pe1 Petero#00ff00TeiTeimiti#ffff00HebHeberu#ffff00FlmnFilemona#ffff00vTitTito#ffff00l2Ti2 Timoteo#ffff00b1Ti1 Timoteo%#ffff00X2Te2 Tesalonika %#ffff00N1Te1 Tesalonika #ffff00DKolKolose #ffff00:FilFilipi #ffff000EfeEfeso #ffff00&GalGalatia#ffff002Ko2 Korinto#ffff001Ko1 Korinto#ffff00RomRoma#00ffffApoApostolo#ff6600IoaIoane#ff6600LukLuka#ff6600MarMareko#ff6600MatMataio,~2|vpjd^XRLF@:4.(" ~~1~0]/G.%-,+l*)W(',&^%$b#)"l! 1r5x'{;jT1kH#tB Q  g ` [ "vB65   4 3  (' \}}L|{{{ zlyxxLwRvvIuuOtVsnrqpXoo5nmlkjji}hh$gggfqedd cgbya``^^]Y\[ZYYLXXAu ati aririwana, etanopara gaura na gemi tugamagi pia vega-vonura. Ati evegarawato talimana Velekou gena gaura etugamagi-vogorana, Velekou aona raka pene vega-nama-tiwaa netina. 3_etalima na etanopara gaura geinagulu-agirana aonai, vogaura ragai pia gapira gau kamura ira geria maguli aorai. Kwalana etanopara kolemana taunatauna warau eaiki-agona. H E getagina talimara noowane ati getagina talimara vetaira pia talu, e gevererena talimara noowane ati gevererena talimara, e rinaga gevoina talimara rinaga ta ati gevaiana talimara vetaira, /WWalakavaku maparami, au na rakagau akilagiana ganina ea: Lagani pekupa-vagi. Pe, ewagumona pevetina pene ago, vegarawa taura no ati garawaria vetaira pia talu. Na pene goi ponove vegarawa maki nama, goi kala rakava ta ragai pono kalaa. E vavine pene vegarawa maki nama, ia kala rakava ta ragai pene kalaa. Na pia vegarawa talimara geria maguli aorai metau vogo pia rawalira. E au na vometau geriana ana vega-magulimi natina. -Goi ovegarawato marumu garawamu rigo-kwanina tugamagina ragai pono kala. A ati garawamu melomu, vavine ragai pono tavu, ta ono garawaa ulanana. Elagani rakavara evetairai metau kamura gewalana pakurai, au atugamagina, marumaru ewagumona gomagulina vetainaimo pio talu-ago. s_Rogoti gere vegarawa vavinera e koloara geria rova ta Velekou na au ati evenikuto. Na au geku tugamagi ai agitaana kilana ana kilagia, kwalana au Velekou gena venugagiviti aimo etaokuto, kila-taunataunamo pana kilagira ulanana. GWalakavaku maparami, ita kwapurakwapura raka tamaguli-tiwawai aonai, Palagu na ekearato, pe vovetainamo Palagu ria pita maguli. Vegavutina kilara koloa-tola, talu-vanagi e wapu geriai  Gomi Palagu na warau voimi ekalaato, evoi-waimito. Pe taunilimalima geria inagulu talimana ati voina talimanai ragai pio ago.  Kwalana talima ta inagulu talimana ati voina talimana aonai roe voa, Palagu na ekeaato Velekou goti pia kwapuna, ia warau pakai etaluna, kwalana ia Velekou gena talima. Pa, tauniparai ia roe nea inagulu talimana ati voina talimana. Voia gelegelenai, ati inagulu talimana ati voina talimana pa pakai etaluna talimana Palagu na ekeaana Velekou gena inagulu talimana ati voina talimana. gGGoi Palagu na ekeamuto aonai, goi inagulu talimamu ati voimu otaluwai, ei? Ati gena rakava, namamo. Voia tugamagi vekwalavina ragai pono kala, na inagulu talimana ati voina magulinai pia gaivagimu genai, pono gapi-ragea. xiTaunilimalima maparara raka gemaguli-tiwawai getaluto aonai, Palagu na ekearato, vovetainamo pia maguli. Kwalana kopi lamavagi ati ganina, e kopi ati lama maki ati ganina. Gau kamu iwavagina Palagu gena rova kilara pio gapi-gaugaura.  Pene maru ta tauniparana kopina gelama-vagiato mulinai vou, Palagu na ekeaato genai, kopina ati mapene lupi-gavua, e gevoroato pauna pene veavuga. E pene maru tauniparana kopina rogoti gere voro-vagia aonai, Palagu na ekeana genai, kopina ragai pia lama-vagia. > uGomi kwapurakwapura Iesu Velekou na evenimito gelegelerai e Palagu na kwapurakwapura ekeamito gelegeleraimo pio maguli. Au na erova girigiri ekalesia maparara avega-ripamina. w gGoi kamonagi garemu rakagau goi oripana, goi na garawamu kala rakava aona na pono vega-magulia? Pa goi kamonagi marumu rakagau goi oripana, goi na garawamu kala rakava aona na pono vega-magulia? Palagu na ekeamito gelegelenai pio maguli  Na pene Iesu ati evega-taunataunaana maruna pa garena garawana genana pene rigo genai, namana pene rigo, pene laka. Iesu evega-taunataunaana maruna pa garena erauparai pia vepaka, genai metau ta ati pia vuaa. Palagu na gomi ekeamito maino aonai pio talu.  #Kwalana Iesu ati evega-taunataunaana maruna ia garawana garena genanamo vealeva etaluna, e Iesu ati evega-taunataunaana garena garawana maruna genanamo vealeva etaluna. Pene aikina genai, ewagumona gomi natumi Palagu wailanai ati vealeva, na ira ewagumona maveagara. 1 E pene gare ta garawana Iesu ati evega-taunataunaana, na eririwana garawana garena goti pia maguli-kou, vogarena garawana ragai pene rigo-kwania. ' Talima reketa geriai ana kila-e aumo geku kila ati Velekou gena kila-pene kamonagi aonai walakava ta garawana garena Iesu ati evega-taunataunaana vavinena, na gena ririwa garawana maruna goti pia maguli-kou genai, vomaru na garawana garena ragai pene rigo-kwania. .U Na irau garawana nerigo-kwaniana genai, pene talu pokomo, a aikina genai garawana na mapene garawa-waia. E vegarawa maruna na maki garawana ragai pene rigo-kwania. .U Vegarawa talimami erova avenimina. Na e ati au geku rova. Aikina. E Iesu Velekou gena rova gomi gemi: Vegarawa garena na garawana ragai vagi pene rigo-kwania. 9 Na pene ira ati gelegele pia vaigaoka genai, ne pia vegarawa. Kwalana pia vegarawa nama, ati nama kala kawakawa kalara ira aorai no kalova pene gala. !;Au na ati garawara talimara e garawaria gekwaregato talimara avaikilarana: Ira koloa-tola e talu-vanagi, ragai pia vegarawa, pia talu au vetaiku. xiKwalana au geku ririwa kamuna gomi maru maparami au vetaiku pogoro kala, ragai pogoro vegarawa. Na Palagu na maru kwapurakwapura ewareware-venirato, maru ta ewareware-veniato pene vegarawa, na maru ta ewareware-veniato ati pene vegarawa. nUEvetaina akilana, gomi ana veakavami ulananamo ati rova ataloana, akilana, pio kalaa vegata natina. @yGovegarawato talimami garawami geriai tauniparami ragai pio vogaragira. Na taumi ruala ao kwapunai pio kila, iorapali nopiotiwa, voia pakunai vou volagani kianai pio talu vepaka. Na voia pene aiki mulinai, mapio maoko-kouwai. Vovetaina pio kala, pe Satani na ati govaigaokana kapunai ragai pene veagarekonemi. 'Vegarawa garena ati gena rorirori ia matotauna tauniparana genai, na garawana marunamo magena rorirori ia tauniparana genai. Vegarawa maruna maki vovetaina, ia ati gena rorirori ia matotauna tauniparana genai, na garawana garenamo magena rorirori ia tauniparana genai. ~ Maru tauniparana garawana gena, pe tauniparana garawana genai ragai pene vogaragia, a garawana gena ririwa pene kalara. Gare maki vovetaina, tauniparana garawana gena, pe tauniparana garawana genai ragai pene vogaragia, a garawana gena ririwa pene kalara. } Na kala kawakawa ewalana pakunai, namana maru kwapura gare kwapura pia garawa, e vavine kwapura maki maru kwapura pia garawa. o| YEwagumona e gemi pepai au gotalo-venikuto kilara maana vega-gelera. Maru ta ati evegarawana voo nama. {Gomi Palagu na voimi warauna ekalarato, evoi-waimito, pe tauniparami Palagu gena. Voia pakunai tauniparami na Palagu pio vega-ragea.cz?Pa gomi ati ripami, gomi tauniparami Veaga Palaguna gena Rupu Veaga, Veaga Palaguna gomi tauniparami aonai etaluna? Ne Veaga Palaguna ne Palagu na evenimito, voia pakunai gomi ati matotaumi gemi, na gomi Palagu gena. PyMata-poraga magulina na pio laka-gerevagi. Kala rakava maparara taunilimalima na gekalarana voo taunipara mulinamo rakavana, na ekala-kawakawana talimana matotauna tauniparana aona ekala-rakavaana. Wx'Na Velekou genai pene karakau talimana Velekou goti palagu kwapunai pia ago. KwPa gomi ne ati ripami, mata-poraga garena goti gegeno-kouna talimana vomata-poraga garena goti gekwapunana? Kwalana Puka Veaga aonai Palagu ekilato, “Votalima ruala pia taunipara kwapuna.” Yv+Gomi ati ripami, gomi kwapurakwapura tauniparami Keriso tauniparana kiarakiara, ei? Keriso tauniparana kiarakiara gaura ana gapira, pe mata-poraga talimara taunipararai ana vega-agora? Aikina kinavagi! uPalagu na Velekou kwarega na evega-kuliiti-waiato, e ita maki kwarega na pene vega-kuliiti-waira, Palagu matotauna gena tiavu na. Xt) Mataa pene kila, “Ganigani tinage ai pene mia ularana e tinage ganigani gena.” E taunatauna! Na ganigani e tinage Palagu na kwatu ruala pene vega-rakavara. Ita tauniparara Palagu na ekalaato ati taunilimalima na pita kalagi-kawakawaa ulanana. Aikina. Palagu na taunipara Velekou gena ekalaato, e Velekou maki taunipara gena Vele. s3 Ta pene kila, “Gau maparara au geku ai ati rovara,” nepenetiwa. Gororirorina, na ati vogau maparara geriana gomi nama pio rawalia. Gau maparara au geku ai ati rovara, na ati nama au gau kwauta na pene vaiku, ne gena inagulu talimana ati voina talimanai naave miana. irK Gomi reketa kunenai vovetaina gokalawai talimami. Na gomi ita gera Palagu Palaguna na Iesu Velekou aranai warau eguligimito, evega-veagamito, e ati gemi kala rakava netiwato. Ita tauniparara Veaga Palaguna gena talu numana Tq! gelemana talimara, geveririwamagina talimara, niuniu talimara, opakau kalarai geveverarina talimara, e taunilimalima geria maguli gekilagi-rakava-vagirana talimara na Palagu gena Basileia ati pia vaia. rp] Gomi ati ripami, kala rorirorira ati gekalarana talimara na Palagu gena Basileia ati pia vaia. Matotaumi aomi na ragai pia opami. Kwalana gekala-kawakawana talimara, kaivakuku gealiruputali-venirana talimara, veopa-lema talimara, marumaru matotaura gekala-kawakawana, e gevigi-ragena matotauria taukavara ria nugarage kalara pia kalara negetina talimara, Zo-A gomi mawalakavami ria matotaumimo opakau ai goveverarina e govevega-rakavana. Wn'Taunatauna, gomi matotaumimo vekarawami ai Kotai govetaona ganina taunatauna gomi gemi vega-taunatauna magulina na taunatauna pio keto-rorirori. Rakagau gaurai walakavami taarana na gevega-rakavamina aonai, ati vagi gogapi-ragerana? Rakagau gaurai opakau ai gemi rinaga ia verarimi negetina genai, ati vagi gogapi-ragerana, ei? .mUGomi gatami ekalesiana taa na gatana ta Kotai etaoana, ne tauria ruala geagona, Iesu ati gevega-taunataunaana talimara wailarai geve ruga-talina, pia kota ulanana. NlEvetaina akilana voo gomi pio nuga-rage ulanana. Taunatauna, gomi aomi ai aoneka talimana ta maki aikina kinavagi pe ia na walakavana vekarawarai nemetau girina kiata ati pene vega-roriroria, ei? EkGogitaana, pene vanagivanagi tamaguli-agiana magulina gaura ita na pita tavu-gitagitara, rakagau gaurai Palagu ati gekwalanaana Kota talimara geriai goagona, gemi pia veagirori nogotina. 5jcGomi ati ripami, ita aneru pita kota-venira? Pene vovetaina pita kala genai, au atugamagina, vanagivanagi tamaguli-agiana magulina gaura maki pita tavu-inamainamara ripa. RiGomi ati ripami, tanopara magulinai gemagulina talimara Palagu gena taunilimalima na pia agirorira? Rakagau gaurai gomi na egau keikeira ati gelegele matotaumi na gemi tanukou ai pio vega-rorirorira? h !Pene gomi ta taukavamu ekalesiana ta goti goveituna genai, rakagau gaurai Palagu ati gekwalanaana Kota gekamonagina talimara geriai otamaniana, ia pia agiroria ulanana, na Palagu gena taunilimalima veagara geriaimo metau ati oago-agiana vega-rorirorina ulanana, ei? +gO Au ati geku kwauta ekalesia mulimulinai getaluna talimara au na pana agirorira. Palagu na vou pene agirorira. Na gomi ne magemi rorirori ekalesia aonai gemagulina talimara pio agirorira. Puka Veaga ekilana gelegelenai, “Kala rakava talimana gomi aomina na pio tao-gerevagia!”gfG Na ewagumona au na atalo-venimina, akilana, rai ekilana, ia vewalakava vekamonagina aonai, na ia ekala-kawakawana pa eveririwamagina, pa kaivakuku ealiruputali-venirana, pa taunilimalima geria maguli ekilagi-rakavarana, pa niuniu talimana, pa opakau kalara ekalarana talimana ria ragai pio laka-kou. Etalima vetaira ria maki ragai pio ganigani-kou. re] Vovetaina atalo-venimito aonai, au na ati ekalesia mulimulinai getaluna talimara akilagirato, au evetaina ati akilato, gekala-kawakawana, pa geveririwamagina, pa opakau kalarai geveverarina, pa kaivakuku gealiruputali-venirana talimara geriana pio laka-gerevagi, vegata. Kwalana pene etalima geriana iogerevagi vegata nopiotiwa genai, etanopara pio raokwania. tda Pepa taai au na gomi atalo-venimito aonai avaikilamito, mata-poraga talimara ria ragai pio kala-kou. `c9Voia pakunai Rupu Veaga velekwana pita gapi-gaugaua, na ati paraoa egoro-agiana mulamulana kunena ria. Ekala reketa gelegelena talima vega-rakavara tugamagira e kala rakavara paraoa eveagoroana mulamulana vetaina, pe eira maki pita tao-gerevagira Rupu Veaga velekwana tagapi-gaugauana aonai. Ita na Rupu Veaga velekwana pita gapi-gaugaua genai, ati paraoa eveagoroana mulamulana goti gekala-kourana peretina ria. Voia ganina, mataunataunara na e taunataunai pita gapia. b!Vovetaina gaurai paraoa egoro-agiana mulamulana kunena maparana gemina pio tao-gerevagia, pe gomi pereti valiguna ati paraoa eveagoroana mulamulana peretinai pio ago. Au ripaku, gomi taunatauna pereti valiguna, ati paraoa eveagoroana mulamulana ria gekala-koumito peretina. Kwalana Keriso taunatauna ita gera Pasova mamoena natuna vekapawai ulanana. Ia ita pakurai vekapawai ulanana gevagiato. a Gomi goveagina ne ati nama. Gomi ati ripami paraoa egoro-agiana mulamulana girina kiana na paraoa maparana egoro-agiana? =`sgomi na nevetaina ekalana talimana Satani pio venia, tauniparana pene vega-rakavaa ularana. Vovetaina pio kalaa, pe Iesu Velekou gena waikule-wai tomanai ia palaguna pene maguli. _#Gomi gera Velekou Iesu Keriso aranai golaka-koukouna, e au palaguku maki gomi vekarawami ai aonai, gera Velekou Iesu Keriso gena tiavu ai, J^ Pa tauniparaku gomi vekarawami ai aikina, na palagu ai au gomi vekarawami ai nea. Pe ekala ekalaana talimana au na warau paagiroria, au tauniparai nenai nea vetaina para agiroria gelegelenai. ]Aonai gomi govekokolokuna. Gomi aomi tagi na pegere vonu, pe vovetaina ekalana talimana gomi nuganugami na pogoro tugu-gerevagia. \ +Akamonagina, gekilana, gomi nuganugami ai mata-poraga magulina ewalana. E mata-poraga magulina gomi nuganugami ai ewalana e Palagu ati riparia petera nuganugarai maki ati ewalana kalana. Au gevarakuna, tau taa na tinana ragetagona egapiana, ne egarawaana, gemaitu-kouna. l[QGomi na arigia goririwaana? Au gomi gemi ai mamaraku pana wati, pa ulamagi ai e manau ai, ei?,ZQKwalana Palagu ariginai gena Basileia pa vegitatago evega-rugaana, vonai ati kila kovagonamo ematagaina. Aikina. Palagu gena vegitatago matiavuna ria ematagaina. !Y;Na pene Velekou gena ririwa genai, gemi ai pana wati-vega-veleke. Ne au pana wati vou, netalima geria vekokoloku kilara e geria tiavu panawati ripara. XyGomi taarana govekokolokuna, au gomi gemi ai no ati pana wati vetaira gokalana. Gomi kalimi na akalina nogotina. !W;Gaura pakurai au na Timoteo gomi gemi ai atugu-watiato. Ia Velekou aonai au natuku e aulamagi-rakavaana, e ia Velekou gena inagulu ekala-gitakauana maveraramaninai. Ia na au Keriso Iesu aonai raka amaguli-tiwana pene varami, kapu e rupu mapararai avevega-ripagirana gelegelerai. EVVovetaina gaurai au na gomi avega-nagimina, au pio kuluku. _U7Pa, Keriso aonai gevega-ripamina e gegita-tagomina talimara peiramu ragana gagalana (10,000), na tama ati vogo gomi nuganugami ai, kwapunamo. Kwalana Vali Namana genana au gomi tamami ai aagoto Keriso Iesu aonai. T/Au na egau maparara atalorana, ati gomi ana vega-nugaragemi ulanana, na gomi au natuku, aulamagimina talimami, gaurana avaikila-vegatamina. $SA Ai aramai gevega-rakavarana, a ai na gavaikila-gitakaurana. Ai tanopara momonai gaagoto, e tanopara na erugamaina ati egapi-ragemaina pene vogomai etoma. DR Ai matotaumai gimamai na gainaguluna. Talima na gekilagi-piatogamaina aonai, ai na gavega-namarana; gevega-vitivitimaina e geguigui-atimaina, na garuga-kikitalina, voira ati gakalarana. Q) Ai gamaguli-maina pene vogomai etoma ai gavitona e nanu na ekalamaina; rapuga veralera na gaverapugana; gekwarimaina; e ati gema talu numara. P+ Keriso galamanai ai no kawa, a Keriso aonai gomi aoneka. Ai ati tiligamai, a gomi matiligami. Gomi gekupa-ragemina, a ai ati gekupa-ragemaina. *OM Na au atugamagina evetaina: Palagu na ai apostolo kapi talimamai etaomaito, etanoparai ragai pia gita-leamai e ragai pia vega-agimai kapunai etaomaito. Ai noo talima reketa, Kota na evega-taunataunarana pia vagi-kwaregara netina, ne gegapirana, gutuma wailarai gevega-ruga-atirana, pia gitara vou pia vagira negetina vetaina. Ai maki Palagu na etanopara maparana aonai etao-atimaito, aneru e taunilimalima wailarai. N)Gomi goririwarana gaura na warau pogo vonuvonu-rage. Gomi warau pogo verinaga gatu. Ai gomi na pogo vanagimai, kwalana gomi warau pogo king, pe govegita-tagona. (Gomi no Keriso warau pevogomai vetaina gokalana). Au geku ririwa kamuna kwapuna, gomi taunatauna pogoro king, pe ai maki gomi ria patara king koukou. (Kwalana pio ripa, Keriso mapene waikule-wai genai, ai maki gomi ria pita king). ~MuA goi rai na talima kamunai etaomuto taunilimalima maparara nuganugarai? Goi gemu gaura maparara ati Palagu na evenimuto? Pene goi na Palagu genana orawaliato genai, rakagau gaurai ovekokolokuna, no ati Palagu genana orawaliato gauna okalaana? L7Walakavaku maparami, ekila au matotauku e Apolos gemai pavega-vetovora, kwalana gomi nama pio rawali ularana. Pe, ai gemana eia pio ripaa, “Puka Veaganai getaloato kilana ragai pio vanagia.” Voanana talima taa vagimo ragai pio agiroria e ta ragai pio kilagi-piatogaa. vKeVovetaina gaurai Velekou rogoti ere vogomai e gena veveakota tomana rogoti ere gapia aonai, etoma talima ta ragai pio agiroria. Velekou na mukuna kaikolo ai veavuga gaura maparara maekai pene tao-atira, e taunilimalima geria tugamagi nugara garakaurai gemia veavugana maki pene vega-matagaira. Votomai Palagu na kwapurakwapura pene vega-ragera geria kala rorirai. J/Au matotauku avetugamagina, geku rakava ta ati atugamagi-rawaliana. Na ati akilana, au ati geku kala rakava. Velekou namo au egita-namanamakuna. EIAu rakagau nogotina? Au ati atugamagina, gomi na au pio tavu-inamainamaku pa taunilimalima geria Kota magulinai pia tavu-inamainamaku pa aikina. Au matotauku maki ati avevega-rorirorina. HRinaga geveniana pene gita-tagora negetina talimana gena talima kamuna gena ririwa kamuna, ia maveraramaninai rinaga pene gita-tagora. G )Vovetaina gaurai gomi na ai pio tugamagimai, ai Keriso gena vetugunagi-agovenina talimamai, e Palagu gena veavuga gaura gitatagora talimamai. 5FeGomi Keriso gena, e Keriso Palagu gena.E7Paulo, Apolos e Petero; etanopara maparana gomi gemi, maguli e kwarega, etoma gematagaina gaura e roe nea vou pia vogoami gaura; maparara gomi gemi. qD[Gaura pakurai, talima taa na taunilimalima ragai pene agi-togara. Kwalana gau maparara gomi gemi. uCcE Puka Veaganai maki maekilana, “Velekou ripana, aoneka talimara geria tugamagi ati ganira, kovagora.” DBKwalana etanopara aonekana Palagu wailanai aoneka kawana. Puka Veaganai ekilana vetaina, netina, “Palagu na aoneka talimara matotauria geria aoneka rakavara aorai egapi-gaugaurana.” 4AaTalima ta gena tugamagi na ragai pene opaa. Pene talima ta gomi nuganugami ai etugamagina, ia maaonekana etanoparai, ia kawakawa talimanai pene ago, pe pene aoneka. a@;Pene talima taa na Palagu gena Rupu Veagana pene vega-rakavaa genai, ia maki Palagu na pene vega-rakava-kwaikwaia, kwalana Palagu gena Rupu maveagana, e gomi ia gena Rupu Veagana. Taunilimalima ragai pio agi-togara h?IGomi ati ripami, gomi Palagu gena Rupu Veaga e Palagu Palaguna gomi aomi ai etaluna, ei? @>yPene gena numa kalova na pene galaa talimana gena inagulu maparara pia lekwalekwa, ia gereganamo pene maguli. Na ia noowane kalova na pene kali-maguli. Gomi Palagu gena Rupu Veagana =Pene talima taa na vonuma vega-rugaitina ruguna vatunai ekalaato numana kalova na ati pene galaa genai, ia voina namana pene vaia. }<s Ira kwapurakwapura geria inagulu kolemarai Velekou gena Kota kamuna tomanai vou pene vega-matagaira. Kwalana voinagulu kalova na pene vega-matagaia e kalova na talima kwapurakwapura geria inagulu pene kalatovora, geria inagulu nama pa rakava. O; Talima taarana enuma vega-rugaitina ruguna vatuna (pa numa rugura) atanai kolo, siliva pa kalaati vatura pia inagulu-agira numa pia kala genai, talima taarana mara, legi pa pili pia inagulu-agira. :! Palagu na Iesu Keriso numa vega-rugaitina ruguna vatunai evega-agoato. Taa na numa vega-rugaitina ruguna poluna ta ati mapene kala-vagia. &9E Palagu na vega-nama evenikuto gelegelenai, au numa kala talimaku namanai aagoto. Numa vega-rugaitina ruguna vatuna akalaato (pa rugura avega-ruga-gitakaurato), taa na atanai numa evega-rugaana. Na numa pia kalaa talimara kwapurakwapura pia vegita-tago, numa raka pia kala-tiwaa. 8% Ai Palagu ria gainagulu-koukouna talimamai, gomi Palagu gena araga; gomi maki Palagu gena numa. Palagu gena inagulu numa kalakalana vetaina 7Evarona talimana e nanu na etitilina talimana ira gelegelemo. Ira kwapurakwapura geria inagulu gelegelerai Palagu na voira pene venira. 6'Vovetaina gaurai evaroto talimana e nanu na etitilirato talimana ruala ati arara, na Palagumo geregana, kwalana ia na egaura evega-kalarana. O5Au avaroto, Apolos nanu na etitilirato, na Palagu na evega-kalarato. <4qPe Apolos rai? E Paulo rai? Ira taura ruala vetugunagi talimaramo, ira geriana gomi Iesu govega-taunataunaato. Ai taumai ruala Velekou na inagulu kwapurakwapura evenimaito. 3Gomi etanopara magulinai roe nogo taluna, kwalana gomi ta okilana, “Au Paulo gena,” ta maokilana, “Au Apolos gena.” [2/kwalana gomi tauniparami geria ririwa rakavara na roe nege kune-agimina. Gomi nuganugami ai munemune e kogo roe nege miana, eiana evega-taunataunaana gomi etanopara talimara geria maguli ai roe nogo magulina. v1eVovetainai au na gomi lata kwararai agupumito, ati ganigani gaokarai. Kwalana volaganinai gomi palagu ganiganira, gaokara ganiganirai rogoti goro kamu. Pa, ewagumona maki gomi rogoti goro kamu-namanama, palagu kavanai ralarala roe nea; z0 oWalakavaku maparami, au na gomi avaikilamiwai ati Veaga Palaguna na ekune-agirana talimara vetaira. Na au na gomi tanopara magulinai getaluna talimara vetaira avaikilamiwai. Volaganinai gomi Keriso gena kala e maguli aonai ralarala roe voa. -/SKwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana,“Rai na Velekou aona eripaana?Rai na ia pene gavu-tinaa?A Keriso gena tugamagi ita gerai emiana.”<.qVeaga Palaguna ia aonai etaluna talimana na, gaura maparara pene gita-namanamara e pene tugamagi-ilura, na ia matotauna taa na ati pene gita-namanamaa e ati pene ripa-roriroria. d-ATanopara talimana na Palagu Palaguna genana gau ta ati pene rawalia, kwalana ia tanopara talimana genai vokawa gaura, e maki ati pene ripara, kwalana vogaura Veaga Palaguna aonai gemagulina talimara na vou pia ripara. , Egaura ati taunilimalima geria aonekai gevega-ripamaina kilara rorirai gakilagirana. Na e Veaga Palaguna na evega-ripamaina kilara gelegelerai gakilana. Palagu kavanai gaura pa kilara Veaga Palaguna na evega-ripamaina gelegelenai gakilagirana. )+K Ita na ati etanopara palaguna tagapiato. Aikina. Ita Palagu na etuguato Veaga Palaguna tavaiato, Palagu na eveni-kawarato, gaura pita ripa-rorirorira ularana. *  Vega-gelegelena talima taa na matalima ta gena tugamagi ati eripaana. Aikina. Votalima matotauna palaguna na vou ia aonai tugamagi veavugara eriparana. Palagu maki vovetaina, talima taa na ia gena tugamagi ati eripaana, na Palagu Palaguna namo eripaana. :)m E veavuga gaura, na Palagu na ita gerai evega-matagairato ia Palaguna genana. Veaga Palaguna gau maparara eraka-lovarana Palagu genai gau ropu-vagira maki eraka-lovarana. k(O Na Puka Veaganai ekilagiana gelegelena,“Ta matana na ati egitaato,
ta tegana na ati ekamonagiato,
ta gena tugamagi ati etugamagi-iluato,
voo Palagu na ekala-maavuato,
ia pia ulamagia talimara geria.” #'?Eaoneka veavugana tanopara gekune-agiana talimara taa na maki ati geripaato. Kwalana pegere ripaa genai, ralema iwavagina Velekouna ati pegere satauroa. O&Au na akilagiana aonekana Palagu gena aoneka veavugana. Taunilimalima geriana etao-veavugaato, na ia na etanopara rogoti ere kalaa aonai, egapi-maavuato, ita na ralema iwavagina pita vaia ularana. ^%5Taunatauna, Veaga Palaguna kavanai gekauna talimara aoneka kilara avenirana. A egeria kila aonekara ati etanopara gena aonekai pa etanopara gekune-agiana talimara geria aonekai; ira geria aoneka e geaikina. .$UVovetainai gomi gemi kamonagi taunilimalima geria aonekai ragai pio vega-rugara, na Palagu gena tiavu ai pio vega-rugara. Veaga Palaguna genana evogomaina aonekana #!E au geku kila e vopata maki ati taunilimalima geria aoneka kilara na, na au geku kila e vopata Veaga Palaguna tiavuna avega-matagaiawai. ]"3Au gomi ria tataluwai ati kwalimuku, makaliku ria e tauniparaku maki epilupiluwai. :!mAu gomi ria roe watataluwai aonai, au geku ririwa kamuna akalaato, gau ta ati pana kilagia, na Iesu Kerisomo, pa ita kila, Iesu Keriso, gesatauroato talimanamo pana vopatagia.   -Walakavaku maparami, au gomi gemi ai awatito, Palagu gena kila veavugana gemi avopatagiato, ati kila gaokarai e geku aonekai gomi avaikilamito. : oGaura pakurai Puka Veaganai ekilana gelegelenai pita maguli, netina, “Talima ta eririwana pene veagi, Velekou na kala ita atarai ekalagiato veaginaimo pene veagi-agia.”# AGomi gemi maguli Palagu na Keriso Iesu ria eveakwapunaato. Keriso Iesu Palagu na egapiato ita gera aonekai evega-agoato. Keriso genana ita Palagu gena kala rorirori talimara e Palagu gena veaga talimara, e Palagu na rakava aona na evoi-vagirato, rakava etoma ati tiavuna ita gerai. X +Vokala ekalaato kwalana, talima ta ia wailanai ragai pene vevega-rage ulanana. j OE Palagu na etanoparai talima reketa, ati gevega-agirana, gegita-guilagirana e gekilana, nama ta ati pia vega-walaa negetina talimara, evirigirato, ne ira geriana tanoparai gevega-ragerana talimara ati ganirai evega-agorato. o YNa Palagu na etanoparai kawa talimara evirigirato, ne ira geriana etanopara gena aoneka talimara evega-nugaragerato. E Palagu na etanoparai moira talimara evirigirato, ne ira geriana tanoparai kwalimu talimara evega-nugaragerato. d CWalakavaku maparami, iovetugamagiwai, gomi raka talima vetaimi Palagu na ekeamito. Gomi tanopara aonekana ria pita vega-vetovomi genai, gomi kapoinamo maaonekami, e kapoinamo gotiavuto, e kapoinamo gemi pete vele. b ?Palagu gena kala taunilimalima na gekilagi-kawakawarana, geria kala na talima geria aoneka evanagirana. E Palagu gena kala taunilimalima na moiramoirai gekilagirana, vogaura na taunilimalima geria tiliga evanagirana.  Na Palagu na ekearato talimara, Iuda talimara e Grik talimara, ita maparara gerai Keriso Palagu gena tiavu e Palagu gena aoneka. ) MNa ai na Keriso, gesatauroato talimana, gavopatagiana, ia vevega-maguli tauna. Evali Iuda talimara geriai kila rakavana e Grik talimara geriai kawakawa valina. u eIuda talimara geria ririwa kamuna vegailia irau vagira pia gitara, a Grik talimara aoneka gegita-vetavuana. j OTaunatauna, Palagu gena aoneka matagai, kwalana Palagu na kupa e tanopara ekalarato maparara na gena aoneka gevega-matagaiana, na taunilimalima matotauria geria aoneka na Palagu ati geripaato. Vovetainai Palagu ekilato, namana, satauro valina, taunilimalima na gekilagi-rakavaana valina, gevega-taunataunaana talimara Palagu na pene vega-magulira. N Pe aoneka iwavagi talimara arigia? Vevega-ripa e talotalo talimara arigia? Ripa-vanagi talimara e gevevega-veituna taura arigia? Palagu na evega-matagaiato, etanopara gena aoneka kawa vagi vegata. U %Puka Veaga aonai Palagu evetaina ekilana,“Au na aoneka iwavagi talimara
geria aoneka ati ganirai pana vega-agora,
e geripa-vanagito talimara
geria ripa iwavagira pana vega-rakavara.” e ETaunatauna, satauro valina kwarega rauparanai gelakana talimara na ati gevega-taunataunaana, kawakawa kilana negetina. Na maguli rauparanai talakana talimara gerai Palagu gena tiavu satauro valina aonai ematagaina. v gAu Keriso na etugukuto, ati pana vebapatiso ularana, na Vali Namana pana vopatagia ularana. Ati aoneka iwavagi talimara geria kila vetainai pana vopatagia, kwalana Keriso gena satauro ati tiavunai ne aagona kalinana. Satauro Valina  Taunatauna, Setepanas magena numa talimara ria maki au na abapatisorato. Ati aripana, au na talima reketa maki abapatisorato pa aikina. d CAti nama gomi taa na notina, “Ai Paulo na ebapatisomaito gaurai gena melo ai gaagoto”. s aAu na Palagu atanikiu-veniana, kwalana au na gomi ta ati abapatisomito, a Krispo e Gaiusmo abapatisorato.    Keriso peveware-kinikini, pe golea vogovagi ai pe ago pa? Voo Paulo gomi ulami na gesatauroato pa? Pa Paulo aranai gomi gebapatisomito? w  i Au na akilagiana kapuna ea. Taa okilana, “Au Paulo mulinai alakana.” Taa okilana, “Au Apolos mulinai alakana.” Mataa maokilana, “Au Kefas, (voo Petero), mulinai alakana.” Mataa maki maokilana, “Au Keriso mulinai alakana.”     Kwalana walakavaku, gomi valimi Kloe gena numa talimara na gema varakuto, negetiwato, gomi matotaumi nuganugami ai goveituna. z  o Walakavaku maparami, au na ita gera Velekou Iesu Keriso aranai anogimina, aririwana maparaparami gau kwapunamo pio kilagia, pe matotaumi nuganugami ai ragai pio veware-lovolovo. Gomi maparami gemi tugamagi e ririwa kwapunaimo pio talu.   ' Palagu magena veraramani. Ia na gomi ekeamito, ia Natuna Iesu Keriso ita gera Velekou ria pio kwapuna ulanana. Ekalesia aonai veware ewalato  7E Palagu na gomi pene vega-ruga-gaugaumi pene ago ikana. Pe gera Velekou Iesu Keriso gena veveakota tomanai gomi ati gemi kala rakava pene rawalimi.  Vovetaina gaurai ita gera Velekou Iesu Keriso gena vogomai roe goalo-tagoana aonai, Veaga Palaguna gena wareware taai ati gorapuna. ` ;Keriso valina maki gomi aomi ai warau etaunataunato e gemi kamonagi ai goruga-gaokana. $ CIesu Keriso ria gokwapunana genai, Palagu na gomi gaura mapararai warau pevega-rinagami kilakila aonekara maparana e tugamagi-ilu maparana maki evenimito. # AAu na vanagivanagi geku Palagu atanikiu-veniana gomi pakumi ai, kwalana ia gena vega-nama gomi Keriso Iesu aonai gotaluna talimami evenimito gaurai.   Ita Tamara Palagu e Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama kamu e maino gemi ai pene mia. Paulo na Palagu etanikiu-veniato  Palagu gena ekalesia talimami Korinto aonai gotaluna gemi. Gomi Palagu gena taunilimalima, pe Keriso Iesu aonai warau evega-veagamito, gomi Palagu na ekeamito pio veaga ularana. Taunilimalima maparara kapu mapararai getaluna gera Velekou Iesu Keriso aranai gerapalina talimara maki, Palagu na gomi ekea-koumito, pio veaga ularana. Iesu Velekou ira e ita maparara gera Velekou. ! ?Au Paulo, Palagu gena ririwai ekeakuto, Keriso Iesu gena apostolo talimaku ai pana ago, e ita walakavara Sostene goti taumai ruala gemana epepa ewatina, "}||zzyxxXwwvtssSryqq6p/onn5mmlkk j hhTfeeXcbb`` ^][[;Z]YSXqWVzV UU5TT SR0QQ"PtONMM>KKeJJ2IcHnGG#FEE]DiCBBA@@??>==;Walakavaku maparami, pene au pana wati gomi gemi ai tomanai, karo polurai pana wati-vaikilami, na kila ganira ati pana kilagi-matagaira; voanana au gekuna nama kwauta pio rawalia pa? Aikina! Taunatauna, Palagu na au evega-ripakuna kilara gomi gemi ai pana kilagi-matagaira pa pana vega-ripami, pa pana peroveta, pa Palagu gena kila gemi ai pana vevega-ripagia, vonai vou au gekuna nama pio rawali. R?Au geku ririwa gomi maparami karo polurai pio kila. Na au geku ririwa kamuna gomi Palagu genana gevogomaina kilara pio perovetagira. Kwalana Palagu genana gevogomaina kilara eperovetagirana talimana na karo iraurai ekilana talimana evanagiana; na karo iraurai pene kila talimana pene kila kilara pia vega-vanagira e pia kilagi-matagaira voo rorinai. Kwalana pia vega-vanagira e pia kilagi-matagaira aonai, ekalesia geria kamonagi ai kwalimu pia vaia. >3Karo polurai ekilana talimana matotauna gena kamonagimo evega-rugaana, a eperovetana talimana na ekalesia maparara geria kamonagi evega-tiligaana. .=UA eperovetana talimana ia taunilimalima evaikilarana. Ia gena peroveta kilara na taunilimalima eveakwalimurana, evega-nagirara, e taunilimalima aora eveagaokarana. s<_Kwalana karo polurai ekilana talimana ati taunilimalima evaikilaana, na ia Palagumo evaikilaana. Taunatauna, taunilimalima na ia rakagau pene kilagia ati pia tugamagi-rawalia, kwalana ia Palagu Palaguna na veavuga gaura ekilagirana. >; wUlamagi magulina pio tavu-kunea! E Veaga Palaguna gena wareware gaura pio ulamagi-veni-kamura; a Veaga Palaguna gena peroveta warewarena gauna pa tiavuna pio ulamagi-kamu-iwavagia. :} Egau kwatu toitoi pia mia-vanagivanagi: Kamonagi, veraramani, e ulamagi. Na egau toitoi aorai ulamagi kamu iwavagi.69e Ewagumona Palagu gena gaura noovegitai tagita-upauparana. Na Palagu wailana e ita wailara pita gita-kalakalara, vonai vou Palagu gena gaura pita gita-taunataunara e pita gita-kalakalara. Ewagumona au na kiaramo ariparana. Na votomai vou pana ripa-namanamara, au Palagu na eripa-namanamakuto vetaina. `89 Au girigiri roe voa aonai, girigiri geria kilai akilawai, girigiri geria tugamagi ai atugamagiwai, e girigiri tugamagirai amaguliwai. Na au ama tau-rogarogato aonai, girigiri geria tugamagi maparara araokwanirato. i7K Na vogau nama iwavagina pene vogomai aonai, voia kianamo nama tariparato gaura pia lekwalekwa. L6 Kwalana ita gera ripa kiaramo e gera peroveta maki kiara kiaramo. (5I Ulamagi ati vagi pene aiki, pene mia-vanagivanagi. Peroveta kilara maparara piave aiki, karo irauirau maparara maki piave ika, ripa maparara piave aiki. D4 Ulamagi mamanauna ria gau maparara aorai erugana, gau maparara aorai Palagu pene vega-taunataunaa, e gena veraramani maki Palagu genai roe wapene taoa, metau maparara aorai pene tiliga. h3I Kala rakava ati everere-agirana, na Palagu gena kila e maguli taunataunaramo everere-agirana. *2M Ulamagi na taunilimalima vega-rakavara kalara ati ekalarana, matotauna gena namamo ati etavuana, ati eparu-vailavailana, ta gena rakava ati etugamagi-tagorana. 31_ Magena ulamagi talimana evaigaokana. Ulamagi venugagiviti e veveakava na evonuto. Ulamagi aonai munemune ati emiana. Ulamagi aonai veagi e veveagolaka ati gemiana. W0' E geku rinaga maparara ati geria e ati garia talimara para venira, e tauniparaku taunilimalima gimarai para tao-kaua, ne pegere kapua, na au ati geku ulamagi pakunai, au na gau namana ta ati para rawalia. / Pere peroveta warewarena pa tiavuna geku ai pere mia, e ripa maparara e veavuga gaura maparara para ripara. E geku kamonagi kamu pere mia, pe golo kamura maki para lagu-ragera, kapu polurai pegereve ruga. Na au ati geku ulamagi pakunai, au ati geku nama ta. Q.  Pere au taunilimalima geria karo irauiraurai para kila e aneru karorai maki para kila, na au ati geku ulamagi, au geku kila auri gekoeana pa tini kava ruala gevega-vetererana kulura geragena vetaina. - Wareware gauna kamuna taunataunana pio ririwa kamua. Ulamagi Ewagumona raupara nama iwavagina au na gomi gemi avega-matagaiana., Taunilimalima maparara viti talimara gevega-namarana warewarena gauna pa tiavuna gegapiato talimaramo pa? Taunilimalima maparara karo irauirau ai gekilakilanamo pa? Taunilimalima maparara karo irauirau ai gekilana kilara ganira gekilagi-matagairana talimaramo pa? \+1 Taunilimalima maparara apostolo talimaramo pa? Taunilimalima maparara peroveta talimaramo pa? Taunilimalima maparara vevega-ripa talimaramo pa? Taunilimalima maparara kala irau vagira gekalarana talimaramo pa? `*9 Ne ekalesia aonai Palagu na maparara geria inagulu kwapurakwapura evenirato. Etao-kunerato talimara apostolo talimara, ira mulirai vega-rualana peroveta talimara etaorato, ira mulirai vega-toitoina vevega-ripa talimara etaorato. Ne mulirai kala irau vagira pia kalara talimara, mulirai viti talimara pia vega-namara warewarena gauna pa tiavuna gegapiato talimara, e pia veveakava talimara, e inagulu reketa pia kune-agira talimara, e karo irauirau ai pia kila talimara. ) Gomi kwapurakwapura Keriso tauniparana kava kwapurakwapura ia tauniparana aonai. Gomi maparami Keriso tauniparana kwapunai goagoto. !(; Pene kava taa pene vitiviti genai, kava maparara ia ria pia vitiviti-kou. E kava taa pia nugagi-ragea genai, kava maparara vokava goti pia verere-kou. $'A Palagu na vovetaina ekalaato kwalana taunipara kava reketamo ragai pita vega-namara ularana. Na taunipara kava maparara pita gitatago gelegelera ularana. V&% Taunipara kava reketa maralemara gaura ati tatugamagi-kamurana. Na Palagu na taunipara kava irauirau maparara etao-kwapunarato, ne ia na ati enugagi-ragerana kavara venugagi-rage kamu atarai etao-kauato. % E taunipara kava taarana tatugamagi-keirana, takilana, vokava nugagi-ragena kei natatina, na voira geriai ita gera venugagi-rage kamu tataoana. Taunipara kava reketa gitagitara ati ralemara, na voira ita na maaora maparara na tagitatago-gitakaurana. %$C Na kavata kavatai pita gitaa votaunipara kavara reketa tagitarana ati tiligara natatina, na pere vokava aikina genai, taunipara ati pere inagulu-namanama. (#I Vovetainai mata na gima evetaina ati pene vaikilaa, “Au na goi ati aririwamuna,” Pa repa na gage ati pene vaikilaa, “Au na goi ati aririwamuna.” V"% Na taunipara vovetaina aikina. Taunipara kava vogo, na taunipara kwapunamo. Y!+ Pere kava kwapunamo tauniparai pere ago genai, taunipara maparana rakavetaina? w g Na Palagu na kava kwapurakwapura tauniparai etaorato. Palagu na gena ririwa kapura kwapurakwapurai etaorato.  Pere taunipara maparana pere matamo genai, raka pere kamonagi-tiwa. Pere taunipara maparana pere tegamo genai, pona raka pere enotiwa. uc Tega mapere kila, “Au ati mata, pe au ati taunipara kavana ta.” Aikina, ia taunipara kavana ta vegata. y Pere gage pere kila, “Au ati gima, pe au ati taunipara kavana ta.” Aikina, ia roe voa taunipara kavana ta vegata. U# Taunipara maki ati kava kwapuna namo ekalaato, na kava vogo vavagina. B} Ita reketa Iuda talimara e reketa ati Iuda talimara, reketa inagulu talimara ati voira talimara e reketa pakai tamagulina talimara, na ita maparara Veaga Palaguna kwapuna namo ebapatisorato, taunipara kwapunai taagoto. E Palagu na ita maparara Veaga Palaguna kwapunamo evenirato, ia na pene vega-vonura ulanana. 'G Talima tauniparana kwapunamo, na kava vogo vavagi; votaunipara gena kava vogovagi, na ira maparara taunipara kwapunaimo geagoto. Keriso maki vovetaina. K Eira maparara Veaga Palaguna geregana kwanilovamo gena inagulu. E eVeaga Palaguna na gena ririwa gelegelenai wareware gaura talima kwapurakwapura evenirana. Taunipara kwapuna, kava vogo vavagi 5 Talima ta kala irau vagira pene kalara warewarena gaura pa tiavuna eveniana, talima ta pene peroveta ulanana tiavu eveniana, talima ta Palagu Palaguna pa avuavu polura pene ripara warewarena gauna pa ripana eveniana, talima ta karo irauirauai pene kila warewarena gauna pa ripana eveniana, e talima ta karo irauirauai pia kila genai, kilara ganira pene vega-vanagira warewarena gauna pa ripana eveniana. )K VoVeaga Palaguna kwapuna na talima ta kamonagi eveniana, voVeaga Palaguna kwapuna na talima ta viti talimara vega-namara warewarena gauna pa tiavuna eveniana. + Talima ta Veaga Palaguna na kilakila aoneka eveniana, talima ta voVeaga Palaguna kwapuna namo Palagu gena kilakila-taunataunana evega-ripaana. zm Veaga Palaguna talima kwapurakwapura geriai ematagaina, kwalana ekalesia maparana veveakava pia rawali ularana. zm Inagulu kalakalara tiavura maki irauirau, na Palagu kwapunamo gena taunilimalima maparara aorai evega-walarana. a; Vetugunagi-agovenira rauparara maki irauirau, na Velekou kwapunamo genana gevogomaina. V% Veveni gaura irauirau, na Veaga Palaguna kwapunamo genana gevogomaina. }s Vovetainai avega-ripamina, Palagu Palaguna na evaiana talimana ati pene kila, “Iesu atanai rakava kamu iwavagina pene mia.” E talima ta maki evetaina ati pene kila kawa, “Iesu ia Velekou,” na Veaga Palaguna na pene porogia talimanamo.  Gomi ripami, Palagu rogoti goro ripaa aonai, gau reketa na ati gekilakilana kaivakuku geriai gevaiagomiwai e gevaikawakawa-rakavomiwai. > w Walakavaku maparami, ewagumona au aririwana, Veaga Palaguna gomi kwapurakwapura evenimina warewarera gaura ana vega-ripami. Kwalana au aririwana ewareware gaura gomi na pio ripara. @y "Pene ta pene vitoa genai, gena numai pene ganigani. Ati nama gemi tanukou-koukou na gomi agirorimi rauparana pene vega-walaa. Kilakila reketa roe nea pana wati vou, pana varami.  !Vovetaina gaurai walakavaku, ganikou pakunai pio tanu-kou genai, ragai pio vailavaila, taukavami reketa maki pio alora. R  Na Velekou na ita gera kepi pene kilagira aonai, ia na pene vega-nunukara. Velekou ita vovetaina pene kalara talimara, tanopara magulinai gemagulina talimara ria ragai pene vega-rakava-koura ulanana. ^ 5 A pene ita matotaura aora pita tavu-kunera genai, Palagu na ita ati pene agirorira. l Q Vovetainai gomi aomi ai gutuma tauniparami gemoirana e govitina, e reketa maki warau gekwaregato.   Kwalana rai na Velekou ati pene nugagi-ragea vou pene gani e pene niu genai, vopereti pene gania e vokaperi ai vine nanuna pene niua aonai, ia matotaunamo pene veagirori e rakava metauna genai pene tao-kaua. Kwalana ia na Iesu tauniparana ati etugamagi-rawaliana. jM Talima ta ia aona pene tavu-kunea vou, vopereti pene gania, e vokaperi vinena nanuna pene niua. <q Vovetainai rai na Velekou ati enugagi-rageana vou, epereti pene gania e Velekou gena kaperi ai pene niu genai, votalima na Velekou tauniparana e Velekou ralana ekala-rakavarana. "= Kwalana e pereti pio gania e ekaperi ai vine nanuna pio niua aonai, vanagivanagi Velekou gena kwarega pio varavaragia pene ago, ia mapene waikule.   Volavi ganiganina pa ganikou mulinai, Iesu na pereti ekalaato gelegelena kaperi maegapi-itiato, ne ekilato, “Ekaperi e Palagu gena Vekapawai Valiguna, au ralaku na evega-taunataunaana. Ekaperi pio niua aonai, au tugamagi tagoagiku ulanana pio niua.” I  ne Palagu evega-namaato mulinai, ekala kavalugaato, ne netiwato, “Iogapia, iogania, e au tauniparaku, gomi pakumi ai vekapawai gaunai eagoto. Ekala pio kala, au tugamagi tagoku ulanana.” {o Gomi avenimina kilana ea Velekou genai agapiato kilana: Iesu Velekou gelewaato poginai pereti egapi-itiato, @y Gomi ati gemi numa, pe gemi numai ragai pio gani e ragai pio niu nogotina, ei? Na Palagu gena rupu gau girina kiana nogotina, gogita-guilagiana, e ati geria e ati garia talimara govega-nugaragerana, ei? Au gomi gemi ai rakagau ana kilagia, ana vega-ragemi pa? Aikina kinavagi, au na gomi ati pana vega-ragemi. ! Gomi goganiganina aonai, rai ene kune, rai ene kapi nogotina, govailavailana, a taukavami ati goalorana. Ta mavitona, ta eniu-kawakawana. ta Gomi gotanu-kouna aonai, ati Velekou gena lavi ganiganina ikana pa ganikou gogani-koukouana. Aikina. } Pa, gomi vekarawami ai veware-lovolovo pene wala vegata, pe Palagu na rairai evega-taunataunamito talimami pio matagai. X~) Tovotovona evetaina ana vaikilami. Au akamonagina, gomi gemi ekalesia tanukoura aorai aomi ati kwapuna gogapiana, na gomi goveware-lovolovona, ne matotaumi goveituna. Au na ekila kiata avega-taunataunaana. @}y Ekala reketa gomi na pio kwalanara kalara ana vega-ripami. Na au na gomi ati avega-ragemina, gomi gemi tanukou aorai vevega-rakava kamu gokalaana, a nama ta ati govega-walaana. _|7 Pene talima ta eririwana, ekilakila ene vega-veitua nepenetiwa genai, au e ati geku kila ta. Na geku kila kwapuna ea: Ai gemai e Palagu gena ekalesia maparaparara aorai kala irauna ta e aikina. Velekou na Ganikou {3 Na pene gare guina pene vega-kala-mogaa genai, voia ralemana pene vega-kamua. Kwalana Palagu na gare guina eveniato repana pene kou-gavua ulanana. &zE E tanopara maparana aonai maru e gare kolemara gitagitarana evega-matagaiana, maru ta guina pene vega-kalaa voo nugarage kalana pene kalaa matotauna genai. ~yu Gomi matotaumi na iotugamagi-gitagitaa. Gare ta repana ati kumugavuna genai, Palagu genai pene rapali nama pa? x Kwalana gare maru genana evogomaito vetaina, maru maki gare geriana gewalana. Na gaura maparara Palagu genana gevogomaina. 5wc Na Velekou gena maguli rauparanai maru ati geregariamo gemagulina, e gare maki ati geregariamo gemagulina. Aikina. Gare maru goti pia kwapuna, maru gare goti pia kwapuna. 8vi Voia pakunai gare repara pia kumu-gavura, kwalana vovegailia na ia pene vega-matagaia, ira mageria rorirori Palagu gena inagulu pia kalaa, e aneru na pia gitailiara ulanana. Ru E Palagu na maru ekalaato ati gare gena, na gare ia maru gena ekalaato. ct? Kwalana ati maru pa Adamu gare genana evogomaito, na gare pa Eva maru genana evogomaito. %sC A maru repana ragai pene kumu-gavua, kwalana ia Palagu gitagitana vetaina, e ia na Palagu kolemana kamuna evega-matagaiana. A gare voo maru kolemana. Vr% Pene gare ta repana ati ekumu-gavuana genai, repana guina pia pakoti-vagira, (mata-poraga garera vetaira). Na pene gare ta guina pakoti-vagina pa ralo-vagina pene nuga-rage genai, repana pene kumu-gavua. 8qi E gare maparara repara ati kumugavu pia rapali pa pia peroveta genai, geria repa, (voo ira garawaria), ati pia nugagi-ragera. Kwalana voia voo noo repara geralorana vetaina. p A maru maparara repara pia kumu-gavura vou, pia rapali pa pia peroveta genai, geria repa tauna talimana Keriso ati pia nugagi-ragea. o Na au aririwana ewagumona gomi pio ripa, marumaru maparara geria repa Keriso, e gare geria repa maru; e Keriso gena repa Palagu. !n; Au na gomi avega-ragemina, kwalana gau mapararai au gotugamagikuna, e vevega-ripa kilara agapirato, gemi avevega-ripagirato, voira gokwalanarana. Rm  Au pio kuluku, kwalana au Keriso akuluana gaurai. Repa kumugavuna kalana Pl !Au maki aveririwamagina, taunilimalima maparara aora ana vega-namara ularana. A ati au matotauku geku nama atavuana, na talima vovogo geria nama atavurana, Palagu na pene vega-magulira ulanana.k/ Talima ta ragai pio vega-vekwakunagia. Iuda talimana pa ati Iuda talimana pa Palagu gena ekalesia ragai pio vega-vekwakunagira, nege ketona nea. yjk Vovetainai, goganiganina pa goniuniuna pa rakagau gokalaana aonai, gaura mapararai Palagu pio vega-ragea. i1 Pene au na Palagu atanikiu-veniana vou aganiganina, rakagau gaurai Palagu atanikiuana ganiganina aganiana aonai, kila rakavara geku ai ekilagina? dhA Au na ao enai akilagirana, ati goi aomu akilagiana, na goi pevega-ripamu talimana aona akilagiana. Peiramu ta ekilana: Rakagau gaurai au pakai, maguli namanai amagulina talimaku, talima taa na aonai au pene agiroriku. [g/ Na pene talima taa na pene vaikilamu, nepenetiwa, “E kaivakuku gevega-namagiato ganiganina,” nepenetiwa, voia vou ragai pono gania. Kwalana pevaikila vega-ripamu talimana pakunai aona nee vekwalavina nea. pfY Pene Iesu ati evega-taunataunaana talimana taa na pene vaiagomu gena numai ganigani, nea goi oririwana pono ago notina genai, rakagau wailamu ai etao-talirana tipo pono ganira. Ragai pono verenagi, aomu noovega-metauana nea. e Kwalana, Puka Veaga aonai ekilana vetaina, “Tanopara Palagu gena, e tanopara aonai gemiana gaura maparara maki Palagu gena.” d9 Ramarama gevoivoi-agirana kapunai ramarama getaorana, voira pio ganira, voo ati rovara. Ragai pio verenagi-rakavo, aomi nogo vega-metaurana nea. c Talima ta matotauna geregana gena namamo ragai pene tavua, na talima reketa geria nama pia gapia pakunai pene inagulu e pene maguli. "b= Gau maparara ati rovara, na ati gau maparara geriana nama pita rawali. Gau maparara ati rovara, na ati gau maparara geriana veveakava pita rawali. !a; Ita evetaina ita kala, pe Palagu ita veagarekonea natatina? Pe ita gera kwalimu Palagu gena kwalimu evanagiato pa? Palagu pita vega-rage-vanagivanagia q`[ Gomi Palagu gena kaperi e avuavu geria kaperi ragai vagi pio gapi-koura, ne Palagu gena kaperi ai pio niu e avuavu geria kaperi ai maki pio niu. Aikina. Gomi Palagu gena teipolo e avuavu geria teipolo ragai vagi pio ganiagi-koura. K_ Aikina. Au evetaina akilana: Palagu ati riparia petera vekapawai gaura gevenina avuavu gevega-namagirana, ati Palagu gevega-namagiana. Vovetainai au ati aririwana, gomi avuavu ria pio kwapuna. ^- Au na ekila akilagirana ganira rakagau? Au akilana, kaivakuku gevega-namagirana gaura maganira natina pa? Pa kaivakuku ia taunatauna natina pa? ] Isaraela talimara ita tugamagira. Vekapawai gaura pata veaganai gekwaturawai, kovara geganirawai vopata veagana ria gekwapunawai. \ Ita vogovagi, na maparara pereti kwapunai e taunipara kwapunai taagona. Ganina taunatauna, ita vopereti kwapunamo tagani-koukouana. C[ Ganikou taganiana aonai, vevega-nama kaperina tagapiana, Palagu tavega-namaana, ne taniuana. Voo Keriso ralana maparara na taniu-koukouana, Keriso ralana na ia e ita takwapunana, ei? E pereti takala-koruana genai maki, maparara Keriso tauniparana tagani-koukouana, Keriso tauniparana na ia e ita takwapunana, ei? sZ_ Au na aoneka talimami avaikilamina, pe matotaumina au rakagau akilagirana gaura pio tugamagi-gitagitara. dYA Gaura pakurai, walakavaku, kaivakuku aliruputali-venira geriana pio gerevagi vegata. FX Ne veveagarekone gorawalirana, ati veveagarekone polura. Aikina. Ne talima kwapurakwapura geriai vanagivanagi ewalana gaura. Palagu raramani Palaguna, pe pene gitamu, ati pono vega-waia veveagarekonena gemu ai ati pene vega-matagaia. A goi veveagarekone pono raka rawalia aonai, Palagu na gemu kali-maguli rauparana ta maki pene vega-matagaia, kwalana voveveagarekone aonai pono ruga-gaugau ulanana. Palagu e avuavu ragai pio kwalanaa-koukoura W Vovetaina gaurai, pene gomi gotugamagina, gemi kamonagi ai goruga-kikitalina nogotina genai, rogomi pio vetole, nogo ketona nea. *VM Ekala gewalato ganina, ita na pita gitara, ne pita ripa ularana, ita ewagumona tamagulina talimara gerai. Kwalana ewagumona etanopara ikana warau pekwara. U Ragai pita vekilagi-muliwai, kwalana ira reketa gevekilagi-muli-waito genai, kwarega aneruna na evagi-kwarega-kwaregarato. T{ Velekou ita na ati pita kalatovoa, kwalana ira reketa na gekalatovoato talimara, gelema na gekolirato, ne gekwaregato. ^S5 E ita maki ragai pita kala kawakawa e mata-poraga kawakawa, kwalana ira reketa tanoleanai gekala-kawakawato e gemata-poragato aonai, taunilimalima maparara ragana gagala ruala toitoi (23,000) vegata gekwaregato. tRa E kaivakuku ragai pita aliruputali-venira, ira reketa gekalato vetaira. Puka Veaga aonai ekilagiana vetaina, “Taunilimalima getanu-talito, e gevelekwato, voia mulinai gekuliitito, geulato e gepalato, (mata poragai gelou-togato).” *QM Egaura gewalato, ita vega-gita-vanagira ularana. Pe ita na vogaura pita gitara, ne ita gau rakavara ragai pita ririwamagira, ira geveririwamagito vetaina. zPm Na Palagu aona ati everereto gutuma geriai, vovetaina gaurai tanoleanai tauniparara gekwarega-piatogapiatogato. O# E maparara palagu nanuna kwapuna geniuato. Kwalana ia palagu vatuna, ira mulira na elakato vatuna, genana nanu geniuto. Vovatu voo Keriso. ;Nq Ira maparara palagu ganiganina kwapuna geganiato. kMO Ira maparara iloai e rawapara aonai Palagu na ebapatisorato, e Mose gena taunilimalimai geagoto. L  Walakavaku maparami, au aririwana, ita tupura geriai rakagau ewalato gaura ragai pio tugamagi-lekwalekwaa. Ita tupura, Palagu na iloa etuguato raupara pene vega-ripara ulanana, voia kapulenai gelakato, e ira Rawapara Kalovakalova aona na gelaka-vanagito. gKG Aikina, au tauniparaku avaleana, au geku inagulu talimana ati voina gaunai avega-agoana, gena ririwa rakavara ati akalaana. Kwalana ati nama, talima reketa avopata-venirana, na au voiku wailai irau ati naave gapiana.^J5 Vovetaina gaurai, au eraka-kawakawana talimana vetaina ati arakana. Na au voiku pana gapia ulanana araka-tiligana. E au galamai egalama-gitakauna talimana vetaina agalamana, geku galamai ati tanopakana avaleana. I Ula aonai gelaka-togana talimara maparara matotauria gekala-maavu-namanamana. Ira vovetaina gekalana, ati emia-vanagivanagina vele vegailiana repai koukau gauna pia gapia ularana. Na ita pene mia-vanagivanagi kraona pita gapia ularana taraka-vegalana. ZH- Gomi ati ripami, raka vegalai raka vegalai pia ruga talimara maparara veganamo pia raka, na talima kwapuna namo kwalimu voina pene gapia? Gomi maki vovetaina pio raka-tiliga, pe kwalimu voina pio gapia. 5Gc Au evetaina akalana, Vali Namana pene raka-lovolovo ulanana. Kwalana aririwana, Vali Namana gena vevega-nama gomi riana pita vaikoukoua ulanana. Raka vegalai pono kwalimu F% Kamonagi ai moiramoira talimara ria gamagulina, ira vetaira amagulina. Kamonagi ai moiramoira amagulina kwalana kamonagi ai moiramoira talimara Keriso genai pana vaiagora ularana. Au taunilimalima maparara geria maguli irauiraura akala-tovotovorana, gaurai ira ria gamaguli-koukouna. Kwalana aririwana, raupara irauiraura maparara pana inagulu-agira, pe voanana talima reketa pana vega-magulira. E9 A ati geria rova talimara ria gamagulina ira vetaira ati rova kapulenai amagulina. Voia ganina, au Palagu gena rova genana agerevagito? Aikina! Au vonai Keriso gena rova kapulenai amagulina. Vovetaina akalana kwalana, ati geria rova talimara Keriso genai pana vaiagora ulanana. TD! Iuda talimara ria gataluna Iuda talimaku ai aagona, kwalana Iuda talimara pana gapi-agora Keriso genai ularana. Au geregaku ati Mose gena rova kapulenai amagulina, na rova kapulenai gemagulina talimara ria gamagulina au maki rova kapulenai amagulina, kwalana rova kapulenai gemagulina talimara pana vaiagora Keriso genai ularana. lCQ Pa, au pakai amagulina talimaku, ati talima ta gena inagulu talimana ati voina, na au matotaukumo talima maparara geria vetugunagi talimaku ai avevega-agoto. Kwalana emaguli ai talima gutuma pana gapi-maira Keriso genai. B Pe, vovetaina genai, au voiku rakagau pana gapia? Eiamo: VoVali Namana avopatagiana gaurai, pana vopatagi-kawaa ati voina. Au mageku rorirori gavuku pana rawalia, na geku rorirori ati ainagulu-agiana. Paulo taunilimalima maparara geria vetugunagi talimanai eagoto NA Pene au aoku kiatamo pana ririwa, einagulu ana kalaa vegata napanatiwa genai, au mavoiku. Na pene ati au geku ririwai akalaana, voia ganina, Palagu na evenikuto inaguluna, gaurai ainagulu-agiana. X@) A Vali Namana pana vopatagia aonai, au ragai pana veveagoloka, kwalana Velekou ekilato, pana vopatagia vegata netiwato. Pene Vali Namana ati pana vopatagia genai, au vetugaku kekei, ati geku nama taa vagi. ?% Na au Velekou na erorirori evenikuto, eia ati ainagulu-agiana. E au na ekila atalo-venimina akilana, ekala au geku ai pio kalara natina? Aikina! Ewagumona au maki evetainamo pana talu pene ago pana kwarega nama iwavagi, geku inagulu voina gomi gemi ai ati vagi pana tavua. Evetaina amagulina avererena e aveveagolokana, e ati aririwana au geku veveagoloka kilakila kovagoramo irau negetina. >1 Voia gelegelenai, Velekou na rova etaloato, netiwato, raira Vali Namana pia vopatagia talimara, Vali Namana gevopatagiana voina pia gapia vegata. [=/ Gomi ati ripami, Rupu Veaga aonai veaga gaura geinagulu-agirana talimara Rupu Veaganai garia ganigani gegapirana? E pata veaganai geinaguluna talimara, pata veaganai geinagulu-agirana kovara garia gegapirana. y<k Pene gomi na apostolo reketa goveakavarana taunipara veakavara rinagarai e monirai, au atugamagina, ai magema rorirori gomi gemi na rinaga e moni kamu galagala vagi pagara rawalira. Na ai vororirori ati gainagulu-agiato. Ai tipo evito-kwaregamaito e nanu na ekala-kwaregamaito kwalana ati gaririwato, Keriso valina namana pene raka-lovolovo rauparana paia kou-gavua. ; Gomi aomi ai palagu gaura namara gavaroto. Gomi gemina, ai tauniparamai veakavara ularana, rinaga ragai paia rawali vagi? ):K Palagu na e ita etugamagirato gaurai evetaina ekilato. Taunatauna, Palagu na ekila e ita pakurai ekilagiato. Kwalana Palagu eririwato, tano elugaana talimana e vuiti ganira ekwari-vagirana talimana, tauria ruala geinagulu-agiana gauna genana evogomaina ganiganina ira na maki pia gania. 9y Mose gena rova aonai evetaina ekilana, “Polomakau muruna gau kwauta na ragai pono kou-gavua, vuiti momora epana-talirana ene gaivagira netina aonai.” Gomi gotugamagina, Palagu na polomakau etugamagi-kamurana gaurai vovetaina ekilato? Aikina! 8 Gomi gotugamagina, e tipo taunilimalimamo geria tugamagi kilara akilagirana, a Palagu gena rova evetaina ati ekilana nogotina? 7 Arigi vetali talimana matotauna gena kwalimu ai evegupuwai vetali inaguluna ekalaawai aonai? Rai na vine aragana tipo ekalaato, ne vine gevuato aonai, vuara ati eganirato? Rai mamoe lavetana tipo egita-tagorato, a ira geriana lata ati egapito, e ati eniuto? c6? Pa e au e Banabasmo taumai ruala matotaumai gema inagulu aonana gema e gama paia rawali? A5{ Pa ai apostolo ati gema rorirori, ekalesia vavinera paia garawara, ne paia vailouloura gema lakalakai, apostolo reketa, e Velekou tarina melora, e Kefas, (ePetero), gekalana vetaira? X4) Pa ai apostolo ati gema rorirori, gama ganigani e niuniu gaura paia rawalira? d3A Au ia ripa taunataunaku negetina, gerenagikuna genai, au na evetaina avega-gelerana: e2C Pene tau polu wailarai au ati apostolo talimaku, voia ati gau kwauta, kwalana gomi ripami, au apostolo. E gomi nenai ne vegailia ta, au geku apostolo inaguluna vega-taunatauna na, kwalana Velekou gogapi-rageato gaurai. &1 G Au pakai ataluna talimaku, gau kwauta na ati eligoligokuna. Au apostolo, e ita gera Velekou Iesu maki agitaato. Gomi au geku inagulu Velekou aonai vuavuara. 0 Voia pakunai, pene au na kaivakuku gewareware-venirana ganiganina kiata pana gania aonai, au walakavaku ta avega-vekwakunagiana, au ramarama ati mapana gani-wai. Vovetaina akalana ganina, walakavaku ta naavega-vekwakunagiana ne nekala-rakavana./ Vovetainai, emaguli ai walakavamu pono kala-rakava-venia, ne ia voo aomoira gaurai pono vega-rakavaa genai, goi Keriso ovega-rakavaana. ).K Ne vokamonagi moiramoira talimana, voma goi walakavamu kamonagi aonai, e Keriso maki ia pakunai ekwaregato, na goi gemu ripa pakunai votalima pene lekwalekwa. V-% Kwalana pene ao-moira talimana na goi magemu ripa ekapu ai pene gitamu, kaivakuku rupunai oganiganina genai, ia no pono tugu-naginagia pe pene ago, kaivakuku gewareware-venirato ganiganira peneve ganira. , Na pio gita-namanamaa, vokala gomi na maki pio kalaa ripa, neiana geria kamonagi moiramoira talimara pio vega-vekwakunagira W+'Ita ati ganigani na Palagu laganai pene vaikavira. Pene ati pita gania genai, Palagu wailanai rakava kwaikwai talimara? Aikina! Pa pene pita gania genai, Palagu wailanai taunilimalima namara? Aikina! J* Na taunilimalima maparara na eia ati geripaana. Kwalana talima reketa kaivakuku gemaranarato, pe ewagumona maki ganiganira geganirana aonai, ira roe ege tugamagina, voganigani kaivakuku geware-venirato ganiganira. Voia pakunai voganigani geganirana aonai, aora gevekwalavina, getugamagina, kala rakavana gekalaana. ~)una ita gerai Tamara Palagu geregana kwanilova, gau maparara ia na evega-walarato, e ita maki ia gena tamagulina. E Velekou Iesu Keriso maki geregana kwanilova, ia genana gau maparara gewalato, e ita maki ia na maguli evenirana vou, tamagulina. v(ePa, gekilagi-palagurana gaura gemiana kupai pa etanoparai, kwalana ewagumona e palagu e vele galagala vagi, S'Voia pakunai kaivakuku gewareware-venirana ganiganira geriai, au geku kila ea: Ita ripara, etanopara aonai kaivakuku ati gau kwauta e ati ganira. E Palagu geregana kwanilovamo, taa maaikina vagi. ;&qNa Palagu eulamagiana talimana, Palagu ripana ia. %Pene talima ta etugamagina, ia na gau kwauta eripaato, etalima na rakagau pere ripaa gauna taunataunana rogoti ere ripaa. m$ UE kaivakuku gewareware-venirana ganiganira kilara maakilagirana. Gomi reketa gokilana, “Ita maparara magera ripa.” Pa, e taunatauna. Na ita gera ripa na veveagoloka evega-walaana, a ulamagi na taunilimalima evega-tiligaana. 0#Y(Na au geku tugamagi ai agitaana, ia vovetaina talu vanagimo pene talu, ati garawana genai pene verere iwavagi. E au aripana, au na maki Palagu Palaguna agapiato.H" 'Vegarawa garena garawana roe emagulina aonai, ia vegarawa rovana na egapiana, pe garawana gotimo pia talu-vanagivanagi. Ia garawana pene kwarega, vonai vou ia pene paka. Pe ia pene ririwa, maru ta goti maia vegarawa nepenetiwa genai, pia vegarawa ati rovana. Na Velekou evega-taunataunaana marunamo pene garawaa. B!}&Vovetainai talima taa na komunana, kiata maki ati etuga-tovoto vavinena, pene garawaa kala namana pene kalaa; na komunana ati pene garawaa talimana na, kala nama iwavagina pene kalaa.  3%Na pene talima ta aona eveagaokaana, ne gau kwauta na maki ati evega-vailavailaana, e matotauna tauniparana gena ririwa etugamagi-piatogaana, e matotauna aonai ekilato komunana, ati etugato vavinena, ragai pene garawaa, talimana maki nama. Ia na maki kala namana pene kalaa. (I$Pene maru ta etugamagina, komunana vavinena, kiata maki ati etuga-tovoto vavinena, genai gena kala ati rorirori, e gena ririwa komuna na genai ekamu-vagina, e egitaana ati gelegele pene vaigaoka-venia genai, tauria ruala pia vegarawa gena ririwa rorinai. Voo ati pene kala rakava. Z-#E gomi pana veakavami ularana egaura akilagirana, ati gomi akilakila-waimina. Na e au geku ririwa gomi pio talu-namanamamo e gau kwauta na ragai pene kou-gavumi Velekou vetugunagina pio ago-venia aonai. (~~'}9|{{7z>yyYxZwvtsrJq~onzmmGll!kk!jYii9h]h gg0fdedd:cc,bbva`0_[^^"]\4[[ZZYUXX WIV)UoUSRQQ9PiNN=M|LLsKK=J\II7HGFF EDCCBB%A@m?>]==|=;:9928766I6 5B43322V140//R..--K,,++F**))(\''+&%%C$$!#""T!!) 9c7Mu% E {  9  y);voE palagu maparara ati nepiatiwa, Iesu Keriso taunilimalimai eagoto, ati Palagu genana. Ia Iesu evetali-veniana palaguna. Gokamonagito, ia pene vogomai, ia warauna tanoparai ea. uPalagu Palaguna ekolemai pio ripaa: Palagu maparara pia kila, “Iesu Keriso taunilimalimai eagoto,” ia taunatauna Palagu genana. [t 1Gataku maparami, palagu maparara ragai pio vega-tauna taunara, na palagu pio ripara ulanana pio gita-kalakala vou. Ira Palagu genana gevogomaito pa? Kwalana peroveta talimara opakaura gutuma tanoparai gelouna. Bs}Palagu gena rova kilara ekwalanarana talimana Palagu aonai etaluna, e Palagu maki ia aonai etaluna. Palagu na Veaga Palaguna evenirato, voanana ita taripana, ia ita aorai etaluna..rUIa gena rova kilana ea: Ia Natuna Iesu Keriso arana pita vega-taunataunaa, e ita kwapurakwapura pita veulamagi-veveni, Keriso na rova kilana evenirato gelegelenai. q#E pita nogia gaura maparara Palagu na pene venira, kwalana gena rova kilara takwalanarana e Palagu vega-vererena kalara takalarana gaurai. zpmGataku maparami, pene ita aora na ati pene agirorira genai, ita aora matiligara Palagu wailanai pita ruga-tali. }osPene ita aora na pene agirorira, ita lea, pita ripa, Palagu iwavagi, a ita aora kei, e Palagu gau maparara ripana. ynkVoanana vou pita ripa, ita Palagu gena kila taunatauna na pene vaira, e Palagu wailanai aora pia kwalimu. pmYNatuku, gera ulamagi ati kila kovagoraimo pita kilagira, na kalai e tauna taunai pita vega-matagaira. ;loPene talima ta magena rinaga vovogo, ne walakavana ta pene gitaa gena rapu ai, na ati pene nugagivitia e ati pene veakavaa, arigi rauparai Palagu gena ulamagi ia aonai emiaana? 1k[Keriso gena maguli etao-rigoato, ita pita maguli ulanana. Vonai ulamagi ganina pita ripaa. Gaura pakurai ita maki walakavara pakurai gera maguli pita tao-rigora nama. j#Rai walakavana eaorakava-vagiana talimana ia vevagi repa talimana. Gomi ripami, vevagi repa talimana aonai maguli vanagivanagi ati emiana. !i;Ita ripara, ita kwaregana maguli genai tavanagito. Vegailiana walakavara taulamagirana. Walakavana ati eulamagiana talimana kwarega aonai roe etaluna. hw Walakavaku maparami, pene tanopara magulinai gemagulina talimara na pia aorakava-vagimi, ragai pio vevega-kali. Rg Ita Kaino ekalato vetaina ragai pita kala. Ia Satani gena talima. Tarina taunatauna Abela evagi-kwaregaato. Rakagau gaurai Kaino na evagiato? Kwalana ia gena kala rakava, a tarina gena kala rorirori. ifK Kunena na vegata gokamonagiato kilana evetaina: Ita kwapurakwapura pita veulamagi-veveni. Fe Palagu natuna e Tiapolo natuna kolemara geria irau evetaina pia matagai: Kala rorirorira ati ekalana talimana e walakavana ati eulamagiana talimana ati Palagu natuna. Pio veulamagi-veveni Bd} Palagu genana emagulito talimana ragai pene kala rakava-ago rakava-ago, kwalana Palagu gena maguli ia genai emiana. Ia kala rakava ati mapene kala-waia, kwalana Palagu ia Tamana. Ic A kala rakava ekalana talimana ia Tiapolo gena talima, kwalana Tiapolo tovotovona na vegata roe ekala-rakavana. Palagu Natuna ematagaito kwalana, Tiapolo gena kala pene vega-rakavaa ulanana. %bCNatuku, taa na ragai pene opami. Kala rorirorira ekalarana talimana ia kala rorirori talimana, vega-gelegelena Keriso vetaina kala rorirori talimana. aKeriso aonai emagulina talimana ati ekalarakava-agorakava-agona. Rakava ekalaana talimana na Keriso ati egitaato e ati eripaato maki. ~`uNa gomi ripami, Keriso ematagaito kwalana, ita gera rakava pene gapi-gerevagira ulanana. Ia genai rakava ta aikina. _Rakava gekalana talimara maparara Palagu gena rova gekilagi-piatogaana, kwalana kala rakava rova gekilagi-piatogaana gauna. ^{Taunilimalima maparara everaramani gegapiana, matotaura gevealevana, kwalana Keriso ati milona e ati vekwakunagina ta. ^]5Gataku maparami, ewagumona ita Palagu natuna. Ita raka pitave mia-tiwa rogoti ere matagai. Na ita ripara, Keriso pene matagai tomanai, ita ia gelegelenai pitave mia, kwalana ia kolemana taunataunanai pita gitaa. e\ EIogitaa, Tamara gena ulamagi ati keikeina ita atarai etaoato. Vovetaina gaurai ita ekilagirana Palagu natuna. Taunatauna, ita ia natuna. Gaura pakurai tanopara taura na ati geriparana, kwalana Palagu maki ati geripaato. [ Pene gomi ripami Keriso gena kala rorirori genai, pio ripa, gekala-rorirorina talimara maparara Palagu genana gemagulito. ZNatuku, Keriso aonai pio maguli, pe ia pene matagai tomanai aora matiligara e ati nugaragera ia wailanai gena waikule-wai ai. LYNa gomi na Veaga Palaguna gogapiato Keriso genana aomi ai etaluna. Gaura pakurai ewagumona vevega-ripa talimana ta gomi pene vega-ripami ulanana ragai pio ririwaa. Kwalana Veaga Palaguna na gau maparara evega-ripamina, e gena kila taunatauna, ati opakau. Gaura pakurai evega-ripamito gelegelenai, Keriso aonai pio maguli. hXIEkila gomi atalo-venimina, gomi ia opa gerevagimi negetina talimara akilagi-matagairana. WW'E maguli vanagivanagi maki Iesu matotauna na ita gera ekilagi-gavuato gauna. VTovotovona na vegata gokamonagiato kilana aomi ai pene mia. Pene aomi ai pene mia, gomi maki Natuna e Tamana aorai pio talu. -USNatuna ekilagi-piatogaana talimana Tamana ia genai maki aikina. A rai na Natuna egapi-rageana talimana, Tamana maki egapi-rageana, e Tamana maki ia genai etaluna. IT Opakau talimana rai? Iesu ati Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna), netina talimana. Votalima Keriso evetali-veniana. Ia Tamara e Natuna ekilagi-piatogarana talimana. *SMAu na atalo-venimina ati kila taunatauna gomi ati ripami gaurai, na kila taunatauna ripami gaurai, e maki ripami, opakau kila taunatauna genana ati evogomaina. {RoA gomi Veaga Palaguna gogapiato, Keriso na eporogimito, gaura pakurai gomi maparami kila taunatauna ripami. Q+Votaunilimalima ita ria tatalu-kouwai, na ira ati ita gera golea taunatauna. Gaura pakurai ita geraka-kwanirato. Pere ira taunatauna ita gera golea genai, ita ira ria roe patara talu. Na ita gerana gegerevagito. Voanana evega-matagaiana, ira maparara ati ita gera golea. PPNatuku, toma ikana ea. Gokamonagiato gelegelenai Keriso evetali-veniana talimana pene vogomai, etoma maki Keriso gevetali-veniana talimara vovogo pia vogomai. Vovetainai taripana, e ora ikana. 9OkEtanaopara e taunilimalima na geririwamagi-rakavarana gaura maparara pia aiki, na Palagu gena ririwa ekalaana talimana pene talu-vanagivanagi. Keriso evetali-veniana talimana &NEKwalana tanopara kalara maparara, taunipara gena ririwa rakavara, ririwamagi e veagi, ati Tamara Palagu genana gevogomaina, na tanopara genana gevogomaina. +MOTanopara ragai pio ulamagia, e tanopara gaura maki ragai pio ulamagira. Pene talima ta tanopara eulamagiana genai, Palagu gena ulamagi ia aonai ati emiana. LNatuku, atalo-venimina kwalana, Tamara goripaato. Tamaku, atalo-venimina kwalana, tovotovona na vegata etaluwai talimana goripaato. Malaga valigu, atalo-venimina, kwalana gomi matiligami; Palagu gena kila gomi aomi ai emiana, e gomi na Satani govega-ketoato. K7 Tamaku, atalo-venimuna kwalana, tovotovona na vegata etaluwai talimana goripaato. Malaga valigu, atalo-venimina kwalana, Satani govega-ketoato. mJS Natuku, au na atalo-venimina kwalana, gomi gemi rakava Palagu na ekila-wairato Keriso aranai. I- Na walakavana eparu-veniana talimana mukuna aonai etaluna, e elakana. Ia ati ripana ia ravanana eagona, kwalana mukuna na matana ekala-keleana. wHg Walakavana eulamagiana talimana maeka aonai etaluna. Ia pene vega-vekwakunagia gauna ta ia genai ati miaana. tGa Talima ta ekilana, ia maeka aonai etaluna, na walakavana eparu-veniana, ia mukuna aonai roe etaluna. 0FYNa erova atalo-venimina maki valiguna; vorova gena taunatauna Keriso genai e gomi gemi ai maki ematagaina, kwalana mukuna eaikina ea e maeka taunatauna warau ewaena. #E?Gataku maparami, erova atalo-venimina ati valiguna, na rova kunena, tovotovona na vegata gogapiato gauna. Erova kunena e gokamonagi-kuneato rovana. D{Rai ekilana, ia Palagu goti golea kwapunamo netina talimana, Iesu Keriso emaguliwai vetaina pene maguli. Rova valiguna C3Na rai na Palagu gena kila ekwalanaana, ia Palagu taunatauna eulamagiana maaona maparana ria. Voanana vou taripana, ita taunatauna ia ria kwapuna. B3Pene ta pene kila, “Au Palagu ripaku,” na gena rova kilara ati pene kwalanara, votalima opakau talimana, kila taunatauna ia aonai ati emiaana. ~AuPene ita Palagu gena rova kilara pita kwalanara genai, voanana ita pita ripa, ita taunatauna Palagu taripaato. @}Keriso na ita gera rakava voi-vagira inaguluna ekalaato, ati ita gera rakavamo, na taunilimalima maparara geria rakava. M? Natuku, ekila atalo-venimina gomi rakava ragai pio kala ulanana. Na pene talima ta pene kala rakava genai, ita magera veveakava talimana Tamara goti getaluna, Iesu Keriso, kala rorirori talimana. >  Pene ita pita kila, vegata vagi ati takala-rakavato, Palagu opakau palagunai takilagiana, e ia gena kila ita aorai ati emiaana.1= ] A pene ita gera kala rakava pita kilagi-matagaira genai, ia maveraramanina, gera kala rakava maparara pene guligi-vagira, e gera kepi maparara pene tugamagi-piatogara. y< mPene ita pita kila, ita ati gera kala rakava, ita matotaura taveopana, e ita gerai kila taunatauna aikina. $; CNa pene maeka aonai pita laka Palagu vetaina, ita maparara golea kwapuna talimara, e ia Natuna Iesu ralana na ita gera rakava maparara pene guligi-vagira. : !Pene ita mukuna magulinai roe atalakana aonai natatina, ita maki Palagu ria kwapuna, ita taopakauna e kila taunataunana ati takwalanaana. ~9 wIesu genana gakamonagiato valina gemi gavali-piaana ea: Palagu ia maeka, mukuna kiata vagi ia genai ati emiana. f8 GEkila gatalo-venimina, kwalana ita aora verere na pia vonuvonu-rage ulanana. Palagu ia maeka =7 uAi na gagitaato e gakamonagiato magulina gomi gemi gakilagi-matagaiana, pe gomi maki ai ria pita kwapuna ulanana, kwalana ai maki Tamara e ia Natuna Iesu Keriso ria golea kwapuna. 16 ]Vomaguli ematagaito, ne ai na gagitaato. Gaura pakurai gemi gavaravaragiana e maguli vanagivanagi gavega-ripamina. Vomaguli Tamara genai emiawai e ai gemai ematagaito. $5 ETovotovona na vegata emiawai gauna, gakamonagiato, matamai na gagitaato, genai gapoekauto, e gimamai na gagapi-kaulagiato: E Maguli Kilana gavaravaragiana. T4!Au geku ulamagi gomi gemi ai pene mia. Keriso Iesu aonai ita kwapuna.N3Gera Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi gemi ai pene mia. 2 Pene talima taa na Velekou ati eulamagiana ia atanai rakava iwavagina pene mia-vanagivanagi. Gera Velekou o, ono vogomai. @1{Au Paulo gimaku na evevega-nama kilara atalorana. {0oWalakava maparara na gevega-namamina. Gomi maki taukavami kwapurakwapura walakava vevelavuna na pio vega-namara. 5/cAsia rupura na gomi gemi vevega-nama getuguna. Akwila e Prisila na e ekalesia ira geria numai getaluna maparara na maaora maparara na gevega-namamina Velekou aranai. .wE ira na au aoku gevega-verere-waiato, e gomi maki aomi gevega-verere-wairato. Vovetaina gaurai ira pio gapi-ragera. ]-3Avererena, kwalana Setepanas e Fotunatas e Akaikas au geku ai gevogomaito gaurai. Ati gelegele pana wati, gomi ria pita talu aonai, etalima toitoi na gomi kapumi gegapirato, vovetainai au aoku emia-talito. |,qgomi maki vovetaina talimara karora pio kamonagira, e ira ria geinaguluna e gevekwalavina talimara maparara maki. +5Walakavaku maparami, gomi Setepanas gena numa talimara maparara ripami. Gomi ripami, ira na Iesu Keriso gegapi-rageato aonai, ta maki rogoti ere ekalesia Akaia aonai. Ira veagara pa ekalesia talimara geria inagulu ai gevekilagito, geveakavarato. Gaura pakurai anogimina, A*}Gau maparara pio kalara genai, ulamagi aimo pio kalara. q)[ Matotaumi pio vegitatago-namanama, gemi kamonagi ai pio ruga-gaugau, aomi pia gaoka, pio kwalimu. H(  Walakava Apolos au na avega-nagiato, walakava reketa ria pe gomi gemi ai pene wati natiwato. Na ekilato, ewagumona ati gelegele pene wati, na toma namana taai vou pene wati. Kila ikana 3'_ Gaura pakurai talima taa na ragai pene gita-guilagia. Na pio veakavaa e maino ai pio tugua, au geku ai mapene waikule-wai. Kwalana au walawalaku reketa ria ia gaaloana. -&S Pene Timoteo pene wati genai, pio gitatago-namanamaa, pe gomi ria pio talu genai, ragai pene talu-kalikali. Ia maki au vetaiku Velekou gena inagulu ekalaana. E% kwalana Palagu gena inagulu pana kalaa rauparana warau pekala-pakaa, pe ewagumona geku inagulu iwavagi. Na taunilimalima gutuma na maki gevega-waikuna, inagulu ragai pana kalaa negetina. ;$qAu Epeso ai pana talu pene ago Pentekoste tomana, (#IAu aririwana pana talu-raurau lagi gomi ria, ne mapana raokwanimi. Au aririwana, gomi ria pita talu-raurau, na voo pene Palagu na rorirori pene veniku genai. Q"Au pana wati aonai, atugamagina, gomi ria kiata noo pita talu-tago vou. Peiramu nakula e agi uvera maki nenai pita gapi-koukoura. Pere nama, geku lakalakai pana ririwara gaura gomi na pio veakavaku. n!UAu pana wati pana wati-gitami, Makedonia tanona aona na pana laka-vanagi, kwalana au Makedonia tanona aona na pana laka-vanagi gaurai. (Makedonia ekalesiara pana raka gitara, na vonai ati pana talu, tipo pana laka-vanagi). s _Pene pana gitaa au matotauku pana ago nama genai, au ria paia ago. Paulo gena ririwa Korinto ai pene ago FE au pana wati kwara aonai, gomi na pio vega-taunataunara talimara pana venira, ne Ierusalemai pia ago-agira. Pia ago aonai, au na vevega-ripa pepana ta maki pana taloa, pe pia gapi-kaua. b=Epetoma tomana tovotovona pa Sandei mapararai gomi kwapurakwapura gemi rawali gelegelerai moni keitana pio tao-gerevagia. Vomoni pio tao-koukoura, pe au pana wati tomanai, moni maparana kalamaavu, ragai mapita koko. p [Ewagumona Ierusalemai ekalesia talimara veakavara ularana moni pio koko kilara akilagirana. Ekila Galatia ekalesiara maparara avaikilarato, pia kalaa natiwato kilana, gomi avega-ripamina. Au aririwana gomi maki einagulu pio kalaa. 8i:Gaura pakurai, walakavaku, au na aulamagimina talimami, gemi kamonagi ai pio ruga-kikitali, talima taa na pa gau kwauta na ragai pene kalavo-kalavomi, vanagivanagi Velekou gena inagulu pio kalaa makwalimumi na. Kwalana pio ripa, gomi gemi inagulu Velekou aonai ati gokala-kawaana, na mavoimi.gG9Na Palagu tatanikiuana, kwalana ia na ita gera Velekou Iesu Keriso genana kwalimu evenirana. fE8Kwarega na ekwanurana kolovana kala rakava e kala rakava gena tiavu rova genana evogomaina. uc7Kwarega o, goi gemu kwalimu arigia?Kwarega o, goi na taunilimalima
okwanurana kolovana arigia?” A{6Pa, pene poraga tauniparana pene veporogi, e ati pene poraga tauniparana pene vetao-ati, e mapene kwarega tauniparana pene veporogi, e ati pene kwarega tauniparana mapene vetao-ati. Erauparai Puka Veaga aonai evetaloto kilana pene taunatauna,“Kwarega Palagu gena kwalimu na
warau evega-aikiato. G5Kwalana pene poraga tauniparana pene veporogi, ne ati pene poraga tauniparana pene vetao-matagai, e ekwaregana tauniparana pene veporogi ne ati pene kwarega tauniparana pene vetao-matagai. 94Voo atilovana pene wala, noo mata aliputena, maitu vetaina, atilovana. Kipi ikana kuluna pene rage, gekwaregato talimara pia kuliiti-wai, ne tauniparara ati mapia rakava-wai. Ita rogoti tara kwarega talimara maki tauniparara maki pia veporogi, votaunipara valigura pita gapira. 3Iokamonagi, veavuga kilana ta avega-ripamina: Ita maparara ati pita kwarega, na ita maparaparara tauniparara Palagu na pene porogira. +2Walakavaku maparami, au na rakagau akilagiana ganina ea, taunilimalima, etanoparai gemagulina vetaina, matauniparara, mavirigora, e maralara, Palagu gena Basileia aonai ati pia laka-toga. E mapene poraga gauna maguli vanagivanagi Basileiana aonai ati pene mia ripa. 91Ewagumona ita Palagu na vokwano na ekalaato talimana gitagitana vetaina. A roe nea vou kupa na evogomaito talimana gitagitana gelegelenai pitave mia. 0Palagu na kwano na ekalarato talimara tauniparara Adamu tauniparana vetaina, voo kwano na ekalaato talimana tauniparana vetaina, e kupa tauniparana pia gapia talimara maki Keriso tauniparana vetaina, voo kupa na evogomaito talimana tauniparana vetaina. /Talima kunena, Adamu, tanoparana evogomaito, Palagu na kwano na ekalaato, talima vega-rualana Keriso, kupa na emarigoto talimana. .Tanopara tauniparana ekuneto, a ati palagu tauniparana. Tanopara tauniparana mulina na voupe, palagu tauniparana evogomaito. 3_-Puka Veaga aonai ekilana, “Talima kunena, Adamu, Palagu na ekalaato maguli talimanai evega-agoato.” Na Adamu ikana, Keriso, maguli pene veni Palagunai evega-agoato. ?w,Getoleana genai, tanopara tauniparana, na Palagu na evega-kuliiti-waiana genai, palagu tauniparana. Tanopara tauniparana ta emiana, gaura pakurai palagu tauniparana maki ta emiana.  +Pia tolea tauniparana gitagitana ati nama, e taunilimalima na gitagitana ati pia ririwa, Palagu na mapene vega-kuliiti-waia tauniparana maralemana. Pia tolea genai, moiravagi ati tiligana, a Palagu na votaunipara mapene vega-kuliiti-waia genai, matiavuna.  7*Kwarega na kuliitiwai maki vovetaina. Pia tolea tauniparana pene poraga, a Palagu na mapene vega-kuliiti-waia tauniparana ati mapene poragawai. | q)Garo ralemana ta e uve maki ralemana ta, e mitiu ralemana maki irau. Mitiu kwapurakwapura maki ralemara irauirau. " =(Kupa gaura tauniparara ta, tanoparai gemagulina talimara e gaura maki irau. Kupa tauniparana ralemana ta irau e etanopara tauniparana ralemana maki ta. ] 3'Taunipara maparara virigora irauirau. Taunilimalima virigora irau, gagera vativati gemagulina gaura vega-gelegelena pae, polomakau, mamoe, e reketa virigora irau, magani virigora irau e manu maki virigora irau. &Palagu matotauna gena ririwa gelegelenai vovuiti pa rakagau govaroana, gaura kwapurakwapura ganira taunatauna evenirana. +O%Vuiti pa gau ta ono varoa notina genai, ati ganina ogapiana, ne ovaroana. Aikina, goi na vovuiti pa rakagau ono varoa notina gauna gutuna ogapiana, ne ovaroana. jM$Kawa! Goi na rakagau kwano ai ovaroana, ati pene tupu pene ago ovaroana gauna pene kwarega vou. )#Na reketa pia verenagi, nepiatiwa, “Kwarega talimara raka pia kuliiti-waitiwa? Pene pia kuliiti-wai genai, tauniparara rakavetaira?” =s"Iokero, kala rorirorira iokalara, kala rakava iovega-aikia. Kwalana gomi reketa Palagu ne rogoti goro ripaa. E gomi pia vega-nuga ragemi gaurai akilagiana. Kuliitiwai tauniparana  !Talima taa na ragai pene opami: “Talima rakavara pita kalagi-koura genai, ita gera maguli namara pia rakava-kwaikwai.” - Pere au vega-gelegelena etaunilimalima geria tugamagi kawakawara vetaira genai Epeso ai manega paera rakavara vetaira para vega-vevagira, au rakagau namana geku ai pere wala? Pere kuliiti-wai aikina genai, au vovetaina ati para kala, aikina kinavagi. Pene Palagu na kwarega na ati mapere vega-kuliiti-waira genai, evetaina patara kila, “Ita gani e ita niu, kwalana pogipogi pita kwarega gaurai.” LWalakavaku maparami, taunatauna, toma mapararai au geku kwarega gekilagiana. Na eia maki taunatauna, gomi na Iesu gogapi-rageato pakunai, gera Velekou Keriso Iesu wailanai au averere-iwavagina. {E ai maki, rakagau gaurai ora mapararai roli gevagi-kwaregamaina na roe aga vigiragena, pene kuliiti-wai aikina genai? )Pene kuliiti-wai aikina, etalima reketa gekwarega-kuneto talimara pakurai bapatiso gegapiana gauna raka pia kala-tiwaa? Ira rakagau gaurai gekwarega-kuneto talimara pakurai bapatiso gegapina? Peiramu ira na kuliitiwai gevega-taunataunaana gaurai, vokala gekalaana. ]~3Gau maparara Keriso gena vegitatago kapulenai Palagu na pene taora, voia mulinai Palagu Natuna matotauna ea Palagu gena vegitatago kapulenai pene vetao-toga. Voia ganina, Palagu na gau maparaparara pene repara. F}Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Palagu na gau maparara ia gagena kapulenai etaorato, e gena vegitatago kapulenai etaorato.” Na ekilato, “gau maparara ia gagena kapulenai etaorato,” netiwato gaurai, Palagu ati evega-agikauato, kwalana Palagu na gau maparara Keriso gagena kapulenai etao-togarato. g|GKeriso na evetali-veniana gauna ta, ikana taunataunai vou pene vega-keto-vagia, voo kwarega. 6{eKwalana Keriso roe wapene vele, gena vegitatago roe wapene mia, pene ago, ia gevetali-veniana avuavuara e talima maparara ia gagena panapana na kapulenai pene pana-talira. z1Eia mulinai Keriso na Palagu gevetali-veniana avuavura geria vegitatago e rorirori e tiavu maparara ati geria inagulu ai pene vega-agora e pene vega-rakavara, ne Palagu gena Basileia pa vegitatago tiavuna Tamana Palagu gimanai pene tao-kaua. Ne tanopara ikana pene vogomai. @yyNa ita kwapurakwapura gera toma taunataunarai pita kuliiti-wai: Tovotovona Keriso, ia ekuliitiwai-kuneto. Ia mapene vogomai tomanai ia gena taunilimalima maparara mapia kuliiti-wai. ;xoVega-gelegelena, taunilimalima maparaparara Adamu genana gevogomaina, voia pakunai pia kwarega vegata; na Iesu Keriso ria pia kwapuna aonai, Palagu na mapene vega-maguli-waira. wKwarega talima kwapuna, Adamu, genana evetinato. Voia gelegelena kuliitiwai maki talima kwapuna, Keriso, genana evetinana. .vUNa Keriso taunatauna kwarega na ekuliiti-waito, e ia gekwaregato talimara maparara aorai ia ekuliitiwai-kuneto, gelegelena gautupu gevua-kunena vuara vetaina. )uKNa pene roea tamagulina magulina gena namamo pakunai Keriso genai taveraramanina genai, taunilimalima maparaparara aorai ita kika vetugara kamu galagala vagi. `t9E voo raira Keriso gevega-taunataunaato talimara gekwaregato, rakava voina pia gapia. sE pene Palagu na Keriso kwarega na ati evega-kuliiti-waiato, gomi gemi kamonagi ati ganira e gomi roe nea rakava aonai gomagulina. r Pa, pene kwarega talimara kwarega na ati magekuliiti-waina, voia ganina Palagu na Keriso kwarega na ati evega-kuliiti-waiato. aq;Vovetainai ai pegere ripamai, Palagu na ati ekalaato gauna ai na gakilagi-taunatauna-kawaana, gaopana. Kwalana ai na Palagu valina gakilagiana, nagatina, Palagu na Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato nagatina aonai, Palagu na Keriso kwarega na ati evega-kuliiti-waiato. Na kila taunatauna kwarega talimara kwarega na ati mapia kuliiti-wai. pE pene Keriso kwarega na ati ekuliiti-waito, voia ganina, ai gema vopata ati ganira, e gomi gemi kamonagi maki ati ganira. `o9 Pene kwarega na kuliitiwai aikina, voia ganina, Keriso kwarega na ati ekuliiti-waito. Rn Na pene Keriso gavopatagiana aonai, gakilana, Keriso Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato nagatina, rakagau gaurai gomi aomi ai gomi reketa gokilana, kwarega talimara ati mapia kuliiti-wai? Qm Vovetaina gaurai au avopatato pa apostolo reketa gevopatato, ati gena irau ta, kwalana vovalimo kwapuna gavopatagiato, gomi na maki vovalimo kwapuna, voiamo govega-taunataunaato. Ita gera kuliitiwai Wl' Na Palagu gena vega-nama, au ea apostolo talimaku ai amamiato. Palagu gena vega-nama au geku ai ati etao-kawaato. Taunatauna, au na inagulu kamu galagala vagi akalaato, na apostolo reketa aikina. Na voo ati au matotauku geku kwalimu ai voinagulu akalarato. Aikina. VoPalagu gena vega-namai kwalimu evenikuto, ne voinagulu akalarato. gkG Kwalana au apostolo maparara geria ikana taunatauna talimaku, au ati geku nama ta vagi, taunilimalima na au apostolo talimaku ai pia kilagiku. Kwalana au na Palagu gena ekalesia avega-vitivitirawai, e agui-lovolovorawai. ]j3Ikana taunataunanai au, noo amaguli-rakavato talimaku, geku ai ema matagaito. SiMulinai Teimiti genai ematagaito, voia mulinai apostolo maparara geriai. (hIVoia mulinai kamonagi aonai walakava maparara tinavu imaima (500) getanu-kouto aonai geriai ematagaito; reketa warau gekwaregato, na gutuma roe ege magulina. _g7Ne Petero genai evevega-matagaiato, ne mulinai gena melo gagalana ruala geriai maki. lfQgetoleato, toma vega-toitoinai kwarega na ekuliiti-waito, Puka Veaga aonai getaloato gelegelenai. veeVelekou genana au na rakagau arawaliato kilana, gomi maavega-ripamito. Vokila voo kila kunena e kila kamuna. Vokila Puka Veaga aonai getaloato kilana gelegelenai, netina: Keriso ita gera rakava pene gapi-vagira pakunai ekwaregato; =dsPene au na avopata-venimito kilana roe nogo gapi-gaugauana genai, gomi voVali Namana genana Palagu na pene vega-magulimi. Na pene aikina genai, gomi na govega-taunatauna-kawaato. Hc Walakavaku maparami, au aririwana, voVali Namana, gomi gemi avopatagiato voa, gemi tugamagi maana vega-valigu-waia. EVali Namana gomi na gogapi-rageato, e gomi eVali Namanai goruga-gaugauna. Zb-(Na gau maparara pio inaguluagi-gitakaura, e raupara rorirorirai pio kalara.}as'Voia pakunai, walakavaku, peroveta ririwa ragena pio kalaa, karo polurai kilagikilagirai ragai pio vekilawai. M`&Pene talima ta ekila eruga-vagirana, Palagu na ia maki pene rugaa. X_)%Pene talima ta matotauna evetugamagina ia peroveta e ia Veaga Palaguna evonuvonu-rageto netina talimana, gomi atalo-venimina kilara pene gapi-ragera, nepenetiwa, e taunatauna Velekou gena rova kilara. ^}$Gomi na ekila ati gogapi-rageana? Palagu gena kila gomi gemina ewalato pa? Pa Palagu gena kila na gomi erawalimito, ei? ]%#Pene gau reketa ia ripara nepiatiwa genai, garawaria numai vou pia verenagira. Kwalana gare ekalesia tanukourai pia kilakila manuga ragena. D\"gomi gemi garegare maki ekalesia tanukourai ragai pia kilakila, kwalana ira ati geria rorirori ira pia kilakila. Na ira Mose gena rova na ekilagiana gelegelenai pia tanu maru kapulerai. [ !Palagu ati vevilivevili evega-walaana Palaguna, na ia maino evega-walaana Palaguna. Ekalesia goleara maparara gekalana vetaina, oZW Palagu genana peroveta kilara ekamonagirana talimana, vokila gena ririwai roe nea vou pene kilagira. YwNamana gomi kwapurakwapura pio peroveta, pe rakagau gokilagiana gaura maparara pia ripa e maparara pia veakwalimura. X9Pene Palagu gena kila tanukou aonai etanuna talimana genai ematagaina, pene kilagi-matagaia ulanana, ekila kunena talimana gena kila pene vega-aikia. yWkPalagu gena kila geperovetagirana talimara ruala pa toitoi pia peroveta, reketa na vokila pia tavu-namanamara. 3V_Na pene vega-vanagi talimana ta aikina genai, vokaro polu ai ekilana talimana rupu aonai ragai pene kila. Geregana matotauna vou pene vevaikila, e Palagu pene vaikilaa. SUPene talima ta karo polurai ekilana genai, talima ruala pa toitoi mapia kila. Namana talima toitoi na pia kila veakavaa, na tauria toitoi vega-naimo ragai pia kila. Ta pene kila-gatu mulinai vou ta mapene kila, voupe mataa. Ne karo polurai pia kila-gatu mulinai, ekalesia taa na vokila pene vega-vanagira, pene kilagi-matagaira. )TKVovetaina gaurai, walakavaku, aliruputali ulanana pio laka-koukou genai, gomi maparami kwapurakwapura magemi inagulu. Reketa mari pia gapi, reketa pia vevega-ripa, reketa karo polurai pia kila, reketa Palagu gena kila pia vega-matagaira talimara, reketa karo polurai pia kila kilara ganira pia vega-vanagira e pia kilagi-matagaira. Gau maparara ekalesia geria kamonagi vega-tupuna ulananamo gaurai pio kalara. HS Votalima gena tugamagi veavugara maparara pio kilagi-matagaira, ne pene tiu-tali, Palagu pene aliruputali-venia, nepenetiwa, “Taunatauna, Palagu gomi ria!” Aliruputali kalara rorirorira HR Na pene maparami pio peroveta aonai, gomi aomi ai Keriso ati evega-taunataunaana talimana ta pa ati etugamagi-iluna talimana ta penema laka-toga genai, gomi maparami na Palagu gena kila goperovetagiana kilara na etalima nugana garakauna pene kwanua, ne pene ripa, ia kala rakava talimana, e maparami na pio gitailiaa. Q#Pene ekalesia maparami kapu kwapunaimo gotanu-kouna, ne maparaparami karo polura pio kilagira, aonai gomi aomi ai ati ripana talimana ta pa Iesu ati evega-taunataunaana talimana ta penema laka-toga genai, pene kila, “Gomi repami pege vevili, pogo kawakawa!” ~PuVovetaina gaurai karo polurai gekilana, Iesu ati gevega-taunataunaana talimaramo geriai vegailia ta, a ati Iesu gevega-taunataunaana talimara geria vegailia. Na Palagu gena kila geperovetagirana, Iesu gevega-taunataunaana talimaramo geria, na ati Iesu ati gevega-taunataunaana talimara geria. (Eia e, karo polurai gekilana, Iesu ati gevega-taunataunaana talimara na veveakava ta ati pia rawalia. Na Palagu gena kila geperovetagirana, Iesu ati gevega-taunataunaana talimara na veveakava pia rawalia). jOMPuka Veaga aonai evetaina etaloato,“Velekou ekilana,‘Tau polu talimara karora na
e kapu polu talimara murura na
au na etalima pana vaikilara.Na vovetaina maki ati vagi pia kamonagi-veniku.’ ” 7NgWalakavaku maparami, girigiri vetaira ragai pio tugamagi. A kala rakava geria kavai melo ralarala gelegelerai pio ago. Na tugamagi-iluai tau rogaroga vetaira pio kala. {MoNa ekalesia rapali gelaka-koukouna aonai, namana ea pia tugamagi-ilua karonai kila imaimamo pana kilagira, taunilimalima reketa pana vega-ripara. Vovetaina voo nama, karo polurai kila ragana gagalana (10,000) pana kilagira ati gena nama ta. kLOAu na Palagu atanikiuana, kwalana au karo polurai maverereku akilana, gomi maparami avanagimina. tKaTaunatauna, goi na Palagu otanikiu-gitakauana, na lagamu talimara geria kamonagi ai ati ovega-tiligarana. uJcPene goi palagumu na Palagu mari ai ovega-rageana genai, arigi rauparai vokaro ati ripana talimana “Amen” nepenetiwa, goi Palagu ovega-namaana aonai? Ia “Amen” ati pene kilagia, kwalana ia ati pene ripa goi rakagau okilagiana. 7IgPe ewagumona rakagau ana kala? Au mapalaguku pana rapali, e pana tugamagi-ilu karonai maki pana rapali. Au mapalaguku pana mari, e pana tugamagi-ilu karonai maki pana mari. HKwalana pene au karo polurai akilana au palagukumo erapalina, a au tugamagiku ai ati atugamagi-rawalirana au rakagau akilagirana. 3G_ Vovetaina gaurai, karo polurai ekilana talimana, rapali ai Palagu pene nogia, pe rakagau ekilagirana kilara ganira maki pene vega-vanagira e pene kilagi-matagaira. jFM Gomi gemi ai maki vovetaina. Gomi Veaga Palaguna gena wareware gaura goulamagi-kamu-iwavagirana; ewagumona ekalesia geria kamonagi vega-tiligana warewarena gauna gapigapina pakunai pio tiliga, pe vowareware gaurai pio tupu. ,EQ Na pene karo ta ganina ati ripaku, voia ganina, au ati vokaro iraunai ekilana talimana gena vanuga talimaku, e ia maki vovetaina, ia ati au geku vanuga talimana. ND E tanoparai karo irauirau e galagala vagi, ira maparara maganiramo. TC! Gomi maki vovetaina, pene karo polurai pio kila genai, taunilimalima arigi rauparai gomi na rakagau gokilagiana gauna pia tugamagi-rawalia? Gomi gemi kila tanopakanai pio kilagira noo agi govaikilaana. ?~}}||{fzzGyy@xxwEvsv%uW== Walakavamai maparami, lagani ati rau kiana, ai gomi lagami na galaka-gerevagito, ati tugamagi ai, na tauniparai, ati magagitamina. Gema ririwa kamuna wailami paia gitara. 4 aNAi maki gekila-waimaina ati Iuda talimara geriai Vali Namana ragai paia kilagia, kwalana maguli vanagivanagi nege vaiana kalinana. Vovetaina geria rakava vanagivanagi gevega-kamurana. Na Palagu gena paru ira atarai maki warau pekwara. Paulo gena ririwa kamuna Tesalonika talimara mapene gita-waira ,QNIudea talimara na Iesu Velekou e peroveta talimara gevagirato, e ai maki geguimaito. Palagu ati gevega-verereana, e taunilimalima maparara gekaroverave-venirana. Y+NWalakavamai maparami, gomi Palagu gena ekalesia Keriso Iesu aonai Iudea talimara ria pogo gelegele, kwalana Iuda talimara na ira gevega-vitivitirato gelegelenai, gomi maki gemi talimana gevega-vitivitimina. N Ai na Palagu gatanikiuana toma mapararai, kwalana ta, gena kila gawati-agiato aonai, gomi na gokamonagiato e gogapi-rageato ati taunilimalima geria kila, na kila rorirori taunataunana, Palagu gena kila. Vokila govega-taunataunaana talimami aomi ai einaguluna. PN Ai na gavega-tiligamiwai, gemi tugamagi gavega-kwalimurawai, e gavega-nagimiwai Palagu vega-vererena kalara pio kalara ularana. Ia na ekeamina, gena Basileia maralema iwavagina pene venimi ulanana. oWN Gomi ripami, ai na gomi kwapurakwapura gakalamiwai tama na natuna taunatauna na ekalaana gelegelena. $AN Gomi na gogitmaito e Palaguna maki egitamaito ai raka gaveaga-tiwato, gakala-rorirorito e ati gema kepi ta gomi vega-taunatauna talimami wailami ai. N Walakavamai maparami, ai raka gainagulu-tiwawai e gavekwalavi-tiwawai gomi na roe gotugamagi-tagorana, pa? Palagu gena Vali Namana gavopata-venimiwai aonai, pogi lagani gainaguluwai, gema e gama paia rawali ularana, gomi naga vega-vekwalavimina kalinana. 7gNGaulamagi-rakavamito gaurai gaririwato, ati Palagu gena Vali Namanamo gemi paia kilagia, na gema maguli maki gatao-rigorato, kwalana gema ulamagi gomi gemi ai kamu iwavagi. >uNAi Keriso gena apostolo talimamai, pe magema rorirori, gema e gama gomi gemi ai pagara kilagira. Na gomi ria tataluwai aonai, ai marana, tina taa na natuna egita-tagorana vetaina. \1NAi ati gomi na pio vega-ragemai, pa talima reketa na pia vega-ragemai nagatiwato. $ANGomi ripami, e Palagu maki wailanai, ai gawatito aonai, ati gomi aomi paia ganira ulanana gavega-rage-opakaumiwai, e ati ririwa rakavarai gavaikilamiwai. LNNa Palagu na evega-taunataunamaito Vali Namana paia piaa. Gaura pakurai gakilagiana, ati taunilimalima paia vega-vererera ularana, na Palagu paia vega-vererea ulanana. Ia na ai aomai eriparana. |qNAi gema vevega-nagi gomi gemi ai ati kila kawakawai, ati tugamagi rakavai, e ati talima ta paia opa-leaa ulanana. kONE maki ripami, ai Tesalonikai rogoti gara wati aonai, Filipi ai gevega-vitivitimaito e gekilagi-piatogamaito. Taunatauna, vega-vogo gevega-waimaiwai, na Palagu na evega-tiligamaito, gena Vali Namana paia vega-ripami ulanana. d CNWalakavamai maparami, gomi matotaumi ripami, gemi ai gawatito aonai, ati gainagulu-kawato. R N e Natuna Iesu goalo-tagoana kupa na mapenema rigo. Ia Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato, e gena paru pene vega-matagaia pa taunilimalima pene agirorira tomanai, Iesu na pene vega-magulira.P N Ira matotaura maki gevekilagito ai na gawariwarimito aonai, gomi na ai raka gogapirage-tiwamaito, e kaivakuku raka goraokwani-tiwarato, maguli Palaguna e taunataunana vetugunagina pio kalaa ulanana, O NKwalana gomi gemina Velekou gena kila elaka-piatito ati Makedonia e Akaia aoraimo, na gomi gemi kamonagi Palagu genai kapu maparanai pia ripaa. Gaura pakurai vonai ai na kila ta ati mapaia kilagia. i  MNGanina voa gomi vevega-gita namanai gomiato kamonagi talimara maparara Makedonia e Akaia geria. G   NNe gomi na maki ai gokala-tovotovomaito e Velekou gokala-tovotovoato lewana gevega-vitivitimito, na Palagu gena kila gogapi-rageato mavereremi na. Voverere Veaga Palaguna na evenimito. =  uNKwalana Vali Namana ai na gavenimito ati kilakilaimo, na Veaga Palaguna matiavuna e mataunataunana na. Gomi maki ripami, gomi gemi nama ulanana ai raka gatalu-tiwato gomi aomi ai. c  ANWalakavamai maparami, ai ripamai gomi Palagu na eulamagimina e ia na evirigimito ia gena. y  mNKwalana Palagu, ita Tamara, wailanai gavetugamagi-tagona, gomi gemi kamonagi raka govega-vetovo-tiwarana, e gemi ulamagi ai raka goveulamagi-gunagave-tiwana, e gemi veraramani ita gera Velekou Iesu Keriso genai raka govega-tiliga-tiwarana. s aNAi toma mapararai Palagu gavega-namaana gomi maparami pakumi ai, e gema rapali aorai gatugamagimina. N NAi taumai toitoi, Paulo, Sila, e Timoteo, na Tamara Palagu e Velekou Iesu Keriso gena ekalesia Tesalonika aonai gatalo-venimina. Vega-nama e maino gemi ai pene mia. Tesalonika talimara geria maguli |qUlamagi vevelavuna na pio vevega-nama veveni. Keriso aonai gotaluna talimami maparami maino gemi ai pene mia.[/ Gomi taukavami ekalesia talimara Babuloniai ea, (e ekalesia talimara Romai ekilagirana), ira maki Palagu na evirigirato talimara, na gemi vega-nama pege tugu, natuku Mareko na maki gemi vega-nama petugu. (I Siluano na peveakavaku, epepa kupana paga taloa gomi gemi. Ia au na agitaana, ita walakavara magena veraramani ekalesia aonai. Epepa pataloa kwalana geku ririwa pana vega-tiligami e pana vega-ripami, Palagu gena vega-nama taunataunana ea. Pe enama iwavagina aonai pio ruga-gaugau. F Tiavu ia gena, pene ago-vanagivanagi! Amen. Vega-nama ikana !; Na Palagu, vega-nama maparara na evonuto Palaguna, na Keriso pakunai ekeamito, lagani kianamo aonai pio vitiviti mulinai, gena mia-vanagivanagi maekana ralema iwavagina pio vaia ulanana. Ia na vou pene vega-nama vega-venimi, pene vega-ruga-kikitalimi, e pene vega-tiligami. <q Gemi kamonagi ai pio ruga-gaugau, ne Tiapolo pio kora-waia. Kwalana pio tugamagi, gomami-lagira na viti-vuara gelegelera gomi taukavamina tanopara maparanai maki gemamilagirana. 9Pio tugamagi-rorirori, pio vegita-tago! Kwalana vega-rakavami talimana, Tiapolo, eloulouna, noowane liona egilina, e emalana, ta ene gania eririwana. gGGemi tugamagitugamagi gaura maparara ia gimanai pio tao-kaura, kwalana ia na egita-tagomina. ~Gaura pakurai, matotaumi pio vevega-aoma, Palagu gimana tiavuna kapulenai, ne tomana pene kwara laganinai, ia na pene gapi-itimi. }5Voia gelegelenai, gomi gulu-valigu maki vegitatago talimara pio kamonagi-venira, gomi maparami na manau rapugana na pio verapuga, pio veveakava veveni, kwalana Puka Veaga ekilana, “Veagi talimara Palagu na eao-rakavarana, na manau talimara gena vega-nama evenirana.” 7|gVovetaina pio kala genai, mamoe Gitatagora Talimana Kamuna, Keriso, pene matagai tomanai, kraon nama iwavagina, ati pene rakava gauna, pio rawalia, voo maguli-vanagivanagi. T{!Palagu na gomi gemi vegita-tago kapulenai etaoato mamoe lavetana (pa ekalesia goleana) ragai pio tugu-naginagia noowane vele iwavagira gekalana vetaina. Na gomi kolemami pio vega-gitara, pe pia kulumi. zPalagu gena mamoe lavetana pio gitatago vega-venia. Ia na gomi evenimito, aomi na eulamagiana vetainai pio gita-tagoa, ia gena ririwa gelegelenai. Ati munemune ai, na aomi na eulamagiana vetainai. Ati moni pa rinaga pio rawali ulanana, na maaomi ririwarana. y Au na gomi aomi ai ekalesia kuneagina talimami avaikilamina. Au maki ekalesia kuneagina tauku. Keriso evitivitiwai au na mataku na agitaato, e ia maekana ralemana iwavagina pene vega-matagaia laganinai, au magavuku. Gaura pakurai au na gomi anogi-raramanimina: FxGanina voa, Palagu gena ririwa vetainai viti gevuana talimara kala namaramo pia kala, e geria maguli ekalarato Palagu na gimana aonai pia taora, kwalana ia na etugamagi-tagorana.ywkKwalana Puka Veaga ekilana,“Maguli vaivaina Palagu gekamonagi-veniana
talimara geriai gaoka-vagi.Pa Palagu ati gevega-taunataunaana e kala rakava
talimara rauparara raka pene vemia-tiwa? (Ira geriai metau iwavagi!).” lvQPalagu gena veagirori warau pekwara, e veagirori Palagu gena taunilimalima geriai pene vetina. Pene ita gerai pene vetina laganinai, Palagu gena Vali Namana ati gevega-taunataunaana talimara geriai raka pene vewala-tiwa? u+Na pene goi Keriso mulinai olakana pakunai ovitivitina genai, ragai pono nuga-rage, na Palagu pono vega-ragea, Keriso arana orugagiana gaurai. At{Pene gomi ta ovitivitina genai, ne vitiviti ne ati ovagivagina, pa olemana, pa karoverave kalana rakavana ta okalaana, pa talima ta gena inagulu metauna okalaana pakunai ovitivitina. 2s]Keriso mulinai golakana aonai, pia kilagi-rakavami laganinai, pio verere, kwalana voanana pio ripa, Palagu Palaguna, ralema nama Veaga Palaguna, gomi atami ai etaluna. +rO Na Keriso eviti-vuato vetaina goviti-vuana pakurai, pio verere, roe nea vou ia maekana ralemana iwavagina pene vega-matagaia laganinai vou mapio verere-iwavagi. Gq Gataku maparami, vitiviti kalova mamina vetaina gogapiana genai, nugami ragai pia palevagi, ragai pio kila, gau poluna kwauta gemi ai ewalana. (Aikina, ne tipo gomi kalatovomi gauna). $pA Rai evopatana aonai, ia Palagu gena kila pene varavaragia. Rai eveveakavana aonai, ia Palagu gena tiliga na pene veveakava. Vorauparai gau maparara aorai Palagu pita vega-ragea, Iesu Keriso pakunai. Ralema iwavagina e tiavu ia gena, pene ago vanagivanagi. Amen. Ekalesia viti-vuana Yo+ Gomi kwapurakwapura, Palagu na eveagaunamito vevenira gaura irauirau gita-tagora talimami namami, gaura pakurai taukavami pakurai pio inagulu-agira, arigi veveni gauna Palagu genana gorawaliato gelegelenai. n Mataukavami ria kala-namarai pio vekala-veveni, pio vegapirage-veveni, ragai pio munemune e ragai pio vekilagi-ketoketo. m{Kamu iwavagina, kwapurakwapura pio veulamagi-veveni maaomi maparara ria, kwalana ulamagi na rakava vogo ekou-gavurana. tlaGau maparara ikara pege kavinagi. Pio vealo-tago e pio vaigaoka, pe gemi rapali ragai pio vega-ikaa. KkGaura pakurai Iesu na Vali Namana gekwaregato talimara palagura geria maki evaravaragiato. Vovetaina ekalato kwalana, lewana Palagu na tauniparai eagirorirato taunilimalimara maparara vetaira, (e gekwaregato), na palagura roe wapia maguli, Palagu emagulina vetaina. Palagu gena veniveni gaura gita-tagora talimara namara xjiNa ira maguli talimara e kwarega talimara agirora Palagu na wailanai pia ruga, vogeria kala pia varavaragira. iwEwagumona, ira gevevega-kalina, kwalana ira ria ati gokala-kouna, e ati gokala-kawakawana. Gaura pakurai gegolomina. QhGomi erapa Palagu ati ripara talimara gelegelerai gomaguliwai, mata-poraga e veopa-lema kalara gokalarawai, goniuniuwai, gokala-kawakawawai, goniuniu-kouwai, palagu opakaura goaliruputali-venirawai. g-Ganina voa, gomi etanoparai roe ogo taluna aonai, tauniparami geria ririwa rakavara ragai pio kwalanara, a Palagu gena ririwa ne pio kwalanara. Hf Keriso tauniparanai evitivitito pakurai, gomi maki gemi tugamagi pio vega-tiligara, ia gena tugamagi ria pia gelegele; kwalana tauniparanai evitivitina talimana na kala rakava eraokwanirana. e1Ia kupai elaka-togato, Palagu gimana ripana kavanai etanuna. Aneru, e mageria rorirori kamu iwavagi talimara maparara, ia kapulenai getaluna.dVonanu voo bapatiso vegailiana vetaina, kwalana bapatiso na ewagumona gomi evega-magulimina, ati taunipara milona guligi-vagina, na Palagu gonogiana aonai pene alevara ulanana Palagu wailanai. Iesu Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato pakurai evega-magulirana. 2c]Ira kunenai gekaroveraveto talimara, Noa na gati kamu iwavagina ekalaato aonai, ne Palagu na ealorato mavaigaokana ria, (geria rakava aora na pia vetugamagiwai ularana). Na gati kamu iwavagina aonai gelaka-togato talimara ati vogo kika. Talimara maparara taula vativatimo (8) nanu na gemagulito. wbgE palagu ai ia eagoto kwarega kapuna pa tipura kapunai, vonai getaluna talimara palagura geria eve vopatato. 'aGKeriso ekwaregato, gera rakava pene voi-vagira ulanana. Ia veganamo ekwaregato, ati mapene kwarega. Ia kala rorirori talimana, ita rakava talimara pene kuleatira, pe Palagu genai pene vaiagora ulanana. Taunipara magulinai gevagi-kwaregaato, na palagu magulinai ia ekuliiti-waito. `Palagu gena ririwai kala namara gokalarana pakurai govitivitina genai, nama. A ati nama gemi kala rakavara pakurai pio vitiviti. _Na manau ai e vekuparage ai gena pio kilagi-vealevaa. Gemi kala rogora pio tolera, ati nama kapinai vou pio ripa gomi ati rorirori. Keriso mulinai golakana maveagami gaurai, gemunemune-agimina e gekilagi-rakavamina talimara matotauria roe nea pia nuga-rage. q^[Na aomi ai Keriso pio kwalanaa, e pio vega-ragea, kwalana ia gomi gemi Velekou. E vanagivanagi pio kala-maavu, irauna taa na erenagimuna, “Rakagau gaurai Keriso goraramani-veniana” nepenetiwa genai, gena pio kilagi-vega-venia. ]Na irau nege vega-vitivitimina gemi kala rorirori pakurai genai pio verere. Talima ta kalina na ragai pio kali, e ragai pio aovoaovo. T\! Kala namara pono ririwa kamura genai, rai na goi pene vega-rakavamu? 0[Y Kwalana Velekou na kala rorirorira
talimara egita-tagorana,
e geria rapali ekamonagirana.Na kala rakava talimara Velekou na
ati eririwarana.” jZM Rakava pene raokwania,
kala namara pene kala.Maino pene tavua maaona maparana na. eYC Kwalana Puka Veaga ekilana,“Rai maguli eririwana e toma
namara pene gitara netina
talimana maena pene gita-tagoa,
kila-rakavara ragai pene kilagi,
e muruna na opakau kilara
ragai pene kilagi. JX  Kala rakavara e karo rakavara na ragai pio vevega-voi, na gevega-rakavamina talimara pio vega-namara. Kwalana Palagu na ekeamito vovetaina pio kala, ne gomi na maki gena vevega-nama pio vaia. W3Kila ikana ea: Maparami aomi pio veakwapunara, pio veveakava-veveni, e pio veulamagi-veveni walakava vetaira. Pio vegita-vetuga e pio marana. :VmGomi maru maki garawami ria gomaguli-kouna aonai, pio ripa namanamara. Pio ripa, ira moira vavagi. Garawami pio kupa-ragera, kwalana Palagu na maguli vanagivanagi ira e gomi pene wareware-venimi. Vovetaina pio kala, pe gau kwauta na gemi rapali-koukou ragai pene vega-rakavaa. Kala namarai pita vua =UsSara vetaina, garawana ekamonagi-veniawai; garawana ekilagiawai, “Geku velekou” netiiwai. Gomi ewagumona ia natuna, pene gemi kala nanama e gau kwauta kalina na ati gokalina. 2T]Kunenai, ita tupura e gatara geria lagani ai gare maki maveagara, Palagu genai geveraramaniwai garera, vovetaina gevevega-ralemawai, e garawaria kapulerai gemaguliwai. SAikina, gomi nugami garakaura ne pio veakwagora, ati pia rakava kwagokwagora na, manau e ao vealeva. Voira Palagu wailanai gau kamura. +ROGita gitami ia nama iwavagi ularana tauniparami ragai pio veakwagora. Gelegelena, guimi gokala-irauiraurana, kolo gorogagina e rapuga nama iwavagira goligorana. RQKwalana gemi kala rorirori e vekuparage ira geriai pia gitara voo nama. P 1Gomi vegarawa garemi maki vovetaina, garawami kapulerai pio maguli. Vovetaina pio kala genai, reketa garawami Palagu na kila ati gevega-taunataunaana talimara, na tipo gemi kala namara na aora pene gapira, ne pia vetugamagiwai; a Palagu na kila ta geriai ragai pio kilagia. !O;Gomi mamoe gelekwalekwato vetaira, golaka-kawakawawai. Na ewagumona gomi palagumi nakagatura e gita-tagora talima na Keriso na mapegapi-waikulemi.NKeriso matotauna tauniparanai ita gera rakava evua-ragerato satauro kukunai. Vovetaina ekalato, kala rakavai pita kwarega, ragai mapita kala-waia, e kala rorirori ai pita maguli, Palagu gena ririwa pita kwalanara. Pio tugamagi: Ia makona pakunai, goi onamato. SMGevaikila-rakavaato, na kila rakavara na ati evega-voirato; gevega-vitivitiato aonai, vega-voi kilara ati ekilagito. Ia ripana, Palagu vevega-rorirori talimana taunataunana, gaurai ia gimanai etaoato. cL?Ia rakava ta ati ekalaato, e ia muruna na opakau kilana kwauta, taa na ati ekamonagiato. ZK-Gomi vovetaina pio kala ulanana, Palagu na ekeamito. Kwalana gomi pakumi ai Keriso matotauna evitivitito, e ia na evevega-gita vanagi gomi gemi ai eraokwaniato. Gaura pakurai gomi ia gagena kapunai pio laka. HJ Gemi rakava pakurai pia kwarimi, pio vaigaoka, voia gena nama gomi gemi ai rakagau? Na pene kala namara gokalana aonai pia vega-vitivitimi, pio vaigaoka, Palagu wailanai nama egapi-rageana. I-Kwalana Palagu na eulamagiana kalana ea: Palagu gena ririwa gokwalanarana gaurai, lewana ati gemi rakavai gevega-vitivitimina, na pio vaigaoka. 6HeInagulu talimami ati voimi, gegita-tagomina talimara pio kamonagi-venira, taunataunai pio nugagi-ragera, ati kala nama e karo nama talimaramo, na inala talimara maki. %GCTalima maparara pio kupa-ragera. Taukavami kamonagi talimara pio ulamagira. Palagu pio vega-ragea, e king pio nugagi-ragea. Keriso gagena kapunai pio laka FPio kwalimu, pe gau kwauta na ragai pene ligoligomi, Keriso na eluga-vagirato talimara vetaira. Na ragai pio kila, “Ai maguli namana e vealevanai gamagulina, pe kala rakavara paia kalara voati gau kwauta.” Aikina. Palagu gena vetugunagi talimami ai pio maguli. xEiKwalana Palagu gena ririwa, gomi gemi kala namarana ati ripara talimara geria kila kawakawara pio kou-gavura. D#E kavana pio kamonagi-venira. Ira na kala rakava talimara pia vega-rakavara, e kala nama talimara pia vega-namara ulanana ekala-maavurato. C Velekou govega-taunataunaana genai, kaomani geria rova maparara pio kwalanara. King pio kamonagi-venia, kwalana ia rage vagi. vBe Na Palagu ati ripara talimara wailarai gemi kala pia nanama. Nege roli-opakaumina, kala rakava talimami ai nege kilagimina, na gemi kala namara pia gitara genai, ira na Palagu pia vega-ragea, ia na taunilimalima pene agirorira tomanai. OA Gataku maparami, anogi-raramanimina, gomi tau polu e vega-talutoga talimami etanoparai. Taunipara gena ririwa rakavara ragai pio kalara, neira na vanagivanagi gomi palagumi gevetali-venirana. [@/ Kunenai gomi ati Palagu gena taunilimalima, na ewagumona gomi ia gena taunilimalima. Kunenai Palagu gena venugagiviti ati ripami, na ewagumona ia gena venugagiviti gorawaliato. Palagu gena vetugunagi talimara ?w Na gomi virigivirigi petena, King gena Rupu Veagana velemi, pete veagana, Palagu gena taunilimalima. Evirigimito, mukuna aona na ekea-piatimito, gaurai gena maeka nama iwavaginai etaomito, kwalana gena kala namara pio varavaragira ulanana. l>QMatalotalo taai ekilana,“Evatu na taunilimalima pene vega-vekwakunagira,
e pene vega-ketora vatuna.” Palagu gena kila ati gekamonagiato gaurai, gevekwakunagito, voo Palagu na ekilagi-kuneato, vovetaina pia kalaa. 0=YGovega-taunataunaa na talimami gemi ai evatu nama iwavagi, na ati gevega-tauna taunaana talimara geriai,“Numa kalakalana talimara na
ati geririwaato gaurai gepia-togaato,
gekilato vatu rakavana,
gauna vatu maparara aorai vatu nama iwavagina,
kea kwala vatunai eagoto.” Y<+Kwalana Puka Veagana netina,“Au na vatu nama iwavagina ta avirigiato,Sionai (Ierusalemai) kea kwala vatunai ataoato.Rai na ia pene vega-tauna taunaa talimana
ati pene nuga-rage.” w;gMaguli vatura vetaira iovogomai, pe gomi maki Palagu Palaguna na Rupu Veaga na pene vega-rugami. Vonai Rupu Veaga velera veagarai pia kilagimi, e Palagu na Iesu Keriso pakunai egapi-ragerana palagura vega-namara, gemi maguli, pio venia. >:uVelekou genai iovogomai, ia maguli vatuna, taunilimalima na gepia-togaato, kwalana ati gena nama negetiwato. Na Palagu na evirigiato, kwalana vatu nama iwavagina ia wailanai. O9Kwalana gomi matotaumina gorawaliato, Velekou gena nama rakavetaina. ,8QEwagumona gewalana kivanira vetaira pio kala, vanagivanagi palagura garia lata nanu vekalana na pene kalami, pe voia niuniunai pio kamu e vevega-maguli pio vaia. 7 ;Gaura pakurai, tugamagi rakavara maparara, e opakau maparara, e vekwaimuli maparara, e vekilagi-ketoketo, e kila rakavara maparara pio piatoga-vagira. p6 [na Velekou gena kila pene mia-vanagivanagi.” Ekila e Valina Namana gomi gemi ai gevaravaragiato.15 ]Puka Veagana na ekilagiana vetaina,“Taunilimalima maparara legi vetaina,
ia ralemana legi rakaena vetaina.Legi gemalaina, e rakaera maki geketona, J4 Kwalana gomi gomaguli-waito, talima valigu karikarimi ai goagoto, ati tama e tina geriana, ira gekwaregana, na Palagu na maguli kilana, emia-vanagivanagina kilana, genana evega-maguli-waimito. T3 #Ewagumona, gomi na kila taunatauna gokamonagi-veniato pakurai, matotaumi govekala-alevato, e taukavami kamonagi taura ria taunataunai goveulamagina. Gaura pakurai pio veulamagi maaomi maparara ria. O2 Ia pakunai Palagu gokamonagi-veniana. Palagu na ia kwarega na evega-kuliiti-waiato, maekana iwavagina eveniato. Gaura pakurai gomi na Palagu gokamonagi-veniana, e gemi veraramani ia genai gotaoana. 1 Ia Palagu na tanopara rogotina ere kalaa aonai, evirigiato. Na ita vega-magulira ulanana elagani ikarai vou ema vega-matagaiato. 0 Na evega-magulimito vekapawai na gauna Keriso ralana, rala nama iwavagina, Palagu gena mamoe natuna ralana ati milona e ati rapurelena. 2/ _Kwalana gomi ripami, tenemi geria maguli rakavara gomaguli-agirawai aorana Palagu na evega-magulimito vekapawai gauna ati pene rakava gauna. Ati siliva pa kolo vetaira. . Gorapalina aorai, Palagu Tamami ai gokilagiana, ia na taunilimalima maparara raupara kwapunaimo eagirorirana, kwapurakwapura geria kala gelegelerai; gaura pakurai etanoparai roe ogo magulina aonai, Palagu pio nugagi-ragea e pio kamonagi-venia. _- 9Kwalana Puka Veaga aonai etaloato, Palagu ekilato, “Pio veaga, kwalana au veaga.” `, ;Na ekeamito Palagu na veaga, gelegele na gomi maki pio veaga gemi kala maparara aorai. (+ KPalagu natunai goagoto gaurai, ia pio kamonagi-venia. Palagu ati ripami aorai taunipara gena ririwa rakavara na gevaileamiwai kalara ragaina mapio kala-waira. "* ? Gaura pakurai aomi pia vealeva, pio vaigaoka. Iesu Keriso pene matagai tomanai Palagu na pene venimi vega-namana genai, aomi maparana ria pio taoa. u) e Palagu na peroveta talimara evega-riparato, ira na vovali gevopatagiawai ati ira matotaura geria nama ulanana, na gomi gemi. Kwalana ira na vogau, gekilagirato gaura, ewagumona gena vetugunagi talimara na Vali Namana gevaravaragiana kupana ema tugu-rigoato Veaga Palaguna tiavunai, gaurai iokamonagia. Egaura e aneru maki geria ririwa kamuna pia ripara. Pio veaga ( y Pene vogomai tomana e raka pene vogomai-tiwa pia ripaa ulanana, getugamagi-vekwalaviawai. Volaganinai Keriso Palaguna ira aorai einaguluwai e evega-riparawai, Keriso na vitiviti pene vaigaokagia, voia mulinai vou ia ralemana iwavagina pene vaia. 7' i E vevega-maguli e peroveta talimara na getavu-inamainamaato, e ira na geperovetagi-kuneato, e vega-nama gauna Palagu na gomi pene venimi, (Keriso pene vogomai tomanai). K&  Kwalana Keriso genai gemi kamonagi voina, vevega-maguli govaiana. =% uGomi na maki rogoti goro gitaa, na goulamagiana. Ewagumona maki ati gogitaana, na gokamonagi-veniana e verere na govonuvonu-ragena. Gemi verere maki ati tau kilagi-vega-namana ta. 6$ gEvekalatovo irauiraura gevogomaina, Palagu na gomi gemi kamonagi etoto-rorirorirana, kwalana Iesu Keriso pene matagai tomanai, Palagu genana vevega-rage e ralema iwavagina e vekuparage pio vaia. Kolo kalova na evega-nama-iwavagiana voina everage-iwavagina, na gomi gemi kamonagi voina verage iwavagi. G#  Gomi ewagumona kiana vitiviti kamu gomami-lagiana, kwalana vekalatovo irauiraura gorawalina gaurai. Na gemi verere pene kamu-iwavagi, kwalana Palagu gena vevega-maguli pio vaia gaurai. @" {Gomi gemi kamonagi pakurai Palagu tiavuna na egita-tagomina, pene ago o, ia na warau ekala-maavuato vevega-magulina lagani namanai pene vega-matagaia, matami na pio gitaa e pio vaia. h! KE Palagu na gena taunilimalima geria etao-komekomeana vevega-nama iwavagina, pita gapi-gauna, tagita-kune-agoana. Palagu na kupai etao-komekomerana gomi gemi, kwalana vonai ati pia poraga, ati pia rakava, e ati pia velimu. %  EPalagu, ita gera Velekou Iesu Keriso Tamana, ita vega-namaa! Kwalana gena venugagiviti kamu iwavagina vetainai, maguli valiguna ita evenirato, Iesu Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato genana. Ekala genana ita aora na maguli vanagivanagi tararamaniana gauna na evega-vonurana. U %Gomi Palagu ita Tamara na eripa-kunemito, e evirigimito, gena taunilimalimai pio ago. E ia Palaguna na evega-veagamito kwalana, Iesu Keriso pio kamonagi-venia e ia ralana na pene guligimi ulanana, pe kala-aleva pio talu Palagu wailanai. Palagu gena vega-nama iwavagina e gena maino na pene vega-vonuvonu-ragemi. Maguli vanagivanagi  Au Petero, Iesu Keriso gena apostolo talimaku na epepa atalo-venimina. Gomi, Palagu gena virigivirigi talimami, gemi kapu taunataunara goraokwanirato, ewagumona gomi Pontas, Galatia, Kapadokia, Asia, e Bitinia tanopara polurai gotalu-lovolovona talimami gemi ai. @{Natuku, palagu opakaura geriana pio gerevagi. Ita maki ripara, Palagu Natuna evogomaito, ia na tugamagi-ilu evenirato, Palagu taunatauna pita ripaa ulanana. Ita Palagu taunatauna na aonai tataluna, kwalana ia Natuna Iesu Keriso aonai tataluna. Iesu Keriso Palagu taunatauna e ia maguli vanagivanagi. V%Ita ripara, ita Palagu natuna, e tanopara maparana Tiapolo na ekune-agiana. 6eIta ripara, Palagu genana gema magulito talimara ati gekala-rakavaago-rakavaagona, kwalana Palagu Natuna na egitatago-gitakaurana, e Tiapolo na ati enapa-kaunagirana. `9Kala tevelera maparara kala rakava, na kala rakava reketa kwarega ati gevega-walaana. 9kPene talima ta walakavana egitaana ekala-rakavana, na vorakava na ati pene veakwaregaa, pene noginogi ia gena, pe Palagu na maguli pene venia. Voo ekala-rakavana, na vokala rakavana ati pene veakwarega talimana akilagiana. Kala rakavana ta kwarega evega-walaana. Voo ragai pene rapali-agia natina. |qIta ripara, ia na gera noginogi maparara ekamonagirana. E ita maki ripara, pita nogi gaura pita gapira ia genana. #Ita aora evetaina vou makwalimura ria Palagu wailanai pita ruga, pene gau taa ia gena ririwa gelegelenai pita nogia genai pene kamonagira. / Ekilara gomi, Palagu Natuna arana govega-taunataunaana talimami, atalo-venimina, kwalana pio ripa, gomi warau maguli vanagivanagi govaiato.  Palagu Natuna egapi-rageato talimana na maguli evaiato. A Palagu ati egapi-rageato talimana na maguli ati evaiato Maguli vanagivanagi ve Kila taunatauna ea: Palagu na maguli vanagivanagi warau evenirato, e vomaguli vanagivanagi ia Natuna aonai. |q Vovevega-taunatauna kilana Palagu Natuna gevega-taunataunaana talimara aorai gemiana. Palagu ati gevega-taunataunaana talimara na Palagu opakau palagunai gevega-agoana, kwalana Palagu na Natuna evaravaragiato kilana ati gevega-taunataunaana. I  Taunilimalima geria vevega-taunatauna kilara tagapi-ragerana, na Palagu gena varavara kilana kamu iwavagi, kwalana voia Palagu gena vevega-taunatauna, Natuna evega-taunataunaana kilana. OVeaga Palaguna, nanu, e rala. Ira toitoi geria kila matagai kwapuna. 0[Gau kwatu toitoi na gevega-matagaiana: a;Iesu Keriso evogomaito nanu na ebapatisoato, e ralana erigoto satauro ai. Ia ati nanu namo evogomaito, na nanu e rala na. Veaga Palaguna na evega-matagaiana eia e taunatauna, kwalana Veaga Palaguna taunatauna.  +Rai na tanopara evega-ketoana? Iesu evega-taunataunaana ia Palagu Natuna netina talimanamo. Palagu na ia natuna Iesu Keriso ekilagi-matagaiana o WKwalana Palagu natuna maparara na etanopara gevega-ketoana. Ita gera kamonagi na tanopara tavotuana. i KPalagu taulamagiana gaurai rova kilara takwalanarana. Ia gena rova kilara kwalanara ati gaoka. y kPalagu taulamagiana e gena rova kilara takwalanarana genai, voirana ita pita ripa, Palagu natuna taulamagiana. B  Rai na evega-taunataunaana Iesu taunatauna Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna), ia Palagu genana ewalato. E Tamana eulamagiana talimana na natuna maki eulamagiana. kOKeriso na erova kilana evenirato: Palagu eulamagiana talimana walakavana maki pene ulamagia.eCPene talima ta ekilana, “Au na Palagu aulamagiana,” na walakavana eparu-veniana, ia opakau talimana. Kwalana pene ia walakavana egitaana, na ati eulamagiana, arigi rauparai ati egitaana Palaguna pene ulamagi-venia. KIta taveulamagina, kwalana Palagu na ita eulamagi-kunerato. NUlamagi aonai kali ati emiaana. Ulamagi taunatauna na kali eguiana. Kali ai etaluna talimana kala rakava voina kalina na ekalina. Pene talima ta ekalina, ia ulamagi taunataunanai rogoti ere kamu. J Vovetaina pita talu vou, Palagu gena ulamagi pene kamu ita gerai, ne veagirori kamuna tomanai ita matiligara pita matagai. Kwalana ita gera maguli etanoparai Keriso gena maguli goti gelegele. 8iIta maki ripara e tavega-taunataunaana, Palagu na ita eulamagirana. Palagu ia ulamagi, e ulamagi ai etaluna talimana Palagu ia aonai etaluna, e Palagu maki ia aonai etaluna. nUPene talima ta pene kila, “Iesu Palagu Natuna,” ia aonai Palagu e ia maki Palagu aonai etaluna. Ai na gagitaato, e reketa maki gavararato, Tamara na Natuna etuguato tanopara gena vevega-maguli talimanai pene ago ulanana. yk Ita ripara ita Palagu aonai tataluna, e Palagu maki ita aorai etaluna, kwalana ia Palaguna ita evenirato, 7 Talima taa na Palagu ati egitaato. Na pene ita kwapurakwapura taveulamagi-vevenina genai, Palagu ita aorai etaluna e gena ulamagi ekamuna ita aorai. y~k Gataku maparami, Palagu na ita waeulamagi-tiwarato gaurai, ita kwapurakwapura maki pita veulamagi-veveni. '}G Ulamagi ganina ea: Ati ita na Palagu taulamagiato, na ia na ita eulamagirato, ne Natuna etuguato, gena kwarega na ita gera rakava penema voi-vagira ulanana. |- Palagu gena ulamagi ita gerai evetaina evega-matagaiato: Palagu na natuna wala geregana tanoparai etuguato, ia pakunai ita pita maguli ulanana. Q{Ati gena ulamgi talimana Palagu ati ripana, kwalana Palagu ia ulamagi. 7zgGataku maparami, ita kwapurakwapura pita veulamagi-veveni, kwalana ulamagi Palagu genana evogomaina. Eveulamagina talimana Palagu genana emagulito, e ia ripana Palagu. ay;Na ita Palagu gena. Pe Palagu gena taunilimalima na pia kamonagi-venira, a Palagu ati gekwalanaana talimara na ati pia kamonagi-venira. Palagu Palaguna e opakau palaguna vokolemai pita gitailiara. Palagu ia ulamagi x)Voperoveta talimara opakaura tanopara gena, vovetainai geria kila tanopara gena rauparai gekilana, e tanopara na maki ira ekamonagi-venirana. =wsNatuku, gomi Palagu genana, e gomi na peroveta talimara opakaura govega-ketorato, kwalana gomi aomi ai etaluna Palaguna tiavuna na tanopara palagura geria tiavu evanagirana. f%~}}]|{zzozyxxxwvuuu'ttiss&rqqqJpkoo#n1mClMkikjj#iMhhpggmff!eedKccbWb+baaKa``y__9^^^?]]\[EZUYY>XpXVUTSRR;QHP%O:NNMtLKKVJJJIlHHGF}FEECDDGCBBAw@@#?p>=r<<_<;1:98}7655T433\22U1\10M/..[-_,,H,** ))Y(_'&U%%>$##^"_! 4DGSi+s2c` X  8  \F fbO[ - Gomi na maki rapali ai roe wapio veakavamai gaurai. Ne Palagu na taunilimalima vogo gemi rapali pakurai, ai pene veakavamai. Voveveakava taunilimalima vogo na pia gitaa, ne ai na vonama garawaliana pakunai, maparara na Palagu pia tanikiua. Paulo gena navuga evega-irauato *Z O Ia na kwarega aora na evega-magulimaito, e roe wapene vega-magulimai. Ai gema veraramani Palagu genai gataoana, wailai maki ia na mapene vega-magulimai ulanana. Y  Taunatauna, ai gema vemamilagi, ai pia vagi-kwaregamai rauparana warau gevega-taunataunaato. Na aikina. Ai gemai vokala gewalato ganina, ai matotaumai gema tiligai ragai paia veraramani, na kwarega na maki evega-kuliiti-wairana Palaguna genaimo paia veraramani. X {Walakava maparami, ai Asia tanonai raka metau vetaina garawaliato gauna garirirwana paia vega-ripami. Ai Asiai metau kamu iwavagi garawaliato, gema tiliga e ripa maparara maki geaikito, pe gema tugamagi nea, ati paia maguli, na paia kwarega. W Ai gema veraramani gomi gemi ai kamu gataoana, kwalana garipana, gomi ai ria tavitiviti-kouna, e veveakava maki ai ria tagapi-kouana. V Ai paga vitiviti gomi veveakava e vevega-maguli pio vaia ulanana. Ai Palagu na eveakavamaina gomi veveakava pio vaia ulanana. E veveakava pio rawalia gauna na gomi aomi pene vega-tiligara, ne ai gavitivitina vetaina vitivitina pio rawalira genai, pio kwalimu. {U qTaunatauna, Keriso na egapiato vitina ai gemai kamu iwavagi; e ai gema veveakava Keriso genana maki kamu iwavagi. :T oPalagu na ai gema vitiviti e veraulea aorai eveakavamaina. Vovetaina gaurai ai na maki talima reketa geria metau ai paia veakavara ripa, Palagu na ai eveakavamaina gelegelenai. S Palagu ita vega-namaa, ia ita gera Velekou Iesu Keriso Tamana. Ia venugagiviti Tamana e veveakava Palaguna taunatauna. R  Palagu, ita Tamara e Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama iwavagina e maino gemi ai pene mia. Paulo na Palagu etanikiuato Q ;Au Paulo, Palagu gena ririwa vetainai Keriso Iesu gena apostolo ai evega-agokuto, e ita walakavara kamonagi aonai Timoteo goti gemana epepa ewatina. Gomi Palagu gena ekalesia Korinto aonai, e veaga talimami maparami, Akaia tanona maparana aonai gotaluna talimami, gemi ataloana. 5PcbTaunilimalima reketana voo “Ripa” negetina voo gegapi-ragerato, ne geria kamonagi Iesu genai geraokwaniato. Palagu gena vega-nama iwavagina gomi gemi ai pene mia.XO)bTimoteo, Palaguna evenimuto kilara pono gapi-gaugaura, kila rakavara e kila kawakawa e aoneka opakaura kogorai ragai pono laka-toga. Talima reketa na voaoneka gekilagirana, “Ripa.” Voo geopakauna. xNibVorauparai ira geria rinaga namara pia tao-kou maavura wailara tomara ularana, e maguli taunatauna pia gapia. EMbPono vaikilara, kala namara pia kala, kala namara geria rinaga namarai pia vega-agora. Vegapi-rage talimarai pia ago e geria rinaga talima reketa maki kiata na pia venira mavererera ria. LbRinaga vogo talimara etanoparai pono vaikilara, ragai pia veagi, tanopara rinagara geriai geria veraramani ragai pia taoa, kwalana vogaura maparara pia aiki, na Palagu genai pia veraramani; ia na gau namara vovogo evenirana gera verere ularana. KwbIamo geregana etalu-vanagivanagina; ia maeka kamu iwavagina aonai etaluna, gaura pakurai taa na ati pene lakakavi-venia ripa; ia taa na ati egitaato e taa na ati pene gitaa ripa. Ia genai vekuparage e tiavu pene mia pene ago-vanagivanagi. Amen. KJbPalagu matotauna gena toma taunataunana pene kwara vou, Iesu Keriso pene matagai. Palagu gereganamo Vele nama iwavagi, Vegitatago Talimana kwapuna kwanilova, king geria King e vele geria Vele. .IUbErova kilara maparara pono kwalanara aomu ati vetoukauna e kepi ta gemu ai maki ragaina, atirapurelemu, pene ago, ita gera Velekou Iesu Keriso gena vogomai tomana. 9Hkb Palagu na gau maparara maguli evenirana, e Keriso Iesu Pontio Pilato wailanai evevaravaragito kila namana ekilagiato. E Palagu e Keriso Iesu wailarai goi avega-nagimuna. NGb Kamonagi vetalinai pono tiliga. Maguli vanagivanagi pono gapi-gaugaua, kwalana emaguli pakunai Palagu na goi maki ekeamuto, taunilimalima gutuma wailarai gemu kamonagi okilagi-matagaiato tomanai. 4Fab Na goi, Palagu gena talima, vogaura maparara pono raokwanira! Ne kala rorirorira, Palagu kwalanagina, kamonagi, ulamagi, vaigaoka, aoma pono tavura makwalimumu ria. iEKb Kwalana moni ulamagi venina rakava maparara lamuna. Taunilimalima reketa moni geulamagi-kamuana Iesu kamonagi-venina na gelaka-gerevagito, e aovitiviti vogora na aora ekwanurana. Paulo gena vevega-ripa kilara Timoteo genai eDCb Taunilimalima raira geririwana rinaga vogo vavagi pia rawali negetina talimara veopatovona egapirana, geria ririwa kawakawara e ririwa rakavara na evega-vekwakunagirana, voanana erolo-rigorana rakavai e kalova kapunai. eCCbGaura pakurai, pene ita magara ganigani e magera rapuga genai, pita kila, eira e gelegele. iBKbKwalana gau ta tanoparai ati tavuamaiato, e gau ta maki tanoparara na ati pita vuagoa, aikina! {AobTaunatauna, Palagu gekwalanaana, e rinaga vogora na ati geagona talimara rinaga vogo vavagira pia rawalira. p@Ybe vanagivanagi vevega-veitu maki ati geaikina. Vovetaina gekalana talimara geria tugamagi rakava kwaikwai, e kila taunatauna na gelaka-gerevagito; ira matapolu getugamagina, Palagu kwalanagina rinaga vovogo pono rawali rauparana. y?kbia veagi talimana, e gau ta ati etugamagi-iluana. Ia verenagi irauiraura pene kala, e Palagu gena kila pene vegolo-agira. Vogaura na, munemune, kogo, kila rakavara, taunilimalima geriai vevega-veraulea tugamagira rakavara pia vega-walara, J> bPene talima ta vevega-ripa opakaura pene vevega-ripagira, e gena vevega-ripa ita gera Velekou Iesu Keriso gena kila taunatauna na ria ati gekwapunana, Palagu gena maguli ati pene vega-ripara, =5bPene inagulu talimara ati voira talimara geria kamura Iesu gevega-taunataunaana talimara genai, evetaina ragai pia tugamagi, “E au walakavaku, pe karona ragai pana kamonagia e ragai pana kupa-ragea.” Aikina! Ira evetaina ne pia kala, geria kamura geria vetugunagi girigirira maparara pia agoveni-gitakaura. Kwalana ira geria inagulu gena nama geria kamura, Iesu gevega-taunataunaana talimara, na pia gapia; voira voo ira gatara namara. Vevega-ripa opakaura e rinaga taunataunara Vogaura ira pono vega-ripara e pono vega-nagira. _< 9bInagulu talimara ati voira talimara geria kamuna pia kupa-ragea e gena vevai kapulenai pia talu. Vovetaina pia kala genai, geria kamuna na Palagu arana e ita gera vevega-ripa atarai kila rakavara ati pia kilagira. ;1bVovetainamo kala namara maki matagai-tago. Na kala namara reketa ati gematagai-velekevelekena gaura veavugaimo ati pia mia, na piave matagai.T:!bTalima reketa geria rakava matagai vavagi, vorakavana ira geraokwanirana, ne geago-kunena Palagu gena veagirori kapunai. Na reketa geria rakava veavuga, kapinai vou mulirana gelakanagi-lakanagina. 9 bNanu taunataunamo ragai pono niu, na wain kiatarana maki pono niu, kwalana aomu pene alevaa, warigi eviti-gitamuna gaurai. %8CbGimamu talima ta repanai ragai pono taokau-vailavailaa, reketa geria kala rakavai ragai pono kala-rakava, matotaumu nakamu pono vegatu, pono nama-iwavagi. A7{bPalagu e Keriso Iesu e aneru veagara wailarai au na goi avaikilamuna, e evevega-nagi kilara pono kamonagira maaomu kwapuna. Talima kamura e gemu talimamo ragai pono gapi-ragera. b6=bGekala-rakavana talimara ekalesia wailarai pono golora, pe taunilimalima maki pia kali. 55cbPene talima taa na ekalesia ekune-agiana talimana evaikilaana, ia ekepina genai, ragai pono kamonagira, pene ago, talima ruala pa toitoi na pia vega-taunataunaa vou. X4)bKwalana puka veaga aonai evetaina ekilana, “Polomakau na vuiti epanapanagirana genai, muruna ragai pono kwatu-gavua.” Maekilana, “Inagulu talimana gena inagulu voina pene gapia, voia voo rorirori.” V3%bEkalesia gevaiana talimara, ekalesia inagulura gekala-gitakaurana talimara, pio kuparage-kamura, e voira atarai pio taokau. E Palagu gena kila gevopatagiana gevevega-ripagirana talimara akilagirana. {2obNa pene Iesu gevega-taunataunaana garena ta gena numai wapu reketa getaluna, vogarena vowapu pene gitatago-namanamara, pe ekalesia atanai metau ragai pia tao-kaua. Vovetainai vou ekalesia na geregara getaluna wapuramo pene gita-tagora. i1KbKwalana wapu reketa warau Iesu gena raupara na pege laka-gerevagi, ne Satani mulinai gelakana. G0bGaura pakurai au aririwana wapu valigura pia vegarawa, pe natura pia vega-walara, e geria numa pia gita-tagora, ne evetali-venirana palaguna paka ta ragai pia venia ita pene opara ulanana. %/Cb Lepeti pia ripaa e numa gaura gaurai pia raka-louragelourage. Ati lepetimo, na pia munemune, laka-poeragepoerage e ati pegere kilagira gaura pia kilagira. p.Yb Ne metauna matotaura na pia gapia, kwalana geria kilagavu kunena Keriso genai gepia-togaana vetainai. -9b Na wapu valigura arara ragai pono talora, kwalana geria tugamagi rakavara na nege vairana, ne Keriso genana nege gerevagina, ne nege vegarawana. F,b E gena kala nama vetainai taunilimalima na geripaana, e natuna rogora etole-gitakaurana, wariwari talimara egapi-ragerana gena numai, veaga pa ekalesia talimara gagera eguligirana, (voia ganina matotauna evevega-rigona), gevega-vitivitirana talimara eveakavarana, e kala namarai etiligana wapunamo arana pono taloa. <+qb Wapu ta arana ragai pono taloa vou, wapu maparara arara atalorana pukanai. Na pene ia gena maguli rigolona gagala taula toitoi (60) evanagiato, e maru kwapunamo egarawaato. v*ebNa pene talima taa na kalakalana, pa ita kila gena numa talimara taunatauna, geria e garia ati evuatina ati egupurana genai, ia gena kamonagi Keriso genai etao-veavugaana. Ia gena rakava ati ekamonagina talimana gena rakava evanagiana. T)!bEkila wapu maparara pono venira, pe ta genai rakava ta ragai pia rawalia. m(SbNa tauniparana vega-vererenamo kalana ekalaana wapuna ia warau ekwaregato, lewana ia roe magulina. '7bA wapu, gereganamo ati tau gitatagona, gena veraramani Palagumo genai pene taoa. Pogi e lagani pene rapali, Palagu pene nogia pene veakavaa ulanana. K&bNa wapu ta pene manatuna, pa matupuna genai, ia tovotovona Palagu kwalanagina kalana geria pete aonai pia ripaa vou pia vega-matagaia. Voo geria pete rogora pia tolera e veakavara. Vovetaina kalarai tamara e tinara e tupura veleparara e logeaparara geria vekwalavi gevega-voi-wairana. Ekalara na Palagu gevega-verereana. 3%abWapu gerega vagira pono kupa-ragera. }$sbGare kamura tinamu vetaira pono kalara, e vavine valigu walawalamu vetaira pono kalara, maaomu nama iwavagina ria. # !bTalima kamuna ta ragai pono vaikila-paku-koea; na pono karo-magelo-venia tamamu vetaina. Malaga valigu pono vaikilara walakavamu vetaira. x"ibGemu maguli navugana pono tovoa, gemu vevega-ripa kilara nakara pono gatura. Ekala ea pono kalagi-vanagivanagira. Kwalana pene vovetaina pono kala genai, matotaumu pono vevega-maguli e gekamonagimuna talimara maki pono vega-magulira.!5bVogaura pono inaguluagi-gitakaura. Einagulu pono tiligagia maaomu e matauniparamu maparana ria, pe gemu tiliga taunilimalima maparara na pia gitaa. O bPalagu na evenimuto warewarena gauna inagulunai ragai pono moira. Vowareware pa tiavu peroveta kilara geriana ogapiato gauna, ekalesia vaivaina talimara gimara goi repamu ai getao-kaurato tomanai. zmb Puka Veaga pono agi-matagaia taunilimalima geriai, pono vopatagia, pono vevega-ripagia, pene ago, au pana wati. A{b Taa na goi ragai pene gita-guilagimu, kwalana goi malaga valigu, na vevega-gita vanagi talimamu namanai pono ago gemu kilai, kalai, ulamagi ai, kamonagi ai, e maguli nama iwavaginai. Gb Ekila ea pono vevega-nagi-agira e pono vevega-ripagira. ucb Voia pakunai tavekwalavina e tavitivitina, kwalana maguli Palaguna genai gera veraramani tatao-kauana. Ia taunilimalima maparara geria vevega-maguli Palaguna, e ia gevega-taunataunaana talimara geria vevega-maguli Palaguna taunatauna. >wb Voo kila taunatauna, gaurai pita gapirage-namanamaa. B}bTaunipara vega-tiligana kalara geria nama kianamo, na Palagu kwalanagina gena nama kamu iwavagi raupara mapararai. Kwalana voanana nama pita rawalia emaguli aonai e wailara magulinai. s_bVitona kawakawara geriana pono gerevagi e pono raokwanira. Palagu kwalanagina taunataunanai pono tiliga. ~ubPene goi na vokila walakavara pono vega-ripara genai, goi Keriso Iesu gena vetugunagi talimamu namana ta. E Iesu kamonagi-venina kilara taunataunara e vevega-ripa kilara namara okwalanarana, neira ne palagu ganiganira, goi gegupu-agimuna. }sbKwalana voo Palagu gena kilana e rapalina gevega-veagarana Palagu wailanai. Keriso gena vetugunagi talimana namana !bKwalana gaura maparara Palagu na ekalarato namamo. Ganigani ta ragai pita rugaa, pene Palagu tatanikiu-veniana vou tagapi-ragerana genai.  bVotalima na taunilimalima gekila-wairana ragai pia vegarawa, e ganigani reketa pia kilagira ragai pia gani. A voganigani Palagu na ekalarato gaura. Keriso gevega-taunataunaana e kila taunatauna geripaato talimara na pia ganira vega-nama rapalina mulinai. /WbVovevega-ripa kila opakau talimara na pia kilagira. Ira geria tugamagi rorirori rauparana ekwaregato, noowane auri egoru tiavu kolona na gekapu-kwaregarato vetaina. M bVeaga Palaguna na ekilagi-matagaiana, talima reketa toma kapirai Keriso kamonagi-venina pia raokwania, ne opakau Palagura pia kamonagi-venira, e palagu rakavara geria vevega-ripa pia gapi-ragera. eCbTaunatauna Palagu kwalanagina veavuga e ropu vagi, Palagu na evega-matagaiato ea:Ia ematagaito talima tauniparanai,Veaga Palaguna rorirorina ekilagiato,
aneru na gegitaato.Tanopara maparara aorai gevopatagiana,
tanoparai taunilimalima na gevega-taunataunaana,
gena maeka ralemana iwavaginai Palagu na egapi-rageato.b=bPene pana kwaipo genai, ekilana pene vega-ripamu, taunilimalima Palagu gena pete aonai raka pia maguli-tiwa. Palagu gena pete talimara maguli Palagu na gena ekalesia, e ia kila taunatauna na ruguna kamuna e kwalana. b=bPa, au geku tugamagi pana raka-wati, pe pana wati-gitamu, na ekila atalo-venimuna. Rb Kwalana diakono inaguluna gekala-gitakauana talimara taunilimalima na gekupa-ragerana, e ira matotaura maki aora makwalimura na Keriso Iesu genai geria kamonagi pia vega-rugara. Kila veavuga maparana U#b Diakono garawana kwapunamo, natuna e gena numa talimara gitatagora ripana.  /b Garawara garera maki taunilimalima na gekupa-ragerana garera, ati geveroli-opakauna, vaigaoka ripara e mageria veraramani gaura maparara geriai. q [b Ira pio kalatovo-kunera. Pene geriai vetoukau gauna ta ati pio rawalia genai, diakono rakina pia gapi.  /b Ira na kila taunatauna veavugara Palagu na ita takamonagina tilimara gerai ema vega-matagairato, voira gegapi-kikitalirana aora marorirorira na. [ /bDiakono maki vovetaina, taunilimalima na geria kala namara vetairai gekupa-ragerana talimara, e ati gau ta kilagikilaginai talima ta genai kila taa gevekilagiaana, ta genai kila poluna ta mageve kilagiana talimara. Wain ati geniu-kamuna, e moni e rinaga ati geririwamagirana, e kala opakaura na moni e rinaga ati gegapina talimara. / WbIa ati ekalesia na maki gekupa-rageana talimana, reketa na kila rakavara ati pia kilagira genai, Tiapolo gena kwanaki ai maki ragai pene vekwanaki. Diakono talimara (IbEkalesia valiguna na vevai rakina ragai pene gapia, kwalana neeveagina nea. Kwalana pene veveagoloka genai, Palagu na pene agiroria Tiapolo ekalaato vetaina. $AbKwalana pene talima taa na gena numa talimara taunataunara ati egitatago-namanamarana genai, arigi rauparai Palagu gena ekalesia goleana pene gita-tagoa? bGena numa talimara egitatago-namanamarana talimana e natuna keikeira na karona gekamonagi-veniana mavekuparagena talimana. bAti niuniu rakavarakava talimana e ati inala kawakawa talimana, na manau e maino talimana; moni ati eririwamagiana talimana. $AbEkalesia vaivaina talimana evetaina pene maguli: Ia kala rorirori talimana, rakava ta genai ati pio gitaa. Ia garawana kwapunamo, vaigaoka talimana, gena tugamagi e kala maki rorirori rakagoto. Taunilimalima polura egapi-ragerana gena numai e vevega-ripa inagulura ripana talimana.  bEkila e taunatauna: pene talima ta eririwa-rakavana, ekalesia vaivaina rakina pene gapia netina, ia inagulu nama iwavagina eririwaana. )KbNa gare melo pia gapi. Kwalana voanana gare vevega-maguli pia vaia. Voo pene geria kamonagi e ulamagi pia gapi-gaugaura e pia veaga e pia maguli namanama.LbE Satani na ati Adamu eopaato, na Eva eopaato, ne ekala-rakavato. Kb Kwalana Palagu na Adamu ekala-kuneato, mulinai vou Eva ekalaato.  b Au ati aririwana gare vevega-ripa inaguluna pia kalaa, e vevai magulinai irana maru ragai pia kune-agira, e ragai pia kilakila. [~/b Gare na Palagu gena kila pia kamonagi-venira aora mamanaura ria, ragai pia kogo. }%b Na kala namara e rorirorira maparara noo kwagokwago gaura pia kalara. Kwalana Palagu gekupa-rageana garera geria kala taunatauna vovetaina. h|Ib Au aririwana gare maki pia verapuga-gitakau, mavekuparagerai rapuga pia ligo. Guira ragai pia vatu kaki irauiraura, e kolo pa gege maralemara irauiraurana ragai pia kwago, e rapuga voira kamura na ragai pia verapuga. 0{YbAu aririwana kapu mapararai maru gimara veagara pia gapi-itira rapali aonai. Na rapali ai gimara veagara pia gapi-itira genai, aora ati parura e ati aovoaovora. 1z[bVovetaina gaurai au etaokuto, apostolo e vopata talimaku. E taunatauna, ati aopamina. Au etaokuto, ati Iuda talimara geriai kamonagi taunataunana pana vevega-ripagia. ,yQbIa matotauna gena maguli eveveni-agiato, taunilimalima maparara pene voi-waira ulanana. Palagu gena vevega-taunatauna na votoma evirigiato, vonai vou ematagaito. xybKwalana Palagu geregana kwanilova; e Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana talimana maki kwapunamo, Keriso Iesu. Zw-bPalagu eririwana taunilimalima maparara pia maguli e kila taunatauna pia ripaa. Vv%bVovetaina voo nama, e Palagu gera vevega-maguli talimana pita vega-vererea. u bKing e kaomani maparara geria maki pio rapali, pe pita talu namanama mamainora ria, e Palagu pita kwalanaa mataunataunara na. Ut %bAu geku vegavutina kunena ea; Taunilimalima maparara pakaurai Palagu pio nogi-venia, pio rapali, taunilimalima maparara pakurai Palagu e talima vekarawarai pio ruga, Palagu pio nogia e pio tanikiu-venia. 5s ebWagekala-tiwato talimara ta Himenias e mataa Alesanda. Ira tauria ruala Satani gimana aonai ataorato. Kwalana ira pia ripa, pe Palagu ragai mapia vega-rakavaa ulanana.Vr 'bGemu kamonagi pono gapi-kikitalia, e aomu ai nama pene mia. Talima reketa na aora aonekara ati gekamonagi-venirato, ne geria kamonagi noowane poti vatu ai gevega-vekuakauana, ne epere-lovolovoana vetaina. hq KbTimoteo, natuku o, au na evega-nagi goi avenimuna, peroveta talimara na geperovetagimuto gelegelenai, voira pono tugamagi-tagora. Voperoveta kilara pono kwalanara, pe Palagu gena vetali aonai vevagi namana pono kalaa. gp IbPalagu talu-vanagivanagi Velena, ia kwarega ati ripana, ati gitagitana, ia geregana kwanilova Palagu. Iamo pita kupa-ragea, pita vega-ragea, ewagumona pene ago vanagivanagi. Amen. Timoteo na vetali namana pene vetali-agia o 9bNa Palagu gena venugagiviti au, rakava kwaikwai talimaku, geku ai etaoato, kwalana Keriso Iesu gena vaigaoka pene vega-matagaia ulanana. Vevega-gita namanai pene vega-agoku, taunilimalima na pia vega-taunataunaa vou, ia genai pia kamonagi, maguli vanagivanagi pia vaia ulanana. on YbEkila taunatauna, e talima maparara na pia gapi-ragea e pia vega-taunataunaa nama: Keriso Iesu tanoparai evogomaito kala rakava talimara vega-magulira ularana. Kala rakava talimara maparara aorai rakava kwaikwai talimana au. ,m SbGera Velekou gena vega-nama kamu iwavagi au ataku ai epopo-kauato, kamonagi e ulamagi ria. Vokamonagi e ulamagi Keriso Iesu ria pita kwapuna vou pita vaira gaura. Sl !b Taunatauna, kunenai au na Keriso avaikila-rakava-veniawai, aguiawai e avega-rakavaawai. Na Palagu na evetugakuto, kwalana volaganinai rakagau akalaawai au ati ripaku, e Keriso ati avega-taunataunaawai. ak =b Gera Velekou Keriso Iesu na tiliga evenikuto, e etugamagikuto mageku veraramani gena vetugunagi pana ago-venia. Vovetaina gaurai etaokuto, gena vetugunagi pana ago-venia ulanana. Gaura pakurai atanikiu-veniana. ]j 5b Vovevega-ripa kilara taunataunara Vali Namana aonai, Palagu na au evenikuto pana kilagi-matagaira ulanana. VoVali Namana maeka ralema iwavagina Palaguna gena nama e tiavu valina. Paulo na Keriso etanikiu-veniato Qi b Mata-poraga e veopa-lema talimara, maru pa gare mataukavara ria gekala-kawakawana talimara, taunilimalima gelemarana ne magevoi-agirana talimara, opakau talimara Kota aonai opakau kilara gekilagirana. E kala rakavara vogo gekalana vevega-ripa kilara taunataunara ria ati gelegele. Rova votaunilimalima vetaira geria gekalarato. ;h qb Eia maki ripara: Rova gekalarato ati kala rorirori talimara geria, na rova ati gekwalanarana talimara geria, e kila-tilivagi talimara geria, Palagu kalina na ati gekalina e kala rakava talimara geria, ati veaga talimara e Palagu ati gekupa-rageana talimara, tinara e tamara gevagirana e vagivagi talimara. Qg bIta ripara, rova nama pene talimana geinaguluagi-gitakauana genai. Jf bIra geria ririwa Palagu gena rova vevega-ripagira talimarai pia ago, na ira matotaura geria kila ati getugamagi-ilurana, gekilagirana gaura ganira taunataunara maki veavuga vavagi, ati ripara. de CbTalima reketa voanana gelaka-gerevagito, ne kila kawakawa, ati ganira kilara gekilagirana. ,d SbAu na ekila ganina taunatauna geku ririwa ulamagi pene matagai. Voulamagi voo ao vealeva iwavagina, tugamagi rorirorina, e kamonagi taunatauna geriana evogomaina. lc SbPono vaikilara, vitona e tupura gatara arara ragai pia tavura, kwalana voirana veitumo pene vega-walara. E voirana maki ira geria kamonagi ati pene veakavara, e Palagu na ita gerai rakagau ene kalaa netina gauna ati pia ripaa. Ob bMakedoniai ana ago natiwato aonai, goi avaikilamuto, natiwato, Epeso ai pono talu. Kwalana talima reketa vonai kila opakaura gevevega-ripagirana. Goi na votalima pono vaikilara, pia vega-aiki. ua ebTimoteo, goi atalo-venimuna, natuku taunatauna kamonagi aonai. Palagu ita Tamara e Keriso Iesu ita gera Velekou geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemu ai pia mia. Vevega-ripa opakaura talimara pono gita-kalakalara U` 'bAu Paulo, Keriso Iesu gena apostolo talimaku, gekuna epepa ewatina. Eapostolo inaguluna akalaana e ita gera vevega-maguli Palaguna e Keriso Iesu geria kila rorinai. Ita Keriso Iesumo genai taveraramanina. R_NGera Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi gemi ai pene mia.d^ANAvega-nagimina Velekou aranai etalotalo pio agi-matagaia walakava maparara wailarai. K]NWalakava maparara vewalakava vevelavuna na pio vega-namara. B\NWalakavamai maparami, ai maki atamai ai pio rapali. S[NGomi ekeamito Palaguna gena kila maparara taunatauna, ia na pene kalara. fZENMaino Palaguna na pene vega-veaga-gugulumi. Palagumi, e gemi maguli, e tauniparami maparara ia na pene gita-tagora, kepi taa na maki ragai pene rawalimi, pene ago, gera Velekou Iesu Keriso gena waikule-wai tomanai. NYNRakava gaura maparara geriana pio laka-gerevagi. Vevega-nama kilara FXNGau maparara pio ripa-namanamara; namaramo pio gapi-ragera. 5WeNPeroveta kilara ragai pio kilagi-piatogara. 7ViNVeaga Palaguna kalovana ragai pio gunua. zUmNPalagu pio tanikiua gau maparara geriai kwalana eia e Palagu gena ririwa gomi Keriso Iesu ria gomagulina aonai. &TGNLagani mapararai pio rapali. )SMNToma mapararai pio verere. =RsNPio poepoe, talima taa na rakava na rakava voina ragai pene kalaa, na vanagivanagi gomi kwapurakwapura gemi ai e taunilimalima maparara geriai maki kala namaramo pio kalara. NQNWalakavamai maparami, gavega-nagimina, ati geinaguluna talimara pio gavutinara, gekalina talimara pio vega-tiligara. Moira talimara pio veakavara, taunilimalima maparara geriai pio vaigaoka. ^P5N Geria inagulu pakurai pio nugagi-rage-vegatara e pio ulamagira. Mamainomi pio talu. 3O_N Walakavamai maparami, ganogimina, gomi aomi ai geinagulu-tiligana, Velekou aranai gegita-tagomina e raupara rorirori ai gevega-ripamina talimara pio nugagi-ragera. NN Gaura pakurai gomi kwapurakwapura pio vevega-tiliga-veveni e pio veveakava-veveni, etoma gokalana vetaina. Vevega-ripa kilara reketa M N Ia ita ularana ekwaregato ganina, ia goti pita talu-vanagivanagi, lewana ita magulira pa kwaregara ia mapene vogomai tomanai. LN Kwalana Palagu na evirigirato ati ia gena paru vitina pita vuaa ulanana, na vevega-maguli pita vaia gera Velekou Iesu Keriso genana. 5KcNNa ita garogota taunilimalimara gaurai, gera tugamagi pia rorirori. Ita kamonagi e ulamagi getira koparai pita taora, e maguli veraramanina repara palenai pita vega-agoa. cJ?NGemaituna talimara pogi aina gemaituna, e geniuniuna talimara maki pogi aina genuiniuna. I+NGaura pakurai ita ragai pita maitu, ragai pita talu-guilagi, reketa gekalana vetaira, na pita kero, pita poepoe, e gera tugamagi pia rorirori. XH)NGomi maparami maeka e lagani talimami. Ita ati pogi e mukuna taunilimalimara. GwNNa walakavamai, gomi ati mukuna aonai gomagulina talimami, pe votomana ragai pene vega-polumi lema talimana vetaina. RFNTaunilimalima pia kila, “Maino e gau maparara namamo.” Aonai atilovana rakava kamu iwavagina na pene waitagora, no gare matinagena etolena vitina vetaina. Talima ta ati pene kali-maguli kapuvagi. EyNKwalana gomi ripami vealeva, Velekou gena vogomai tomanai lema talimana, pogi aonai evogomaina vetaina, pene vogomai. iD MNWalakavamai maparami, ai na gomi ati mapaia talo-venimi, arigi lagani votoma e ora pia matagai. SCNGaura pakurai ekilarana gomi kwapurakwapura pio veveakwalimu-veveni.`B9NVoia mulinai ita roe tamagulina e roe tataluna talimara Palagu na ira geriai mapene vega-laka-kaura iloa aorai Velekou ria pita verawali ulanana, kupa e tanopara vekarawarai. Ne Velekou ria pita talu-vanagivanagi. rA]NPalagu pene kila matiavuna, aneru kamuna maki pene keakea, e Palagu gena kipi pene vilia tomanai, Velekou geregana kupana pene mairigo. Ne raira gekwaregato, Keriso gevega-taunataunawai aonai gekwaregato talimara, pia kuliiti-kune. j@MNAi na rakagau gavega-ripamina gaura Velekou gena kila: Velekou pene waikule-wai tomanai, ita raira roe ata magulina talimara na gekwaregato talimara ati pita raokwanira, ati pita kune-vagi Velekou ria verawali ulanana. n?UNIta na tavega-taunataunaana Iesu ekwaregato, mulinai maekuliiti-waito. Vovetainai tavega-taunataunaana raira Iesu gekamonagi-veniawai aonai gekwaregato talimara Palagu na mapene veaga-kuliiti-waira, Iesu ria pene gapi-koukoura. >9N Walakavamai maparami, ai gaririwana pio ripa, gekwaregato talimara rakavetaina. Pe, ragai pio aovitiviti, ati geria veraramani talimara vetaira. =9N Voanana vou ati ekalesia talimara na pia kupa-ragemi, e ta genai ragai pio veraramani, kwalana gau kwautai ati pio rapu. Iesu gena waikule-wai tomana [</N Gau kamuna gomi raka pio maguli-tiwa kolemana evetaina: Ragai pio vevega-veitu. Matotaumi gemi inagulu pio kala, e gavami gimami na pio inagulu gemi e gami pio rawali ularana, ai na gavaikilamito gelegelenai. ;N Taunatauna, gomi na walakava maparara Makedonia aonai goulamgirana. Na walakavamai, ai na magavega-nagimina, nekala pio vega-kamua. :N Au na walakava ulamagina kilara ati pana talo-venimi, kwalana Palagu na evega-ripamito, gomi kwapurakwapura pio veulamagi-veveni. 19[NGaura pakurai, raira na vovevega-ripa kilana gekilagi-piatogaana, ira ati taunilimalima gekilagi-piatogarana, na Veaga Palaguna evenimina Palaguna ekilagi-piatogaana. d8ANKwalana Palagu na ekearato ati pita mata-poraga e pita veopa-lema, na pita veaga ularana. X7)NE vokala kavanai talima taa na walakavana ragai pene opa-venia pe gena ririwa pene kalaa. Ai maaomai maparara na gavaikila-kunemito: Vovetaina ekalana talimana Velekou na gena kala rakava voina pene venia. X6)NMata-poraga na ragai pene opa-vagimi noo Palagu ati riparia talimara vetaira. `59NGomi marumaru kwapurakwapura maki garawami ria pio maguli maveagami e mavekuparagemi. m4SNPalagu gena ririwa gomi pio veaga, mata-poraga e veopa-lema kalara geriana pio laka-gerevagi. Z3-NKwalana vevega-ripa kilara Iesu Velekou gena rorirorina gavenimito gomi ripami. l2 SNWalakavamai maparami, geku kila ikana ea. Palagu vega-vererena ulanana raka pio maguli-tiwa gavega-ripamito. Taunatauna, gomi vovetaina gomagulina. Iesu Velekou aranai ganogimina e gavega-nagimina, mapio kwalimu-agira ularana. U1#N Palagu na aomi pene veakwalimura, ne ati gemi kala rakava ta e maveagami Tamara Palagu wailanai pio ruga, gera Velekou Iesu mapene vogomaiwai magena veaga taunilimalimara maparara ria tomanai. Amen.70gN Gera Velekou na maki gomi ulamagi na pene vega-vonuvonu-ragemi, mataukavami kwapurakwapura e taunilimalima maparara pio ulamagira ulanana, ai na gomi gaulamagimina vetaina. z/mN Pere nama ita Tamara Palagu matotauna na e Velekou Iesu na gema raupara pia kalaa, gomi gemi ai paia wati. . N Pogi lagani maaomai maparara garapalina, gomi wailami mapaia gitara e gemi kamonagi ai gorapuna gaurai paia veakavami ulanana. {-oN Palagu gomi pakumi ai raka paia tanikiu-tiwaa, kwalana ai gema verere ati keikeina gomi gemi ai Palagu wailanai. l,QNKwalana gomi Velekou genai pio ruga-kikitali aonai, ai gema maguli ewagumona pia nama-taunatauna. j+MNGaura pakurai, walakavamai, gema vitiviti e veraulea aorai gemi kamonagi na gevega-tiligamaito. k*ONEwagumona Timoteo gomi lagami na pewaikule, gomi gemi kamonagi e ulamagi valira namara pema kilagira. Pevaikilamai, gomi na ai roe gotugamagi-tagomaina, e goririwana pio gitamai, ai na gomi paia gitami nagatina vetaina. )NGaura pakurai, geku vaigaoka eaikito, ne Timoteo atugu-watiato, ia genana panama ripa, gemi kamonagi raka gotao-tiwaana. Kwalana irauna raupara reketai vekalatovo tauna na neopa-leamina, ne ai gema vekwalavi ati ganinai neeagona kalinana. Timoteo gena valipia }(sNAi gomi ria roe watataluwai aonai, gavaikilamiwai, ita pia vega-vitivitira, ne vogaura gematagaito, pe goriparato. ' NPe, gomi ta gena kamonagi ragai pene raokwania nevitiviti gorawalirana aonai. Gomi ripami, nevetaira ne pita rawalira vegata. `&9Nna ai walakavamai Timoteo paia tugua gomi gemi ai. Ia ai ria Palagu gena vetugunagi gakalaana, Keriso gena Vali Namana gavopatagiana. Ia na pene vega-tiligami e gemi tugamagi pene veakwalimura gemi kamonagi aonai. U% %NAi gema vaigaoka geaikito, ne gakilato, namana aimo ruala Atenai paia talu, >$wNTaunatauna, ai gema veagi e verere kwalana gomi.#%NPaia waikule vegata, kwalana gomi ai gema raramani, gema verere e gema kwalimu voina gera Velekou Iesu wailanai, ia mapene waikule tomanai. 2~~ }'|s{ez_yxww v tssXrqpTo*nmmxlkkj&iGh^gfe%cbap``^-\A[[ZYYYX{WVVUdSSRQPgONmM\LJKJjIJHHG?FEeDCGBA@?>==W<;:~9j77=6J44%3620/.. ,+** (('"&g%$$#"! g`'v S ; Hi$ 772`{ Pene aomi maparara na gemi ai rakagau gemiana nea gelegelerai pio veni gaura, Palagu na pene verere-agira e pene gapi-ragera. A gemi ai ati gemiana gaura ragai pio veni, voira Palagu na ati pene tugamagi-metaura, e gomi maki ati pene paru-venimi. |_q Vovetaina gaurai gotinaato inaguluna pio vega-gugulu-namanamaa. Vovetainai eia pio kalaa vegata nogotiwato inaguluna pio vega-gugulu-namanamaa, voanana pene vega-taunataunaa vegata. Pio veni genai, gemi ai nerakau nea gelegeleraimo pio veni. O^ Gemi veni gavuna maki gomi na pio rawalia ulanana, au geku vevega-tiliga kilana ea: Walagani rigolonai gomi na ati moni tao-kounamo gotinaato, na gomi goririwato, ekala maki pio kalaa vegata. `]9 Ita gera Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi ripami. Ia rinaga velena, na gomi pakumi ai lealea talimanai ema vevega-agoto. Iesu ati gena rinagai ema miato ganina, gomi rinaga vogo talimami ai pio mia ulanana. 2\]Eulamagi warewarera pio veni natina ea, ati akilana, pio kalaa vegata natina. Na evetaina avaikilamina ganina ea: Walakava reketa geago-vega-venina taukavara reketa veakavarai. Vovetaina gaurai au na gomi akalatovomina, gomi gemi ulamagi walakava reketa geriai rakavetaina ana ripaa natina. A[{Gomi Korinto ekalesiana gau mapararai gomi taunatauna gelegele: Gemi kamonagi e gemi kilai, gemi ripa palagu magulinai, gemi ririwa kamu iwavagina Palagu gena inagulu aonai pio veveakava, e gemi ulamagi ai gemai kamu iwavagi. Ai gema veveakwalimu gomi gemi ai, eulamagi warewarera vevenira maki pio vega-kamua. [Z/Vovetaina gaurai ai na Tito ganogiato, nagatiwato, gomi gemi ulamagi warewarena monira ekokorato kovara, gaura matotauna na pene koko-vagira. Kwalana tovotovonai nenai moni koko inaguluna ia na etinaato. JY Ai gema tugamagi, ira geria wareware monina ati kamu kiana pia veni. Na ira geria veni gagitaato kamu iwavagi, ai na rakagau tovotovonai gatugamagiato, voia maki evanagiato. Ira tovotovonai matotauria Velekou genai gevevenito vou, voia mulinai Palagu gena ririwa gekwalanaato, gaurai ai gemai maki matotaura gevevenito. !X;Ira matotaura na geria e garia na ai genogi-namanamamaito, geririwato, ira maki ai pia ruga-veakavamai, pe einagulu enai talima veagara pia veakavara. W!Au na gomi gemi ai akilagi-matagai-taunataunaana, ira geria rawalirawali kei, a geria veni kamu vagi walakavara reketa veakavarai; ira geriai rawalirawalira maki gaoka, na rinagara e monira maki tipomo geveni-piatogarato. Vokala matotaura geria ririwaimo gekalaato. 'VGIra geriai metau e vitiviti kamu ekwarato, na ira aora nama e verere na gevonuvonu-rageto. Ira taunatauna lealea, na ira geria wareware kamu vagi gekalaato. U Walakava maparami, ewagumona ai gema ririwa, Palagu gena vega-nama Makedoniai ekalesia goleara atarai etaoato pio ripaa. T{Au avererena, kwalana taunatauna ama ripana ati aaovoaovona, gomi na kala namara e roriroriramo gokalarana gaurai.GSTito na gomi gemi kila kamonagi etugamagirana, e gomi na ia makalimi na e manuga-pilupilumi na gogapi-rageato, gaura etugamagi-watirana genai, ia gena ulamagi gomi gemi ai ekamu-iwavagina. &REAu na gomi ia wailanai aveagi-agimito, matotaumi gemi kala na govevega-matagaito wailanai, pe egitamito, vovetaina gaurai avererena, kwalana ati govega-nugaragekuto. E gemi kalana govevega-matagaito, ai na Tito wailanai gomi gaveagi-agimito kilara taunatauna vegata, ati opakau. Q{ Ai gomi gemi kala pakilagira kalara na goveakwalimu-rakavamaito. Na gemi kala na govega-tiligamaito, e tiliga kamu gagapiawai, voia vererenai gaverere-rakavato, kwalana Tito ekilato, nenai gomi na ia gogapirage-gitakauato, e aona emia-rokotalito. oPW Au na gomi gemi vopepa ataloawai aonai, ati vokepi ekalaato talimana gena maguli toto-rorirorina tugamagina akalaawai, pa etalimana aora evega-metaurato talimara atugamagirawai. Aikina. Au na vopepa atalo-watiato ganina, Palagu wailanai gomi matotaumi pio ripa-rorirorira, gomi na ai taunatauna aomi maparara na ai gogapi-ragemaina e gokupa-ragemaina. -OS E Palagu genana evogomaina aovitiviti e tugamagina na rakagau gomi gemi ai pevega-walara iotugamagi-gitagitaa. Neia genana gomi toma gemi tugamagi pege rorirori, goririwa-rakavana kala namaramo nuganugami ai pio kalara. E gemi ririwa kamuna matotaumi pio vealeva-vagi metau reketa geriana. Vokepi ekalaato talimana genai ati goverereto, au kaliku na gokalito, gemi ririwa kamuna gemi ai mapana wati, gemi ririwa kamuna maki vokepi ekalaato talimana gena maguli pene rorirori vegata, e gemi ririwa ia gena kala rakavana voina metauna pene gapia vegata. Gomi na ekala maparara gokalarana geriana govevega-taunataunana, gomi vokala rakavana genana pio vegaivagi, ati gemi kepi. 5Nc Palagu genana evogomaina aovitivitina ati tugamagi vevega-vuana. Kwalana voaovitiviti e vetugamagina vetugamagi-wai evega-walaana. E rauparai vetugamagiwai ewalana vou Palagu na taunilimalima evega-magulirana. A etanopara magulina genana evogomaina aovitiviti e tugamagina na kwarega evega-walaana. M/ Ewagumona au avererena, ati gomi aomi avega-metaurato gaurai, na gomi gemi aovitiviti genana govetugamagi-waito, ne Palagu genai gowaikuleto. Ai na gomi gemi ai rakava metauna ta ati gakalaato, na Palagu gena ririwa vegata gomi pio aovitiviti, kwalana gokala-leato gaurai. dLARipaku, au na pepa atugu-watiato, voanana evega-aovitivitimito, na au ati aaovoaovoto. Pa, tovotovonai aaovoaovoto, kwalana aripa-rorirorito, au na pepa na aomi evega-metaurato, na gemi nuga metau ati emia-rauto. K)Ai ati ia evogomaito gauraimo, aomai eveagaokarato. Na gomi na raka goveakava-tiwaato gaura valira gema ema kilagirato, gaurana maki geveakwalimu-rakavamaito. Evega-ripakuto, gomi gemi ririwa kamuna au pio wati-gitaku. E gemi aovitiviti e au goririwakuna e goririwana au galamaku pio kalaa, e au geku kila gokwalanarana valira maparara ema kilagirato. Gaura pakurai au geku verere ekamu-iwavagito. JNa Palagu na metau e vitiviti aora na gevega-moirarana talimara eveakavarana. Ia na aomai eveagaokarato, Tito etugu-maiato aonai. {IoMakedonia tanoparanai galaka-togato aonai, ai tauniparamai kiata maki ati geagalagito metau e vitiviti geriana. Kapu mapararai gaagowai, metau e vitiviti garawaliwai, taunilimalima na gevega-veitumaiwai e gevega-waimaiwai. E gakaliwai. 6HeAu geku veraramani kamu iwavagi emiana gomi gemi ai, kwalana gemi kamonagi ai goruga-gaugauna. Vovetaina gaurai au na gomi aveagi-agimina taunilimalima wailarai, e au maki govega-tiliga-iwavagikuna. Metau kamura maparara garawalirana aorai maki, au geku verere roemiana, kiata ati eaikina pa ekeina. G{Au evetaina akilana, ati gomi gemi ai metau atao-kauana. Aikina. Au warau pakila-kune, gomi ai nugamai garakaurai gotaluna, gaulamagi-rakavamina. Pe gomi ria pita maguli pa pita kwarega, ai gema ulamagi gomi gemi ai ati pene aiki, roe wapene mia. [F/Aomi ai ai gema paka kiata pio kalaa. Ai talima ta genai kala rakavana ta ati gakalaato. Ai na talima ta gena maguli ati gavega-rakavaato. Ai na talima ta opakau rauparanai gena gau kwauta ati gagapiato. ZE /Gataku maparami, iokamonagi, Palagu na ekilagavu ea ita gera ekilagirato. Gaura pakurai tauniparara e palagura gevega-rakavarana gaura maparara ita gerana ita aleva-piatogara. Pe Palagu genai mavekuparagera ria tamagulina aonai, gera maguli nama e veaga taunatauna. Paulo gena verere iwavagi, kwalana Korinto talimara gevetugamagi-waito D#Goloka iwa Velekouna evetaina ekilana,“Au gomi Tamami ai pana ago,
e gomi au natuku melorai e vavinerai pana vega-agomi.”aC;Gaura pakurai Velekou maekilato,“Kala rakava talimara
nuganugarana ioma laka-piati,
e ira lagarana iolaka-gerevagi.Ati vealeva gaura ragai pio gapi-kaulagira,
vovetainai pana gapi-ragemi.” dBAPa Palagu gena Rupu Veaga e megamega talimara geria rupu arigi rauparai Rupu Veaga kwapunaimo pia ago, e Palagu kwapunamo pia aliruputali-venia? Ita maparara Palagu gena Rupu Veaga. Palagu ekilato,“Au ira aorai pana talu,
e ira nuganugarai pana lakavo-lakavo.Au ira geria Palagu ai pana ago,
e ira au geku talimai pia ago.” A1Keriso e Satani arigi rauparai aora pia kwapuna? E kamonagi talimana e ati kamonagi talimana arigi rauparai ira ruala geria tugamagi pia kwapuna? @5Keriso ati gevega-taunataunaana talimara ria ragai vagi pio vegata e ragai pio kala-kou. Kwalana arigi rauparai kala rorirori e kala rakava kalara pia vegata e pia kwapuna? Ati gelegele! E arigi rauparai maeka e mukuna kaikolo pia vegata e pia kwapuna, ei? Ati gelegele! x?i Au na gomi natuku vetaira avaikilamina: Gomi aomi ragai pio kana-gavura, aomi pio kala-pakara, pe ai na gomi gaulamagimina vetaina, gomi na maki ai vovetaina pio ulamagimai. Keriso ati gevega-taunataunaana talimara ria ragai pio kala-kou I>  Ai na gomi gaulamagimina, na gomi na ne ai ati goulamagimaina. =  Korinto talimami, ai gomi gemi ai tipomo gakila-watina, ati gakalina, e aomai maki gakala-pakarana, gaulamagimina gaurai. X<) Gevega-aovitivitimaina, na vanagivanagi gavererena. Ati gama e ati gema, na taunilimalima vogo gavega-rinagarana. Gau ta ati gavega-miaana, na Palagu na gena taunilimalima evenirato gaura maparara ai gema. 7;g Gekilana, ati riparia ai negetina, na ai gegitailiamaina, ira riparia rorirori ai raira. Gevagimaina, pe gakwaregana, na roe aga magulina. Gekwarimaina, na ati gakwaregana. t:aAi gakila-gaokana, taunilimalima na gevega-ragemaina pa gevega-rakavamaina aorai, valimai gevega-rakavarana pa gevega-namarana aorai, gegolomaina, ai na taunilimalima gaopavorana negetina, na ai kila taunataunaramo gakilagirana. 9-Palagu gena kila taunataunamo gavopatagiana Palagu gena tiavu ai; kala rorirori rinagara gimamai riparai e gimamai kaulirai gaurana gavetalina. N8Gema maguli e kala taunilimalima e Palagu wailarai genama-iwavagina; Palagu gena maguli e gena vali garipaana; maguli metaura garawalirana, na gavaigaokana; gevega-rakavamaina talimara ati gaparu-venirana, na gaao-namarana; Veaga Palaguna na eveakavamaina raupara mapararai, maaomai maparara na taunilimalima gaulamagirana. !7;gekwarimaina, gevega-tipuramaina, gutuma na gegalu-gegelagimaina geparala-venimaina; inagulu ai gavekwalavi-rakavana, ati gamaituna, ati gaganiganina. 63Vovetaina gaurai gema kala e kila mapararai gavevega-matagaina, ai taunatauna Palagu gena vetugunagi ago-venina talimamai. Metau aorai gavaigaokana, taunilimalima na gevega-vitivitimaina; gema inagulu aonai maguli gaokara garawalirana; taunilimalima na gevega-verauleamaina; >5uAi ati gaririwana, talima taa na ai gema inagulu aonai kepi ta pene rawalia pia vega-vekwakunagimai, gaura pakurai ai na talima ta vega-vekwakunagina kalana ta ati gakalaana. t4aKwalana Palagu evetaina ekilana gena pukai,“Au na pana ao-namami
pana gapi-ragemi tomana
pene gapia genai,
gemi noginogi pana gapi-ragera,
e vevega-maguli tomanai,
au na pana veakavami.” Au na avaikilamina, tomana ea Palagu na taunilimalima pene ao-namara e pene gapi-ragera. Etoma Palagu na taunilimalima pene vega-magulira tomana! !3 =Ai Palagu ria gainagulu-kouna, vovetaina gaurai gavega-nagimina, Palagu gena vega-nama gogapi-rageato gauna pio gapi-kikitalia, ragai pio vega-rakavaa. 2%Kwalana Keriso lewana ati gena rakava, na ita gera kala rakava pakurai, Palagu na ia noowane kala rakava talimanai evega-agoato. Palagu na vokala ekalaato kwalana, Keriso ria pita kwapuna, ita maparaparara kala rorirori talimarai pita ago ulanana Palagu wailanai.1Vovetainai ai Keriso gakila-porogiana etanoparai. Keriso gena vali gapiaana aonai, noowane Palagu matotauna ai gemana taunilimalima eririwamagirana, ia ria maino pia gapia. Ai na Keriso aranai gomi ganogimina, “Palagu ria maino pio gapia.” 40aEkila ganina: Palagu na Keriso tanoparai etugu-maiato, ne ema kwaregato. Keriso gena kwarega genana Palagu tanopara talimara maparara ria maino gegapiato: Taunilimalima geria rakava ati etugamagi-tagorana, na etugamagi-piatogarana. Palagu na einagulu ai evenimaito, maino kilana ea paia vopatagia. */MEgaura maparara Palagu na ita gera evenirana. Palagu tavetali-veniawai, na Keriso gena kwaregana ia na maegapi-rage-wairana. E ai maki Palagu na einagulu evenimaito, taunilimalima paia vega-ripara, Palagu na maino gapigapina rauparana warau ekalaato, pe ia e Palagu maino pia gapia ripa. k.OVovetaina gaurai pene talima ta Keriso gena maguli aonai etaluna, votalima taunilimalima valigu katigulana. Vomaguli kunena etalu-agiawai gauna eaikito, ia maguli valigu katigulana egapiato, gaurai emaguli valigunai etaluna. S-Vovetaina gaurai ai na etoma taunilimalima ati tauniparana kavanai gena maguli gagitaana. Pa, tovotovonai Keriso maki tauniparana kavanai gatugamagiawai, na ewagumona vovetaina ati gatugamagiana. J, Keriso ita taunilimalima maparara gera kala rakava pakurai ekwaregato gaurai, ita etoma roe ata magulina talimara maparara, ati ita kwapurakwapura matotaura gera ririwa vetairaimo pita talu. Aikina. Ita maparara Keriso aonaimo pita maguli, kwalana ia ita pakurai ekwaregato, Palagu na kwarega na maevega-kuliiti-waiato. o+WAi Keriso gena ulamagina etugunagi-nagimaina e ai taunatauna garipa-namanamana, Keriso taunilimalima maparara gera kala rakava pakunai ekwaregato. Gaura pakurai, taunilimalima maparara maki ia gena kwaregai takwarega-kouto. *3 Pene ai gakawa-rakavana nogotina genai, Palagu gena inagulu gakalaana gaurai; pa pene gema tugamagi rorirori genai, gomi nama pio rawalia ulanana. )  Evetaina gakilana, ati ai matotaumai gomi wailami ai gakilana, ai taunatauna kala rorirori talimamai taunatauna. Aikina. Ekilara gavega-ripamina ganina taunatauna, ai pio veagi-agimai, pe tanopara aonekara e ripara geveagi-agirana talimara pio vega-gelera ularana. Ne taunilimalima matara na gegitarana gaura geveveagolokagirana, a taunilimalima aorai gemiana gaura ati gegitarana. ( Ai ripamai, Velekou makaliagina, kwalana wailanai pita ruga-tali. Vovetaina gaurai ai na taunilimalima gagavutinarana, pia tugamagi-waikule ulanana. Ai aomai e gema tugamagi rakagau Palagu ripana vealeva, e au atugamagina, gomi maki ai aomi ai goripamaina. '! Kwalana ita maparara Keriso gena Kota tanukauna wailanai pita ruga-piati vegata. Vonai ita maparara kwapurakwapura etanopara tauniparanai tataluna aonai, kala namara pa rakavara takalarana, gaura voira gelegelerai pita gapira. Keriso na Palagu gatanai evega-agorato &! Vovetaina gaurai ai gema ririwa kamuna kwapunamo wailamai ai gataoana, ia aonamo paia vega-namaa. Votanopara tauniparana aonai paia talu, pa etanopara taunipara numana na paia laka-gerevagi, ne Velekou ria kupai paia talu, ai gema ririwa, ia aonamo paia vega-namaa. %%CAu voo pakila vetaina, ai ati gakalina, maveraramanimai gaririwana, e taunipara genana paia gerevagi, ne Velekou ria paia talu, Velekou etaluna vanuganai. U$#Ai kamonagi aimo gamagulina, ati matamai na gagitarana gaurana gevaimaina. W#'Vovetaina gaurai vanagivanagi ai aomai gaoka, ati gatugamagi-aovoaovona. E ai ripamai, etanopara tauniparana numanai roe aga taluna gaurai, ai Velekou ria vanuga taunatauna kupai ati gatalu-koukouna. |"qPalagu matotauna na ita emaguli valiguna ea pita gapia ulanana ekala-maavuato. Vovetaina gaurai ia na Veaga Palaguna eveni-kunerato. Palagu na eVeaga Palaguna eveni-kunerato ganina, ita pita ripa-gitakau, taunipara valiguna maki pene venira. p!YKwalana ai etanopara taunipara numanai roe aga taluna, gagalamitina e metau kamu gevenimaina. Eia ganina, ati gaririwana etanopara tauniparana aia gaivagia pa aia kwarega nagatina. Aikina. Ai gema ririwa Palagu na kupa tauniparana numana valiguna na pene vega-rapuga-gavumai, pe maguli tauniparana na pia kwarega tauniparamaimo kapuna pere porogia nagatina. 1 [Kwalana kupa tauniparana na pene rapuga gavumai taunilimalima vetaina aonai, ai ati palagumo paia loulou ia wailanai kupai, na ai palagumai kougavu ewagumona vetaina. U#Etanopara taunipara numanai gataluna gatagina e gagalamitina, kwalana vitiviti e metau kamu garawalina gaurai. Na ai gema ririwa kamuna, Palagu na kupa na pene vogomai tauniparana na ene vega-rapugamai. 7 iAi ripamai, etanoparai gatalu-agiana amana pa tauniparana pene rakava kwaregai gaurai, kupai ati gima kalakalana numana ta Palagu genana paia gapia, mia-vanagivanagi numana. X)Vovetaina gaurai ai matamai na ati ewagumona gewalana matarana tagitarana gaura gagita-kalakalarana. Aikina. Ai matamaina, toma matarana ati tagitarana gaura, gagita-kalakalarana. Kwalana ewagumona matara na tagitarana gaura ati rau mapia aiki, na rakagau ewagumona ati tagitaana gauna pene mia-vanagivanagi, ati pene aiki gauna.>uE evitiviti e metau kiarakiara atilovana pia raka aiki gaura voira pia matagai kamu iwavagi. Palagu na egau voira ralemana kamu iwavagi, pene mia-vanagivanagi gauna, pene venimai. )Gaura pakurai ai kiata vagi maki ati gatugamagi-moirana. Pa, gatau kamuna, pe gamoira-agona, na palagumai toma rorirai evega-valigurana. :mAi na vitiviti e metau gagapirana, gomi na namana pio rawalia ulanana, e voanana taunilimalima gutumagutuma na Palagu gena vega-nama pia rawalia. Ne Palagu gena vega-nama pakunai, taunilimalima gutuma na Palagu pia tanikiuveni-kamua e ia ralemana e maekana kamuna pia vega-ragea. Kamonagi aimo pita talu T!Kwalana ai ripamai, Iesu Velekou kwarega na evega-kuliiti-waiato Palaguna na ai maki mapene vega-kuliiti-waimai Iesu vetaina, ne ai e gomi, maparara pene gapi-maira ia wailanai peneve vega-ruga-talira. ;o Puka Veaga aonai ekilana, “Au na Palagu avega-taunataunaato, gaurai akilato.” Ai maki vokamonagi kwapunamo aonai gaurai gakilana, Palagu gavega-taunataunaana nagatina. q[ Vovetaina gaurai kwarega gena inagulu ai (apostolo) gemai ekalaana, na maguli gomi aomi ai einaguluna. 1 Ai roe aga magulina apostolomai, vanagivanagi pia vagi-kwaregamai negetina, Iesu valina gakilagiana galamanai. Ekala ewalana ganina taunatauna, Iesu gena maguli, (voo Iesu emaguli-waito gauna), tiavuna ai tauniparamai na pene matagai, pe taunilimalima na pia gitaa ulanana. 'G Iesu ekwaregato, vokawarega voo vanagivanagi ai tauniparamai ai gavua-loulouana. Garipana, ai maki, Iesu gevagi-kwaregaato vetaina, pia vagi-kwaregamai. Vovetaina ewalana kwalana, Iesu gena maguli maki vanagivanagi ai tauniparamai na pene vega-matagaia, pe taunilimalima na pia gitaa. 1[ Taunilimalimana ati geririwamaina, gevega-vitiviti-kamumaina, na Palagu ai lagalagamai aimo etaluna, ati eraokwanimaina; marana gekwari-ketomaina, na ati gakwaregana. Ai kavata-kavata na gegalu-gegelagimaina, gevega-vitivitimaina e metau maki kamu gevenimaina, na gema tiliga ati eaikina. Toma reketarai gaaovoaovona, ati ripamai rakagau paia kala, kwalana maguli gaoka-vagi, na gema veraramani Palagu genai ati vagi emoirana. Na erinaga nama iwavagina ai tauniparamai aonai ea, e tauniparamai noowane kwano na gekalarana kwagutura, pia aiki, voanana taunilimalima maparara na pia gitaa, e pia ripa maki, e tiavu kamu iwavagina ai gemai ea Palagu genana evogomaina, ati ai gemana. 5Kwalana Palagu tovotovonai ekilato, “Mukuna kaikolo aona na ene wae-lovolovo,” netiwato. VoPalagu kwapuna na ai aomai evega-maeka-lovolovorato kwalana, Palagu maekana kamuna Iesu Keriso wailanai ewaeto gauna pene vega-matagaia, ne paia ripaa e paia tugamagi-ilua ulanana. T!Ai ati ai matotaumai valimai gapiaana. Aikina. Ai na Iesu Keriso gavopatagiana, gakilana, Keriso ia Velekou taunatauna. Ai gomi gemi vetugunagi talimamai ai gavevega-agona Iesu gakupa-rageana vetainai. 9Etalima, Keriso ati gevega-taunataunaana talimara, e tanopara palaguna arana Satani na geria tugamagi ekala-mukunarato, gaurai eVali Namana maekana ewaena ati gegitaana. EVali Namana maekana ea Keriso maekana ralemana iwavagina ewaena. E Keriso ea Palagu gitagitana taunatauna. Na pene ai na eVali Namana gavaravaragi-veavugaana genai, evali ea kwarega poganai gelakana talimaramo geriai veavuga. n UAi nugarage kalara veavugara, taunilimalima na ati gegitailiarana kalara, garaokwanirato. E ai ati gaopana e Palagu gena kila ganina maki ai na ati gavega-irauana. Aikina. Ai na Palagu gena vali rorirorina ganina taunataunanamo gakilagi-matagai -namanamaana. Voanana taunilimalima pia ripa, ai mataunataunamai na Palagu gena inagulu gakalaana ia wailanai. u  ePalagu gena vetugaimo einagulu ai evenimaito. Gaura pakurai ai ati gatugamagi-moirana einagulu kalakalanai. a ;Ita wailara kougavu rapugana na ati kougavu, pe Velekou maekana ralemana iwavagina ita gerana vegita vetaina ematagaina, taunilimalima na gegitaana. Velekou ia Veaga Palaguna, ia genai vomaeka e ralema iwavagina evogomaina. Voanana evega-iraurana Velekou vetaina tamiana, e ia maekana e ralemana iwavagina ita maki eveni-vanagivanagirana.3 _E Velekou e Veaga Palaguna ekilagiana. Pe Velekou Palaguna ariginai einaguluna kapuna, gegapi-rageana talimara gau taa na ati eligoligorana. Aikina, ira pakai getaluna.  wNa talima ta pene vetugamagi-kule, ne Velekou genai mapene ago talimana genana vokougavu rapugana pene gaivagivagia. c?Lewana Mose gena rova kilara geagirana aonai, ira aora kougavu rapugana na ekou-gavuana. taNa Isaraela talimara aora e geria tugamagi Palagu na evega-mukunarato. Kwalana votoma na pene vogomai etoma, vokougavu rapugana ira aorai e geria tugamagi evega-mukunarato rapugana roe emiana, gaurai vekapawai kunena pukana geagiana aonai, ati getugamagi-rawaliana. Ira aora e geria tugamagi ekou-gavurana rapugana Keriso ria pia kwapuna voupe pene vekala-paka. Z- Ai ati Mose vetaina, pe wailamai gakou-gavurana. Mose waila kougavu rapugana na wailana ekou-gavuato, kwalana Isaraela talimara na ia wailana na vomaeka ralemana elekwalekwawai gauna ragai pia gitaa ulanana. y Ai eraupara valiguna pa vekapawai valiguna genai gaveraramanina, gaurai ati gakalina, matiligamaina gakilagiana. (I Pene Mose na ati pene mia rau rovana evuamaiato, maekana ralemana kamu genai, pene mia-vanagivanagi rauparana maekana ralemana e tiavuna kamu iwavagi vegata.  Ewagumona rova maekana ralemana kamuna voo ati ralemana, kwalana Palagu Palaguna maekana ralemana e tiavuna kamu iwavagi. - Pene kwarega maki evega-walaana inaguluna maekana ralemana kamu, kala rorirori evega-walaana inaguluna maekana ralemana e tiavuna kamu iwavagi. Pene rova maekana ralemana iwavagina vovetaina genai, Palagu Palaguna gena inagulu maekana ralemana iwavagina tiavuna kamu iwavagi. hIIokamonagi, Mose na Palagu gena rova Isaraela talimara evega-riparawai, gaura na kwarega maki gevega-walaawai. Vorova Palagu na vatu atanai etalorato, mamaeka ralema iwavagira. Vorova Palagu na vatu ai etalorato gaura Mose na egapi-mairawai aonai Mose wailana maki evewaewai pe Isaraela talimara Mose wailanai maki ati gepoekau-raurauwai, kwalana vomaeka ralema iwavagina waenana matara ekemelerawai gaurai. Na vorova maeka ralema iwavagina waena atilovana elekwalekwawai. ]3Palagu na tiliga e ripa evenimaina gaurai, ia gena kilagavu pa vekapawai valiguna valina gapiaana. Voo ati rova pukanai getalorato gaura valira gapiarana, aikina, ai Veaga Palaguna na taunilimalima geria maguli ai rakagau evenirana valira gapiarana. Kwalana rova pukanai etalorato vevega-nagira na talima gevagi-kwaregarana, pene ati gekwalanarana genai, na Palagu Palaguna na taunilimalima maguli evenirana. Palagu gena vekapawai valiguna maekana ralemana iwavagina G~Pa, ai geregamaina einagulu ati gelegele paia kalara. Vovetaina gaurai ai na gau ta gavega-walaato ati nagatina. Aikina. Ai Palagu namo tiliga e ripa evenimaina gaurai einagulu gakalarana. }Ai na ekila gakilagirana, kwalana ai Keriso genana gema veraramani Palagu genai. (Kwalana ia na eveakavamaina gena inagulu kalakalanai). r|]Gomi gemi magulina evega-matagai-gitakauana, gomi Keriso gena talotalo, ai gema inagulu genana etalomina, (taunilimalima na geagiana). Gomi Keriso gena talotalo, ati peni na etalomito talotalona, na maguli vanagivanagi Palaguna na etalomito talotalomi. Gomi Keriso na ati vatu revarevara atarai etalo-kaumito, na gomi taunilimalima nugarai etalo-togaato. {/Gomi ne ai gema talotalo, ai vega-taunataunamai talotalomi, ai nugamai ai Keriso na etalorato, taunilimalima maparara na geripamina e geagimina. z 3Ai ekila gakilagirana, ai matotaumaimo gavevega-rage-waina, gakilana, “Ai taunatauna kala rorirori talimamai taunatauna,” nagatina pa? Pa talima reketa gekalana vetaina gaririwana taunilimalima na gema vevega-taunatauna pepana ta gomi gemi pia taloa, pia kila, “Ai talima namamai, pe pio gapi-ragemai.” Pa gomi na ai pio gapi-ragemai ularana gema vevega-taunatauna pepana ta pio taloa nagatina? Xy)Ai ati talima reketa vetaira, pe Palagu gena kila gavopatagiana moni paia rawali ulanana; a ai ati Palagu gena kila gavopatagiana moni na pia voimai ulanana. Aikina. Ai Palagu na etugumaito, einagulu paia kalaa netiwato. Ai Keriso ria gakwapunato, e Palagu wailanai ai aomai rorirori e taunatauna ai Palagu gena kila gakilagiana.xKwarega rauparanai gelakana talimara geriai, ai kwarega poragara ponara, kwarega pene vega-walaa gauna. A Palagu na evega-magulirato talimara geriai, ai maguli mulaga na ponana namana, maguli evega-walaana gauna. Na rai na einagulu kamuna pene kalaa? PwTaunatauna, Palagu wailanai ai Keriso valina ponana namana, Palagu na rakava aona na evega-magulirato talimara nuganugara na e kala rakava talimara kwarega rauparanai gelakana talimara nuganugarai. evCPalagu atanikiu-veniana, kwalana vanagivanagi ia gena tiavu tiliganai Iesu Keriso gena maguli aonai ai evaimaina. Ne ai gemana Keriso valina noowane mulaga ponana namana na tanopara maparana evaiana, ne geripaana. [u/ Na au aoku ati emainowai, aoku evekwalaviwai, kwalana au tariku Tito Troas ai ati arawaliato. Gaura pakurai Troas talimara tipo avega-nekarato, ne Makedoniai aagoto. Keriso ekwalimuto vetainai ita takwalimuna Wt' Troas vanuganai aagoto, Keriso Valina Namana pana varavaragia ulanana. Au Troas vanuganai akwarato, ne aripa-rorirorito, Velekou na vovanugai Vali Namana pana varavaragia vanagina geku ekala-pakaato. Ss Vovetaina akalato ganina, Satani na ita pene opara, ne vometau keina irauna neevega-kamu iwavagiana kalinana. Kwalana Satani einaguluna rauparara ita ripara. Paulo gena ririwa kamuna Tito pene rawalia xri Pene gomi na talima ta gena rakava gotugamagi-piatogaana, au na votalima gena kala rakava maki atugamagi-piatogaana. E pene rakava ta au na atugamagiato, voo rakava Keriso wailanai au na warau atugamagi-piatogaato gomi gemi nama pakunai. q9 Au na vopepa atalo-venimito kwalana aririwato, gomi pana ripa-namanamami, taunatauna au na avega-ripamito gaura maparara gokwalana taunataunarana pa? ppYVovetaina gaurai, au na gomi anogimina, netalima pio vega-ripa-namanamaa, ia taunatauna goulamagiana. "o=Ewagumona gena rakava pio tugamagi-piatogaa e rakavana kekei pio vega-tiligaa. Ati nama tugamagi vitivitina ne talima pene vega-ketoa gena kamonagi na. n#Gomi gutuma na netalima na vokala ekalaato voina metauna kamu vagi goveniato, voia genai gelegele pe nea, metau ragai mapio veni-iwavagia. &mEPene gomi taa na aovitiviti evega-walaana genai, au vokapu ai ati geku tugamagi metau. Pa, kapu reketa ati averere-agirato, na gomi maparami tugamagi metau kamu evenimito, pa ita kila, gomi vogona, kwalana au ati aririwana, gomi gemi ai vokala kilana pana kilagi-metau-iwavagia. olWTaunatauna, au aoku mametauna na e geku tugamagi maki ekamu-vagito e atagito maki, vopepa gomi gemi ataloawai aonai. Vopepa gaokana atalo-venimito ati gomi aomi pana vega-metaura ulanana. Aikina. Au na vopepa vovetaina atalo-venimito ganina, au aririwato gomi pio ripa, au na gomi aulamagi-rakavamina. Kala rakava talimana gena rakava pio tugamagi-piatogaa ]k3Voia pakunai au na vopepa gaokana atalo-venimito. Au ati aririwato, au pana wati, pio vega-verereku talimami na au pio vega-aovitivitiku, kwalana au ripaku au avererena kapunai gomi maki au ria, taverere-kouna. ,jQKwalana pene au geku kila na gomi aomi pene vega-metaura genai, au rai na pene vega-verereku? Kwalana au pogoro vega-verereku talimami warau aomi pavega-metaura. i /Vovetaina gaurai aoku avega-vetovoato natiwato, ragai pana wati laka-gitami, kwalana pana vaikila-gaokami, ne aomi irauna nege metauna kalinana. zh oAu ati gomi gemi vele, pe gomi gemi nekamonagi aonai ai na rakagau paia kilagira gauramo pio kalara. Aikina. E gomi e ai tamaguli-koukouna, gomi pio verere tugamaginai. Kwalana gomi ne matotaumi gemi kamonagi vetainai goruga-kikitalina.g Palagu ripana e rakagau akilagirana maparara taunatauna, e au aoku pa nugaku garakauna maki ia ripana; au Korinto ai ati awatito ganina taunatauna ea: Au ati aririrwato, gomi gemi kala rakava pana wati kilagi-matagaira, ne voanana gomi aomi pana vega-metaura. f ye evega-taunataunarato, ita ia gena taunilimalima, gena vegailia maki ita gerai etaoato, e ita nugara garakaurai ia Palagu na etao-togaato, Palagu aona na ita evega-ripa-vealevarato, ia gena vega-nama maparana maki roe nea vou pita gapia vegata. e Gomi e ai Palagu matotauna na evega-tiligarana e evega-ruga-gaugaurana Keriso gena maguli aonai. Ia na egapirato, evega-veagarato, `d ;Palagu gena kilagavu maparara ekalarato “Pa taunataunamo”, Keriso gena maguli aonai getaunataunato. Vovetaina gaurai ai na Keriso aonana Palagu gavega-rage-kamuana, nagatina, “Pa, voo taunatauna” nagatiana. (c KKwalana Palagu Natuna, Iesu Keriso, gomi nuganugami ai au, e Sila, e Timoteo, na gavopata-agiawai ati murumai namo gakilawai, “Iesu valina Pa, taunatauna,” na aomai kapinarana “Aikina, opakau,” nagatiiwai. Aikina. Ia gena maguli aonai “Pa, taunataunamo” emia-vanagivanagina. .b WPalagu kila-taunataunaimo emagulina vetaina, ai maki vovetaina; gomi gemi ai vali gavopatagiana aonai ati murumai “Pa” nagatina, na aomai “Aikina” nagatina. a Gomi gotugamagina, au ati aoku maparana na evetaina anavugato ei? Pa gomi gotugamagina, au etanopara magulinai roe gemagulina talimara geria kalai akalana, pe muruku na, “Pa, pa” natiwato, na aoku kapinanai “Aikina, ati pana ago,” natiwato. ` Au geku navuga-kunena Makedoniai pana ago aonai, pana wati laka-gitami e Makedonia na pana waikule aonai maki, mapana wati laka-gitami natiwato. Neanana vou Iudeai pana ago gaurai, au geku lakalakai pene veakavaku rinagara reketa pio veniku vou pio tuguku. 0_ [Au aripa-rorirorito, ai pio ripa-namanamamai e gemai pio veraramani gaurai, au na navuga atovoato pana wati lakagita-kunemi, pe vega-rualana gomi pana veakavami. _^ 9Taunatauna, kiata warau gotugamagi-rawalimaito. E atugamagina, kapinai vou pio tugamagi-rawali-taunataunamai. Ne Iesu Velekou pene waikule tomanai, gomi na ai pio vega-ragemai, ai na gomi paia vega-ragemi vetaina. D]  Ai na gomi pepa gatalo-venimina e ati pepa gaokara gatalo-venimina. Aikina. Ai gema pepai rakagau gakilagirana kilara gomi na pio agira e pepa ganira maki pio tugamagi-rawalira peparamo. *\ O Ai gema veveagoloka ganina ea: Ai aomai gamamilagirana ai gema maguli e kala etanoparai, pa ita kila, gema vetaukava gomi ria raupara veaganai e taunataunanai. Ekala veagara e taunataunara Palagu gena vega-nama aona na gevogomaina, na ati tanopara talimara geria aonekai gekalarawai. i~6}h||{Qzymxww v&usrqoonm)l{kejyihgxgedacbaaT`p__4^+] [9ZY WVVUUMSER9PsOOTN6ML{KKII(H^GFEDDeCBYAK@z>>>=,::9i88/776g5433q2P10.@-,{+)('%$##["J!b6cp*#0 @ j 1 -ytq)iEgaura gomi gemi ai pia mia, e pia kamu, kwalana egaurana gomi pia launagimi e pia vega-tiligami, ne gemi ripa Iesu Velekou genai ati pia mia kawa, na vuavuara namara vovogo pia wala. e Palagu kwalanagina genai walakava ulamagina pio tao-kaua; walakava ulamagina genai taunilimalima maparara ulamagira pio tao-kaua. fd Gtugamagi aoneka genai vaigaoka pio tao-kaua; vaigaoka genai Palagu kwalanagina pio tao-kaua. c Gaura pakurai pio tiliga, gemi kamonagi genai kala nama pio tao-kaua; kala nama genai tugamagi aoneka pio tao-kaua; b yGena maeka ralemana iwavagina e nama geriana gena kilagavu kamura e nama iwavagi warau evenirato vega-gelegelena: Etanopara gena ririwa rakavara e kwarega gevega-walaana kalara geriana pene vega-magulira, Palagu magulina taunataunana pita gapia. a }Gena tiavu na Iesu Keriso na gera maguli vega-tiligara gaura maparara warau evenirato, Palagu gena ririwa pita kwalana taunataunara ulanana. Kwalana Keriso gena Palagu tama ripaato, maekana ralemana iwavagina e nama geriana ekearato talimana. 0` [Gemi ripa e tugamagi-ilu Palagu genai e gera Velekou Iesu Keriso genai pia kamu. Voanana vou vega-nama iwavagina e maino gemi ai pene kamu. Palagu na ekeamito ia gena S_ #Au, Simona Petero, Iesu Keriso gena vetugunagi e gena apostolo tauku; gekuna epepa ewatina. Gomi ai ria gera kamonagi kwapuna tagapiato talimami atalo-venimina. Gera Palagu, gera Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso, gena kala-rorirori e raramani vetainai, gomi maki vokamonagi nama iwavagina kwapuna gogapiato ai apostolo vetaimai. ~^ w Goi vavine kavamu, Palagu na evirigi-maavuato vavinena, ia natuna na geria vevega-nama getuguaana goi gemu.+] Q Au aririwana kila vogo para talo-venimi, na ati aririwana pepai pana talora. Geku ririwa pana wati gomi ria pita kilakila, pe gera verere pene kamu iwavagi. z\ o Kwalana pene vega-namaa talimana votalima na neekawariana, pe ia maki kala rakava talimanai pene ago. Kila ikana [  Pene talima ta pene wati, vevega-ripa kilara iraura pene kilagira, ragai pono gapi-ragea gemu numai, e maki ragai pono vega-namaa. qZ ] Rai na Keriso gena vevega-ripa kilara pene raokwanira mavevega-ripa reketa pene gapi-ragera talimana ia genai Palagu ati etaluna. A rai Keriso gena vevega-ripa kilara pene kwalanara talimana, Tamana e Natuna tauria ruala egapirato. 0Y [Vovetaina gaurai, rogomi pio vetole, gemi vekwalavi ai raka gorawali-tiwarato gaura gomi gemi na nege gerevagina kalinana. Namana gomi akwami maparana pio gapi-gatua. RX Opakau talimara gutuma tanoparai geloulouna. Iesu Keriso taunilimalimai eagoto ati gevega-taunataunaa na e ati gekilagiana. Vovetaina talimara opakau talimara, e Keriso gevetali-veniana talimara. W 9Ulamagi evetaina: Palagu gena rova kilara gelegelerai ita pita laka. Kunena na vegata gokamonagiato vetaina, ia gena rova kilana ulamagi ai pio laka. V -Gare, etoma goi anogimuna, ita kwapurakwapura pita veulamagi-veveni. Ati rova valiguna atalo-venimuna, na voo kunena na vegata tagapiato gauna. U 1Au averere-kamu-iwavagina, kwalana goi natumu reketa arawalirato kila taunataunai gemagulina gaurai, ita Tamara na evaikilarato gelegelenai. 5T eTamara Palagu e Iesu Keriso, Tamara Natuna, geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemi ai pene mia, taunataunai e ulamagi ai. Kila taunataunana e ulamagi US %Kwalana kila taunatauna ita aorai emiana e ita gerai pene mia-vanagivanagi. oR [Au, ekalesia vaivaina tauku, na epepa Palagu na evirigimuto garemu manatumu goti atalo-venimina. Gomi maaoku maparana na aulamagimina, ati au namo aulamagimina, na kila taunatauna geripaato talimara maparara na maki geulamagimina. Q9 Velekou Iesu Keriso gena vega-nama e Palagu gena ulamagi e Veaga Palaguna gena vetaukava veveni namana, gomi maparaparami atami ai pene mia.`P9 Veaga pa ekalesia talimara maparara na geria vevega-nama gemi ai getugu-watiana. RO Taukavami kwapurakwapura vewalakava vevelavuna na pio vega-namara. N+ Walakavaku, geku kila ikana ea, pio maitu. Tugamagi kamuna wailami ai pio taoa, pio nama iwavagi, geku kila maparara pio kwalanara. Pio vaigaoka, maparaparami tugamagi kwapunamo pio gapia, maino ai pio talu, e ulamagi e maino Palagu na gomi lagalagami ai pene talu. 4Ma Vovetainai gaurai epepai ekila vetaira atalo-venimina, au enai roe ea aonai. Kwalana au ati aririwana, au pana wati-kwara aonai, gomi pana vaikila-gaokami. Kwalana Velekou na au erorirori kamuna evenikuto, gomi gemi kamonagi pana vega-tiligara, na ati pana vega-rakavara ulanana. Vevega-neka ikana L) Ai gamoirana aonai, gomi gotiligana, ai gema verere ekamuna. E ai gema rapali kamuna gakalaana, gomi pio kwalimu taunatauna gemi kamonagi ai. K Kwalana ai na kila taunatauna na vega-waina kalana ta ati gelegele paia kalaa, a ai na kila taunataunamo paia vega-matagaia. dJA Ai gema rapali ai Palagu ganogiana, gakilana, gomi pene veakavami, pe kala rakavana ta ragai pio kalaa. Ai ati garapalina, gakilana, taunilimalima na ai veagirori ai gakwalimuto, voia pia gitaa nagatina. Aikina. Au geku ririwa gomi kala rorirori talimami ai pio ago. A taunilimalima pia kila, ai gaketoto nepiatiwa, voia ai na ati gatugamagiana. 1I[ Au taunatauna aripana, gomi matotaumi na ai pio ripa-rorirorimai, ai taunatauna Keriso vetugunagina gaago-venina, a ati Palagu na ati evega-taunataunamaito talimamai. H Gomi matotaumi aomi e gemi maguli pio gita-kalakalara, gomi taunatauna magemi kamonagi pa aikina. Gomi matotaumi gemi maguli na e gemi kala na pio vevega-matagai taunatauna! Pa gomi matotaumi ati goripa-rorirorina, Keriso gomi aomi ai etaluna pa? Pene taunatauna matotaumi goveagirorina, ne goripana, Keriso ati gomi aomi ai, vonai voupe gomi taunatauna ati gokamonagi-taunataunana. QG Pa, Keriso, tauniparana gena moiramoira rorinai, satauro kukunai genaero-kauato, ne ekwaregato, na ia ewagumona Palagu gena tiavu ai roe emagulina. Iesu Keriso aonai ai maki tauniparai moiramoira Iesu vetaina, na Palagu gena tiavu ai roe aga magulina Keriso ria. E gomi gemi ai ai na rakagau paia kalaa e Palagu gena tiavu ai. lFQ Kwalana gomi gemi ririwa pio vega-taunataunaa vegata, Keriso taunatauna au gekuna ekila-atina pa aikina. Iokamonagi, Keriso gomi gemi ai ati emoirana, aikina. Ia rakagau gomi aomi ai ene kalaa nepenetiwa tiavuna kamu iwavagi. E' Au vega-rualana gomi awatilaka-gitamito gaurai, gekala-rakavana talimara e talima reketa maki au na avaikila-gavutina gaokarato, au na rakagau pana kalaa pana wati aonai. Ewagumona au rauvagi ai roe ea aonai, avaikilamito vetaina maavaikila-gavutina gaokamina. Pene au mapana wati genai, rai rakava kalara roe ne kalana talimana, kwavina ati pana gapia, gena kala rakava voina metauna pana venia. (D K E vega-toitoina au gomi gemi ai awatina. Puka Veaga aonai ekilana vetaina, “Talima ruala pa toitoi na pia vega-taunataunara kilara voo taunatauna vegata.” (CI Au akalina, au pana wati kwara aonai, au geku Palagu na au pene vega-nugarageku gomi wailami ai, ne mataku kwarara pia rigo, kwalana gekala-rakavato talimara ati gevetugamagi-kuleto kala rakavara geriana, tuga magulina e mata-poraga kalarana. Ekalara geriana ira gevemilo-rakavato. B9 Au akalina, kwalana au pana wati-kwara aonai, gomi ati au na aririwarana kalara gokalarana pana wati-rawalimi, ne gomi na goririwarana kalana au geku ai ati nogo rawaliana kalinana. Au akalina, gomi roe nogo kogona, govelivuna, goveparu-veveni-rakavarakavana, goveririwamagina, taukavami kila ati namara govaikilagirana, goveroli-opakauna, goveveagolokana, aomi e gemi tugamagi ati kwapunamo, na irauirau. @Ay Pa gomi vanagivanagi gotugamagina, ai pakumai gapi-gavura kilara gomi gemi ai gakilagirana nogotina, ei? Taunatauna, ai Keriso aonai e ai rakagau gakilagirana Palagu wailanai gakilana. Au na aulamagimina talimami, iokamonagi, ai na erakagau gakalarana gaura maparara e gomi pio tiliga ulanana gakalarana. @ Au na Tito anogiato, gomi pene wati laka-gitami natiwato aonai, ita walakavara ta maki atuguato, pe Tito ekwaruato, gewatito. Tito ewatito aonai, gomi gemi moni ewati-opagirato, ei? Tito e au palagu kwapunamo aonai gainaguluna, e raupara kwapunaimo galakana. ~?u Votalima reketa gomi gemi ai atugu-watirato, ira avaikilarato, gomi gemi ai au geku moni maki pia koko natiwato pa? Y>+ Reketa na maki gevega-taunataunakuna, au gomi ati avega-vekwalavimiwai, na evetaina gekilagikuna. Au aoneka rakavarakava, gaurai au na gomi gemi ai moni opakau raupararai reketa na agapirawai negetina. = Vovetaina gaurai au pana wati aonai, maverereku ria, rakagau geku ai ea maparara gomi pana venimi, e au maki aoku maparana na gomi pana venimi, gomi pana veakavami ulanana. Pene au na gomi aulamagi-iwavagimina, rakagau gaurai gomi na au ati goulamagi-iwavagikuna? D< Au ewagumona pagapi-kavi, ana wati natina. Ana wati ganina e gomi laka-gitami avega-toitoiana ea. Pana wati nenai maki, ati pana vega-vekwalavimi, kwalana au ati gomi gemi rinaga e moni ulara na pana wati, aikina, au tipo gomi ulami na pana wati. Au na gomi evetaina akala-venimina ganina taunatauna ea, ati natuna tama e tina geria rinaga e moni etao-gerevagirana. Aikina. Tama e tina na naturia geria rinaga e moni getao-gerevagirana. [;/ Gomi arigi kalai au na gomi ati araramani-kamumina, ekalesia goleara reketa araramani-kamurana vetaina, ei? Ati kala taai. Aikina. Au na gomi taunatauna, gomi ria tataluwai, vonaimo ati aririwawai, au pakuku ai pio vekwalavi. Ne voiamo. Pene ekala ea gomi na gogitaana ati nama genai, anogimina, geku ekala rakava pio tugamagi-piatogaa. F: Apostolo taunataunara kolemara vaigaokai, vegailia kamurai, nugapalevagi kalara kamurai, e kala irau vagirai, vevega-kali kalarai gevega-matagairato gomi wailami ai, gogitarato gaura voa. T9! Au matotauku kawakawai pavevega-ago, evetaina akilana, na e ati au matotauku aoku kwalimunai evetaina akalana, au gomi na gotugu-naginagikuna gaurai, kawai avevega-agona. Au gomi na namaku pogoro kilagi, na gomi au gotao-veavugakuna. Pa, au taunatauna ati araku, na negemi “apostolo tiavu-kolora” na au ati pia vanagiku. _87 Vovetaina gaurai Keriso pakunai geku inagulu aonai amoiramoirana, pa talimana kila e kala rakavara geku ai gekalarana, pa avekwalavina aorai, pa gevega-vitivitikuna aorai, pa averauleana tomarai, au avererenamo, kwalana amoirana laganirai, kwalimu kamu iwavagi arawaliana. Paulo gena ririwa kwapunamo Korinto ekalesiana goleana pene veakava :7m Na Velekou na evetaina evaikilakuto, “Au geku vega-nama gereganamo gau kamu vagina goi na oririwaana, kwalana au geku tiavu moiramoira talimana genana voupe ematagai-taunataunana.” Vovetaina gaurai au na geku moiramoira kapura gauramo pana veagi-agira, Keriso gena tiavu au geku ai pene mia ulanana. 6 Velekou vega-toitoi vegata anogiato, e Satani gena vetugunagi eago-venina palaguna au geku na pene gaivagivagia ulanana. D5 Au Velekou na tiavu iwavagi gaura evega-matagairato, ne agitarato e akamonagirato, na voira pakurai au matotauku naavevega-ragena kalina na, Palagu na vitiviti ta au tauniparaku aonai etao-togaato. Voo noowane kini mata gogela ta vetaina au virigoku aonai emiana. Vokini mata gogela voo palagu rakavana ta. Ia eSatani gena vetugunagi eago-venina palaguna, au pene vega-vitivitiku, pe au ragai pana vevega-rage ulanana au geku ai emiana. w4g Au ana vekokoloku naparatiwa maki, au ati kawa geria kalai para kala, kwalana au kila taunataunaramo para kilagira gaurai. Na au ati aririwa-vagina voira pana kilagi-atira, kwalana ati geku ririwa voira pakurai, au taunilimalima na pia vega-rageku. A au aririwana, rakagau akalaana gauna, taunilimalima na pia gitaa voupe pia ripa-rorirori, au raka talima vetaiku. I3  Au na vovetaina talimana geregana pana veagi-agia. A au matotauku ati pana veveagoloka au geku moiramoira kapura gaura pana veagi-agira, (kwalana voira pakurai talimana ati gevega-ragekuna). 23 Etalima akilagiana e, paradaiso ai egapi-rageato. Ne vonai gau reketa ita na ati gelegele pita kilagi-matagai-namanamara, e gau kwauta ria maki ati pita vega-gelegelera gaura, Velekou na ekilagirato, ekamonagirato. Vogaura talima ta ati gelegele pene kilagi-matagaira gaura. >1u Votalima au ripaku. Au votalima palaguna tauniparana aonai roe voa pa palaguna tauniparana na elaka-gerevagito vou vokala ewalato, voia au ati ripaku, na Palagumo geregana ripana. y0k Au talima ta Keriso aonai ripaku; ia Palagu na egapi-rageato kupa vega-toitoinai. Vokala ewalato laganina na vegata pene vogomai etoma rigolo maparara gagalana vativati (14). Votalima kupa vega-toitoinai ia palaguna taunipara na aonai roe voa, pa palaguna tauniparana na egerevagito, palaguna gereganamo egapi-rageato, voia au ati ripaku, a Palagumo geregana ripana. 3/ a Vekokoloku ai rakagau namana ta ati pana rawalia, na roe pana veagi. Mata-vanagi ai Velekou na evega-matagairato gaura agitarato e akamonagirato kilara ana kilagira vou. '.G !Na au walakava reketa na potega kamuna aonai geura-rigokuto, ne vanuga kanana pokeiluna na kwanauna getugu-rigokuto, ne vokavana gimana aona na aravato.$-A Damaseko ai ataluwai aonai, King Aretas gena kavana na vetali talimara evaikilarato, vanuga kamuna kanana maparana pia gita-tagoa, au pia gapiku ulanana. r,] Ita gera Velekou Iesu Keriso Tamana Palagu ripana au ati aopana. Palagumo pita vega-rage-vanagivanagia. + Pene au ati geku raupara ta, ana vekokoloku napanatiwa genai, au geku moira gevega-walaana kapura gauramo pana veagi-agira. '*G Ekalesia ta Palagu kavanai emoirana genai, au maki ia goti gamoira-kouna. Ekalesia ta talima taa na evaileaana, ne rakava ekalaana genai, au aparu-rakavana. )- Egaura vogo pana kilagira ripa; na eiamo ana kilagia: Toma mapararai rupu maparara kapu kwapura kwapurai gaura atugamagi-vekwalaviagi-kamurana. m(S Inagulu metaura akalana e avekwalavi-rakavana, pogi vogo ati amaituna; evito-kwaregakuna, nanu na ekalakuna; toma vogo ganigani arugarana, kwalana avokana gaurai, toma reketa ati geku rapuga, tauniparaku kovagona, enakulakuna. 0'Y Au kapu kwapunaimo ati ataluna, vanagivanagi kapu polurana alaka-vanagi laka-vanagina, Keriso Valina Namana avaravaragiana. Toma reketa wai ai roli avegugutuna, toma reketa karoverave talimara aorai alaka-togana, toma reketa geku tanopara talimara taunataunara na roli gevagikuna e gevega-rakavakuna ati Iuda talimara na roli gevagikuna; toma reketa vanuga kamurai metau kamura arawalirana, toma reketa tanolearai metau kamu arawalirana, toma reketa rawaparai roli akwaregana; toma reketa gevewalakava-opakauna talimara na ia vega-rakavaku negetina. & Vega-toitoi toki na gekwarikuto, veganamo vatu na gevatukuto, vega-toitoi rawapara aonai au arageto potira epere-kinikinirato, pe roli akwaregato, vegata rawaparai pogi maguguluna kwapuna e garogota maguguluna kwapuna arai-agirato, mara kianai agapi-gaugauto. %5 Iuda talimara na vega-gagala vativati (40) gevekwari-agiana walona na tauniparaku ai veagagala toitoi e taula vati kwapuna (39) vegata gekwarikuto. $% Ira Keriso gena vetugunagi geago-venina talimara negetina, ei? Au na Keriso vetugunagina aoku e tauniparaku maparaparana na Keriso vetugunagina aago-veniana. Au ekawakuna, ekila vetaira akilagirana, na gomi na roe ogo launagi-nagikuna gaurai evetaina akilana. Au avekwalavi-rakava-vagito, a ira aikina; toma vogovagi gevega-tipurakuto, gekwari-rakavarakavakuto, e vega-vogovagi roli akwaregawai. M# Ira Heberu talimara negetina, ei? Au maki Heberu talimaku. Ira Isaraela petena negetina, ei? Au maki Isaraela petena. Ira Aperaamo tupuna e gatana negetina, ei? Au maki Aperaamo tupuna e gatana. "  Au ana kila-nugaku eragena, kwalana ai aomai ati gaoka, pe ekala gomi gemi ai ati gakalarawai. Pene talima ta ia na ekalarato kalara eveagi-agirana genai, au maki au na akalarato kalara pana vekokoloku-agira. Au evetaina akilana, kawa geria kilai akilana. K! Taunatauna, gomi talima ta gemi ai ewatina, ne gena inagulu talimana ati voina talimanai evega-agomina, pa gemi rinaga everariverari-vagimina, pa rakagau eririwarana gaura gemi ai tipo egapina, e matotaunamo evevega-ragena, e wailami epere-kolurana, gena kala na e kila na, talima na gogapi-rageana e gokamonagiana maki. 9 k Gomi na nekawa talimara geria vevega-ripa gogapi-ragerana e gokamonagirana, kwalana gomi matotaumimo govegita-talina, ne gokilana, “Gomi taunatauna maaonekami,” nogotina.   Kwalana talima gutuma tanopara magulinai gemagulina talimara geria vekokoloku na geagona. Vovetaina gaurai au maki pana veagi. / Erakagau akilagiana, ati Velekou na rorirori evenikuna gaurai, evetaina akilana. Aikina. E ana veagi ulanana, kawa talimara geria kalai akalana.  Vokila maakilagi-waiana. Talima ta ragai pene kila au kawa. Na pene gomi na au pio kilagi-kawaku genai, kawa talimara gogapi-ragerana e gokamonagi-venirana vetaina, au maki pio gapi-rageku e pio kamonagi-veniku, pe au maki kiata pana vekokoloku.  Vovetaina gaurai Satani vetugunagina geago-venina talimara maki matotauramo taunilimalima wailarai pia vekilagi, ira Palagu gena vetugunagi talimara. Ira Palagu na vou geria kala voira pene venira. Paulo gena apostolo inaguluna galamanai vitiviti kamu evuaawai -S Ne kalana au ati evega-kalikuna, kwalana Satani matotauna maki kolemana evega-irauana, noowane Palagu na maeka aneruna vetaina ekalana, ne taunilimalima eoparana. F Ne talima nee apostolo opakaura, inagulu opakaura gekalarana. Ira ne matotauramo gevekilagina, Keriso gena apostolo negetina, na nee geopakauna, ira ati Keriso gena apostolo taunataunara. 3 Gomi na au moni e rinagana ragai pio veakavaku natina kalana, roe wapana kala-agoa. Ekala akalaana kwalana, nee apostolo opakaura nenai gaura pia matagai namanama ulanana. E no ira gagera na gepanaana kwanona kapulena ataviana, pia pana-ropaa, ne pia keto-rigo, voanana gomi pio ripa-taunatauna, ira taunatauna ati ai ria inagulu kwapunamo gakalaana. Kwalana ira rakagau gekalaana gauna geveagi-agiana, geria ririwa gomi na pio vega-taunataunara, pio kila, ira taunatauna ai ria inagulu kwapunamo gakalaana nopiotiwa ulanana. |q Au na ekala akalaana, gomi ati aulamagimina gaurai pa? Taunatauna, Palagu ripana au na gomi aulamagi-iwavagimina. /W Keriso gena kila taunatauna na aripaato, aoku ai emiana. Vovetaina gaurai au pana veagi aonai, Akaia tanona aonai etaluna talima na taa na ati pene kila-waiku ripa. <q Au gomi ria tataluwai aonai, gau reketa aririwarawai aonai, au na gomi ati avega-tega-vitivitimiwai. Kwalana walakava reketa, Makedonia na gevogomaito talimara, ira na aririwarawai gaura gema venikuto. Au gomi vega-tega-vitivitimi magulina ta ati akalaato. Vovetainamo pana kala-ago, ati pana vega-tegami. xi Gomi Vali Namana avega-ripamiwai inaguluna voina, ekalesia goleara reketa na gevenikuwai, noowane alemarawai. - Gomi ripami, au na gomi gemi ai Palagu gena Vali Namana avopatagiato ati voina, pe voinagulu voina gomi na ati govenikuto. Vomaguli akalaato, au matotauku avetao-wairigoto, gomi pana tao-wairagemu ulanana. Gomi gotugamagina, vokala au na akalaato voo akala-rakavato?  Pa, au kila gitagita rauparana ati aripaato, na ripa au geku ai emiana. Eia raupara maparara aorai gemi ai gavega-matagai-gitakaurato.  Na au atugamagina, neira gevekilagina apostolo iraura vegata kamu iwavavagi negetina talimara na, au ati gevanagikuto. B} Au na gomi akali-agimina ganina ea, pene talima ta ewatina, ne gomi gemi ai Keriso poluna ta evopatagiana, ati ai na gavopatagiato Kerisona; pa palagu poluna ta iogapia negetina genai, ati ai na gomi atami ai gimamai gatao-kaurato, ne gorawaliato Veaga Palaguna; pa Vali Namana poluna gemi gevopatagiana, ati ai gemana gokamonagiato e gogapi-rageato Valina Namana genai, gomi na votalima gokamonagirana, e geria kilai tipo gogapi-ragerana.   Na au akalina, kwalana gelema gena opakau aonekara na Eva eopaato, ne Palagu gena kila ati ekwalanaato vetaina, nogo kalana nea. Gomi maki opakau kilarana gemi tugamagi pene kala vevilira, ne Keriso gokwalana-taunataunaana magulina na pio laka-gerevagi.  Au geku ririwa kamu iwavagina gomi Keriso aonaimo pio talu, Palagu gena ririwa kamuna gomi gemi ai maki vovetaina. Au voia pakunai gomi anakagatumina, Palagu na egapi-rageana nakagatuna. Au na gomi maru kwapunamo ai akilagimito, voo Keriso. Vovetaina gaurai au na gomi agitatago-namanamamina. Kwalana au geku ririwa, Keriso e ekalesia geria vegarawa tomanai, gomi noowane vavine ta koloa ta goti ati getuga-tovoto vavinena vetaina, nama iwavagi e ati rapurelena, garawara Keriso wailanai pana tugu-kavimi.   Au geku ririwa kwapuna, au geku kila kawakawara reketa pogoro kamonagira vou e pogoro gapi-ragera. Gemi kala iogapi-rageku. ) K Kwalana ati matotaura gevevega-ragena talimara Palagu na evega-taunataunarana. Aikina. Velekou na evega-rageana talimanamo, Palagu na evega-taunataunaana.t a Puka Veaga ekilana, “Pene talima ta eririwana pene vekokoloku genai, Velekoumo pene veagi-agia.” J   Voia mulinai nekapuna, tanopara reketai mapaia ago, vonai Vali Namana mapaia vopatagia. Kwalana ai ati gaririwana, talima reketa na warau geinagulu-agirato kapura, ai na paia veveagolokagira. ? w Ai Palagu na evenimaito tanora e rorirorira ati gavanagirana. E ai ati talima polura na inagulu gekalaato vekokolokura gakalarana. Aikina. Gomi Keriso Valina Namana ai na gavega-ripamito. Ai gema tugamagi kamuna, gomi gemi kamonagi pene kamu ago, ne ai gema inagulu gomi nuganugami ai maki pene kamu iwavagi. t a Palagu na ai rorirori evenimaito, gomi na nenai gotalu-agiana tanona, Vali Namana paia varavaragia e paia vevega-ripagia. Vovetaina gaurai nenai gainaguluna vekokolokuna gakalaana garorirorina, kwalana ai gomi gemi ai gawati-kwarato. Gaura pakaurai gomi nenai gotaluna ne, ai gema inagulu tanona aonai, kwalana ai na Keriso gena Vali Namana nenai gawati-agiato. 2] Na ai Palagu na evenimaito rorirorira e kapura vetogara, voira aoraimo paia veagi-agira. Gomi nenai gotaluna tanona maki Palagu na ai evenimaito tanona vetogana aonai. P Ai neira matotauriamo gevevega-ragena talimara ria ati paia vevega-gelegele, e ai gema inagulu maki ira na rakagau gekalaana inaguluna ria ati gelegele inagulu kwapunai paia kilagia. Aikina kinavagi. Netalima matotauriamo gevevega-gelegelena, taukavara reketa geria ripa e kala ria. E ira matotauriamo aonai ta ekuliitina, matotauna gena kala taukavana genai evega-gelegeleana. Ira nevetaina gekalana ganina taunatauna, ira taunatauna ati aonekara. - Nevetaina gekilana talimara pia ripa-rorirori, ai irau kapuna pepa raka gatugu-wati-tiwarana kolemara e mamilagira rakavetaina, ai paia wati-matagai tauniparamai taunataunarai, gema kala pa inagulu tiavura e kilara maki vovetainamo gelegele, pepai gomamilagirana vetaina.  Au vovetaina akilana, kwalana talima reketa gekilana, “Paulo na pepa etalorana aonai, kila kamura e matiavura etalorana, na ia matotauna ema matagaina ita gerai, ia gitagitana ati kaliagina e gena kila maki ati gugulagira, e ati mamilagira maki.” gG Au ati aririwana gomi evetaina pio tugamagi, au na gomi vevega-kali peparamo atalo-venimina. N Au Velekou na rorirori e tiavu evenikuto, gomi gemi maguli e kamonagi vega-ruga-gaugaura ularana, na ati pana vega-rakavara ulanana. Au einagulu akalaana aonai, pana veveagoloka ati anuga-ragena. `9 Gomi taunilimalima taunipara na kolemana gereganamo gogitaana. Pene talima ta matotauna evekilagina, ia taunatauna Keriso gena talima taunatauna genai, pene ripa, ai maki Keriso gena taunilimalima ia vetaina. + Gomi maparami na Keriso pio kwalana-taunataunaa, voia mulinai voupe ai na gekaroveravena talimara geria rakava voira metaura paia venira ripa. } Evetali rinagara na Palagu e gena ripa gekoukou-gavurana kogora e kala opakaura maparara gavega-rakavarana. E taunilimalima geria tugamagi irauiraura maparara gakilagi-piatogarana. Taunilimalima gavaikilarana, geria tugamagi Kerisomo pia kwalanaa. q[ Ai gema vetali rinagara ati taunilimalima gimara na gekalarana gaura. Aikina. Ai gema vetali rinagara kwalimu e tiavu kamura, Palagu genana gevogomaina gaura. Egaura na gavetali-venirana tiavura e aonekara paia vega-rakavara ripa. r~] Pa, ai taunatauna tanoparai roe aga taluna, na ai ati etanopara talimara gevetalina vetaina gavetalina. N} Au na gomi anogimina, neopakau kilara ragai pio gapi-ragera, pe gomi ragai pana vaikila-gaokami au pana wati aonai. Kwalana au pana wati aonai, au atugamagina, ai geopagimaina talimara pana wati vaikila-gaoka-vagira. Etalima na ai geopagimaina gekilana, ai tanopara magulinai roe aga magulina talimara geria kalai gakalana. X| + Ewagumona au Paulo matotauku na aoku mamanauna e mamarana na gomi anogimina. Eaomanau e marana Keriso genana gevogomaina gaura. Gomi aomi ai talima reketa na evetaina geopagikuna, gekilana, au gomi wailami ai manau e akalina, a gomi lagami na alaka-gerevagina, pakai ataluna, gomi kila gaoka-vagira e metaura atalo-venimina, negetina. f{E Palagu ita tanikiu-venia, kwalana ia gena wareware kamu iwavagina ita evenirato gaurai.z1 Ne ira na gomi pia tugamagi-kamumi, atami ai pia rapali. Vovetaina pia kala ganina, Palagu gena vega-nama iwavagina gomi atami ai emiana pakunai. y  Kwalana etaunilimalima goveakavarana inagulura, eanana gomi gemi kala namara pia vega-matagai-namanamara. Taunilimalima pia ripa, gomi na Vali Namana ati murumi kovagoranamo gokilagiana, na gokwalanaana maki. E gomi gemi rinaga e moni maki maveulamagimi na ira e taunilimalima maparara ria goware-parapararana pia gitara. Ekala namara vetairai taunilimalima na Palagu pia veagi-agia. Ox Kwalana einagulu gomi na gokalaana gauna, ati Palagu gena taunilimalima veagarana geririwara na gauramo govenirana, na gomi gemi wareware pakurai, taunilimalima vogona Palagu getanikiu-iwavagiana. hwI Raupara mapararai gomi pene vega-rinagami, voanana aomi kwapunai e maveulamagimi na wareware maparara pio veni. Ne ai gemana pio tugura warewarera taunilimalima na pia rawalira genai, maparara na Palagu pia tanikiu-venia. v Palagu na ganigani uvera araga kala talimara evenirana pia varora ulanana, e taunilimalima ganigani evenirana pia ganira ulanana. EPalagu kwapuna genana gemi ganigani uvera govarorato gaura pene vega-vogo tenutenura, e gemi kala namara vuavuara pia vogo tenutenu. *uM Puka Veaga aonai ekilana vetaina,“Palagu na gena wareware lealea talimara kamu galagala vagi evenirana,
gena kala rorirori pene mia-vanagivanagi.” rt] Palagu gena vega-nama iwavagina gomi atami ai pene taoa. Ne voanana toma mapararai gemi ririwa gaura maparara pio rawalira, e ati goririwarana gauramo, na magau reketa maki. E voanana inagulu namara maki kamu iwa vavagi pio kalara. qs[ Talima ta aonai evega-taunataunaana gelegelenai pene veni. A ati maaovoaovonai pene veni, pa ati taunilimalima gekilana pia tao vegata negetina gaurai pia veni. Kwalana aona ilu e mavererena evenina talimana Palagu na eulamagiana. _r7 Ekila akilagiana kilana pio tugamagi-tagoa: Uve ati vogo pene varo talimana, kuakuai maki ganigani ati vogo pene kuara. A uve vogovagi pene varo talimana, kuakuai maki ganigani vogo galagala vagi pene kuara. q5 Vovetaina gaurai au patugamagi, ewalakavara ea namana ana nogira, pe pia wati-kune; pe gomi gemi ulamagi warewarena monira, gokilagi-maavurato monira pia vaikilami, pio koko-maavura voupe, ai pio alo-tagomai. Ne ai paia kwara aonai, gemi ulamagi warewarena monira kala maavu. Voanana pene vega-matagaia gomi maulamagimi na ira govenirana, a ati aomi ati vererera na gowarewarena. Pene varo vogo talimana #p? Ati nama Makedonia talimara reketa au ria naga watina, ne gomi pia gitami, ati ai na gaveagi-agimina vetainai pia rawalimi, gomi gemi wareware monira ati koko-maavu. Gomi ati pana kilagimi, na ai paia nugarage-rakava, kwalana ai gomi gemi ai gavetugamagi-veraramani-kamuna gaurai. o A au na ewalakavara atugu-watirana ganina taunatauna, pia ripa, ai na gaveagi-agimina kilara ati kilakila kovagoraimo. Gaurai au aririwana, gomi gemi wareware monira pio koko-maavura voupe pio vealo-tago, au na ira avaikila-vega-riparato gelegelenai. Sn Kwalana gomi gemi ririwa pio veakavara vegata nogotiwato gauna ripaku, pe voia Makedonia talimara wailarai maki gomi aveagi-agimito. Au na ira avaikilarato, natiwato, gomi Akaiai gotaluna talimami, walagani rigolona na vegata pene vogomai etoma gokala-maavuto pio veni ulanana. Gomi na taunilimalima pio veakavara tugamagi vekwalavina gokalaana kilana gekamonagiato, ne Makedonia talimara reketa geririwa-rakavato, ira maki pia veveakava vegata negetiwato. m  Au na agitaana, ati kwalana ta gomi na Palagu gena talima veagara moni gowareware-venirana kilara au na mapana kilagira. cl?Vovetaina gaurai, gemi ulamagi vegailiana taunatauna na e ai na gomi gavega-ragemina ganina taunatauna, ira wailarai pio vega-matagai taunataunaa, pe ekalesia goleara maparara na pia gitaa e pia vega-taunataunaa.lkQTito ne maki apostolo au vetaiku, ai taumai ruala gomi aomi ai gainagulu-koukouna. A ita walakavara ruala nea ekalesia goleara kwapurakwapura ararai pia wati, ira tauria ruala geria inagulu e kalai Keriso gevega-rage-kamuana. mjSIta walakavara ta maki ira ria gatugu-watiana, ira pene kwarura. E walakava ea, ai na gagitaana, ia taunatauna eririwa-kamuna, Palagu vetugunagina pene ago-veni netina. E ia taunatauna magena veraramani gomi gemi ai maki. |iqKwalana ai gema ririwa kamuna, kala rorirorina paia kalaa, ati Palagu wailanaimo, na taunilimalima maki wailarai. h5Ai ati gaririwana, talima na ai pia rolimai e pia vega-rakavamai. Vovetaina gaurai eulamagi ai gavenito monina ea raupara namanai gainagulu-agiana. >guE ewalakava e ekalesia goleara maparara na gevirigiato, ai pene kwarumai ewareware monira paia wati-agira ularana negetiwato. Einagulu gakalaana kwalana, taunilimalima maparara na Velekou pia vega-rage-kamua ulanana, e ai gaririwana taunilimalima paia veakavara nagatina magulina paia vega-matagaia ulanana. /fWAi walakavamai ta maki Tito goti gatugu-watiana. Ewalakava e ekalesia goleara maparara na gevega-rageana, kwalana ia na Vali Namana evopatagiana maaona maparana na. ,eQKwalana ia ati ai na ganogiato pakurai ewati-laka-gitamina. Aikina. Ia matotauna maki aona maparaparana eririwa-rakavana vegata pene wati, gomi pene laka-gitami. 0dYAu na Palagu atanikiu-veniana, kwalana au geku tugamagi vekwalavi gomi gemi ai emiana, etugamagi vekwalavi kwapunamo gauna ea Palagu na Tito aonai maki etaoato. Jc Puka veaga aonai ekilana vetaina,“Vogo etao-kouto talimana gana ati vogo iwavagi,
ati vogo etao-kouto talimana gana ati maine vagi, na ganinai.” Paulo na Tito Korinto ai etuguato ab;Elaganina kianai gomi na ira geria ririwa gaura pio venira, kwalana gomi gemi e gami galagala vagi. Pe gomi na ira geria rapu ai govenirana vetaina, gomi gemi rapu ai maki mapia venimi. Vorauparai ta ati pene rapu. aa; Ai ati gaririwana, reketa ioveakavara pakurai, gomi matotaumi atami ai metau kamuna pio tao-kaua, pio vevega-lealea. Aikina. Ai gaririwana, gomi e goveakavarana talimara pio gelegele moni e rinaga kavanai nagatina. #b~}}?|{{zyxwwuttsRreqq6pwontmlkjii/hgfe\dccAbha`__^\[[GZYY@XtW9VuUTT7STRQQaPP ONMrLLKJIHGFF(EwDD9CkAA\@??X>{==R<<;e::@9887_76[55F4423V2n110M// -,++C*8)((''g&&k%%G$##r# "n! k$ NH:,B>C%o  b 0 -= \|J#$Cl Tikikas Epeso ai atuguato. l Luka gereganamo au ria. Mareko pono vaikaua, goi goti pio vogomai, kwalana ia tupunama e au geku inagulu aonai pene veakavaku ripa. 1l Kwalana Demas na etanopara magulina eulamagi-kamuana, gaurai au eraokwanikuto, Tesalonikai eagoto. Kresens ia Galatiai eagoto, e Tito Dalamatiai. Bl Pono tiliga pe au geku ai pono vogomai vega-veleke. 7lEwagumona geku kala rorirori akwana ekala-maavuato, emiana pene ago veagirori kamuna tomana pene vekwara aonai, Velekou, Veagirori Talimana Rorirorina, na pene veniku. Ati aumo, na voraira ia pene matagai tomanai geulamagi-veniana talimara maki pene venira. Vevega-neka kilara u clVetali aonai avetali-gitakauto, au geku raka-vegala warau pavega-aikia, geku kamonagi roe agapi-gaugauana. , QlKwalana au roli akwaregana, e au ralaku pene vepopo noowane vine nanuna Palagu gevega-namaana aonai gepopoana vetaina. Au geku laka-gerevagi tomana pekwara. C lNa goi pono vegita-tago gaura maparara geriai, vitiviti aonai pono vaigaoka, Vali Namana vopatagina inaguluna pono kalaa, Palagu gena vetugunagi inaguluna maparana pono kala-namanamaa. g GlKila taunatauna kamonagina genana pia laka-gerevagi, na vitona kilara vou pia ririwa-kamura. l QlKwalana toma ta evogomaina, vonai taunilimalima na vevega-ripa taunatauna ati pia kamonagi-venia, a geria ririwa rakavara rorirai vevega-ripa talimara vovogo pia gapira, ira na geririwa-rakavara kilara pia kamonagira ularana. H lPalagu gena kila pono vopatagia, toma namarai e toma rakavarai. Taunilimalima geria kala rakavara pono vega-rorirorira, pono paku-koera, pono vega-nagira, pono vega-ripara mavaigaokamu ria. $ ClPalagu e Keriso Iesu wailarai avaikila-gaokamuna. Iesu pene waikule tomanai, gena vegitatago kapulenai maguli talimara e kwarega talimara pene vevirigira. gGlVokila geriana Palagu gena talima pia ripa-namanama, pe kala namara maparara pia kalara.!;lPuka Veaga kilara maparara Palagu aona na gelaka-piatito, ne taunilimalima aorai Veaga Palaguna na evega-laka-togarato. Ira geria nama kila taunataunara vevega-ripagira ulanana, rakava vega-matagaira, rakava vega-rorirorira ulanana, e raupara rorirorina vevega-ripagina ulanana. 3_le keimu na pene vogomai ewagumona Puka Veaga kilara ripamu; e Puka Veaga kilarana aoneka pege venimu, ne Keriso Iesu genai pono kamonagi vevega-maguli vaivaina ulanana. xilNa goi rakagau oripaato e ogapi-rageato neiamo pono kwalanaa. Kwalana gevega-ripamuto talimara goi ne ripamu, 4al Kala rakava talimara e opakau talimara vovetainamo pia kala-ago, rakava genana rakava iwavaginai pia velakati, talima reketa pia opara, e ira maki Tiapolo na pene opara. xil Taunatauna, Keriso Iesu aonai Palagu kwalanagina pia ririwaa talimara maparara vovetaina pia vega-vitivitira. V%l Gegui-gerevagikuto, gevega-vitivitikuto, e vitiviti maparara au geku ai gewalato Antiokai, e Ikoniai, e Listerai. Gevega-vitivitikuto aonai avaigaokato. Velekouna vogaura maparara aora na evaimagulikuto. 2]l Na goi na au geku vevega-ripa kilara maparara okwalanarato, geku kala, geku ririwa ganira, geku kamonagi, geku vaigaoka, geku ulamagi, geku ruga-gaugau oriparato. ~7l Na ati pia raka-raurau, kwalana taunilimalima maparara na geria kawa pia gita-rawalira, Tianes e Tiambres geriai gewalato vetaina. Vevega-nagi ikara o}WlTianes e Tiambres, Aikupito geria wara talimara, na Mose gekou-gavuato vetaina, e vevega-ripa opakaura talimara na kila taunatauna gekou-gavuato. Ira geria tugamagi rakava kwaikwai, e ira geria kamonagi ati getiligato, geketoto. V|%lVogaregare vanagivanagi ripa getavuana, na kila taunatauna ati gerawaliana. S{lVovetaina talimara taunilimalima geria numa aorai gelaka-togana, ne aomoira garera geoparana. Voaomoira garera geria kala rakavara metaura na gekou-gavurana, e geria ririwa rakavara na gevairana. -zSlPalagu kwalanagina ganina taunatauna avuavuna mulina kavanaimo getovotovoana, a ia gania taunatauna tiavuna gerugaana. Votaunilimalima geriana pono laka-gerevagi. #y?lIra pia velewa, geria tugamagi rakavara gelegelerai pia kala-kawakawa, aora veagi na pia vonu, tanopara vererera pia ulamagira, Palagu ati pia ulamagia. x)lAti pia veulamagi, talima geria rakava ati pia tugamagi-piatogara, pia veroli-opakau, ati pia vaigaoka, pia veinala-veveni, karo pia velekwa. RwlTalima matotauramo pia veulamagi-veveni, moni pia ririwamagira, pia vevega-rage veveagoloka, pia veagi, geria kila pia rakava, tamara e tinara pia karoverave-venira, ati pia tanikiu, e ati pia veaga. Av lE eia maki pono ripaa: Toma ikarai rakava vogo pia wala. #u?lNe ira geria tugamagi pia raka-gotowai e Tiapolo gena rikiriki na pia kali-maguli, kwalana ia na roe gapi-gaugaurana gena ririwa pia kalara ulanana.t-lGekilagi-piatogaana talimara pene kila gapigapira mamanauna na, peiramu Palagu na pene vega-vetugamagi-kulera, ne kila taunatauna na pia ripaa. s lVelekou gena vetugunagi talimana ragai pene kogo, na talima maparara pene ao-namara, pene vevega-ripa-gitakau, ragai pene paru. sr_lVerenagi veveagarekone kawakawara geriana pono gerevagi, kwalana goi ripamu voirana kogo pia vega-walaa. fqElGulu valigu geria ririwa rakavara maparara pono raokwanira, e eira pono kwalanara: Kala rorirori, kamonagi, ulamagi, e maino. Maaora nama iwavagira Velekou genogiana pene veakavara ulanana talimara ria pio kwapuna. p lPene ekala rakavara geriana matotauna evealevana talimana, inagulu namara inagulu-agira talimanai Velekouna pene vega-agoa e pene vega-veagaa. Ia egita-tagoana talimana gena inagulu talimana alo ripanai pene ago inagulu namara maparara kalakalara ularana. o lNuma kamuna aonai mereki irauiraura voa, ati maparara kolo e siliva na gekalarato gauramo, na mara e maka na gekalarato gaura maki voa. Reketa toma kamurai vou pia inagulu-agira, reketa geinaguluagi-vanagivanagirana ganigani ai pa momo piatoga gaura. n}lNa Palagu gena kila kwalana eruga-gaugauna no vatu kamuna vetaina, ati pene kalavo-kalavo. Atanai ekila etaloato, “Velekou ripana rai ia gena.” Maekilana, “Rai ekilana ia Velekou gena netina talimana kala rakava genana pene gerevagi.” ;molIra tauria ruala na kila taunatauna rauparana geraokwaniato. Gekilana kuliitiwai ewalato, pe eaikito. Vovetaina gekilana gaurai, talima reketa geria kamonagi gevega-rakavarana. plYlKila vovetaina gekilagirana noowane komata geraragana vetaira. Himenias e Filetas vovetaina talimara. k9lGavutina rakavara e kawakawara ragai pono kilagi, e geriana pono gerevagi, kwalana vogavutina gekilagirana talimara Palagu genana pakara gerauvagina. \j1lPono inagulu gunagave, pe Palagu wailanai pono matagai genai, pene vega-taunataunamu, inagulu talimana ati enuga-ragena talimana vetaina. Kwalana ia na Palagu gena kila taunatauna na evevega-ripagi-gitakauana. eiClVokila mapono vega-ripa-waira, e Palagu wailanai pono vega-ripa-kunera, kila kovagora ragai pia veitu-agira. Kwalana voanana nama ta ati pene vega-walaa, na pia kamonagi talimaramo geria maguli pene vega-rakavara. jhMl Pene ita ati taveraramanina,
ia gena veraramani kapunai roe emiana;Kwalana ia matotauna ati pene vekilagi-veavuga,(e ia gena kilagavu kilara ia na ati
pene vega-irau kapuvagira).” Inagulu talimana namana gl Pene tavaigaokana genai,
ia ria maki pita vevaikou.Pene ia taopa-tagoana genai,
ia na maki ita pene opa-tagora. vfel E kila taunatauna:“Pene ita Keriso ria takwaregato genai,
ita maki ia ria pita maguli. ]e3l Gaura pakurai vitiviti mapararai avaigaokana Palagu na evirigirato talimara pakurai, pe ira maki Keriso Iesu genana evogomaina vevega-magulina, e emia-vanagivanagina maekana ralemana iwavagina pia vaia pakunai. %dCl Vovetaina gaurai gevega-vitivitikuna, tipura numanai maki teini na geligoligokuna noowane vagivagi pa lema talimaku. Na Palagu gena kila ati kwatu gaugau. c'lEia pono tugamagi-tagoa. Iesu Keriso Davida tenena, kwaregana ekuliiti-waito. Au na evetaina akilagiana Vali Namana avopatagiana aonai. fbElVelekouna vou tugamagi-ilu pene venimu, ne vokila maparara pakilagira pono ripa-namanamara. taalAraga kala talimana pene inagulu tiliga matotauna roe nea vou voina pene gapi-kunea ginaroginaro tomanai. !`;lRaka vegala kamunai erakana talimana, ati pene tiliga ripa pa raka vegala akwana ati pene gapia ripa, pene raka vegala rovana ati pene kwalanaa genai. 5_clVetali talimana gena maguli ripamu. Evetalina aonai, inagulu reketa ati pene kalara ripa. Na ia gena ririwa egapi-rageato vetali velena vega-vererena kalanamo pene kalaa. u^clKeriso Iesu gena vetali talimana namanai pono ago, e vitiviti aonai pono vaigaoka au akalana vetaina. (]IlTaunilimalima vogo wailarai au gekuna rakagau okamonagirato gaura veraramani talimara pono vega-ripara. Ne voirana maki talima reketa geria mapia vekilagira. S\ !lGaura pakurai, natuku, goi Keriso Iesu gena vega-nama aonai pono kwalimu. "[ ?lVelekou gena venugagiviti atanai pene taoa pene ago, veagirori tomana kamunai! E goi ripamu vealeva Epeso ai au vetugunagiku raka eago-veni-tiwaato.SZ !lIa Romai ekwarato tomanai, au etavu-ririwa-ragekuto pene ago erawalikuto. DY lOnesiforas magena numa talimara ria Velekou gena venugagiviti atarai pene taoa, kwalana ia na lagani vogo au aoku eveagaokaawai. E au tipura numanai ataluwai nugaragena na ati ekalaawai. wX ilGoi ripamu Asia tanonai getaluna talimara maparara au gekuna gelaka-gerevagito Figelas e Hemogenes maki. W lPalagu na evenimuto gauna pono gita-tagoa. Ita aorai etaluna Veaga Palaguna na vowareware gauna gitatagonai pene veakavamu. ,V Sl Kila-taunataunara au gekuna okamonagirato kilara pono gapi-kikitalira e pono kwalanara kamonagi e ulamagi ai. Vokamonagi e ulamagi Keriso Iesu genana gevogomaina. U  l Voinagulu galamanai au evetaina avitivitina. Na au ati anuga-ragena, kwalana akamonagi-veniana talimana ripaku vealeva. E au maki ripaku vealeva, einagulu gimaku ai etao-kauato e pene gitatago namanamaku pene ago veagirori tomana kamuna pene kwara. iT Ml Palagu na au etaokuto eVali Namana pana vopatagia, pana lakagia, e pana vevega-ripagia ulanana. wS il Na ewagumona ita gerai Vevega-maguli Talimana Keriso Iesu evogomaito vetainai, evevega-nama iwavagina ita gerai ema matagaito. Keriso na kwarega gena tiavu evega-aikiato, e Vali Namana genana maguli e talu-vanagivanagi evega-matagairato. JR l Ia na evega-magulirato e gena keakea veagana na ekearato gena taunilimalimai pita ago ulanana. Vovetaina ekalato, ati ita gera kala e inagulu nama pakurai, na ia matotauna gena ririwa e gena vega-namamo. Vovega-nama voo tovotovonai vegata, kupa e tanopara rogoti ere kalara aonai, Palagu na Keriso Iesu genana evenirato. Q lIta gera Velekou gena kilakilagi-matagairai ragai pono nuga-rage, e au Keriso galamanai tipura numanai ataluna gaurai maki, nugarageku na ragai pene kalamu. Na Palagu gena tiligai pono vaigaoka e au ria pita kwapuna, pe Vali Namana galamanai pita vitiviti. P 9lKwalana Palagu na ita evenirato Veaga Palaguna na aora ati pene vega-kalira Veaga Palaguna, na kwalimu, ulamagi, e vaigaoka evenirana Veaga Palaguna. O 1lVovetaina gaurai avega-tugamagi-waimuna, Palagu na evenimuto warewarena, au gimaku atamu ai atao-kauato aonai, ogapiato gauna, pono inagulu-agia. FN lGoi gemu kamonagi taunataunana atugamagiwai-kuleana. Ne kamonagi nea tovotovonai tupumu garena Lois e tinamu Iunis geriai maki emiawai. Au aripana, vokamonagimo kwapuna goi gemu ai emiana. fM GlOtagito atugamagiana, e geku ririwa kamuna goi mapana gitamu, geku verere pene kamu ulanana. jL OlPogi e lagani vanagivanagi geku rapali aorai goi atugamagimuna. Geku rapali aorai Palagu, maaoku namana na vetugunagina aago-veniana Palaguna, ataniku-veniana. Palagu e au tupuku e gataku na maki vetugunagina gekalaato. dK ClTimoteo, goi atalo-venimuna, natuku, aulamagimuna. Palagu ita Tamara e Keriso Iesu ita gera Velekou geriana vega-nama iwavagina, venugagiviti, e maino gemu ai pia mia. Paulo gena vevega-nama e vevega-tiliga kilara XJ -lAu Paulo, Keriso Iesu gena apostolo talimaku, Palagu gena ririwa vetainai; gekuna epepa ewatina. Palagu na etugukuto, ekilagi-gavuato magulina Keriso Iesu genana pita rawalia magulina pana vopatagia ulanana. [I/XGera Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi maparami gemi ai pene mia.2H]XEvevega-nama kilana au, Paulo, gavakuna ataloana. Geku pepa ikarai vevega-nama kilara evetaira gimaku na atalorana. Voo au geku pepa vega-taunataunara vegailiana. GXVelekou, ita gera maino kwalana, ia na toma mapararai gena maino pene venimi gemi maguli aorai. Velekou gomi maparami ria pio talu. {FoXGami vekuku talimanai ragai pio kilagia, na walakavami gokalarana gelegelenai pio vega-ripaa. Vevega-nama kilara !E;XPene talima taa na epepa gatugu-watirana kilara ati eririwana pene kamonagira genai, aomi aimo pene mia, ia ria ragai pio laka-kou, pe pene nuga-rage. \D1X Na gomi, walakavamai, avaikilamina, ragai pio raga, kala namara kalakalarai. 4CaX Velekou Iesu Keriso aranai gavaikila-gaokarana e gagavu-tinarana, pia talu-namanama, ragai pia raka-kawakawa, na matotaura pia inagulu, geria e garia pia rawali ularana. /BWX Vovetaina gakilana, kwalana gakamonagina talima taarana gomi aomi ai ne lepeti getaluna, inagulu ati gekalana, na taarana geria inagulu maavurai gemaavu-kauna. ?AwX Ai gomi ria tataluwai aoanai, vevega-ripa kilana ta gavenimito gauna evetaina: “Pene talima ta inagulu ati eririwana genai, ganigani kwauta vagi maki ragai pio veni-kapuvagia.” /@WX Ai magema rorirori, gomi gemi ai gema e gama paia kilagi. Na gema ririwa vevega-gita vanagi namanai paia ago, e ai pio kala-tovotovomai ularana vovetaina gakalawai. 0?YXTalima ta gena e gana ati gagapirage-kawarawai, na gavoirawai. Ai pogi e lagani gainaguluwai, gavekwalaviwai, kwalana gomi irauna naga veagapi-ketoketomina kalinana. n>UXGomi ripami vealeva, gomi ai gakalato vetaina pio kala. Ai ati galepetito gomi ria tataluwai aonai. 0=YXWalakavamai maparami, Velekou Iesu Keriso aranai gavaikilamina, ekalesia lepetira, gavega-riparato kilara ati gekwalanarana talimara, geriana pio laka-gerevagi. *<MXVelekou na gemi tugamagi e ririwa maparara pene kune-agira, pe Palagu gena ulamagi e Iesu Keriso na evenimina vaigaokana pio ripa-vealevara. Inagulu gau kamuna ;XAi gema kamonagi gomi gemi ai Palagu na evenimaito, e garipana, gavaikilamito kalara gokalarana e roe wapio kala-vetilivura. x:iXNa Velekou magena veraramani gomi gemi ai. Ia na pene vega-tiligami, e Satani genana pene vega-magulimi. *9MXPalagu maki pio nogia, ia na rakava iwavagi talimara geriana pene vega-magulimai. Kwalana taunilimalima ati maparara na Velekou gena kila gevega-taunataunaana. Y8 -XWalakavamai maparami, gema kila ikanai, gema pio rapali, ne Velekou gena kila pene raka-lovolovo, e kapu mapararai taunilimalima na pia gapi-ragea mavega-namara na Palagu genai, gomi gemi ai ewalato vetaina. ~7uXIa ganogiana, aomi pene vega-tiligara, e pene veakavami kilakila namara e kala namara pio maguli-agira ulanana.r6]XGera Velekou Iesu Keriso matotauna e Palagu ita Tamara na geulamagirana. E gena vega-nama aonana ita kwapurakwapura aora evega-tiligarana e eveakavarana gera veraramani ia genai tataoana aonai, ewagumona pene ago-vanagivanagi. 5 XGaura pakurai, walakavamai, pio ruga-kikitali, gavopata-venimto e gatalo-venimito vevega-ripara kilara maparara pio kwalanara. 4XPalagu na Vali Namana gavopata-venimito genana ekeamito. Gomi ekeamito gera Velekou Iesu Keriso gena ralema iwavagina pio vaia ulanana. u3cX Walakavamai maparami, ai na Palagu paia tanikiu-venia toma mapararai, vopaia kala-tiwa voo rorirori, kwalana ia na eulamagimina, e tovotovonai evirigimito pene vega-magulimi ulanana. Vomaguli pio rawalia, kwalana Veaga Palaguna gena tiavu na evega-magulimina, Palagu gena talima veagami ai evega-agomina, e Velekou gena kila rorirorina govega-taunataunaana. J2 X Voia ganina, raira na kila taunataunana ati gegapi-rageato, na rakava geverere-veniato talimara maparara, Palagu na geria rakava voira pene venira Maguli pio vaia ulanana Palaguna evirigimito 1wX Gaura pakurai Palagu na tugamagi vevilira ira aorai pene vega-laka-togara, opa kilara pia vega-taunataunara ularana. 80iX E gena kala tetera na kwarega rauparanai gelakana talimara pene opara. Ira pia lekwalekwa, kwalana pia maguli ulanana kila taunataunana ati gegapi-rageato e ati geririwaato. -/SX Rova ekilagi-piatogaana talimana Satani gena tiavu ai pene vogomai, opakau kalara irau vagira, vegailia kamura, e nugapalevagi kalara kamura maparara pene kalara. M.XVoanana voupe rova ekilagi-piatogaana talimana pene matagai, na Iesu Velekou mapene vogomai tomanai, muruna tiavuna na pene vagia, e maeka mavewaevewaena ria pene vogomai, nea pene vega-rakavaa. G-XRova ekilagi-piatogaana talimana gena kala veavugara reketa ewagumona gematagaina, na rakagau pia wala gaura ati pia wala vou, pene ago, eruga-gavurana talimana na raupara pene kala-pakaa. B,}XRova ekilagi-piatogaana talimana ewagumona pere matagai, na gau kwatuna na evega-waiana, gomi ripami rakagau. Tomana taunataunanai vou vorova ekilagi-piatogaana talimana pene matagai. t+aXAu gomi ria roe watataluwai aonai, vogaura maparara avega-ripamito. Gomi na ati gotugamagi-tagorana? *wXTaunilimalima gealiruputali-venirana e gekupa-ragerana gaura kalara maparara votalima na pene kilagi-piatogara, e ia matotauna pene vevega-rage. Ia pene ago Palagu gena Rupu Veaga aonai pene tanu-tali, ne pene kila, “Au Palagu,” nepenetiwa. })sXTalima taa na kala iraurai ragai pene opami. Kwalana Velekou gena toma ati pene kwara vou, pene ago, taunilimalima gutuma geria kamonagi pia raokwanira, e rova ekilagi-piatogaana talimana pene matagai. Ia Palagu na kalova kapunai peneve taoa. (XRagai pio aovoaovo, pa pia kila Velekou gena waikule-wai tomana pekwara nepiatiwa genai, nugami ragai pia golugolu. Vokila ragai pio vega-taunataunaa, e lewana pia kila, voo peroveta kilana, pa vopatai gekilagiato kilana, pa ai na pepa aonai gataloato kilana. ' XWalakavamai maparami, ai na ganogimina, gera Velekou Iesu Keriso gena vogomai kavanai e gera verawali e laka-koukou ia ria: N& X Voanana, Iesu Velekou arana pia vega-ragea gomi pakumi ai, e gomi pia vega-ragemi ia pakunai. Ita gera Palagu e Velekou Iesu Keriso na geria vega-nama aora na vogaura maparara pia vega-walara.)% MX Gaura pakurai vanagivanagi gomi atami ai garapalina. Gera Palagu ganogiana, gemi maguli pene vega-namara, kwalana ia na ekeamito pio maguli ulanana. Ia tiavuna na gemi ririwa namara mapararai pene veagavumi, e gemi kamonagi pakaunai gokalarana inagulura e kalara pene vega-gugulura. g$ IX Voia pene wala Keriso pene waikule-wai tomanai, gena taunilimalima maparara na pia vega-ragea, e gevega-taunataunaana talimara na pia vega-namaa ulanana. Gomi maki ia ria kwalana gavopata-venimito, gogapi-rageato pakunai. ~# wX Geria rakava voira ea: Ia Velekou genana e gena maeka tiavuna genana mavepakara pia talu, viti pia vua-vanagivanagi. /" YXMakalova molemolena pene vogomai; Palagu ati gekwalanaana talimara e gera Velekou Iesu gena Vali Namana ati gegapi-rageana talimara geria rakava voira penema venira. ! 9XE gemi vitiviti aora na pene vega-agalagimi e ai maki. Vovetaina pene kalara Iesu Velekou gena aneru matiavu iwavagira ria kupana piama rigo tomanai. v  gXPalagu rorirori kalaramo pene kalara: Gomi raira na gevega-vitivitimina talimara ia na pene vega-vitivitira. : oXVokala maparara na Palagu gena vevega-rorirori vegailiana gevega-taunataunaana, voia ganina gomi gelegele ia gena Basileia pio vaia, kwalana Basileia pakunai govitivitina. 8 kXGaura pakurai gomi gavega-ragemina Palagu gena ekalesia nuganugarai. Gavega-ragemina kwalana gomi lewana geguimina e gevega-vitivitimina, na gemi kamonagi gogapi-rogorogoana. _ 9XWalakavamai maparami, ai na Palagu paia tanikiu-venia toma mapararai gomi pakumi ai. Vovetaina paia kala voo rorirori, kwalana gomi gemi kamonagi ekamu-iwavagina, e gemi ulamagi taukavami geriai maki ekamuna. : oXPalagu ita Tamara e Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama e maino gemi ai pene mia. Keriso pene waikule-wai tomanai, Palagu na taunilimalima geria rakava voira pene venira  XAi taumai toitoi, Paulo, Sila e Timoteo na Tamara Palagu e Velekou Iesu Keriso gena ekalesia Tesalonika aonai gatalo-venimina. q[A ita gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gena vega-nama e ulamagi gerai etaoana gauna pio vega-tupua, e ia pio ripa-namanamaa. Ia maekana ralemana iwavagina pita vega-ragea ewagumona pene ago-vanagivanagi! Amen.@yNa gomi, au gataku namami, warau ripami, egaurai rogomi pio vetole, pe rova ati gekwalanarana talimara na ragai pia opa-leami, gemi kamonagi namara na nogo keto pia rigona nea. 7gIa gena pepa mapararai maki neia ekilagiana. Gau reketa gena pepa aorai gaoka-vavagi, ati ripara talimara e geria kamonagi ati ropu talimara na gevevega-ripagi-learana. Puka Veaga aonai maki talotalo maparara vovetaina geopagirana. Vovetaina gekalana gaurai, matotaura geria maguli gevega-rakavarana. H Gera Velekou gena vaigaoka pio tugamagia, ia gomi ealomina pene vega-magulimi ulanana. Palagu na ita walakavara namana Paulo tugamagi-ilu eveniato, ne ia na voia gelegelenai etalo-venimito. *MGaura pakurai, gataku maparami, avega-nagimina, votoma goaloana aonai, ati milomi e ati gemi kepi pio talu Palagu wailanai, e ia ria maino aonai pio talu. / Na ita Palagu na ekilagi-gavuato gauna taaloana, kupa e tanopara valigura, vonai kala rorirorira pia mia kapuna Vevega-nagi e vevega-nama kilara 6e Palagu gena toma pio aloa, e gena kwara pio vailavailagia. Votomai kupai gemiana gaura pene galara pia rakava, e kupai gemiana gaura tiavuna na pene vega-moirara pia galu. 5 Pio tugamagi, egaura maparara erauparai pia rakava, aonai gomi raka pio maguli-tiwa? Gomi gemi maguli pia veaga e Palagu gena ririwa pio kwalanara. wg Na Velekou gena toma pene kwara lema talimana ta ekwarana vetaina. Votomai kupai gemiana gaura pia lekwalekwa makulura ria. Kupai gemiana gaura maparara kalova na pene gala-gatura, e tanoparai gemiana gaura maparara pia lekwalekwa. 5c Velekou na ekilagi-gavurato gaura kalakalarai ati ekwaipona, talima reketa getugamagina vetaina. Aikina, ia gomi gemi ai evaigaokana, kwalana ia ati eririwana talima ta pene lekwalekwa, na eririwana maparara gera rakava geriana pita vetugamagiwai e pita laka-waikule. Kupa e tanopara pia lekwalekwa gGGataku maparami, egau kwatuna ragai pio tugamagi-lekwalekwaa: Velekou genai taim irau, ita gerai irau, kwalana ia genai toma kwapuna rigolo ragana na (1,000) vetaina, e rigolo ragana na (1,000) toma kwapuna vetaina. r]Ewagumona kupa e tanopara roe ege miana, Palagu gena kila kwapuna na egapi-tagorana, kalovana roe nea vou pene vega-rakavaa tugamaginai. Palagu ati gekwalanaana talimara agirorira e poromoura tomanai vou veganamo pene vega-rakavaa. mSEtalima ati geririwana ekila pia kamonagia: Palagu na tanopara kunena gutugutu na evega-rakavaato. A kupa e tanopara tovotovona na vegata gena kila na ekalarato, tanopara nanu aona na emarageto e nanu na emia-gegelagiato. S nepiatiwa, “Keriso ekilato, mapene waikule-wai netiwato? Talimana ariginai nea? Ita tamara gevealo-kavato, erapa gekwaregato, na gau maparara tanopara evetinato vegata kapurai roe ege mia-tagona!”  5Kune, gomi pio ripa-rorirori: Toma ikarai veveagarekone talimara pia matagai, geria ririwa rakavara na pia kune-agira. Ira na pia mamai-agimi, U #Au aririwana peroveta veagara na gekilagirato kilara kunera rigolora rau vavagi pio tugamagi-tagora, e apostolo talimara na gera Velekou e Vevega-maguli Talimana gena vevega-nagi gevaramito kilara maki. $  CGataku maparami, ewagumona pepa vega-rualana maatalo-venimina. Epepa ruala geriana, au na gomi aomi ai tugamagi raka-gotora pana vega-valigu-waira natina. Y +Vovetaina gekalana gaurai, ira na evegavutina ruala gevega-taunataunarana, negetina, “Kwaeva na evuaga-piatiana gauna maegani-waiana,” e, “Evetaporana paena maewaikule-waina, maevetapora-waina.”Ira raupara raka-gotona ragai pegere ripa-kunea nama, a ati nama, geripaato mulinai, rova veagana, gegapiato gauna, mageruga-muligiana. J Taunatauna, ira na ita gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gema ripaato pakunai, tanopara gena milo e kala rakava genana gelaka-gerevagito; na voia mulinai pene rakavana aonai magelaka-togana, ne gena tiavu kapulenai, gemagulina aonai, ira geria maguli pia rakava-kwaikwai ikanai, ati tovotovonai vetaina. !Talima geoparana, gekilana, maguli namana e raka-gotona pia rawalia negetina, na ira matotaura geria ririwa rakavara vetugunagira geago-venina. Kwalana taunilimalima kala rakavana taa na eporogiana genai, ia vokala rakavana gena inagulu talimana ati voina talimana. ^5Gekila-kawana e geveagi-kawana, talima reketa ewagumona raupara rorirorinai ati gelakana talimara aora na gelaka-gerevagina, na ia na taunipara na gena ririwa rakava e mata-poraga kalara na gema koukou-gavurana. Votalima puluka rorora vetaira; e iloa agina elavuvorana vetaina. Palagu na mukuna kaikolo kapuna geria ekala-maavuato. <qNa gena kala rakavara pakurai, toniki na evaikilaato. Toniki ati kilakila ripana, na taunilimalima karorai evaikilaato, gaurai votalima gena kala-kawakawa kalara evega-aikirato. 1Ira na raupara rorirori na pege raokwania, geraka-kawakawana, Balaama, Beoro natuna, ekalato vetaina. Ia moni veaolerai kala rakavara ekalarawai. Gare ta gegitaana genai, mata-poraga tugamagiramo gekalana; rakava-kalakalarai ati geragana. Kamonagi ai rogoti gere tola talimara gevega-veraulearana. Ira aora ririwamagi-rakavarana gevega-maranarato. Palagu na geria rakava voira pene venira vegata. % Geria kala rakavara voira pia gapira. Taunipara vega-vererera kalara toma mapararai gekalarana, ati genuga-ragena. Votalima gomi gemi gani-koukou gokalarana aonai, ira no mamilora gomi aomi ai; kwalana geria vevega-ripa opakaura gemi gani-koukou ai maki gekilagirana.  A etaunilimalima ati getugamagina, geria mamilaginamo gevairana, noowane manega paera vetaira, gemagulina pia vagiramo ulanana vetaira. Ati geriparana gaura gemamai-agirana. Gaura pakurai ira vomanega paera vetaira pia vega-rakavara e pia lekwalekwa. 5~c Aneru kwalimu e tiavu iwavagi, e opakau talimara geria tiavu gevanagirato, na aneru na palagu kamura ati gevega-vekwakunagirana e ati geveagare-konerana Velekou wailanai. +}O Talima reketa na rakava voina kamu iwavagina pia rawalia, e taunipara gena ririwa poragara geago-venirana talimara e Palagu gena kila gekilagi-piatogaana talimara. E vevega-ripa talimara opakaura veagi e vekilagi-rakavarakava talimara, kupa palagura ati gekupa-ragerana e gemamai-agirana. P| Pio tugamagi, Velekou na ia gekwalanaana talimara vekalatovo e vekwakunagi aora na pene vega-magulira ripa, a kala rakava talimara pene pili-gavura, pene ago, Palagu na pene agirorira tomanai. ;{oVoo talima rorirorina rakava talimara aorai etaluwai, toma mapararai eao-vitivitiwai, kwalana ia na Palagu gena rova kilagi-piatogara kalara egitarawai e ekamonagirawai gaurai. z A Lotamo evega-maguliato, ia kala rorirori talimana, ia maki taunilimalima geria kala rakavara e poragara tugamagirai eragato. y5Palagu na Sodoma e Gomora maki eagirorirato, kalovana egala-gaturato, gekavuto. Vokalana Palagu ati gekwalanaana talimara matara pia alira ulanana. ixKE Palagu na tanopara kunena maki ati evega-maguliato, na gutugutu evega-matagaiato Palagu ati gekwalanaawai talimara geriai; a Noa, kala rorirori evopatagiawai talimana, e talima taulatoi kwapunamo ia ria evega-magulirato. Palagu na gekala-rakavato anerura maki ati evega-magulirato, na rakava kapunai epia-rigorato. Vonai teini na geligoligorato mukuna kaikolo aonai, veagirori tomana gealoana. Av{Geria ririwamagi rakavara na e kila opakauna aomi pia ganira, pene ago pia vegapimi. Na ira erapa veagirori talimana na ealo-tagorana, e ira pene veakalovora talimana evemala-tagona. *uMGutuma na maki ira geria kala rakavara e mata-poraga kalara pia kala-tovotovora, voira pakurai reketara na raupara taunatauna na raupara rakavanai pia kilagia. t !Kunenai peroveta talimara opakaura Isaraela talimara nuganugarai geoparawai. Voraupara kwapunai vevega-ripa talimara opakaura maki gomi nuganugami ai pia matagai. Ira na veavugai vevega-ripa opakaura pia vega-ripami, gemi kamonagi vega-rakavara ulanana. E geria Velekou, evoirato talimana, maki ira na pia rugaa; vovetaina pia kala, ira matotaura na geria kwarega pia vega-pourage-vegalapolua. Os Kwalana peroveta kilara ati taunilimalima geria ririwai gevogomaito, na Veaga Palaguna na taunilimalima evega-nagirato vetainai, ekila evenirato gelegelenai, Palagu gena kila geperovetagirawai.r Voira maparara atarai ekila ragai pio tugamagi-lekwalekwara: Talima ta ia matotauna gena ripai peroveta kilara ganira ati pene kilagira. q ;Gaura pakurai ai peroveta talimara na geperovetagirato kilara gagapi-gaugaura na. Gomi maki vokila pio kwalanara nama, kwalana peroveta talimara geria kila lamepa vetaina, mukuna kapurai ewaena, pene ago toma pene kwara, Keriso, mitiulagani, gomi aomi ai pene wae-lovolovo. np WAi matotaumai na gakamonagiato, ekaro kupa na emarigoto, ia goti golo veaganai gatanu-tagowai aonai. o yAi matamai ganima-legirai Palagu ita Tamara na ia ara iwavagina e maeka matiavuna eveniato. Vomaeka iwavagina aonai etaluna Palagu na kupa na ekea-rigoto Iesu genai, ekilato, “E au Natuku, aulamagi-veniana; e ia genai averere-rakavana maki.” En Ai ati tinatina opakaura na ita gera Velekou Iesu Keriso gena tiavu e gena waikule-wai gomi gavega-ripamito. Aikina! Ai matotaumai matamai na ia maekana ralemana iwavagina gagitaato. Pm Vovetaina gaurai geku ririwa egaura maparara pana vega-ripa-gitakaumi. Ne geku kwarega mulinai, gomi na pio tugamagi-tago vanagivanagira ulanana. Iesu maekana ralemana iwavagina matamai na gagitaato l }Kwalana au ripaku, au tauniparaku kovagona roli atao-taliana, ita gera Velekou Iesu Keriso na evaikilakuto gelegelenai. vk g Na au atugamagina, eraupara namara gomi gemi vetugamagi-tago ai pana vega-matagaira, au roe amagulina aonai. pj [ Vomaguli namana gomi wailami ai ealomina, gaura pakurai au na gomi vanagivanagi pana gavutinawai-gavutinawaimi. Taunatauna, egaura maparara warau goriparato, e Palagu gena kila taunatauna na gogapiato e gogapi-gaugauana maki. 2i _ Vovetaina pio kala genai, Palagu na pene gapirage-gitakaumi, ne gera Velekou e Vevega-maguli Talimana Iesu Keriso gena talu-vanagivanagi Basileiana aonai pio laka-toga. h / Gaura pakurai, walakavaku, pio tiliga, Palagu na ekeamito e evirigimito gauna pio vega-taunataunaa. Vovetaina pio kala genai, ati pio keto.  ~y~}5|={x{zyyuyx$w|vvuett=sr/q`pqpoo,n}mlukjjivhggWfPeddAcbbaag`__^^]]\Z[[RZZ:Y[XXWWVuUU{TkTSRR.QPPOeNNMKLLBKK(JIIUH|GGeFEDDCkBAAA@@V??>==S<<;;7::I9V87u6^55.4R33!221G0//4.R-t,++k**+))(''&%$$t##"t"!- IFvqu>}rZr. a R u ( K q1QIesu gomi na satauro kukunai gonaero-kauato ne, govagi-kwaregaato, na ita tamara geria Palagu na maevega-kuliiti-waiato. PPetero e apostolo reketa gevega-geleto, negetiwato, “Ai Palagu gena ririwa paia kwalanaa, ati taunilimalima geria ririwa. O “Ai na gavaikila-gaoka-vagimito, etalima aranai ragaina pio vevega-ripa, na iogitaa, gomi rakagau pogo kalaa! Gomi na vevega-ripa pogo vega-lovolovoa, ne Ierusalema maparana warau pevaia, e gomi goririwana ia gena kwarega kepina ai gemai pia rolia.” {NoGelakagi-togarato, kaonsela wailanai gevega-rugarato, ne Rupu Veaga velena kamuna na erenagirato, netiwato, ;MoNe Rupu Veaga gitatagona talimana kamuna magena melo ria apostolo talimara gevevaiwaikulerato. Ati gekwara-rolorolorato, kwalana taunilimalima na irauna nege vaturana kalirana. SLRoe wageaovoaovowai aonai talima ta elaka-togato, ne evaikilarato, netiwato, “Iokamonagi! Tipura numanai pogo kana-gavura talimara Rupu Veaga aonai geruga-tagona, e taunilimalima gevega-riparana.” &KERupu Veaga gitatagona talimana kamuna e Rupu Veaga velera kamura na vokila gekamonagiato aonai geaovoaovo-rakavato, ati riparia vokala ganina rakagau. J!“Tipura numana vanagina kanagavu, e vegitatago talimara maki rugatago; na vanagi paga kala-pakaa aonai apostolo ta ati paga rawalia.” INa vetugunagi taura tipura numanai geve kwarato aonai apostolo talimara ati gerawalirato. Ne gewaikuleto, geve vaikilarato, negetiwato, 5HcAmoamo valiguvaliguna Rupu Veaga aonai gelaka-togato, aneru na evaikilarato gelegelenai taunilimalima gevega-riparato. Rupu Veaga velena kamuna mataukavana ria gelakatito, ne kaonsela talimara e Isaraela velera maparara gekea-koukourato, ne tipura numanai getugu-agorato, apostolo talimara ularana. pGY“Ioago, Rupu Veaga aonai pio ruga, nee maguli valiguna maparana taunilimalima geria pio kilagia.” ~FuNa vopogi Velekou gena aneru na tipura numana vanagina elovoato, ne apostolo egapi-atirato, evaikilarato, netiwato, YE+Ira na apostolo talimara gegapi-gaugaurato, ne tipura numanai gekana-gavurato. ~DuGaurai Rupu Veaga velena kamuna mataukavana Sadukea goleana ria, apostolo talimara geriai gemunemune-rakavato. HC E taunilimalima gutuma para Ierusalema lagana vanugara na viti talimara e palagu rakavara na geporogirato talimara gevua-agorato, ne maparara genamato. Apostolo talimara gevega-vitivitirato YB+Apostolo na gekalarawai kalara taunilimalima na geriparato, ne viti talimara gevua-atirato rauparai, ne maokomaoko valarai gepai gevega-maokorato, Petero gena lakavanagi ai, avugana na pene avugara ulanana. A5Na maru e gare gutuma iwavagi na Velekou gevega-taunataunaawai. Gevega-taunataunaawai marura e garera maparara apostolo geria goleai gelaka-togato. j@M Ati geria kamonagi talimara na gevega-ragerawai, na gekaliwai, pe ira ria ati geve tanu-kouwai. I?  Vegailia irau vagira e kala irau vagira vogo apostolo na taunilimalima wailarai gekalarawai. E Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara “Solomona Gena Tourage” ai getanu-kouwai. {>o Ekalesia maparana evali gekamonagiato talimara maparara kali kamu vagi na egapirato. Vegailia e kala irau vagira B=} Voora kianai ia Petero gagena kwalanai eketo-talito, ekwaregato. Ne vomalaga valigu gelaka-togato, gegitaato kwaregana, gaurai tauniparana gevua-atiato, garawana laganai geve toleato. d<A Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Rakagau gaurai goi magarawamu goti gokila-kouto, Velekou Palaguna goopaato? Ono gitaa, goi garawamu pege tolea talimara vanagi ai geruga-tagona, ira na goi maki pia vua-atimu.” $;APetero na erenagiato, netiwato, “Ono varaku, gomi ruala na tano monina pogo gapia gauna eiamo pa?” Ia evega-geleto, netiwato, “Pa, voina neiamo.” m:SOra toitoi vetaira mulirai, garawana ema laka-togato, na ia rakagau ewalato gauna ati ripana. q9[Gaurai malaga valigu gekuliitito, Anania tauniparana rapugai gekumuato, gevua-atiato, ne geve toleato. 8Anania na vokila ekamonagiato aonai, eketo-talito, ekwaregato. Ne vokala ewalato valina gekamonagiato talimara maparara gekali-rakavato. =7sRogotina oro voi-agia aonai tano goi gemu, ei? Pege voia mulinai moni maki goi gemu. Rakagau potugamagia gaurai ekala pokalaa? Goi ati taunilimalima poopara, na Palagu poopaa.” !6;Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Anania, rakagau gaurai Satani na peporogimu, ne Veaga Palaguna poopaa, tano monina kwauta goi gemu pogapi-waia? 5Na votano monina kwautamo eago-agiato apostolo wailarai evetao-taliato, na kovana egapi-gaugauato. Vokala ekalaato garawana ripana. 4 Tau ta etaluwai arana Anania, garawana arana Safira. Anania na geria tano ta eve voi-agiato, garawana na maki egapi-rageato. o3W%Ia gena tano evoi-agiato, ne voina monina eago-agiato, apostolo gageria kwalarai evetao-taliato.2 $Iosepa apostolo na arana gekeaato Banabas, ganina “Vevega-tiliga Talimana”. Ia Levina kwalu, Saipras mounai ewalato. v1e#Apostolo wailarai getao-talirawai. Ne maparara geveniagi-gelegelerawai, kwapurakwapura geria rapu vetairai. 0'"Ira nuganugarai ta ati erapuwai. Kwalana mageria tano pa numa talimara na, geria numa e tano gevoi-agirawai, ne voira monira geago-agirawai, %/C!Apostolo talimara matiavu iwavagira na Iesu Velekou gena kuliitiwai valina gepiaawai, e Palagu gena vega-nama iwavagina ira maparara atarai epopo-rigoato. K. Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara geria tugamagi e aora kwapunamo. Ta gena rinaga ia geregana gena ati netiiwai, na geria gau maparara ira kwapurakwapura gevewareagi-veveniwai. 9-kGerapali-gatuto mulinai, getanu-kouto numana eveakaveakato. Ne ira maparara Veaga Palaguna na gevonuto, Palagu valina gepiaato matiligara na. Ekalesia kunena gena maguli 0,YGimamu ono tugu-atia, pe viti talimara pono vega-namara, e vegailia irau vagira e kala irau vagira pono kalara, Iesu, goi gemu vetugunagi talimana veagana aranai.” '+GGaura pakurai, Velekou o, geria vevega-kali kalara ono gitara, e ai goi gemu vetugunagi talimamai tiliga ono venimai, pe valimu paia kilagia matiligamai na. w*gIra na gekalarato gaura rakagau goi na gemu tiavu ai e ririwai onavuga-kunerato pia vetalo notiwato gauramo. n)UTaunatauna vegata, Heroda e Pontio Pilato, e ati Iuda talimara Isaraela talimara ria evanuga kamunai gekoukouto, goi gemu vetugunagi talimana veagana Iesu, ia goi na ovirigiato e Keriso ai ovega-agoato, navugana getovoato. (#Tanopara velera gekala-maavuto,
e vegitatago talimara kamura gegalu-kavito Velekou
magena Keriso ria pia vetali-venira ularana.’ '}Veaga Palaguna genana, ai tenemai Davida, goi gemu vetugunagi talimana, muruna na okilato gaurai netiwato,‘Rakagau gaurai ati Iuda talimara geparu-rakavana?E rakagau gaurai taunilimalima na
ati pia inagulu navugara getovorana? M&Ne taukavaria na vokila gekamonagirato aonai, ira maparara na Palagu gerapali-veni-koukouato, negetiwato, “Velekou o, kupa, tanopara, rawapara, e aorai gemiana gaura maparara goi na okalarato. D%Petero e Ioane getugurato mulinai, taukavaria geriai gewaikuleto. Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na rakagau gevaikila-venirato gaura maparara taukavaria geria gekilagirato. $ Kwalana vokala irau vagina na enamato talimana gena maguli rigolora gagala vativati (40) maki evanagiato. Ekalesia gerapalito 7#gGevaikila-gaokarato mulinai, getugu-atirato. Vega-rakavara rauparana ta ati gerawaliato, kwalana talima maparara na Palagu gevega-rageawai, vokala irau vagina pakunai. "+Kwalana gagitarato e gakamonagirato gaura ai ati gelegele paia kilagi-veavugara e murumai maki vogaura kilagikilagirai ati paia koura ripa.” ]!3Na Petero e Ioane na gevega-gelerato, negetiwato, “Gomi matotaumi iovega-vetovoa, arigia rorirori Palagu wailanai? Gomi na rakagau gokilagiana gauna paia kalaa, pa Palagu na ekilagiana kalana paia kalaa? c ?Ne magekea-togarato, gevaikilarato, Iesu aranai ragaina vagi mapia vopata e vevega-ripa. 3Na taunilimalima na nege varavaragiana kalinana, etalima patara vega-kalira e ita kila-waira, Iesu aranai talima ta ragaina mapia vaikila-waia.” 1[“Etalima ruala e raka ita kalagi-tiwara? Ierusalemai getaluna talimara maparara riparia, ira kala irau vagina ta pege kalaa, e ita na ati pita kilagi-veavugaa ripa. &EGaura pakurai gevaikilarato, votanukou kapuna na pia laka-gerevagi. Ne gelaka-piatito muli ai ne ira geregariamo aonai matotauria geverenagito, negetiwato, mSE votalima gegitaato nama vagi Petero e Ioane ria geruga-tagowai, gaurai ati geria kila rauparana.  Kaonsela talimara na Petero e Ioane gegitarato, ati gekaliwai e geripato maki, ira vevega-ripa kapuna taai ati gelakato, pe taura ruala ati aonekara. Voia gegitaato aonai, gekalito e aora gevekala-pakato, gaurai geripato, ira Iesu ria gelaka-kouwai talimara. % Vevega-maguli iamo geregana genana pita rawalia; tanopara maparana aonai Palagu na ara ta ati evenirato, ita pene vega-magulira ulanana.” kO VoIesu,‘gomi, numa kala talimami, na gorugaato vatuna,
ia keakwala vatunai emiato.’ q[ gomi maparami e Isaraela aonai taunilimalima maparami pio ripa, Iesu Keriso, Nasareta talimana, gomi na gosatauroato, na Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana, aranai etalima penama-vagi, gomi wailami ai eruga-tagona. 3 Pene ai etoma pogo kea-maimai goririwana ai na aia vaikilami, egage rakava talimana genai kala namana paga kalaa e arigi rauparai ia penama genai, wNe Petero, Veaga Palaguna na evonuto gaurai evega-gelerato, netiwato, “Isaraela velemi e vegitatago talimami! Ne taura ruala gevaiagorato, wailarai gevega-rugarato vou gerenagirato, negetiwato, “Arigi tiavu ai pa rai aranai ekala gokalaato?” xiAnas, Rupu Veaga velena kamuna, Kaiapa, e Ioane, e Alesanda, e Rupu Veaga velena kamuna gena pete maki vonai. Elaganiato aonai Iuda velera, e vanuga talimara kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara Ierusalemai getanu-kouto. 3_Na Petero e Ioane geria vopata talima vogovagi na gekamonagiato, gaurai talima vogo na gevega-taunataunaato, aonai marumo maparara vogora ragana imaima (5,000) vetaina.  Ne tauria ruala gegapi-gaugaurato, tipura numanai gekana-gavurato; vonai pia maitu pene ago amoamo, kwalana garo maki erigoato. LIra geparuto, kwalana eapostolo ruala na taunilimalima gevega-riparawai e geria gevopatawai aonai gekilawai, Iesu kwarega na ekuliiti-waito; gaura pakurai kwarega talimara maki pia kuliiti-wai. ' IPetero e Ioane na taunilimalima roe wagevega-vegupurawai aonai, Rupu Veaga velera, e Rupu Veaga gitatagona talimara geria vele, e Sadukea talimara gekwarato. Z-Gaura pakurai Palagu gena vetugunagi talimana Iesu evega-rugaato, ne gemi ai etugu-wati-kuneato, gomi pene vega-namami ularana. Vonama ganina gomi kwapurakwapura gemi rakava geriana pene vaiwaikulemi.”^ 5Gomi peroveta talimara naturia, e Palagu gena kilagavu gomi tenemi geria ekalaato maki gomi gemi. Palagu na Aperaamo evaikilaato aonai netiwato, ‘Goi natumu genana tanopara petera maparara na nama pia vaia.’ 2 ]Taunatauna, peroveta talimara maparara Samuela na pene vogomai toma, e ia mulina na gevogomaito peroveta talimara maki vogo warau gekilato, e tomara gekilagirato.  'Talima taa na ia gena kila ati pene kamonagi-venia talimana, Palagu na gena taunilimalima aora na pene gapi-vagia, ne pene vagi-kwaregaa.’ > uKwalana Mose ekilato, ‘Velekou gemi Palagu na gomi gemi talima aora na gemi peroveta talimana ta pene vega-rugaa au vetaiku. Ia na pene vaikilami kilara maparara pio kamonagira. 5 cIa kupai roe wapene talu, pene ago, Palagu na gaura maparara pene vega-valigu-waira. Ia na gena peroveta talimara veagara murura na rauvagi-vegata ekilagiato gelegelenai. ,QPene vovetaina pio kala genai, Palagu gena kwalimu Velekou genana pene vogomai, e ia na Iesu Keriso pene tugu-maia. Ia Palagu na gomi gemi ekilagi-maavu-kuneato. nUGaura pakurai iovetugamagiwai e iolaka-waikule Palagu genai, pe ia na gemi rakava pene gapi-pakara. )KNa Palagu na kunenai gena peroveta talimara maparara muruna na ekilagiato, ia gena Keriso roe nea viti pene vua netiwato. Vokila gomi gemina ema taunataunato. yWalakavaku maparami, au ewagumona aripana, rakagau gemi vekuneagi talimara ria na gokalaato voati ripami gaurai. X)Ai gema kamonagi Iesu genai gaurai, etalima gomi na gogitaana e ripami pevega-namaa. EmaIesu aranai e kamonagi ia genana evogomaina gauna na, etalima pevega-nama taunataunaa, gomi maparami na gogitaana ea. )Maguli evuamaiato talimana gomi na govagi-kwaregaato. Na Palagu na kwarega na maevega-kuliiti-waiato. Ai eia e ripamai e gakilagi-matagaiana. Ia Veaga e Kala-rorirori talimana, na gomi na ati goririwaato, gaurai Pilato gonogiato, vagivagi talimana pene luga-vagia nogotiwato.  Aperaamo, Isaako, Iakobo geria Palagu, ita tenera maparara geria Palagu, na gena vetugunagi talimana Iesu evega-rageato, na gomi na Roma talimara govenirato pia vagia ulanana, e Pilato gena ririwa pene luga-vagia ragaina pia vagia netiwato, na gomi ati goririwato. 9 Petero na votaunilimalima egitarato, ne evaikilarato, netiwato, “Isaraela talimami, rakagau gaurai egau govevega-kaliagiana? Rakagau gaurai ai gogita-kalakalamaina? Gomi gotugamagina e ai matotaumai gema tiavu ai e Palagu kwalanagina gaurai, etalima paga vega-lakaa nogotina? 9k Votalima Petero e Ioane geriai roe waegapi-tagowai, aonai tourage kamuna arana “Solomona Gena Tourage” ai, taunilimalima maparara gevevega-kalito, ne geagoto geriai. o~W e gegita-leaato, ia “Nama Iwavagi” vanagina kwalanai etanuwai voupe enoginogiwai talimana gaurai, ira maparara palagura geveruluvagito gevevega-kali-rakavato ia genai vokala ewalato genai. Petero gena vopata Rupu Veaga aonai P} Taunilimalima maparara na gegitaato, elakato e Palagu evega-rageawai, |'Ia epuriitito, eruga-talito, elaka-nagito. Ne Petero e Ioane ria Rupu Veaga aonai gelaka-togato, elakato e epuriitito, Palagu evega-rageato. { Ne Petero na gage rakava talimana gimana ripanai egapito, evega-rugaitiato. Veganamo ia gagena e gagena komukomura getiligato. ;zoNa Petero na evaikilaato, netiwato, “Au ati geku moni, na geku ai rakagau emiana gauna ana venimu. Iesu Keriso, Nasareta tauna, aranai avaikilamuna, ono kuliiti, ono laka!” cy?Vokila ekamonagiato vetainai, ira ruala egitarato, ia matapolu ekilato gau ta pia venia. gxGTaura ruala na gegita-kalakalaato, ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Ai ono gitamai!” cw?Ia na Petero e Ioane ia laka-toga aonai egitarato, ne gau ta ia venia ulanana enogirato. fvEVonai talima ta ewalato gagena rakava gerawaliato. Toma mapararai gevua-agoawai, Rupu Veaga vanagina arana “Nama Iwavagi” kwalanai gevega-tanu-taliawai, ne Rupu Veaganai gelaka-togawai talimara geriai moni enogiwai. bu ?Toma ta lavilavi ora gauna 3 koloko rapali oranai, Petero e Ioane Rupu Veaganai geagoto. @ty/Palagu gevega-rageawai, e taunilimalima maparara geria vetaukava veveni nama geverere-agiawai. Gaurai toma mapararai Velekou na evega-magulirawai talimara ira ria etao-kourawai.s.Toma mapararai Rupu Veaga aonai getanu-kouwai. Geria numai ganikou geganiwai e gegani-koukouwai mavererera e mamainora ria. rw-Geria rinaga e tano gevoi-agirawai, ne monira ira maparara aorai gewarerawai, kwapurakwapura geria rapu gelegelerai. fqE,Iesu gevega-taunataunaato talimara maparara getanu-kouwai e geria e garia geveware-veniwai. p'+Apostolo geriana Palagu na nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira vogo ekalarawai, e taunilimalima maparara gekali-rakavato. To!*Ne vanagivanagi apostolo talimara geriana ripa gegapiwai, gekoukouwai e geveveakavawai, pereti gekala-koruwai pa ganikou geganiwai e gerapali-koukouwai. Iesu gevega-taunataunaawai talimara geria maguli 3n_)Talima gutuma na gena kila gegapi-rageato, gaurai bapatiso gegapiato. Votomaimo taunilimalima maparara ragana toitoi (3,000) vetaira ira geria golea aonai gelou-togato. m9(Petero na kila vogo ekilagirato, egavu-tinarato evaikila-gaivagirato, netiwato, “Egulu talimara rakavara geriana matotaumi pio kali-maguli.” dlA'Kwalana Palagu gena kilagavu ekalaato gomi gemi e gomi natumi geria, e kapu raurai getaluna talimara geria. Pa, Velekou ita gera Palagu na ekilagi-gavuato Veaga Palaguna na pene keara talimara maparara pene venira.” xki&Petero na evaikilarato, netiwato, “Gomi kwapurakwapura gemi rakava geriana pio vetugamagiwai pio laka-waikule, e Iesu Keriso aranai bapatiso pio gapia, pe gemi rakava pene tugamagi-piatogara; e gena vega-nama, Veaga Palaguna, pio vaia. j)%Ekila gekamonagiato aonai, nugara gerageto, ne Petero e voapostolo reketa gerenagirato, negetiwato, “Walakava, ai rakagau aia kala?” Ri$Gaura pakurai Isaraela talimara maparara pia ripa-namanama, eIesu, gomi na gosatauroato, Palagu na Velekou e Keriso ai evega-agoato.” Taunilimalima gutuma gevetugamagi-waito e gelaka-waikuleto ohW#pene ago gevetali-venimuna talimara pana tao-rigora,
gagemu panakauna gaurai pana vega-agora.’ !g;"Kwalana Davida kupai ati everageto, na ekilato,‘Palagu na au geku Velekou ekilagiato, netiwato:Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu, Uf#!Palagu na egapi-rageato, gimana ripana kavanai etaoato, ne Palagu na ekilagi-gavuato, Veaga Palaguna Tamana genana egapiato. Ne ia na Veaga Palaguna toma pepopo-rigoa, gomi na gogitaana e gokamonagiana. Qe Palagu na Iesu, kwarega na evega-kuliiti-waiato, ai maparamai ripamai. fdEDavida na eripa-kuneato, Palagu na rakagau wailai pene kalaa egitaato. Gaurana Keriso gena kuliitiwai kilana ekilagiato, netiwato, ‘Ia kwarega talimara geria kapu ai ati eraokwaniato, e tauniparana ati pene poraga.’ cNa ia peroveta talimana, e ripana Palagu na warau ekilagi-gavuato, netiwato: Davida kalakalana ta ia gena teronai pene tanukau vegata. b3Walakavaku maparami, etoma au aoku matiligana na pana kila, ita kalakalara kamuna Davida ekwaregato pe getoleato, etoma ia kalana ita ria ea. vaeMaguli rauparara warauna ovega-ripakuto;
goi lagamu ai pana talu,
ne verere na pono vega-vonuku.’ }`skwalana au kwarega talimara
geria kapu ai ati pono raokwaniku,
e gemu Talima Veagana ati pene poraga. _Gaura pakurai aoku verere na pevonu,
e geku kilakila verere na pege vonu.Kwarega kalina na maki ati akalina, 6^eDavida na ia ekilagiato, netiwato,‘Velekou toma mapararai wailaku ai agitaana.Ia au gimaku ripana kavanai,
gaurai gau taa na ati pene kalavo-kalavoku. ]Na Palagu na ia kwarega na evega-kuliiti-waiato, e kwarega vitina egaivagiato, kwalana kwarega ati gelegele ia pene gapi-gaugaua. L\Palagu gena ririwai e ripai warau enavuga-kuneato gelegelenai, Iesu gomi gimami ai etugu-kauato, ne rakava talimara na geveakavamito, gaurai Iesu satauro ai gonaero-kauato ne govagi-kwaregaato. ![;Isaraela talimami, ekila pio kamonagira: Iesu, Nasareta talimana, Palagu na eveniato inaguluna gomi gemi ai evega-matagai-gitakauato. Ia genana Palagu gena kala irau vagira e nugapalevagi kalara e vegailia irau vagira reketa ekalarato gomi nuganugami ai, pe gomi ne ripami. NZNe rai Velekou aranai ekea-ragena talimana
maguli pene vaia.’ 9YkGaro pene vetao-kule pene mukunaa,
e uve pene kalovakalova,
rala vetaina pene mia,Velekou gena vogomai tomana kamuna
e irau vagina pene kavinagi gaurai. XNe nugapalevagi kalara kamura
kupa kukunai pana vega-matagaira,
e vegailia tanoparai;
rala, e kalova, e kovu milomilo. zWmPa, votoma au geku vetugunagi marura
e garera atarai au Palaguku pana popo-rigoa,
ne pia peroveta. lVQ‘Palagu ekilana:Toma ikarai au Palaguku pana popo-rigoa
taunilimalima maparara atarai.Ne natumi melora e vavinera pia peroveta,
gemi malaga valigu pia mata-vanagi,
e velepara e logeapara pia nivi. dUANa etoma Ioela, peroveta talimana, na ekilagi-kuneato vetainai ematagaina, netiwato, fTEEtalima e ati pege niu rakava, gomi gotugamagina vetaina. E amoamo roea ora gauna 9 koloko. SNe Petero apostolo gagalana kwapuna (11) ria geruga-itito, e karona evega-kamuato, ne vokoukou talimara evopata-venirato, netiwato, “Iuda talimami e Ierusalemai gotaluna talimami maparami, pio kamonagi namanama, ekala ganina gemi ana kilagi-matagaia. yRk Na talima reketana na gevegarevegare-agirato, negetiwato, “Etalima e pege niu-rakava.” Petero gena valipia {Qo Maparara nugara geparato e maaovoaovora matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Ekala ganina rakagau?” P Iuda talimara, e ati Iuda talimara Iuda gera aliruputali gegapi-rageato talimara; e ita reketa Krete e Arabia talimara. Na ita maparara na takamonagirana ita kwapurakwapura gera karo ai Palagu na kala kamura iraura vagira ekalarawai gekilagi-matagairana.” jOM Frikia e Pamfilia na, Aikupito e Kureni lagana Libia tanora na, e mareketa Roma na tavogomaito, N) Ita reketana Patia talimara, reketa Media talimara e Elam talimara. Reketana Mesopotamia, Iudea e Kapadokia na, reketana Pontas na e Asia na, RMArigi rauparai ita kwapurakwapura gera karo ai gekilana takamonagirana? uLcIra gevevega-kali-rakavato e geaovoaovoto, negetiwato, “E gekilakilana talimara e Galileia talimara, ei? [K/Vokulu gekamonagiato aonai, taunilimalima gutuma gegalu-kavito. Nugara geparato, kwalana ira kwapurakwapura na Iesu gevega-taunataunaawai talimara gekamonagirato geraka-kouto talimara geria karo ai gekilawai. JVotomanai Iuda talimara, Palagu kalina na gekaliwai talimara, tanopara kapura maparara na gevogomaito, Ierusalemai getaluwai. INe ira maparara Veaga Palaguna na evega-vonurato, ne karo irauirau ai gekilato, Veaga Palaguna na evenirato gelegelenai. H Ne noowane kalova maera vetaira gemarigowai gegitarato. Vokalova maera gemarigoto, ira kwapurakwapura repara kukurai gemoleto. xGiNe atilovana noowane agi kamuna ta kuluna kupa na emarigoto, getanu-kouto numana aona maparana evega-vonuato. ;F qPentekoste tomanai, Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara kapu kwapunaimo gekoukouto. Pentekoste ganina gagala imaima (50), Pasova velekwana tomana na pene vogomai etoma. E  Gaurai vatu ulana gekalaato aonai, vatu Matias aranai eketoto, ne Matias apostolo gagalana kwapuna (11) ria geagi-kauato.aD =apostolo inaguluna pene kalaa Iudas kapunai; a Iudas eagoto gena kapu taunataunanai.” C Ne gerapalito, negetiwato, “Velekou o, taunilimalima maparara aora goi na oriparana, gaurai ono vega-gitamai, rai goi na pogapi-itia, ~B wGaura pakurai ira na talima ruala gegapirato, Iosepa, arana Barasaba negetiiwai, arana ta maki Iusto; e Matias. ?A ye Ioane na talima ebapatisorato laganina na, pene vogomai Iesu ai gemana kupai egapi-rageato tomana talimana ta. Kwalana ia maki ai ria Iesu gena kuliitiwai pene kilagi-matagaia.” %@ EGaura pakurai namana tau ta ita virigia. Votalima ita ria vanagivanagi talakavo-koukouwai, Iesu Velekou ita nuganugarai talaka-togawai e talakatiwai aonai, Y? -Kwalana Salamo pukanai warauna getaloato, netina,“ ‘Gena numa pene kalovo,
talima ta ati pene talu.’ Makila ta Salamo aonai netina,‘Gena vegitatago inaguluna maki taa na pene gapia.’ > !Ierusalema talimara maparara na valina gekamonagiato, ne votano arana gekilagiato geria karo ai “Akeledama” ganina “Rala Tanona.” =  Gena kala rakava voina monina na tano ta evoiato. Vonai ia eketoto, ne ekwaregato, tinagena evua-pouato, ne evelaku-atito. X< +Iudas ai taukavamai ta, e ia maki apostolo inaguluna talimana, ai vetaimai.” +; Q“Walakavaku maparami, talotalo veagana pema taunatauna, Veaga Palaguna Davida muruna na erapa ekilato, Iudas na, Iesu gapitalina talimara pene vaiagora kilana. (: KVotomara aorai Iesu gevega-taunataunaawai talimara maparara tinavuna e gagala ruala (120) getanu-kouwai. Ira nuganugara na Petero erugaitito, ne ekilato. 9 #Ira maparara maaora kwapunamo ai gerapali-koukouwai, gare reketa maki e Maria, Iesu tinana, e Iesu walakavana. Iudas kapuna egapiato tauna w8 i Ierusalemai gekwarato, ne getaluwai numana atana kovoganai gerageto. Vokovogai apostolo getanu-kouto, araria Petero; Ioane; Teimiti e Anduru; Filipo e Tomas; Batolomio; Mataio; Teimiti Alfia; Simona, Selote tauna; e Iudas, Iakobo natuna. y7 m Ne apostolo Olive Golona na Ierusalemai gewaikuleto. Vokapu ruala vepakara rauna kilomita kwapuna vetaina. 6  Ne gekilato, “Galileia talimami, rakagau gaurai nenai pogo ruga-kupa gogita-rogorogoana? EIesu, gomi gemi na kupai pegapi-ragea talimana, mapene waikule-wai. Ia kupai peverage pogo gitaa vetaina, mapene marigo.” Apostolo Ierusalemai getanu-kouto #5 A Apostolo na Iesu kupai everagewai roe wagegitagita-rageawai aonai, talima ruala rapuga kulokulora na geverapugato, veganamo ira lagarai gema ruga-talito. 4 ; Ekila-gatuto mulinai, matara ganima-legirai Palagu na kupai egapi-rageato. Gegita-rogorogoato pene ago, iloa na ekou-gavuato, ne ati magegitaato. P3 Na gomi Veaga Palaguna gomi atami ai pene mairigo, tiavu pio gapia, ne au kilagi-matagaiku talimami ai pio ago, Ierusalemai, Iudeai e Samaria kapura mapararai, pene ago tanopara kapura mapararai.” 2 Iesu evega-geleto, netiwato, “Neia ne au Tamaku geregana gena tiavu ai tomara e laganira etaorato, gomi na ati pio ripara. w1 iApostolo Iesu ria getanu-kouto aonai, Iesu gerenagiato, negetiwato, “Velekou, goi na irau elagani ai Isaraela talimamai, Roma geria vegitatago na pono vega-magulimai, ne Isaraela gema vegitatago pa basileia pono veni-waimai pa?” +0 QKwalana Ioane taunatauna nanu na evebapatisowai, na gomi etoma viravira pia aiki mulinai Veaga Palaguna na pene bapatisomi.” Palagu na Iesu kupai egapi-rageato G/  E Iesu ria gelaka-koukouto aonai, Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ierusalema ragai pio raokwania, na au na avaramito warewarena pio aloa vou, voo au Tamaku na ekilagi-gavuato warewarena. i. MGena vitiviti e kwarega mulinai ia eapostolo geriai evevega-matagaito e kolema taunataunara vogo vavagirai ia matotauna evevega-taunataunato ia magulina etaluna. Ia toma gagala vativati (40) aonai apostolo geriai raupara vogovagi ai ematagaiwai, gegitaawai, e Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), valina geria ekilagiawai. - )eagoto pene ago, Palagu na kupai evegapi-rageato. Rogotina ere gapi-ragea aonai, Veaga Palaguna genana evirigirato apostolora evega-riparato. +, STeofilo, goi atalo-venimuna. Geku talotalo tovotovona aonai, Iesu gena inagulu e gena vevega-ripa kilara maparara atalo-matagairato, gena inagulu etinaato vegata, + Maino gemu ai pene mia. Gatara eirana gevega-namamuna. Gatara kwapurakwapura nenai geku vevega-nama pono venira.]* 5Au geku tugamagi pana wati, pe taura ruala patara talu-vewaila vou patara kilakila. [) 1 Au aririwana kila vogo para talo-venimi, na ati aririwana pepai pana talora. k( Q Taunilimalima maparara gekilana, Demetrio talima namana negetina; Palagu gena kila taunatauna na maki evega-matagaiana talima namana. Ai na maki ia vovetaina gakilagiana, e goi ripamu, ai gema kila taunatauna. Kila ikara K'  Gataku namamu, rakava gekalana talimara ragai pono kala-tovotovora, na kala namaramo. Kala namara ekalana talimana Palagu gena talima, a kala rakavara ekalana talimana Palagu ati egitaato. q& ] Gaura pakurai au pana wati, ia na rakagau ekalarana kalara maparara pana wati kilagi-matagaira, kila rakavara ai gemai ekilagirana kilara e opakau kilara! Ati vokalamo, na walakava reketa gema wariwarina maki ati eririwana pene gapi-ragera. Vowariwari pene gapi-ragera netina ekalesiara maki evega-wairana e ekalesia na etao-piatirana. Demetrio gena kala nama % % Pepa kupana ta ekalesia goleana atalo-veniato, na Dioterefe pene vekuneagi netiwato talimana au rakagau akilagirana ati egapi-rageana. $ 1Ita na vovetaina talimara pita veakavara, kwalana vovetaina voo kila taunatauna valipiana pakunai pita inagulu-koukou. Dioterefe gena kala rakava # Kwalana Keriso arana pakunai gelaka-piatito, e geria lakalakai ati ekalesia talimara geriana gau kwauta ati gegapi-rageato. 2" _Ira na ekalesia wailarai goi gemu ulamagi gema kilagi-matagairato. Gemu kala mapono veakavara, pe geria lakalaka pia ago-venia Palagu gena ririwa rauparana gelegelenai. ! ;Gataku namamu, goi magemu veraramani einagulu okalaana aonai, kwalana walakava reketa geria lakalakai ogapi-ragerana, lewana ati ripamu talimara. 9  mAkamonagina, au natuku kila taunatauna gekwalanarana gaura, geku veagi e verere gekamu-rakavana. Gau reketa vererera okalana maki evangirana. Gaius gena inagulu gevega-rageato $ CWalakava reketa gevogomaito, ne goi kila taunatauna raka okwalana-tiwaato e gemu veraramani gema varakuto. Voira akamonagirato aonai, au averere-rakavato. X +Gataku namamu, Palagu anogiana gau maparara okalarana nama pia vega-walara ulanana, e goi maki ragai vagi pene kala-nakulanakulamu, kwalana au ripaku goi palagumu nama, pe nama e verere aimo pono talu. r aAu, ekalesia kuneagina tauku, na gataku namana Gaius atalo-venimuna. Goi aulamagimuna maaoku maparana na. dAlVelekou goi palagumu ria pene talu. Palagu gena nama iwavagina gemi ai pene mia.B}lPono tiliga, pe pono vogomai vega-veleke, gaulago uvera rogoti gere kwara aorai. Iubulas, Pudens, Linas, e Klaudia geria vega-nama getuguana, e ekalesia vewalakavana maparara na maki. a;lErastas Korinto ai petalu, e Trofimas Miletas ai paraokwania, kwalana evitiana gaurai. oWlAu geku vevega-nama atuguana Prisila e Akwila geriai, e Onesiforas magena numa talimara geriai. A{lVelekou na rakava maparara aora na pene vaimaguliku, e gena Kupa Basileiai pene vaitoga-namanamaku. Ia arana pita vega-ragea pene ago vanagivanagi, ati ikana. Amen. Vevega-nama ikana talNa Velekou au lagaku ai eruga-talito, ne kwalimu evenikuto. Vovetaina ekalakuto kwalana, Vali Namana au na pana kilagi-matagaia, ne ati Iuda talimara maparara na pia kamonagia ulanana. E au Palagu na liona pokana na evega-magulikuto. OlTovotovonai Veagirori talimara wailarai arugato aonai, ta lagaku ai ati eruga-tagoto, ati eveakavakuto, maparara na geraokwanikuto. Arapalina, Palagu na vokala rakava voira ragai pene venira. nUlIa genai matotaumu pono vegita-tago, kwalana ia gena vevega-ripa kilara ekilagi-piatoga-rakavarato. lAlesanda, auri einagulu-agirana talimana na, au evega-rakava-vagikuto. Voo rakagau ekalaato Velekou na vou voina pene venia. s_l Goi pono vogomai aonai, auna kouti pono gapi-kaua, Troas vanuganai Kapas genai araokwaniato, e geku puka maki pono gapi-kaura, gau kamuna mamoe e nanikoti kopirana gekalarato talotalo ulanana gaura, ragai pono tugamagi-lekwalekwara. ~]}||U{Yzuyxxhww uutLsrrlqwpoomnnmXllkjjMihgfeedcFbb2aa1``__^^&]]0\[ZZ[YY`XWWeVUTSS"ROQPP#NMLKK>Q=<Petero na gena vomata-vanagi ai egitarato gaura ganina roe waetugamagi-vetavurawai aonai, Korenelio gena vetugunagi talimara gekwarato, e geripato Simona gena numa ariginai. Ne geagoto vonuma vanagina kwalana wailanai geve ruga-talito. V % Vega-toitoi vovetaina ewalato, ne vorapuga atilovana kupai maegapi-rageato. p Y Vokaro na maevaikila-waiato netiwato, “Palagu na ealevarato gaura ta rakavana ragai pono kilagi.”    Na Petero na evega-geleato, netiwato, “Velekou, aikina kinavagi! Rakava e ati vealeva gaura ta au na rogotina ara gania.” dA Ne karo taa na evaikilaato netiwato “Petero, ono kuliiti, pe ono vagira, ono ganira!”   Ia emarigowai aonai maguli gaura irauirau maparara, gagera vativati gelakana gaura, e gealana gaura, e kupai gelovona manura. 1 Ia na kupa evekala-pakato egitaato, gau ta rapuga kamuna vetaina, pipina kava vativati emarigowai ia genai, noowane gema tugu-rigoawai tanoparai. ta Ia warau evitoato, gaurai gena ririwa pere ganigani. Ganigani roe wagekalarawai aonai, ia emata-vanagito.  Elaganiato, ira raupara na roe wageagowai aonai Iopa gekavinagiato, garogota Petero numa kukunai erageto, ene verapali ulanana. r] Rakagau gewalato gaura maparara Korenelio na evararato mulinai Iopai etugurato. Petero gena mata-vanagi   Evaikilaato aneruna na eraokwaniato, ne Korenelio na gena vetugunagi talimara ruala e gena vetali talimana ta ekearato. Gena vetali talimana Palagu gekwalanaawai talimana e ia vanagivanagi Korenelio laganai ia vetugunagina eago-veniawai talimana ta. dA Ia Simona, polomakau kopira einagulu-agirana talimana goti etaluna; gena numa kone ai.” hI Toma, talima reketa Iopai ono tugura, talima ta arana Simona, arana mataa Petero, piave vaia. y Gaurai makalina na Korenelio na voaneru egita-kalakalaato, netiwato, “Velekou, rakagau?” Aneru na evega-geleato, netiwato, “Gemu rapali e gemu veveakava ati geria e ati garia talimara geriai Palagu na egapi-ragerato, e ia na etugamagirana. (~I Lavilavi ta, ora gauna 3 koloko vetaina ia emata-vanagito, Palagu gena aneru ta egita-taunataunaato, elaka-togato, ia evaikilaato, netiwato, “Korenelio!” H}  Ia e gena numa talimara maparara Palagu gekwalanaawai e Palagu kalina na gekaliwai. Ia na ati geria e ati garia Iuda talimara eveakava-kamuvagirawai, e vanagivanagi erapaliwai Palagu genai. d| C Talima ta arana Korenelio, ia Kaisarea vanuganai etaluwai. Ia Roma geria vetali talimara tinavuna (100) ekune-agirawai talimana. Ia na vetali goleana arana gekilagiawai “Itali geria Vetali Goleana” egita-tagorawai. m{S +Petero toma vogo Iopai etaluto, polomakau kopira einagulu-agirawai talimana goti arana Simona.nzU *Ekala valina Iopa maparanai eraka-lovolovoto, gaurai talima gutuma na Velekou gevega-taunataunaato. My )Petero na gimanai egapito, evega-rugaitiato. Gaurai vega-taunatauna talimara e wapu ekea-togarato. Ira gema laka-togato aonai, Tabita magulina eruga-tagowai. Ne Petero na geriai eveni-vanagiato. exC (Petero na ira maparara kovoga na etugu-atirato, ne etiu-talito, erapalito. Voia mulinai epoe-talito, kwarega garena egitaato, netiwato, “Tabita, ono kuliiti!” Tabita matana ealirato, Petero egitaato, ne etanuitito. }ws 'Gaura pakurai Petero ekuliitito, ne ira ria geagoto. Ekwarato aonai numa kukuna kovoganai gevairageato. Vonai wapu maparara na geruga-gegelagiato, ne kouti e rapuga reketa, Toreka na, magulinai etulirawai gaura, ia gevega-gitaato matagira na. Lv &Iopa e Lida vepakara ati rau. Iesu gekwalanaawai talimara Iopai gekamonagito Petero Lidai gaurai talima ruala getugurato ia genai, pia nogia, nepiatiwa, “Ai ria ita ago, ragai pono kwaipo!” su_ %Volaganinai ia evitiato, ne ekwaregato. Tauniparana geguligiato, numa kukuna kovogana ta aonai getaoato. Ft $Iopai Iesu ekwalanaawai garena ta arana Tabita etaluwai. Grik karonai arana Toreka, ganina “deer”. Ia kala namara vogo ekalarawai, e ati geria e ati garia talimara eveakavarawai. isK #Vonai getaluwai Lida e Saron talimara maparara na gegitaato, gaurai Velekou genai gewaikuleto. r- "Ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Aenea, Iesu Keriso na evega-namamuna. Ono kuliiti, gemu genogeno ono ikua.” Veganamo Aenea ekuliitito. q  !Vonai talima ta arana Aenea erawaliato. Ia gagena kwaregara rigolo taula vativati (8) gena genogeno kapuna na ati ekuliitiwai. wpg Petero kapu mapararai eagoto, aonai Lidai maki everigoto, Palagu gena taunilimalima veagara lakagitara. Ro Gaura pakurai ekalesia maparana Iudea, Galileia, e Samaria tanorai maino ewalato. Ekalesia gena tiliga ekamuto e Velekou kalina na gekaliwai e Veaga Palaguna na eveakavarato. Petero Lida e Iopai qn[ Taukavana na enavuga geripaato gaurai Saulo Kaisareai geverigo-agiato, voanana Taso ai getugu-lakaato. zmm Grik karonai gekilawai Iuda talimara ria gevevaikilawai e geveituwai, na ira na pia vagia rauparana getavuawai. mlS Gaura pakurai Saulo ira ria getaluwai e Ierusalema maparanai evopatawai Velekou aranai matiligana. k Na Banabas na evevaiato, apostolo talimara geriai evaiagoato. Ia na vou geria ekilagiato, Saulo na Velekou rauparai raka egita-tiwaato, e Velekou na evega-vegupuato. E evararato, rakavetaina Saulo Damaseko ai matiligana, e ati ekalito, Iesu aranai evopatato genai. Pj Saulo Ierusalemai evekwarato aonai gena ririwa Iesu gekwalanaawai talimara ria pia tanu-kou, na ira maparara na gekali-veniato, kwalana ati gevega-taunataunaawai, ia taunatauna Iesu gena melo. i Na pogi ta Iesu gekwalanaawai talimara na gegapiato, potegai geuraato, ne vanuga kanana mulina na getugu-rigoato. Saulo Ierusalemai %hC na raka navuga getovoato gauna talima reketa na Saulo gevaraato, pe eripato. Pogi-lagani vanuga kamuna laka-togara gegita-tagorawai, ia pia vagia ulanana. zgm Toma vogo geaikito mulinai, Iuda talimara getanu-kouto, Saulo vagi-kwaregana rauparana navugana getovoato; fw Na Saulo gena vopata tiavuna ekamuwai. Gena kilakilai Iesu evega-taunataunaawai, taunatauna Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). Vokila Iuda talimara Damaseko ai getaluwai talimara ati geria vega-gele rauparana. e Saulo gekamonagiato talimara maparara nugara geketo-vagito, ne gekilato, “Etalima Iesu arana gekilagiana talimara Ierusalemai evagirana talimana ei? E enai pevogomai ekalamo ulanana pene gapira, pe Rupu Veaga velera geria ai pene vaiwaikulera ulanana ei?” cd? Ia veganamo rupu ai eagoto, Iesu eve vopatagiato, netiwato, “Iesu ia Palagu Natuna.” &cE Eganiganito mulinai, tauniparana etiliga-waito. Saulo Damaseko ai evopatato Saulo Damaseko ai toma reketa maetalu-agirato, Iesu gekwalanaawai talimara ria. b% Ati lovana gau kwatuna magani gunavera vetaina ia matana na eketo-vagito, ne maevegita-waito. Voia mulinai ekuliitito, ne bapatiso egapito. Da Gaurai Anania eagoto, numai elaka-togato, e gimana Saulo atanai etao-kauato. Ne netiwato, “Walakavaku Saulo, Velekou Iesu, ekapu ovogomai-veniawai aonai raupara kapanai gemu ai evevega-matagaito talimana. Ia na petuguku, kwalana matamu mapia vekala-paka e Veaga Palaguna na goi pene vega-vonumu ulanana.” \`1 E au na pana vega-gitaa, ia au araku pakunai vitiviti vogo roe nea pene vuara.” J_  Na Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, kwalana etalima au na warau avirigiato, ati Iuda talimara e tanopara velera kamura e Isaraela talimara wailarai au araku pene kilagia ulanana. 4^a Damaseko ai pevogomai maki Rupu Veaga velera kamura na rorirori geveniato, goi aramu gevega-rageana talimara maparara pene ligora e tipura numanai pene taora ulanana.” 1][ Anania evega-geleto, netiwato, “Velekou, talima gutuma na gevarakuto, etalima Ierusalemai goi gemu taunilimalima veagara kala rakava kwaikwaira ekala-venirana. \  Ia na mata-vanagi ai talima ta arana Anania pegitaa, pelaka-toga, gimana ia atanai petao-kaura, matana pene alira ulanana.” Z[- Velekou na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, pe raupara ta arana Rorirori Rauparana na ono ago. Pono ago Iudas gena numai Taso talimana ta arana Saulo pono verenagi-agia, kwalana ia vonai erapalina voa. 2Z] Damaseko ai Iesu gekwalanaawai talimana ta arana Anania, mata-vanagi ai Velekou na evaikilaato, netiwato, “Anania!” Ia evega-nokoto, “Ou! Velekou, au ea.” pYY Toma toitoi vegata matana gekeleto ati evegitato, e ati eganiganito e nanu pa rakagau ta ati eniuato. X Saulo kwano na ekuliitito, matana ealirato aonai gau ta ati egitaato. Ne taukavana na gimanai gegapito, Damaseko ai gevaiagoato. W Ia gekwaruato talimara maparara geruga-talito, ati gekilakilato, kwalana karo gekamonagiato, na talimana vou ati gegitaato. qV[ Na ono kuliiti, vanuga kamunai ono laka-toga, vonai talima taa na pene vaikilamu rakagau pono kala.” U Ia everenagito, netiwato, “Velekou, goi ne rai?” Vokaro na evega-geleato, netiwato, “Au Iesu, goi na au ovega-rakavakuna talimaku. T Ne ia kwano ai eketo-talito, e karo ta ekamonagiato, netiwato, “Saulo, Saulo! Rakagau gaurai au ovega-vitivitikuna e oguikuna?” S+ Ne Saulo na Ierusalema eraokwaniato Damaseko ai eagoto. Damaseko vanugana ekavinagiato aonai, maeka ta kupa na emarigoto ia ewae-taliato. YR+ enogiato, vevega-ripa pepana pene taloa, Damaseko ai Iuda talimara geria rupu pene venira ulanana. Pe, Iesu gekwalanaana marura e garera vonai pene rawalira e pene ligora, ne Ierusalemai pene vogomai-agira. %Q E Saulo maparuna roe voa Velekou gekwalanaawai talimara vega-rakavara e vagi-matera kilara ekala-vigi-rageawai. Gaurai eagoto Rupu Veaga velena kamuna genai, P(Filipo Asoto ai maeve matagaito. Vonai vanuga mapararai elaka-togato, Vali Namana evopatagiawai, eagoto pene ago Kaisareai ekwarato..OU'Taura ruala nanu na gerage-vagiwai aonai, Velekou Palaguna na Filipo egapi-vagiato. Eunuko na ati maegita-waiato, na gena lakalaka rauparana na eagowai mavererena. IN &Ne kariota egiuato talimana evaikilaato, kariota ene vega-ruga-talia, ne kariota evega-ruga-taliato. Filipo e eunuko taura ruala nanu ai gelaka-rigoto, ne Filipo na eunuko ebapatisoato. PM%Ne Filipo ekilato, “Na pene aomu maparana na ovega-taunataunaana genai pana bapatisomu.” Ia evega-geleto, netiwato, “Pa, aoku maparara na avega-taunataunaana Iesu Keriso ia Palagu Natuna.”] 4La$Voraupara na geagowai, nanu kapuna taai gelakatito. Vonai eunuko na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono gitaa, nanu ea, rakagau na au bapatisoku evega-waiana?” [ eKC#Ne Filipo na votalotalo genana gena kilakila etinaato, e Iesu Valina Namana evega-ripaato. %JC"Eunuko na Filipo enogiato, netiwato, “Ono varaku, eperoveta talimana na rai vovetaina ekilagiato? Ia matotauna evekilagito pa tau ta ekilagiato?” I#!Getao-rigoato e gena Kota rauparana gekouato.Gena pete talimara rai na pene kilagira?Kwalana gena maguli tanoparai pema aiki.” H  Ia na puka aonai eagiawai kilana ea,“Ia mamoe vetaina geago-agiato,
pia vagi-kwaregaa ulanana;
ia mamoe natuna vetaina guira gepakoti-vagirana
aonai murura ati gekala-pakarana,
vovetainai ia maki muruna ati ekala-pakaato. TG!Ia evega-geleto, netiwato, “Au raka ana ripa-tiwa? Talima taa na pene vega-ripaku vou pana ripa taunatauna.” Ne Filipo evaikilaato, netiwato, “Kariotai ono mai-ragekau, lagaku ai ono mai-tanu.” 6FeGaurai Filipo kariota laganai eraka-agoto, ne votalima ekamonagiato, Isaia peroveta talimana gena puka eagiawai. Gaurai evaikilaato, “Nekila oagiana ganina ripamu pa?” kEONe Veaga Palaguna na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono ago, vokariota laganai pono velaka.” iDKGena waikule ai kariota atanai etanukauto vou, Isaia peroveta talimana gena puka eagi-agoawai. )CKGaurai ekuliitito, eagoto. Ne eagowai aonai, Itiopia talimana ta, raki kamu talimana, gena vanugai ewaikule-wai. Ia Itiopia logeana kamuna gena rinaga egita-tagorawai talimana kamuna. Ia eunuko, (ragira gegapirato talimana). Ia Ierusalemai elakato Palagu pene aliruputali-venia ulanana. [B/Velekou gena aneru taa na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, waiatina kavanai ono ago, tipo pono agomo Ierusalema na Gasai geagona rauparanai. Votanoleana rauparanai, talima ta ati etaluna.” aA;Petero e Ioane na Velekou gena kila gekilagi-matagaiato e gevali-piato mulinai, Ierusalemai gewaikuleto. Geria waikule ai Samaria vanugara vogo aorai Vali Namana gevopatagiato. Filipo e Itiopia talimana kamuna @-Ne Simona na Petero evega-geleato, netiwato, “Gemu kala, au ataku ai Velekou ono nogia, pe pokilagira gaura ta au geku ai ragai pene wala.” R?Kwalana agitamuna, goi aoginigini na ovonuto, e rakava na eligomuto.” >1Gemu ririwa rakavana na ono vetugamagiwai, ne Velekou ono nogia, peiramu ia na netugamagi tevelena ogapiana aomu ai gauna pene tugamagi-piatogaa. T=!Einagulu ai goi ati gemu kapu, kwalana aomu ati rorirori Palagu wailanai. #<?Na Petero na evaikilaato, netiwato, “Goi magemu moni ria kalova kapunai ioago, kwalana otugamagina Palagu gena vega-nama gauna moni na pono voia! n;U“Au maki netiavu ioveniku, pe gimaku ta atanai pana tao-kaua aonai, Veaga Palaguna pene gapia.” :7Simona na apostolo talimara egitarato, gimara getao-kaurato vou Veaga Palaguna gegapiato, ne ia na moni Petero e Ioane etugu-venirato, ekilato, ^95Petero e Ioane gimara ira atarai getao-kaurato, ne ira na Veaga Palaguna gegapiato. s8_Kwalana Veaga Palaguna ira ta atarai rogotina ere mairigo. Ira Iesu Velekou aranaimo bapatiso gegapiato. m7STaura ruala gekwarato aonai kamonagi talimara atarai gerapalito, Veaga Palaguna pia gapia ulanana. /6WApostolo talimara Ierusalemai getaluwai gekamonagito, Samaria talimara na Palagu gena kila warau gegapi-rageato, gaurai Petero e Ioane getugu-agorato Samariai. _57 Simona na maki evega-taunataunaato, gaurai bapatiso egapiato. Voia mulinai Simona na Filipo ekwaru-guiguiato, e Filipo na vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura ekalarawai gaurai geriai evevega-kalito. Q4 Na Filipo na Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), Valina Namana e Iesu Keriso arana valina evopata-venirato aonai, maru e gare na gevega-taunataunaato, ne ebapatisorato. b3= Ia ekamonagi-veniato, kwalana lagani rauvagi ia gena megamega kalara na evega-kalirato. B2} e taunilimalima maparara vanuga aonai keira na pene ago kamura na gekamonagiawai, e gekilagiawai, “Etalima e voPalagu genana evogomaito tiavuna gekilagiana ‘Tiavu Iwavagi.’ ” .1U Vovanugai talima ta etaluwai arana Simona. Kunenai gena megamega e wara kalara na Samaria talimara evega-kali-rakavarawai. Matotauna evekilagiwai, ia iwavagi, I0 Gaura pakurai Samaria vanugana aonai verere kamu vagi ewalato. #/?Palagu rakava taunilimalima gutuma geriana malailaira gelaka-vagito, e tauniparara kavatara gekwaregato talimara e gage-rakava talimara gutuma genamato. .Gutuma na Filipo gena kila gekamonagiato e vegailia irau vagira ekalarato gegitarato aonai, ira maparara na gekamonagi-kalakalaato. R-Filipo Samaria vanugana kamunai eagoto, vonai Keriso valina eve piaato. a,;Gevega-raka-lovolovorato talimara geagoto kapurai Palagu gena kila gevopatagiato. \+1Na Saulo na vou ekalesia ene vega-rakava-taunataunaa netiwato. Numa kwapurakwapura aorai elaka-togawai, ne kamonagi marura e garera erolo-piatirawai, tipura numai eve kana-gavurato. Filipo Samaria ai evopatato x*iPalagu gekwalanaawai talimara reketa na Setepano getagiagi-rakavaato e matagira na gevuaato, ne geve toleato. [) 1Saulo na Setepano vagi-kwaregana gauna egapi-rageato. Ekalesia vega-vitivitina e gui-lovolovona evetinato Votoma Ierusalema aonai ekalesia vega-vitivitina e gui-lovolovona kamuna evetinato. Kamonagi talimara maparara geraka-lovolovoto, Iudea e Samaria tanora mapararai geagoto, na apostolo talimara maparara geregariamo geraka-kwanirato. #(?l'Q;Gevaleawai aonai, Setepano erapalito, netiwato, “Iesu Velekou o, au palaguku ono gapi-ragea.” .&U:gegapiato, ne siti mulinai gerolo-atiato, ne vatu na gevatuato. Vega-taunatauna talimara geria rapuga koloakoloa ta arana Saulo, ia gagena kwalanai getao-talirato. %9Vokila gekamonagiato aonai gimara na tegara gekou-gavurato voupe geparalato. Ne maparara veganamo ia geraka-veniato, }$s8Ne ekilato, “Iogitaa! Kupa pevekala-paka agitaana, e Taunilimalima Natuna Palagu gimana ripanai eruga-tagona!” /#W7Na Setepano Veaga Palaguna na evega-vonuato, epoe-rageto kupai, ne kupai Palagu maekana ralemana iwavagina egitaato, e Iesu egitaato Palagu gimana ripanai rugatago. w"g6Ira na vokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavato, karikarira maki gegala-kikitalirato Setepano genai. !w5Palagu gena rova aneru na gema rigo-agiato gomi na gogapiato, na ati gokwalanaato.” Setepano vatuna gevatu-mateato V %4Arigi peroveta gomi tenemi na ati gevega-vitivitiato? Ira na Kala Rorirori Talimana gena vogomai gekilagi-matagai-kuneato talimara gevagi-kwaregarato. Ewagumona gomi na Iesu pogo lewaa e pogo vagi-repaa. Z-3Setepano maekilato, netiwato, “Kila-guilagi talimami! Gomi aomi e tegami Palagu ati geririwaana talimara vetaira. Gomi tenemi gekalawai vetaira gokalana, vanagivanagi Veaga Palaguna gogui-gerevagiana! F2Egaura maparara au gimaku na
ati akalarato, pa?’ ” :m1‘Velekou ekilana:Kupa au geku terona,
e tanopara au gageku panatalina kapuna.Gaurai, au geku numa rakagau na pio kalaa?Au geku agalagi kapuna arigia? w0Na Goloka Iwa Palaguna talima gimara na gekalarana numarai ati etaluna, peroveta talimana ekilana vetaina, 0[/Na Solomona na vou gena numa ekalaato. }.Davida na Palagu gena vega-nama egapiato, e enoginogito, vonai Iakobo gena Palagu gena talu numana pene kalaa netiwato. y-Voia mulinai ita tenera na vopalai rupuna tamara geriana gegapiato, ne Iosua gena vevai laganinai gevua-agoato kwalu polu talimara ita tenera wailarai Palagu na geria tano na egui-atirato. Vopalai rupuna vonai emiato pene ago Davida gena lagani. #,Ita tenera tanoleanai getaluwai aonai palai rupuna maki ira geriai. Vopalai rupuna Palagu na, gena kila taunataunara evega-matagairawai. Vopalai rupuna gekalaato Palagu na Mose evaikilaato rorinai, e Mose na palai rupuna kolemana egitaato gelegelenai gekalaato. yk+Vokaivakuku palaguna Molok gena palai rupuna,
e gemi palagu Refan gena mitiu avuavuna govuaawai;
vokaivakuku gomi na gokalarato, pio aliruputali-venira ularana.Gaura pakurai au na gomi pana tugu-lakami Babulonia vokavanai.’ C*Ne Palagu elaka-gerevagito, e Isaraela talimara etugu-kwanirato, kupa mitiura pia aliruputali-venira ulanana. Voperoveta talimara geria pukai getaloato gelegelenai, netina,‘Isaraela talimami!Rigolo gagala vativati tanoleanai govagirawai mamoera,
e polomakaura, e vega-nama gaura ati au geku. @y)Votoma ira na polomakau natuna vetaina kaivakukuna gekalaato. Ne vokaivakuku wailanai vega-nama gaura geve taoto e gevelekwato. Matotaura gimara na gekalaato gauna geverere-veniato. T!(Ira na Aarona gevaikilaato, negetiwato, ‘Ita gera palagu reketa ono kalara, ita wailarai pia laka ulanana. Kwalana eMose ita Aikupito na evaipiatirato talimana ita ati ripara ia raka pe kala-tiwa.’ 'Na ita tenera ati geririwato gena kila pia gapi-ragea, e ia gekila-piatogaato e aorai geria ririwa Aikupito ai maia waikule. O&Ia Isaraela talimara geria tanukou aonai tanoleanai ita tenera Sinai Golonai evaikilarato aneruna ria vonai. Ia na Palagu gena maguli kilana Palagu genana egapiato, ita mapene vega-ripara ulanana. 7g%EMosemo kwapuna na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato, ‘Palagu na gemi peroveta talimana pene tugua, au etugukuto vetaina. Voperoveta gomi gemi taunilimalima ta.’ P$Ia na Isaraela talimara Aikupito na evaipiatirato aonai, nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira ekalarawai, Aikupito aonai Rawapara Kalovakalova e tanoleanai rigolo gagala vativati (40). 7g#Mose ema Isaraela talimara na gerugaato talimana. Evetaina gekilato, ‘Goi rai na ai gema vele e toto-rorirorimai talimanai ekilagimuto?’ Etalimamo kwapuna Palagu na etuguato pene vele e pene vevega-maguli. E ia na maki gautupu lukunai kalova molena aona na ematagaito aneruna na eveakavaato. uc"Taunatauna, au geku taunilimalima Aikupito ai gevega-vitivitirana pagitara e geria viti-vua lailaina kuluna pakamonagira gaurai au pamarigo ana vega-magulira ulanana. Ewagumona ono vogomai, au na goi ana tugu-waikulemu Aikupito ai.’ } s!Palagu na evaikilaato, netiwato, ‘Gemu tamaka gagemu na ono gaivagira, kwalana oruga-tagona kapuna ne maveagana. y ‘Au goi tenemu Aperaamo, Isaako, e Iakobo geria Palagu.’ Mose ekali-rakavato, ne ati eririwato mapene poe-agowai.  %Mose na vogau egitaato aonai, ekalito; ne ene gita-namanamaa ulanana elaka-kaviagowai aonai, Velekou karona ekamonagiato, evetaina ekilato, Y +Rigolo gagala vativati (40) geaikito mulinai, aneru ta tanoleanai Sinai Golona laganai Mose genai evevega-matagaito. Voaneru gautupu lukuna aonai kalova molenai eagoto, ne Mose genai evevega-matagaito.  Mose na vokila ekamonagiato, ne eraka-kwanirato, Midian ai ekali-lakato. Vonai etaluwai aonai natuna melora ruala gewalato. nUGoi oririwana walagani Aikupito talimana povagi-kwaregaa vetaina au maono vagi-kwaregaku notina?’ #Na galama evega-walaato talimana na Mose eroli-gerevagiato, ne evaikilaato, ‘Goi rai na ai gema vele e agirorimai talimanai ekilagimuto? jMElaganiato aonai ia na Isaraela talimara ruala egitarato gegalamawai, ne ene vega-mainora ulanana evaikilarato, netiwato, ‘Gomi ruala, iokamonagi, gomi nema mawalakavami ruala, na rakagau gaurai taumi ruala gogalamana?’ 5cMose matapolu ekilato gena taunilimalima pia tugamagi ripa, ia genana Palagu na Isaraela talimara pene vega-magulira, na voia Isaraela talimara na ati geripa-roriroriato. Ia na Aikupito talimana ta egitaato, Isaraela talimana ekwariawai, ia eagoto galamana ekalaato, ne Aikupito talimana evagi-kwaregaato. |qGena maguli rigolora gagala vativati (40) egapiato, ne taukavana Isaraela talimara ene laka-gitara netiwato. taMose Aikupito geria ripa e aoneka maparana gevega-ripaato, e gena kila e kala matiavura talimanai eagoto. dAne numa na getao-atiato aonai Parao natuna vavinena na egapiato, ne natunai evega-agoato. {Volaganinai Mose ewalato. Mose ewalato aonai, gitagitana nama iwavagi. Ia uve toitoi tamana gena numai gegita-tagoato, Ia na ita tenera eoparawai e evega-vitivitirawai, e evaikilarawai, naturia ralaralara geria numa na pia tao-atira, pia kwarega ulanana. U~#Voia mulinai vele taa na Aikupito egita-tagoato. Vovele ati ripana Iosepa. }/Palagu gena kilagavu Aperaamo genai pene vega-taunataunaa tomana ekavinagiwai laganinai ita gera taunilimalima Aikupito ai gegutuma-vagito. |Ira tauniparara Sekem ai gevua-waikulerato, ne vonai gevetolerato. Vokala kapuna Aperaamo na Hamora natuna geriana moni na evoiato. N{Ne Iakobo Aikupito ai everigoto, vonai ia e ita tenera gekwaregato. ,zQVoia mulinai Iosepa evetuguto, tamana Iakobo magena pete geriai Aikupito ai pia ago ulanana. Iakobo petena Kanaanai maparana gagala taulatoi kwapuna imaima (75). y Geria ago vega-rualanai Iosepa matotauna kakana e tarina geriai evevega-matagaito ia rai, ne Parao na Iosepa gena wala eripaato. x{ Na Iakobo ekamonagito Aikupito ai vuiti voa, gaurai ia na ita tenera etugu-agorato, voo ira geria lakalaka tovotovona. 7wg Ne Aikupito tanona maparana e Kanaana tanona maparanai roge gewalato, voanana vito e nanu vekala kamu evega-walaato, ne ita tenera ati garia ganigani rawali rauparana. v gaurai gena raupara verauleara maparara aorana evega-maguliato. Palagu na Iosepa aoneka eveniato, e Parao, Aikupito velena, aona evega-namaato Iosepa genai, ne Parao na eririwaato e tiavu eveniato, Aikupito tanona e ia gena numa talimara e rinaga pene gita-tagora. u  Kwalu repara talimara Iosepa genai gemunemuneto, gaurai Aikupito talimara geriai gevoi-agiato. Na Palagu vou Iosepa goti, Bt}Ne Palagu na Aperaamo kopi-lamavagi inaguluna eveniato, voo ia gena kilagavu vegailiana. Ne Aperaamo na Isaako evega-walaato, toma taula vativati (8) mulinai tauniparana kopina elama-vagiato. Voia mulinai Isaako na Iakobo evega-walaato, ne Iakobo na gera kwalu gereparana talimara gagalana ruala evega-walarato. @syPalagu maekilato, ‘Isaraela talimara na vetugunagira geago-venirana kwalura au na pana agirorira, voia mulinai ira votano na pia laka-piati, ekapu ai au pia aliruputali-veniku.’ PrPalagu na maevaikilaato, netiwato, ‘Goi gemuna pia wala gulura tano poluna taai pia talu. Rigolo tinavu vativati (400) vokapu talimara geria vetugunagi talimarai pia ago e pia vega-vitivitira.’ !q;A Palagu na Aperaamo tano girina kiata vagi ati eveniato. Gagena panatalina kapuna gelegelenai girina kiata maki ati eveniato. Na Palagu ekila-gavuato ia na tano ta pene venia, ia e ia mulinai pia wala talimara na tano ta pia kwalanaa ira geria. Volaganinai Aperaamo ati natuna. !p;Ne ia na Kaldea tanoparana eraokwaniato, Haran ai eve vanugato. Tamana ekwaregato mulinai, Palagu na etugu-maiato ewagumona gotalu-agiana tanoparanai. o{ne evaikilaato, netiwato, ‘Gemu talima e tanopara ono raokwanira, ne au na pana vega-gitamu tanoparanai pono ago.’ `n9Setepano na evega-gelerato, netiwato, “Walakavaku e tamaku maparami, au iokamonagiku! Ita tenera Aperaamo Haran vanuganai rogotina ere talu aonai maeka ralema iwavagina Palaguna ia genai ematagaito Mesopotamiai, am =Rupu Veaga velena kamuna na Setepano erenagiato, netiwato, “Ekila e taunatauna pa?” lKaonselai getanukou-tagowai talimara maparara na Setepano gegita-kalakalaato, e wailana gegitaato noowane aneru ta wailana.'kGAi na gakamonagiato, netiwato, ‘Iesu, Nasareta talimana, na eRupu Veagana pene vega-rakavaa, e Mose na evenirato kalara maparara pene vega-iraura.’ ” 3j_ Vonai pia opagia ularana veroli-opakau talimara reketa gevaitogarato, ne gekilato, “Etalima toma mapararai ita gera Rupu Veagana e Mose gena rova ekilagi-piatogarana. Ii  Vorauparai ira na taunilimalima, e Iuda velera, e rova gevevega-ripagiawai talimara gekaro-iluilurato. Ira Setepano genai geagoto, geve gapiato, ne Iuda geria kaonsela wailanai geago-agiato. h Gaurai ira na talima reketa aora geganirato pia kila, “Ai na Setepano gakamonagiato, ia na Mose e Palagu ekilagi-piatogarato.” jgM Na Setepano gena kila ati gegaoawai, kwalana ia Veaga Palaguna na eveniawai aonekanai ekilawai. ofW Na vekilagi-piatoga kamu ewalato. Iuda talimara geria rupu goleana ta gekilagiawai “Lugavagi Talimara”. Ira e Iuda talimara, Kureni e Alesandria na e Silisia e Asia tanoparara na gevogomaito talimara, Setepano ria geveituto. &eESetepano Palagu gena vega-nama e tiavu na evonuto talimana, ia na nugapalevagi kalara kamura e vegailia irau vagira taunilimalima wailarai ekalarawai. qd[Ne Palagu gena kila eraka-lovolovoto. E Iesu kwalanagina talimara Ierusalemai gevogo-veleke-vagito, e Rupu Veaga velera vogo galagala vagina maki Palagu gena kila gegapi-rageato, e gevega-taunataunato. Setepano gegapi-taliato tcaIra na e talima ea apostolo wailarai gevega-rugarato, ne atarai gerapalito e gimara atarai getao-kaurato. b%Apostolo geria navuga ira maparara na geverere-agiato. Ne ira na etalima gegapirato: Setepano, kamonagi na e Veaga Palaguna na evonuto talimana; Filipo; Porokora; Nikano; Timon; Pamena; e Nikolas, Antioka talimana na Iuda talimara geria aliruputali ekwalanaawai. LaA ai matotaumai gema taim maparana rapali e vopatai paia taoa.” I` Gaura pakurai, walakavaku maparami, gomi aomi na talima taulatoi kwapuna iogapi-itira, valira nama talimara, Veaga Palaguna e aoneka na gevonuto talimara; ne einagulu ira paia veni-vanagira. V_%Gaura pakurai apostolo gagalana ruala (12) na Iesu gekwalanaawai talimara maparara gekea-koukourato, ne gekilato, “Ai na ganigani warewarena ulanana, Palagu gena kila ati paia vali-piagia ati rorirori. )^ MVotomara aorai Iesu gekwalanaawai talimara gegutuma-agowai. Iuda talimara, Grik karonai gekilawai talimara, e Heberu karonai gekilawai talimara aorai kogo ewalato. Grik karonai gekilawai talimara gekilato, ira geria wapu toma kwapurakwapura ganigani gewarewai aonai ira gevega-rapurawai. *]M*Gaurana toma mapararai Rupu Veaga aonai e taunilimalima geria numa aorai ira Vali Namana gevevega-ripagiawai e gevopatagiawai, e gekilawai, Iesu ia Keriso.\%)Apostolo na kaonsela tanukouna geraokwaniato mavererera na, kwalana Palagu na egapi-itirato, ira gelegele Iesu aranai nugarage pia rawalia. [(Ne apostolo magekea-togarato, gekwarirato, ne gevaikilarato, Iesu aranai ragaina mapia vevega-ripawai; ne getugu-lakarato. ,ZQ'Na pene eia Palagu genana evogomaina genai gomi na etalima ati gelegele pio koura. Ati nama Palagu pio vetali-venia!” Kaonsela na Kamaliela gekamonagi-veniato. PY&Gaura pakurai etoma kalanai, au na avaikilamina, etalima ioraokwanira, e geriai gau ta ragaina pio kalaa. Kwalana pene geria navuga e inagulu taunilimalima geriana evogomaina genai pene lekwalekwa. `X9%Voia mulinai Iudas, Galileia tauna, taunilimalima arara talotalora pa tentiti (census) gapigapina tomarai ematagaito, ia maki gutuma kamu evairato, na ia maki gevagiato gaurai gena taunilimalima geraka-lovolovoto. xWi$Toma reketa pege vanagi, Teuda erugaitito, evekilagito, ia talima kamuna ta, ne talima tinavu vativati (400) vetaira ia ria gekauto. Na ia gevagi-kwaregaato aonai gena taunilimalima maparara geraka-lovolovoto; vogolea toma verovero vagi. V-#Gaurai ia na kaonsela tanukouna evaikilaato, netiwato, “Isaraela talimami, etalima raka iokalagi-tiwara nogotina genai pio tugamagi-namanama. [U/"Na ira nuganugarai Parisea talimana arana Gamaliel, rova evevega-ripagiawai, e taunilimalima maparara na gekupa-rageawai talimana, kaonsela aora na erugaitito. Ne ekilato, neapostolo talimara ia vaiatira vou. T!Kaonsela talimara na ekila gekamonagiato aonai geparu-rakavato, e geria ririwa voapostolo talimara ia vagi-kwaregaramo. 9Sk Ai egaura kilagi-matagaira talimamai. Veaga Palaguna na maki egaura ekilagi-matagairana. VoVeaga Palaguna voma Palagu na ia gekamonagi-veniana talimara maparara evenirato.” bR=Palagu na egapi-itiato, ia gimana ripana kavanai evega-rugaato, Vegitatago Velena e Vevega-maguli Talimanai evega-agoato. Isaraela talimara pene vega-vetugamagi-waira, e geria rakava pene tugamagi-piatogara ulanana. Y~~[||{Rzzuyxx6w6vuttYss0rqq ponnmllZkk'jjirih5g}gff"eeYdccSbb+aU`K_8^^]\\X\[-ZYYAXXTXWsVqUTSSReQPOqNN=^<<;:d99N877 55.4z3s211D00g//f.t-w,,b++h**/)?('&&J$$#1"!!f! :#|1F "u(9y Sfu$  * X3kaHWB'‘Velekou ekilana:Eia mulinai au mapana vewaikule-wai,Davida gena numa,
evua-kapuato gauna, pana kala-waia.Gekwara-lovolovoato gauna, pana kala-waia,
e pana vega-rugaiti-waia. eACE peroveta talimara geria kila ria pege gelegele-gitakau, kwalana evetaina getaloato, 5@cSimona na ewagumona pekilagi-vealevaa, rakagau tovotovonai Palagu na ati Iuda talimara etugamagirato, ne ira nuganugara na pete ta evirigiato, ia arana pia gapia ulanana. ]?3 Ira gekila-gatuto vou, Teimiti ekilato, “Walakavaku maparami, iokamonagiku! > Petero vovetaina ekilato aonai, tanukou talimara maparara ati gekilakilato. Ne Banabas e Paulo gekamonagirato, Palagu ira geriana vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura, Grik talimara nuganugarai ekalarato gaura, maparara gekilagirato. |=q Aikina! Ita taripana, ita Iesu Velekou gena vega-nama rorinai, Palagu na evega-magulirana, ira maki vovetaina.” <<q Ewagumona rakagau gaurai Palagu gokalatovoana, Iesu gekwalanaana talimara atarai metau gotaorana. Ita matotaura na e ita tenera na maki vomaruna vuavuana ati gegelegeleto gauna. ; Ita e ira nuganugarai vega-iraura vetogana ati ekalaato, kwalana geria vega-taunatauna rorirai, Palagu na aora ealevarato. .:UEtaunilimalima aora eriparana Palaguna na ati Iuda talimara Veaga Palaguna evenirato, ita evenirato vetaina. Vokala genana evega-gitarana, ira maki egapi-ragerato. 9}Rauvagi gekilagiato mulinai, Petero ekuliitito, ekilato, “Walakavaku maparami, gomi ripami, rauvagi-vegata gomi aomi na Palagu na au egapi-itikuto, ati Iuda talimara geria Vali Namana pana kilagia, pe ira maki pia kamonagi e pia vega-taunatauna. j8MNe apostolo e ekalesia gegita-tagoawai talimara getanu-kouto, voverenagi gevega-vetovoato. N7Na Parisea golea na Iesu gekamonagi-veniawai talimara reketa geruga-itito, gekilato, “Ati Iuda talimara maki tauniparara kopira pia voro-vagira, e pio vaikilara, Mose gena rova pia kwalanaa.” H6 Ierusalemai gekwarato aonai, ekalesia talimara, apostolo, e ekalesia gegita-tagoawai talimara na gegapi-ragerato. Ne Palagu na ira geriana rakagau ekalato gaura maparara geria gekilagirato. 5Ira rupu na getugurato. Foenikia e Samaria tanora aora na gelaka-vanagito aonai vonai walakava geria gevaravarato, rakagau gaurai ati Iuda talimara Palagu genai gevetugamagi-waito. Walakava maparara na vovali gekamonagiato aonai, maparara geverere-rakavato. 4yVokila galamanai, Paulo e Banabas ira ria veitu kamu vagi gekalaato. Gaura pakurai Paulo e Banabas e Antioka ekalesia talimara reketa gevirigirato, Ierusalemai pia verage, apostolo e ekalesia gevaiawai talimara geriai vokila piave verenagi-agia. 3 Marumaru reketa Iudea na Antiokai geverigoto, ne walakava kamonagi aonai talimara gevega-riparato, negetiwato, “Gomi ati gelegele vevega-maguli pio gapia, pene melo tauniparara kopira vorovagira kalana Mose gena rovai ekilagiana gauna ati pio kwalanaa genai.” N2Vonai Iesu gekwalanaawai talimara ria taura ruala getalu-rauto.m1SAntiokai gekwarato aonai ekalesia talimara gevega-tanu-kourato, ne Palagu na ira geriana rakagau ekalarato gaura maparara, rakavetaina ia na ati Iuda talimara geria kamonagi vanagina ekala-pakaato valira, geria ekilagito. i0KAtalia na poti na gewaikule-waito Antiokai. Vonai geria evanelia lakalakana rogotina gere tinaa aonai, walakava na Palagu gena vega-nama aonai getao-kaurato, einagulu pia kalaa ulanana. Inaguluna ewagumona pege vega-aikia. \/1Peka vanuganai Velekou gena kila gevopatagiato mulinai, Atalia vanuganai geagoto. U.#Pisidia tanona na gelaka-vanagito mulinai Pamfilia tanonai gekwarato. N-Taura ruala na rupu kwapurakwapurai vekuneagi talimara gevega-rugarato. E taura ruala gevokato e gerapalito mulinai, Velekou gimanai getao-kaurato. Voo ira na gekamonagi-veniawai Velekouna genai. M,Ira na Iesu gekwalanaawai talimara gevega-tiligarato e gelaunagirato geria kamonagi pia gapi-gaugaura. E gekilato, “Ita vitiviti vogo pita rawalira vou Palagu gena Basileiai pita laka-toga.” H+ Paulo e Banabas na Derebe ai Vali Namana gevopatagiato, ne taunilimalima gutuma Iesu gekwalanaana talimarai gegapi-togarato. Ne magewaikule-waito Listera, e Ikonia, e Pisidia Antiokai. <*qNa Iesu gekwalanaawai talimara na geruga-gegelagiato aonai erugaitito, ne vanuga kamuna aonai elakatoga-waito. Amoamo Banabas goti Derebe ai geagoto. Siria Antiokana gewaikuleto U)#Iuda talimara reketa Antioka e Ikonia na gevogomaito, e votalima ira kavarai gegapi-vanagirato. Gaurai Paulo vatu na gevaleato ne gerolo-atiato vanuga mulinai. Ira getugamagito ia warau ekwaregato. -(SVovetaina gevaikilarato, na votaunilimalima gutuma kamu ira taura ruala geriai vega-nama kalara ia kalara vou negetiwato, kila-waira taura ruala geriai gegaokato. q'[Na gau namara ekalarana geriana, ia matotauna vanagivanagi evevega-taunataunana: Ia na gura kupa na evenimina e varovaro gaura geria toma rorirorirai evenimina. Ia na ganigani vogovagi evenimina e aomi verere na evega-vonurana.” m&SKunenai ia na pete maparara egita-guilagirato, matotaura geria ririwa raupararai pia laka ulanana. I% Negetiwato, “Rakagau gaurai gomi nevetaina gokalana? Ai maki talimamo gomi vetaimi! Ai na Vali Namana gomi gemi ai gavogomai-agiana, gomi gavaikilamina, ati ganira gaura pio raokwanira, ne Palagu Magulina genai pio laka-waikule-wai nagatina. Ia na kupa, tanopara, rawapara, e getalu-agirana gaura maparara ekalarato. )$KNa apostolo ruala Banabas e Paulo na gekamonagirato, rakagau pia kalaa negetiwato aonai, geria rapuga geralerato, ne gutuma aorai geraka-kogokogo-togato. g#G Dios gena Rupu Veaga velena gena rupu vanuga kamuna mulinai. Ia na polomakau e tiare vanuga kanana vanaginai eago-agirato, kwalana taunilimalima gutuma ria geririwato, apostolo geriai vega-nama kalara pia kalara ulanana. q"[ Ira na Banabas arana Dios negetiwato, e Paulo arana Hemes negetiwato, kwalana Paulo ekilakila-vogowai. A!{ Taunilimalima gutuma na Paulo na rakagau ekalaato gauna gegitaato aonai, geria Likaonia karonai gekeato, negetiwato, “Palagu taunilimalimai pege ago, pegema rigo ita gerai!” [ / ne ekila-paralato, netiwato, “Ono rugaiti ono ruga.” Ne epuriitito, elakato.   Votalima ekamonagiwai Paulo evopatawai aonai. Paulo na egita-kalakalaato, ne eripato ia gena kamonagi na pene vega-namaa ripa, W'Listerai talima ta etaluwai; ia ewalato gagena rakava, pe ati elakawai. ?yVonai Vali Namana gevopatagiawai. Listera e Derebe ai +ONa Paulo e Banabas na vonavuga geripaato, gaurai Likaonia tanonai vanuga kamura ruala Listera e Derebe, e lagara tanorai gekali-agoto e lagara vanugara reketai. #?Gaurai ati Iuda talimara e Iuda talimara mageria vekuneagi taura ria gekila-koukouto, geririwato apostolo pia vega-vitivitira e vatu na pia vatu-matera. ykNa vanuga kamuna talimara geveware-kavalugato, reketa Iuda talimara ria gekauto, reketa apostolo talimara ria. c?Paulo e Banabas vonai getalu-rauto. Makwalimura na Velekou gena vega-nama kilana gekilagiawai. Velekou na geria kila evega-taunataunarato tiavu evenirato, vegailia irau vagira e nugapalevagi kalara kamura gekalarato. 0YNa Iuda talimara ati geririwato Iesu pia vega-taunataunaa, talima reketa na ati Iuda talimara gekaro-iluilurato, ne walakava kamonagi aonai talimara geao-rakavarato. D Ikoniai Paulo e Banabas taura ruala Iuda talimara geria rupu ai gekalawai vetaina gelaka-togato, ne gevopatato. Geria vopata na Iuda e Grik talimara gutuma kamu vagi gevega-taunataunato. a; 4Iesu gekwalanaawai talimara Antiokai verere e Veaga Palaguna na gevonuvonu-rageto. 3Taura ruala na gagera kavura gekwarakwara-vagirato, ira geria kila-pelegovo vega-taunataunara ulanana, ne Ikoniai geagoto. wg 2Na Iuda talimara ati Iuda garera, raki kamura gegapirawai e Palagu gekwalanaawai garera, e vanuga kamunai vegitatago taura, aora geganirato. Ne ira na vevega-vitiviti gevega-walaato Paulo e Banabas geriai, e geria kapu na gegui-atirato. D 1Velekou gena kila vokapu maparana aonai eraka-lovolovoto. L 0Ati Iuda talimara na vokila gekamonagiato aonai, geverereto e Velekou gena kila gevega-rageato; e Palagu na evirigirato maguli vanagivanagi pia gapia talimara maparara gevega-taunataunato. b= /Kwalana Velekou na evetaina evega-nagimaito, netiwato,‘Au na gomi ataomito
ati Iuda talimara geria maekai pio ago,
pe vevega-maguli pio lakagia tanoparai
getaluna talimara maparara geriai.’ ” _7 .Na Paulo e Banabas makwalimura na gevega-gelerato, negetiwato, “Palagu gena ririwa vetainai ia gena kila ai na gomi paia vara-kunemi. Na gomi na ati gogapi-rageana, voanana gomi matotaumi na govega-taunataunaana, gomi ati gelegele maguli vanagivanagi pio vaia. Gaura pakunai, ai na gomi garaokwanimina, e ati Iuda talimara geriai gaagona. $A -Iuda talimara na vogutuma gegitarato aonai, gemunemune-rakavato; gaurai Paulo na rakagau ekilagirawai kilara ira na gekilagi-piatogarato e gekogo-agiato.  ,Tapati vega-rualanai, roli kianamo vanuga kamuna talimara maparara na Velekou gena kila kamonagina ulanana gelaka-koukouto.  % +Taunilimalima tanukou na gelaka-lovolovoto mulinai, Iuda talimara gutuma, e ati Iuda talimara, Palagu gekwalanaawai talimara, gutuma maki Paulo e Banabas mulira na geagoto. Taura ruala na gevaikilarato e gevega-tiligarato, Palagu gena vega-nama aonai pia ruga-gaugau. 9 *Paulo e Banabas rupu na gelaka-rigowai aonai, taunilimalima na genogirato, wailara Tapatinai mapia waikule, pe vokila reketa geria mapia kilagi. l Q )‘Gomi veveagoloka talimami iogitaa!Nugami ia pale-vagi, ne iokwarega!Kwalana gemi maguli tomarai
au na kala ta pana kalaa,
lewana taa na gemi pene kilagi-namanamaa,
na ati pio vega-taunataunaa!’ ” r ] (Rogomi pio vetole, pe peroveta talimara na gekilagirato gaura, gemi ai ragaina pia wala; gekilato, @ y 'Mose gena rova na gomi gemi rakava ati pene luga-vagira ripa, a Iesu na ia gevega-taunataunaana talimara maparara geria rakava eluga-vagirana, kala rorirori talimarai evega-agorana.  &Gaura pakurai, walakavaku maparami, au aririwana pio ripa, ai Iesu pakunai rakava tugamagi-piatogara valina gomi gemi gavali-piagiana. b= %Na Iesu, Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana, tauniparana ati eporagato.  $Davida gena gulu ai Palagu gena vetugunagi eago-veniawai aonai ekwaregato, ne tenena lagarai getoleato, e tauniparana eporagato. ~u #E Salamo ta aonai maekilana,‘Goi gemu talima veagana ati pene poraga,
kwalana ati pene wala notiwato.’ yk "Palagu na taunatauna kwarega na evega-kuliiti-waiato e ati mapene waikule kalai, ne pene poraga. Palagu na evetaina ekilagiato, netiwato,‘Davida gena akilagi-gavurato,
vevega-nama veagara e taunataunara
gomi pana venimi.’ nU !Vokilagavu Palagu na ita, ita tupura, gera evega-taunataunaato, voia na Iesu kwarega na evega-kuliiti-waiato pakunai. Salamo vega-rualanai etaloato gelegelenai, netina,‘Goi au Natuku;
etoma au goi Tamamu ai paago.’ eC E Palagu na ita tenera rakagau ekilagavu-venirato Valina Namana gomi gavega-ripamina. # ia ria Galileia na Ierusalemai geagowai talimara na toma vogo gegitaato. E ia ewagumona Isaraela talimara geriai Iesu gekilagi-matagaiana. 9m Na Palagu na kwarega na maevega-kuliiti-waiato, 3 Puka Veaga aonai ia gekilagiato kilara maparara gekalarato mulinai, satauro kukuna na gegapi-rigoato, ne vatu gekoloato kovogana kalanai getaoato. i~K Pa, vagi-kwaregana ganina ati gerawaliato, na Pilato genogiato, pene vagi-kwaregaa negetiwato. }3 Ierusalema talimara mageria vele ria Iesu ati gegitailiaato, eIesu, peroveta talimara geria kila Tapati mapararai geagirawai, na ati getugamagi-ilurato. Vovetaina gaurai ira na Iesu vagi-kwaregana kilana gekilagiato aonai, peroveta talimara geria kila gevega-taunataunarato. |5 Walakavaku, Aperaamo petena, e gomi ati Iuda talimara nuganugarai Palagu kalina na gokalina talimami: Evevega-maguli kilana ita gera etuguato. { Ioane na gena inagulu roli evega-aikiato aonai, taunilimalima evaikilarato, netiwato, ‘Gomi gotugamagina au rai? Au ati gomi na goalo-tagoana talimana. Na iogita! Ia au muliku na evogomaina, e au ati gelegele ia gagena tamakara pana gaivagira.’ 0zY Iesu rogotina ere inagulu aonai, Ioane na Isaraela talimara maparara evopata-venirato, evaikilarato, geria rakava geriana pia vevega-vua, ne bapatiso pia gapia. y/ Palaguna kilagavu gelegelenai, Davida petena na, Isaraela talimara geria vevega-maguli talimana ema tugu-rigoato. Vovevega-maguli talimana Iesu. :xm Saulo king rakina na egaivagiato mulinai, Palagu na Davida egapiato, Isaraela geria king ai evega-agoato. Palagu na Davida evetaina ekilagi-matagaiato, netiwato, ‘Au na Davida, Iese natuna, parawalia, ia au nugaku na eririwaveni-rakavaana talimana. Ia na au geku ririwa kalara maparara pene kalara.’ Hw  E geria vele pa king ta pia gapia-noginogina gekalaato gaurana Palagu na Saulo evenirato. Ia Kisi natuna, Peniamina gena kwalu talimana. Saulo na rigolo gagala vativati (40) egita-tagorato. Nv Vogaura maparara rigolo tinavu vativati e gagala imaima (450) vetaira aonai gewalato. Voia mulinai ia na veagirori talimara evenirato, pene ago peroveta talimana Samuela gena vegitatago laganina. !u; Ia na Kanaana tanonai pete taulatoi kwapuna talimara eporo-mourato. E geria tano egapiato, Isaraela talimara evenirato e geria tanoparai evega-agoato. Ot e rigolo gagala vativati (40) vetaina tanoleanai ira egita-tagorato. @sy E Isaraela talimara geria Palagu na ai tenemai evirigirato, e ia na evega-gutumarato, Aikupito tanonai getaluwai aonai. Palagu gena tiavu kamuna na Aikupito tanona na evaipiatirato, (rI Paulo ekuliitito, gimana na elao-talirato, ne ekilato, “Isaraela taumi e ati Iuda talimara nuganugarai Palagu kalina na gokalina talimami, iokamonagi! zqm Mose gena rova e peroveta talimara geria talotalo geagirato mulinai, rupu gitatagona talimara na ira ruala genogirato, negetiwato, “Walakava, pene magemi vevega-kwalimu kilara etaunilimalima geriai genai ai gaririwana, geria iokilagi.” p Peka na gagera na Antiokai geagoto. Antioka Pisidia tanonai. Tapati ai Iuda talimara geria rupu ai gelaka-togato, ne getanu-talito. :om Paulo mataukavana ria Papos geraokwaniato, poti na Pekai geagoto. Peka Pamfilia aonai. Pekai Ioane Mareko na Paulo e Banabas eraokwanirato, ia Ierusalemai ewaikule-waito. $nA Vovele na rakagau ewalato gauna egitaato aonai, Velekou evega-taunataunaato. E evevega-kalito Velekou gena vevega-ripa kilarai. Antioka vanugana Pisidiai m+ Ono kamonagi! Ewagumona Velekou gena tiavu goi gemu ai pene matanai, matamu pene kele, e lagani maekana ati pono gitaa pene ago, toma ta.” Ati lovana Elima mukuna na matana egapi-gavuato, ne elaka-gegelagi-gegelagito, gena ririwa taa na gimanai pene gapi, e pene vaia. wlg Ne ekilato, “Goi Tiapolo natuna, e kala rorirorira maparara goi na ovetali-venirana! Goi opa e rakava maparara na ovonuto. Velekou gena kala rorirorira opakauai pono vega-agora ularana ovegovana. Vokala arigi toma vou pono vega-aikia? ak; Ne Saulo, arana ta Paulo, Veaga Palaguna na evega-vonuato, ne Elima egita-kalakalaato. j+ Na vowara talimana Elima, (Ba-Iesu arana ta Elima), na geria kila ekilagi-piatogarato, gena ririwa vele na Iesu ragaina pene vega-taunataunaa. Hi  E Ba-Iesu maki vomou velena, e aoneka rakavarakava talimana arana Serekias Paulo gatana. Vovele na Banabas e Saulo ekearato ia wailanai, kwalana gena ririwa Palagu gena kila pene kamonagia. 9hk Taura ruala Saipras mouna aonana gelaka-vanagiato, geagoto Papos vanuganai gevekwarato. Vonai Iuda geria wara e peroveta opakau talimana ta arana Ba-Iesu geve rawaliato. 0gY Banabas e Saulo Salami ai gekwarato aonai, Palagu gena kila Iuda talimara geria rupu reketai gevopatagiato. Ioane Mareko maki ira ria, ira taura ruala eveakavarawai. 7fg Veaga Palaguna na Banabas e Saulo etugurato, ne taura ruala kone vanugana Seleusiai geverigoto. Seleusia na taura ruala poti ai gerageto, ne Saipras mounai gevanagito. heI Ira gevokato e gerapalito mulinai, gimara ira atarai getao-kaurato, ne getugurato. Saipras ai Zd- Ira na Velekou gealiruputali-veniawai e gevokawai aonai, Veaga Palaguna na evaikilarato, netiwato, “Banabas e Saulo au geku pio gapi-gerevagira, kwalana au na pakeara, geku inagulu ta pia kalaa ulanana.” Ic  Antioka ekalesiana aonai peroveta talimara e vevega-ripa talimara reketa. Araria Banabas; Simeona, arana ta Nika; Lusias, Kureni talimana; Manaen, ia Kavana Heroda goti gekamu-kouto; e Saulo. bw Banabas e Saulo geria inagulu gevega-guguluato ne Ierusalema na gewaikuleto; Ioane Mareko maki gevaikauato.Ba Na Palagu gena kila vou ekamuto e eraka-lovolovoto. #`? Voorai Velekou gena aneru taa na Heroda ekwariato, kwalana ia na vokila ekamonagirato gaurai, Palagu ati evega-rageato. Ia vuo na geganiato, ekwaregato. l_Q Na taunilimalima gevevega-kalito, negetiwato, “E palagu ta karona, ati taunilimalima karona.” ^' Gaurai ekilagi-maavuato tomanai Heroda na gena vele rapugana erogagiato, ne gena teronai eve tanukauto vou, taunilimalima evaikilarato. ] Heroda na Taia e Sidona talimara eparu-veni-rakavarato; gaura pakurai Taia e Sidona talimara gekila-koukouto, Heroda geve gitaato. Na kune, Blasto, Heroda gena maitu-kovogana gitatagona talimana goti vegata roe voa gevega-maranaato, e ira kavarai roe waekauto. Voia mulinai geagoto, Heroda genai maino geve nogiato, kwalana ira geria tanopara ganiganina Herodana tanoparai gegapiwai. \5 Heroda na kapu maparana etavu-namanamaato, na Petero ati erawaliato. Ne Petero gegita-tagoato talimara eveakotarato mulinai, gena vetali talimara evaikilarato piave vagi-kwaregara. Voia mulinai Heroda na Iudea eraokwaniato, Kaisareai toma reketa eve taluto. Heroda ekwaregato [ Amoamo, vetali talimara nuganugarai aovoaovo kamu vagi ewalato; geverenagi-verenagito, negetiwato, “Petero raka pekala-tiwa?” ~Zu Petero gimanai elao-wairato ragai pia kilakila, na Velekou na tipura numana na raka evaiati-tiwaato gauna geria ekilagiato. Ia na evaikilarato, netiwato, “Teimiti e walakava maparara geria evali pio piaa.” Ne ia elakato kapu taai maeagoto. Y  Na Petero roe waekoekoe-vigiragewai. Ne geagoto, vanagi geve kala-pakaato aonai Petero gegitaato, gevevega-kali-rakavato. :Xm Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Goi pekawamu pa!” Na ia evigiragewai, netiiwai, “Taunatauna, Petero muli ai eruga-tagona.” Ne ira gekilato, “Nema ia gena aneru!” :Wm Na ia na Petero karona ekamonagi-iliaato, ne verere na evega-vonuato, gaurai vanagi ati ekala-pakaato, na ia eraka-waikuleto, eve vaikilarato, Petero muli ai eruga-tagona voa. tVa Petero numa mulina vanaginai ekoekoeto, ne vetugunagi vavinena ta arana Roda eagoto, eneve gitaa ulanana. !U; Vokala etugamagi-kalakalaato, ne Maria gena numai eagoto. Maria Ioane Mareko tinana. Vonuma aonai taunilimalima gutuma getanu-kouto, gerapaliwai. }Ts Vonai vou Petero eripato ia genai rakagau ewalato, ne ekilato, “Au ewagumona taunatauna pama ripa, Velekou na gena aneru petugua Heroda gimana na, e Iuda talimara na au geku ai rakagau pia kalaa negetiiwai genana pema vega-maguliku.” JS  Vanagi gitatagona talimara gerugato kapuna ta gelaka-vanagiato, e vega-rualana gelaka-vanagiato, geagoto pene ago, auri vanaginai geve kwarato. Vovanuga kamuna lakapiatina vanagina. Vovanagi matotauna ira geria evekala-pakato, ne gelaka-piatito. Raupara na gevelaka-rigowai aonai, veganamo aneru na Petero eraokwaniato. 2R] Petero ia mulinai elakato pene ago, tipura numana na elakatito. Na ia ati ripana, voaneru na rakagau ekalaawai taunatauna. Ia matapolu ekilato emata-vanagina netiiwai. LQ Ne aneru na evaikilaato, netiwato, “Gemu pae kopina ono kala-kaua? E gemu tamaka ono kalara.” Ne Petero na ekalarato. Aneru maekilato, “Gemu kota ono rogagia, au muliku na ono vogomai.” P  Ne Velekou gena aneru ta ematagaito, Petero laganai eruga-talito, e maeka ta tipura numana aonai ewae-taliato. Voaneru na Petero pagana eraka-valeato, ne evago-keroato, evaikilaato, “Vega-veleke, ono kuliiti!” Ne teini Petero gimana na geketo-vagito. XO) Pogi, pene lagania Heroda na taunilimalima wailarai Petero pene vaiatia, Petero teini na geligoligoato, ne vetali talimara ruala nuganugarai emaituto, e vetali talimara na maki vanagi gegita-tagoawai. N+ Gaura pakurai Petero tipura numanai gegita-tagoawai, na ekalesia Palagu genai gerapali-veaoleawai Petero gena. Aneru na Petero evega-maguliato ~Mu Petero egapiato, ne tipura numanai etaoato. Vonai vetali talimara gagalana taula toitoi (16) etaorato, vativatira evega-rugarato Petero pia gita-tagoa. Heroda gena ririwa Pasova mulinai vou, taunilimalima wailarai pene vaiatia e pene veakotaa. L- Heroda na Iuda talimara egitarato, vokala geverere-agiato gaurai Petero maki maeve gapiato. Voo ati egorona paraoana velekwana tomarai ewalato. @K{ Teimiti, Ioane kakana, kativa na repana epati-vagiato. iJ M Votomara aorai King Heroda na ekalesia talimara reketa egapirato, pene vega-vitivitira ularana. ~Iu Vokala gekalagiato, Banabas e Saulo geriai geria moni getugukauto, rupu gitatagona talimara pia venira ulanana.3H_ Iesu gekwalanaawai talimara na geririwaato, ira kwapurakwapura geria rawali gelegelenai walakavara Iudeai geria wareware gaura reketa pia tugura, pia veakavara ularana. \G1 Ta ira aorai arana Akapas. Akapas ekuliitito, Veaga Palaguna na evega-ripaato gelegelenai tanopara maparanai roge kamuna pene wala valina epia-kuneato. Voroge kamuna Klaudias gena vegitatago laganinai ewalato. RF Votoma peroveta talimara reketa Ierusalema na Antiokai geverigoto. iEK Erawaliato, ne Antiokai evaiagoato. Vonai rigolo kwapuna, taura ruala ekalesia ria getanu-kouwai e taunilimalima gutuma para gevega-riparawai. Iesu gekwalanaawai talimara Antioka vanuganai vou gekilagirato “Christian”. ;Dq Ne Banabas Taso ai eagoto, Saulo tavutavuna. C Banabas talima namana, Veaga Palaguna e kamonagina evonuto. E taunilimalima gutuma para Velekou gena taunilimalimai geagoto. :Bm Ia Antiokai ekwarato, Palagu gena vega-nama taunilimalima geriai egitaato aonai, everere-gaokato. Maparara evega-nagirato, rorirori ai Velekou pia kwalanaa maaora maparara na. cA? Ierusalema ekalesiara na evali gekamonagiato, ne ira na Banabas Antiokai getuguato. z@m Velekou tiavuna ira geriai, gaurai taunilimalima gutuma para Velekou gevega-taunataunaato e gevetugamagi-waito. 0?Y Na vega-taunatauna talimara reketa, Saipras e Kureni talimara Antiokai geagoto, Grik talimara geriai maki vali geve piato, Iesu Velekou Valina Namana gevopatagiawai. > Setepano ekwaregato aonai, ekalesia vega-vitivitina e vagivagina ewalato, ne vega-taunatauna talimara gevega-raka-lovolovorato. Ira reketa geagoto pene ago Foenikia, Saipras e Antiokai geve kwarato. Vonai Iuda talimara geriaimo Iesu valina gevopatagiawai. = Ira na vokila gekamonagiato aonai, geria kila paruparu gevega-aikiato, ne Palagu gevega-rageato, negetiwato, “Navou ati Iuda talimara maki Palagu na vetugamagiwai rauparana pevega-gitara, maguli pia gapia ulanana.” Ekalesia evetinato Antiokai R< Pene Palagu na vovega-nama kwapunamo, ita Velekou Iesu Keriso tavega-taunataunaato gaurai evenirato vega-namana, ati Iuda talimara maki evenirato genai, au rai gaurai, au na Palagu pana kila-waia?” ;7 Ne Velekou na rakagau ekilagiato gauna atugamagi-rawaliato, netiwato, ‘Ioane nanu na evebapatisowai, na gomi Veaga Palaguna na pene bapatisomi.’ :{ Au na kila warau atinaato aonai, Veaga Palaguna emarigoto ira atarai, Pentekoste tomanai ita atarai emarigoto vetaina. 9 Ia na kila reketa gemu pene kilagira, ne vokila geriana Palagu na goi e gemu numa talimara maparara pene vega-magulimi.’ :8m Ia na gema ekilagiato, raka aneru ta ia gena numai ematagaito egitaato, e evaikilaato, netiwato, ‘Iopai ono vetugu, Simona, ia arana ta Petero, piave vaikilaa, pene vogomai. ;7o Ne Veaga Palaguna na evaikilakuto, ira ria paia ago, ragai pana veituveitu. E walakava taula toitoi maki au ria Kaisareai gaagoto, maparamai Korenelio gena numai galaka-togato. p6Y Voora kianai talima toitoi au ataluwai numanai gekwarato. Ira Kaisarea na getugurato au geku ai. S5 Vega-toitoi vovetaina ewalato, ne gaura maparara kupai maegapi-ragerato. o4W Vokaro kupa na maekila-waito, netiwato, ‘Palagu na ealevarato gaura rakavara ragai pono kilagi.’ 3 Na au akilato, ‘Velekou, aikina ragaina vagi, rakava e ati kala vealeva gaura ta au muruku na rogotina gelaka-toga.’ _27 Ne karo ta akamonagiato, netiwato, ‘Petero, ono kuliiti, ono vagira ono ganira!’ 41a Apoe-rigoto aonai maguli gaura irauirau, tanoparai gageria vativati na gelakana ramaramara, e urai getaluna ramaramara, gealana gaura, e kupai gelovona manura agitarato. N0 “Au Iopa vanugana kamunai arapaliwai aonai amata-vanagito. Apoeto, gau ta rapuga kamuna vetaina, riki kava vativati, kupa na emarigowai, noowane gema tugu-rigoawai, wailaku ai ema vetao-talito. h/I Ne Petero na vali maparana geria epiaato, raka evetina-tiwato pene ago ikanai. Netiwato, . negetiwato, “Goi taunipara kopira ati gevoro-vagirana ati Iuda talimara geria numai olaka-togato, e ira ria goganigani-kouto!” -+ Na Petero Ierusalemai everageto aonai, Iesu gevega-taunataunaawai talimara, na tauniparara kopira gevoro-vagirato gaura, na gegao-piatogarato, ,  Apostolo e walakava Iudea kapura mapararai gekamonagito, ati Iuda talimara na maki Palagu gena kila warau gegapi-rageato. + 0Gaura pakurai ia na evaikilarato, Iesu Keriso aranai pia bapatisora. Ne ira na Petero genogiato, toma reketa ira ria mapia talu vou.*) /etaunilimalima na Veaga Palaguna warau pege gapia, ita na tagapiato vetaina. Gaurana, nanuna bapatiso pia gapia gauna rai na pene kila-waira? e)C .Kwalana gekamonagirato karo iraurai gekilawai, e Palagu gevega-rageato. Ne Petero ekilato, F( -Iuda talimara Iesu gevega-taunataunaawai e Petero ria Iopa na gevogomaito talimara gevevega-kalito, kwalana Palagu na Veaga Palaguna ati Iuda talimara maki evenirato atarai epopo-rigoato. ' ,Petero roe waekilakilawai aonai, Palagu gena kila gekamonagiawai talimara maparara atarai Veaga Palaguna emarigoto. g&G +Peroveta talimara maparara na ia gekilagi-matagaiawai, negetiiwai, ia pia vega-taunataunaa talimara maparara ia arana tiavunai Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara.” Ati Iuda talimara Veaga Palaguna gegapiato 9%k *Ia na evega-nagimaito, taunilimalima geria paia vopata e paia kilagi-matagaia, ia Palagu na egapi-itiato, maguli talimara e kwarega talimara geria veagirori talimanai eagoto. ]$3 )Ia taunilimalima maparara na ati gegitaato, na gevega-taunataunaana talimara, Palagu na evirigi-kunerato talimara namo gegitaato. Votalima ai ea. Ia ekuliiti-waito mulinai, ai ia ria gagani-kouto e ganiu-kouto. j#M (Na Palagu na toma vega-toitoinai (3) evega-kuliiti-waiato e evega-matagaiato pia gitaa ulanana. "3 'Ai ia na Iuda e Ierusalema tanorai ekalarawai gaura maparara gavega-taunataunarana talimara. Ia satauro ai genaero-kauato aonai gevega-kwaregaato. ! &Iesu, Nasareta talimana valina, gomi ripami, Palagu na Veaga Palaguna e tiavu ia atanai rakavetaina epopo-rigoato. Ia kapu mapararai eagoto, kala namara ekalarawai, e Tiapolo gena tiavu na egapirato talimara maparara evega-magulirawai, kwalana Palagu ia ria. r ] %Gomi ripami Iudea aonai rakagau ewalato, Galileia na evetinato. Ioane na bapatiso evopatagiato mulinai. 2] $Palagu na Isaraela talimara geria ai etugu-maiato valina ea, vomaino valina Iesu Keriso genana maino valina namana epiaawai. Iesu Keriso talima maparara geria Velekou. pY #Pete maparara aorai rai ia kalina na ekalina, e kala rorirori ekalana talimanamo ia na egapi-rageana. ! "Ne Petero gena kila etinaato, netiwato, “Au ewagumona pama ripa rorirori, Palagu na taunilimalima maparara egapirage-gelegelerana. oW !Gaura pakurai veganamo avetugu-agimuto, nonamana, goi kala nama taumu, kwalana povogomai gaurai. Ewagumona ai maparamai Palagu wailanai ea, pe Velekou na pevaikilamu kilara maparara paia kamonagira ulanana.” Petero gena vopata <q Iopai ono vetugu, Simona, ia arana gekeana Petero negetina, piave vaikilaa, pe pene vogomai. Ia Simona, polomakau kopira einagulu-agirana talimana gena numai etaluna kone ai.’  ne ekilato, ‘Korenelio! Palagu na gemu rapali pekamonagia e veveakava kalara ati geria e ati garia talimara geriai etugamagirato. |q Korenelio na netiwato, “Toma vativati warau pege aiki, au geku numai arapaliwai ora gauna 3 koloko lavilavi kavanai, ewagumona ora gauna vetaina. Aikina, na rapuga kulokulo iwavagina na everapugato talimana ta wailaku ai eruga-talito,  Gaura pakurai pogo keagi-kauku genai tipo pavogomai ati pakaroverave. Gaurai ana renagimi, au rakagau gaurai pogo keagi-kauku?” 1 Ne ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi matotaumi maki ripami vealeva, ai gema rova ekilana, Iuda talimana ta ati Iuda talimana ta goti ati pia tanu-kou e ati pene wariwaria maki, rova. Na Palagu na pevega-gitaku, au na talima ta ati pana kilagia ia rakava pa ati vealeva.  Numa aonai gelaka-togawai aonai, Petero na Korenelio evega-vegupuawai. Numa aonai taunilimalima gutuma tanukou-tago erawalirato. b= Na Petero na evega-rugaitiato, evaikilaato, “Ono kuliiti, au maki taunilimalimamo.” uc Petero elaka-togato aonai, Korenelio na erawaliato, ne gagena kwalanai etiu-talito e ealiruputali-veniato. 0Y Ira geagoto, raupara kapanai geve maituto, elaganiato vou Kaisareai gekwarato. Korenelio na ira ealo-tagorawai, gena talima e gatana maki ekea-koukourato gena numai. N Ne Petero na votalima egapi-ragerato gena numai, vonai gemaituto. Petero Korenelio gena numai eagoto Amoamo gekuliitito, Petero ira ria geagoto, e walakavaria reketa Iopa na maki ira gekwarurato. w Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai vetali talimara tinavuna (100) ekune-agirana talimana arana Korenelio na petugumai. Ia kala rorirori e Palagu kalina na ekalina talimana, e Iuda talimara maparara na maki gekuparage-kamuvagiana. Ia Palagu gena aneru taa na evaikilaato, goi pene keagi-kaumu, gena numai pono ago, e goi na rakagau pono kilagira gaura pene kamonagira.” } Petero eraka-rigoto votalima geriai, ne evaikilarato, “Gotavuana talimana au ea. Rakagau gaurai pogo vogomai?” uc Gaurai ono kuliiti, ono verigo, ira ria pio laka. Ragai pono veituveitu, kwalana au na patugura gaurai.” #? Petero vomata-vanagi ganina roe waetugamagi-vetavuawai aonai, Veaga Palaguna na evaikilaato, netiwato, “Ono kamonagi, goi talima toitoi na getavumuna. M~~i}R|}{ZzCy>xxwtvuuQttIssrrqqpwponnHmblkkDjjfihh?gfedcbaa`n_^^Z]]\J[_ZZjYYYXXNW}VVTTS^RR$QPONgMLLoLKpJ#I{HHcGpFEDCC.B[A@??9>^=<Epetoma toma tovotovonai pa Sandei ai galaka-koukouto ganikou paia gania ulanana. Ne Paulo na volavilavi taunilimalima evopata-venirato, pene ago, pogi nugana, kwalana pene lagania ia pene laka gaurai. jpMNa ai Ati Egorona Paraoana Velekwana eaikito mulinai vou, Filipi garaokwaniato. Toma imaima geaikito vou, ira geriai Troas ai gakwarato, gaverawalito. Vonai toma taulatoi kwapuna gataluto. Paulo gena lakalaka ikana Troas ai ;oqIra gelaka-kuneto, Troas ai vou ai geve alomaito. bn=Talima reketa na ia gekwaruato, talimara ea: Sopata Piro, Berea talimana; Aristakas e Sekundo, Tesalonika taura; Gaius, Derebe talimana; Tikikas e Trofimas, Asia taura; e Timoteo. Ira na gekwaruato, Asia ai geagoto. RmVonai uve toitoi etaluto. Poti na Siriai pene ago ulanana egapi-kaviwai aonai ekamonagito, Iuda talimara na ia pia vagia navugana getovoawai. Gaura pakurai Makedonia aonana pene waikule-wai netiwato. lVokapu aora na elaka-vanagiwai aonai, kila vogo ekilagito, taunilimalima evega-tiligarawai. Voanana eagoto pene ago, Grik ai ekwarato. Ck Voaovoaovo aonai gekogowai, gelailaiwai, gauna enotuto mulinai, Paulo na Iesu gekwalanaawai talimara ekea-kourato; ne evega-tiligarato mulinai, evega-nekarato. Ne ia elakato Makedoniai. Oj)Ekila-gatuto mulinai, gegalu-kavito talimara etugu-lovolovorato.6ie(Ewagumona rakagau pewala ganina pia renagira genai, ita pita kepi. Kwalana eveineveine kamuna pata kalaa ati ganina ta, gera galukavi kawa ganina ati pita kilagia ripa.” nhU'Pene goririwana gau ta mapio kilagia genai, rova na evega-taunataunaato tanukounai vou pia kilagia. !g;&Pene Demetrio magena inagulu talimara ria mageria paru talima ta genai, ita magera kavana, gera Kota tomara vekalapaka. Vonai vou pia vega-rorirorira. f5%Etalima na rupu gauna ta ati pege lemaa, e gera palagu garena genai maki kila rakavana ta ati pege kilagia, na gomi na enai pogo vogomai-agikawara. |eq$Talima taa na egaura ati pene kilagi-veavugara ripa. Gaura pakurai ragaina ioveineveine, ragaina iokala-kawakawa. 2d]#Vanuga gena talotalo tauna pa klak votaunilimalima gutuma evega-rawarato, ne netiwato, “Epeso talimami, taunilimalima maparara riparia, Epeso Diana palagu garena kamuna gena rupu gitatagona vanugana, e kupa na vatu veagana Diana gelegelenai gauna eketo-piarigoto gitatagona vanugana maki. $cA"Na gegitailiaato, ia Iuda talimana gaurai, maparara veganamo kila kwapunamo gekeagiwai-keagiwaiawai, negetiiwai, “Epeso palaguna, Diana, goloka-iwa!” ^b5!Iuda talimara na Alesanda vogutuma para aona na getugu-atiato, taunilimalima wailarai eve rugato, Iuda talimara atarai pene kila ulanana. Gaurai Alesanda gimana na taunilimalima elao-talirato ragai pia kilakila. 2a] Votanukou aonai aovoaovo ati keikeina ewalato, kwalana taunilimalima maparara gelailaito gekogoto e gekeakeato. Gelailaiwai e gekeawai aonai, reketa kila reketa gekilagirawai, mareketa kila polura reketa gekilagirawai, kwalana taunilimalima gutuma ati riparia rakagau ulanana gegalu-kavito. x`iAsia velera reketa Paulo gatana. Ira na maki gena kila getuguto, genogiato, moale kapunai ragai pene matagai. _Paulo gena ririwa taunilimalima gutuma para wailarai pene laka-piati, na Iesu gekwalanaawai talimara ati geririwato, ne geruga-gavuato. X^)Ne vogarulugarulu erageto gauna na vovanuga kamuna maparana aovoaovo na eraka-lovaato. E Paulo ria gelakavowai Makedonia talimara ruala, Gaius e Aristakas, gegapirato, ne moalemoale kapunai gerolo-agorato. ]wVokila gekamonagiato aonai, geparu-rakavarakavato, e gekogoto, gekilato, “Epeso palaguna Diana goloka-iwa!” \ E ati ita gera inagulu namana aranamo evega-rakavaana, na palagu garena kamuna, Diana, gena rupu maki ati ganinai pia vega-agoa, e Diana goloka-iwa ati mapia vevato-agia; pa, e palagu garena Asia talimara e tanopara maparana na gealiruputali-veniana.” ['Ewagumona gomi matotaumi na gogitaana e gokamonagiana, etalima Paulo na rakagau ekalaana. Ia ekilana, taunilimalima gimara na gekalarana palagura ati palagu, e ia na taunilimalima gutuma para aora eganirana, evaipakarana, ati Epeso aimo, na Asia tanona maparanai maki. 7ZgGaurai Demetrio na ira maparara, e ira geria inagulu vetaina talimara ekea-koukourato, evaikilarato, netiwato, “Marumaru, gomi ripami ita gera moni einaguluna evogomaina. xYiVonai siliva einagulu-agirawai talimana ta arana Demetrio, ia na palagu garena arana Diana gena rupu kamuna gitagitana gelegelenai rupu girigirira siliva na ekalarawai. Voanana gena inagulu talimara moni polura kamu iwavagi gerawalirato. hXIVotomamo aonai Epeso ai veineveine kamuna ewalato, kwalana Velekou gena Raupara pakunai. W{Gaurana Timoteo e Erastas, ia geveakavaawai talimara ruala, Makedoniai etugurato, a ia Asia tanonai kiata etalu-rauto. ,VQVogaura mulirai Paulo aonai etugamagito, Makedonia e Akaia tanora na pene vanagi Ierusalemai. Ekilato, “Voanana pana ago mulinai, Roma maki pana gitaa.” UEkala tiavura gewalato geriana Velekou gena kila eraka-lovolovoto, e ekamuto matiavuna. Epeso ai veineveine kamuna ewalato Epeso ai getaluwai talimara, Iuda e Grik talimara maparara, na vovali gekamonagiato aonai, gekali-rakava-rakavato, e Iesu Velekou arana gevega-ragekamuato. DQGaurai palagu rakavana na eporogiato talimana na tauria taulatoi kwapuna ekulu-venirato, e ekwari-korukorurato. Evagi-rakavarato, ne vonuma na gema kaliatito kopira kovagora e maralara. zPmNe toma ta palagu rakavana na evaikilarato, netiwato, “Iesu au ripaku, e Paulo maki ripaku, na gomi raira?” mOSSkeva, Iuda geria Rupu Veaga velena kamuna ta, natuna melora taulatoi kwapuna vovetaina gekalawai. (NI Iuda talimara reketa vonai gelakavowai e palagu rakava gegui-atirawai taura na maki Velekou Iesu arana gevatoato palagu rakavara na geporogirato talimara atarai. Palagu rakavara gevaikilarato, negetiwato, “Paulo na evopatagiana talimana Iesu aranai avaikilamina, iolaka-vagi.” .MU Ia na einagulu-agirawai mukora e eligorawai rapugara viti talimara geriai gegapi-agorawai aonai geria viti genamawai, e palagu rakavara ira geriana gelaka-vagiwai. AL} Palagu na Paulo genana kala irau vagira ekalarato. *KM Rigolo ruala vovetaina ekalato, vovetainai gaurai Asia tanonai getaluwai Iuda talimara e Grik talimara maparara na Palagu gena kila gekamonagiato. Skeva natuna /JW Na taarana aora vekanagavu, gaurai ati gekamonagi-veniato, e taunilimalima gutuma wailarai Velekou gena raupara atanai kila-rakavara gekilagito. Gaura pakurai Paulo na eraokwanirato, Iesu gekwalanaawai talimaramo evaikaurato, ne toma mapararai Tirano gena vevega-ripa numanai evega-riparawai. gIGPaulo vonai etaluto uve toitoi. E vanagivanagi rupu ai elaka-togawai, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), evopatagiawai matiligana e taunilimalima ria na gekilagiawai e aora eganirawai. 3HaTalimara maparara gagalana ruala vetaira. :GmPaulo gimana ira atarai etao-kaurato aonai Veaga Palaguna emarigoto ira atarai. Ne karo irauirau ai gekilato, e Palagu na ira geriai evega-matagairato kilara valira gepiarato. NFVokila gekamonagiato aonai, Velekou Iesu aranai bapatiso gegapiato. MENe Paulo ekilato, “Ioane rakava geriana gevetugamagi-waito talimara ebapatisorato, e Isaraela talimara evaikilarato, ia mulina na pene vogomai talimana pia kamonagi-venia, ia voo Iesu.” DNe Paulo na maerenagirato, netiwato, “Gomi raka bapatiso gogapiato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ioane gena bapatiso.” \C1ne erenagirato, netiwato, “Iesu genai govega-taunataunato aonai, Veaga Palaguna gogapiato pa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Aikina, ai Veaga Palaguna maki etaluna kilana ta rogotina gara kamonagia.” B 5Apolos Korinto ai etaluwai aonai, Paulo kuni kavana na eagoto pene ago Epeso ai eve kwarato. Vonai Iesu gekwalanaawai talimara taarana erawalirato, bA=Kwalana gena kila tiligatiligana na Iuda talimara evega-ketorato taunilimalima gutuma wailarai, Apolos na Puka Veaga na geria evega-taunataunaawai Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna).Q@Ne Apolos eririwato, Akaiai pene ago. Gaura pakurai walakava Epeso ai talimara na geveakavaato, e pepa getaloato Akaiai Iesu gekwalanaawai talimara geriai, genogirato, Apolos eagona aonai pia gapi-ragea. Apolos ekwarato aonai Palagu gena vega-nama genana Palagu gevega-taunataunato talimara veveakava Apolos genana gerawalito. J? Rupu aonai evopatawai matiligana. Vonai Prisila e Akwila na gekamonagiato, ne gevaikauato, ira na talu numanai gevaiagoato, vonai vou Palagu gena raupara taunataunana gevega-ripa-namanamaato. *>MIa Velekou gena raupara gevega-ripaato, ne maaona maparana na Iesu valina epiaato, evevega-ripagi-vealevaato. Gau kwatunamo, ia Ioane gena bapatisomo eripaato. 6=eVoorai Iuda talimana ta arana Apolos, Alesandria ai ewalato talimana, Epeso ai eagoto. Ia gena ripa kamu vagi, kilakilai nama vagi e Puka Veaga maki eripa-vealevaato. /<WToma reketa vonai etaluto mulirai, Galatia e Frikia tanorai eagoto, Iesu gekwalanaawai talimara maparara kapu kwapurakwapurai getaluwai talimara eve veakwalimurato. ;yKaisareai ekwarato aonai, gagena na Ierusalemai everageto, ekalesia ria geve verawalito vou, Antiokai everigoto. 8:iNa evega-nekarawai aonai evetaina evaikilarato, netiwato, “Pene Palagu pene ririwa genai, gomi gemi ai mapana waikule-wai.” Ne poti ai eve ragekauto, Epeso eraokwaniato. g9GIra na genogiato, vonai Iuda talimara ria pia talu vou, na geria noginogi ati egapi-rageato. "8=Epeso ai gekwarato, ne Paulo na Prisila e Akwila vonai eraokwanirato. Ia Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato ne Iuda talimara ria geve kilakilato. 37_Paulo Korinto ai walakava kamonagi aonai taunilimalimara ria toma kiata vogo magetaluto. Voia mulinai eraokwanirato, ne Prisila e Akwila ria poti taa na Siriai geravuto. Kenkrea na rogoti na gere ravu aonai, ia repana geraloato, kwalana gena kilagavu gaokana ta Palagu genai ekalaato gaurai. ,6QIra maparara na rupu kuneagina talimana, Sostene, gegapiato, Kota kapunai ne gekwari-korukoruato. Galio na egitarato na eali-guilagito. Paulo Antiokai ewaikuleto 35aGaurai ia na Kota kapuna na egui-atirato. %4CNa ne veitu e vevega-ripa, e ara, pe matotaumi gemi rova veitura, gaurai matotaumi na pio kala rorirorira. Au evetaira gaura Kotai ati pana kamonagira!” K3Paulo ene kila netiwato aonai, Galio na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Gomi Iuda talimami, pere kala rakavana taai pa kepi kamuna taai pogoro tamania genai para kamonagi-venimi ripa. 2 Gekilato, “Etalima na taunilimalima aora eganirana, e rova na ati ekilagiana rauparanai Palagu pia aliruputali-venia netina.” ~1u Galio ia Akaia tanona kavana na aonai, Iuda talimara gegalu-kouto, Paulo gegapiato, Kota kapunai geago-agiato. 0w Gaura pakurai Paulo vonai etaluto rigolo kwapuna e uve taula toitoi; Palagu gena kila taunilimalima evega-riparawai. /- Kwalana au goi goti gaurai; taa na ati pene wati-venimu e ati pene vega-rakavamu ripa, kwalana au geku taunilimalima gutuma evanuga kamunai.” .  Pogi ta aonai Velekou na Paulo nivi-akau ai evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, murumu ragai pene kapu, pono kila! M-Krispo, rupu kuneagina talimana e gena numa talimara maparara ria Velekou gekamonagi-veniawai. E Korinto talimara gutuma na maki vali gekamonagiato, ne gevega-taunataunaato e bapatiso gegapiato. 1,[Ne vorupu na elaka-piatito, eagoto, ati Iuda talimana ta arana Titio Iusto gena numai. Titio Palagu ealiruputali-veniawai talimana, gena numa rupu lagana kianai. <+qNa Iuda talimara na Paulo gena kila gevega-waiato, ekila ati namara genai gevevega-veitu-agirawai gaurai, Paulo gena rapuga ekwara-lagiato ira wailarai voupe evaikila-gaokarato, netiwato, “Gomi ralami kepina matotaumi atami ai! Au geku ai kepi ta aikina. Ewagumona au aagona ati Iuda talimara geriai.” e*CSila e Timoteo Makedonia na gekwarato aonai, Paulo Palagu gena kila evopatagiawai toma mapararai, Iuda talimara geriai ekila-matagaiawai, Iesu ia taunatauna Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). ) Tapati mapararai Iuda talimara geria rupu ai evopatawai, Iuda e Grik talimara aora ene gapira ulanana. Sila e Timoteo gekwarato (Ia maki Akwila magarawana ria vetaira palai numara getuliwai. Gaura pakurai Paulo vonai ira ria getaluwai e geinagulu-koukouwai. '!Vonai ia na Iuda talimana ta arana Akwila erawaliato. Akwila Pontas ai ewalato. Ia garawana Prisila goti Itali na gekwarato. Ira Italina gevogomaito, kwalana Klaudias na Iuda talimara maparara evaikilarato, Roma pia raokwania. Paulo eagoto ira geriai, eve gitarato. G& Voia mulinai Paulo na Atena eraokwaniato, Korinto ai elakato. M%"Na marumaru kikalua ia genai gelakakauto e Palagu genai gevega-taunataunato. Ira aorai Dionisio, ia Areopakas golonai getanu-kouwai talimana ta, e gare ta arana Damari, e talima reketa maki.-$U!Ne Paulo na votanukou eraokwaniato. %#C Kwarega na kuliitiwai kilana gekamonagiato aonai, reketa na Paulo gemamai-agiato. Reketa gekilato, “Ai gaririwana vovali gema maono kilagi-waia.” y"kKwalana ia na toma ta ekilagi-gavuato, votomai gena gapiiti talimana na tanoparai veagirori pene kalaa marorirorina na. Palagu na votalima evega-taunataunaato taunilimalima maparara wailarai, vegailiana kwarega na evega-kuliiti-waiato.” ?!wKunenai taunilimalima ati geria ripa rorirori gaurai, Palagu na vogaura egita-guilagirato. Na ewagumona ia na taunilimalima maparara kapu mapararai evaikilarana, pia vetugamagiwai.  -Ita Palagu natuna gaurai, ragai pita tugamagi, Palagu kolo, siliva, pa vatu, taunilimalima geria navugai e ripai gekenerato gaura vetaira. A{‘Kwalana ita ia pakunai tamagulina, takalavo-kalavona e roe ata magulina.’ Gemi mari getovona e gegavutinamina taura na gekilagiato vetaina, negetiwato, ‘Ita maki ia natuna.’ )KPalagu na vovetaina ekalaato, kwalana ia pia gita-vetavua ulanana; e pia tavu-tiligatiligaa, ne pia rawalia. Pa, Palagu e ita kwapurakwapura vepakara ati rau. W'Talima kwapuna genana ia na taunilimalima petera maparara evega-walarato, e tanopara maparana pia talu-agia netiwato. Ia matotauna na geria maguli rigolora e geria talu kapura taunatauna enavuga-kunerato. (IIa gau kwautai ati eraputo, pe talima gimara na ia gena ati pia kalaa ripa. Ia matotauna na talima maparara maguli evenirana, agila e gau maparara evenirana. %CTanopara e tanopara aonai gemiana gaura maparara ekalarato Palaguna kupa e tanopara velena. Ia talima gimara na gekalarato rupu veagarai ati etaluna. #Kwalana gemi vanugai alaka-loulouna e gemi aliruputali kapura agitarato aonai au na pata veagana ta agitaato, atanai ekila getaloato, ‘ATI RIPAMAI PALAGUNA GENA.’ Gaura pakurai voati ripami Palaguna, gomi na goaliruputali-veniana eewagumona au na avega-ripamina. 0YNe Paulo na Areopakas tanukouna aona na erugaitito, ne evaikilarato, “Atena talimami! Au na gomi agitamina, gomi gemi palagu geriai goveraramani-taunataunana. OKwalana Atena talimara maparara e irau kapu talimara vonai getaluna inagulu ta ati gekalaawai, na ira geria kala kwapuna toma mapararai tipo vokila valiguramo gekilagirawai e gekamonagi-tagorawai. veGoi na kila taarana okilagirana ai na ati gakamonagirana gaura, gaurai ai gaririwana ganira paia ripara.” T!Ira na Paulo gegapiato, Areopakas golonai geago-agiato, kaonsela getanu-kouwai kapunai. Ne vonai gevaikilaato, negetiwato, “Ai gaririwana aia ripa, evevega-ripa valiguna okalaana erakagau okilagiana? gGVevega-ripa taura iraura, geria golea gekilagirawai Epikurea e Stoiki, na Paulo gerawaliato, ne gevega-veituato. Ira reketa geverenagito, negetiwato, “E muru-papo rakagau ekilagina?” Mareketa gevega-geleto, negetiwato, “Ia ema no palagu iraura ekilagirana.” Ira vovetaina gekilato, kwalana Paulo Iesu e gena kuliitiwai valina evopatagiawai. c?Gaura pakurai ia eagoto Iuda talimara geria rupu ai, Iuda talimara e ati Iuda talimara Palagu gealiruputali-veniawai talimara ria gekilakilato. E toma mapararai maketi ai gelaka-matagaiwai talimara evega-vegupurawai. /Atenai, Paulo na Sila e Timoteo ealo-tagorawai aonai, vovanuga kamuna egitaato kaivakuku na gevega-vonuato. Gaurai ia aona emetau-rakavato. oWPaulo gekwaruato taura na geago-agiato pene ago Atena. Voanana magewaikuleto Bereai. Ira gewaikuleto aonai Paulo gena kila keakau kilana ta maki geago-agiato, ekilato, Sila e Timoteo ia genai pia ago vega-veleke netiwato. Atenai b=Ne Paulo veganamo walakava na kone ai getugu-lakaato; a Sila e Timoteo Bereai getaluto. /W Na Iuda talimara Tesalonikai gekamonagito, Paulo Bereai Palagu gena kila evopatagiawai. Gaurai geagoto, vanuga talimara aora geganirato e gekila-paru-ragerato. $A Iuda talimara gutuma Iesu Keriso gevega-taunataunaato; e Grik garera kamukamura reketa na e Grik marumarura gutuma maki Iesu Keriso gevega-taunataunaato. I  Berea taunilimalima namara, ati Tesalonika talimara vetaira. Ira na Palagu gena kila gekamonagiawai aonai, geririwa-kamuawai. E toma mapararai Puka Veaga aonai Paulo na rakagau ekilagiawai gauna getavuawai. Kwalana geririwawai pia ripa, Paulo na rakagau ekilagiawai kilara taunatauna pa, pia vega-taunataunara ulanana.  3 Epogiato aonai veganamo walakava na Paulo e Sila Bereai geraka-tugu-lakarato. Bereai geve kwarato aonai geagoto, Iuda talimara geria rupu ai. [ / Ne ira na Iason mataukavana ria tipo gevega-painerato ne getugu-lakarato. Bereai g GVanuga talimara e gitatagona talimara na vokila gekamonagiato aonai, geria aovoaovo ekamuto. . Une Iason na gena numai egita-tagorana. Ira na Kaisara gena rova gekilagi-piatogaana, kwalana gekilana, vele kamuna ta moe negetina. Gekilana, vovele arana Iesu.” X )Na ati gerawalirato, gaurai Iason e walakava reketa gevaiagorato, vanuga gitatagona taura wailarai, gekogowai gekilato, “Tanopara mapararai etalima na rakava gevega-walarana, ewagumona enai pege vogomai, V%Na Iuda talimara gemunemuneto, gaurai voivoi kapunai karoverave iwavagi talimara reketa gegapi-koukourato, karoverave goleana ta pia tinaa negetiwato. Gaurai ira na veineveine e galama kamuna vanuga kamuna aonai gekalaato. E Iason gena numa gerageato, Paulo e Sila pia rawalira, pe taunilimalima wailarai pia vaiatira ulanana. ]3Iuda talimara reketa na vokila gevega-taunataunaato, ne Paulo e Sila ria gekwapunato. E Palagu gealiruputali-veniawai Grik talimara gutuma kamu vagi e vanugai geria raki kamu garera gutuma maki ira ria gekauto. kOIra geria ekilagi-vealevaawai, e evega-taunataunaawai, Keriso pene vitiviti e kwarega na mapene kuliiti-wai. E ekilato, “EIesu, valina gomi gemi apiaana talimana, Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna).” Paulo ekalawai vetaina rupu ai elaka-togato. Tapati tomara toitoi aorai, ia taunilimalima ria Puka Veaga kilara gekilagi-kilagirato.  Paulo e Sila na Amfipoli e Apolonia gelaka-vanagiato, pene ago Tesalonikai gekwarato. Iuda talimara geria rupu ta vonai. 0Y(Paulo e Sila na tipura numana geraokwaniato, Lidia gena numai geagoto. Vonai walakava ria geverawalito, ne vevega-tiliga kilara na geveakwalimurato, ne gelakato.7g'Gaurai geagoto, Paulo e Sila genogirato, geria rakava pia tugamagi-piatogara. Ne ira taura ruala tipura numa na getugu-atirato, e genogirato, vovanuga kamuna pia raokwania. '&Ne vetugunagi talimara na vokila Kota gekamonagina talimara gevaikilarato. Ira gekamonagito Paulo e Sila Roma talimara gaurai gekalito. W'%Na Paulo na vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Ai Roma talimamai, na ira na taunilimalima gutuma para wailarai ai tipo gekwari-kawamaito, gema rakava ati getavuato, na tipura numanai gepia-togamaito. Ewagumona veavugai ia tugu-atimai negetina? Aikina kinavagi! Ira matotaura enai pia vogomai, ne ai piama gapi-atimai.” P$Ne tipura numana gitatagona tauna na Paulo evega-ripaato, netiwato, “Kota gekamonagina talimara na kila pege tugua, goi e Sila paia tugu-atimi nepegetiwa. Gaura pakurai iolaka-piati mamainomi.” ~%#Amoamo, Kota gekamonagina talimara na vetugunagi talimara getugurato, negetiwato, “Tipura numanai votalima ruala iove tugu-atira.” M}"Voia mulinai ia na Paulo e Sila gena numai evaiagorato, ne ganigani evenirato, geganito. E ia magena numa talimara ria verere na gevonuto, kwalana ira ewagumona Palagu genai gevega-taunataunana. *|M!Vopogi nugana oranaimo, tipura numana gitatagona talimana na taura ruala evaiagorato, makora eve guligirato, e ia magena numa talimara maparara gebapatisorato. Z{- Ne ira na Velekou gena kila, ia magena numa talimara maparara geria gekilagito. zIra na gevega-geleato, negetiwato, “Iesu Velekou pono kamonagi-venia, ne maguli pono vaia, goi e gemu numa talimara maparara.” xyiNe voanana evaipiatirato e erenagirato, netiwato, “Velemi, au rakagau pana kala vou maguli pana rawalia?” xTipura numana gitatagona talimana kere ekeagito, elaka-togato, mapilupiluna Paulo e Sila gagera kwalarai eveketo-talito. kwONa Paulo na egagata-veniato, netiwato, “Matotaumu ragai ono vevega-rakava! Ai maparamai ea!” gvGTipura numana gitatagona talimana ekeroto, vanagi maparara egitarato vekalapaka. Gena tugamagi tipura talimara maparara gekaliatito netiwato, gaurai gena vetali kativana einu-vagiato, matotauna ene vekwanu-mate netiwato. LuAtilovana tanokepo kamuna ekwarato, tipura numana kwalana maguguluna maki eveakaveakato. Veganamo vanagi maparara gevekala-pakato, e tipura talimara geligorato teinira maparara geveluga-vagito. tPogi nugana Paulo e Sila gerapaliwai e Palagu vega-ragena marira gemarirawai, tipura numana talimara reketa na gekamonagirawai. )sKIa na vovevega-nagi kilana ekamonagiato, ne tipura numana nuga tumakenai epia-togarato. Gagera mara kamura kwatu ruala e metaura vekarawarai geteini-talirato. rGekwari-pilupilurato mulinai, tipura numanai gepia-togarato, e tipura numana gitatagona talimana gevaikilaato, pene gitatago-namanamara. LqTaunilimalima gutuma para ira ria gekauto, Paulo e Sila gekulu-venirato. Ne Kota gekamonagina talimara na Paulo e Sila geria rapuga geralerato, ne vogutuma para gevaikilarato, pia kwarira. )pKE ira na gevevega-ripagirana kalara ita gera rova na ati egapi-ragerana. Ita Roma talimara, ira geria kala ragaina pita gapi-ragera e ati pita kalara ripa.” o%Kota gekamonagina talimara wailarai gevega-rugarato vou gekilato, “E Iuda talimara. Ira na ita gera vanuga kamunai rakava gevega-walaana. 7ngVovavine gitatagona talimara geripato, ira geria moni rawali rauparana eaikito, gaurana ira na Paulo e Sila gegapirato, rova taura geriai maketi kapunai geago-agirato. m{Toma vogo vovetaina ekalawai, pene ago, Paulo eparuto, ne eruga-kuleto, vopalagu rakavana evaikilaato, netiwato, “Iesu Keriso aranai au na avaikilamuna, nevavine genana ono laka-vagi!” Ne veganamo palagu rakavana vovavine genana elaka-vagito. Ul#Vovavine Paulo e ai maparamai mulimai na evogomaito, ekogowai, evetaina ekilawai, “Etalima e Goloka Iwa Palaguna gena vetugunagi talimara! Vevega-maguli raka pio vaitiwaa rauparana valina gepiaana.” 1k[Toma ta rapali kapunai gaagowai aonai, inagulu talimana ati voina vavinena taa na erawalimaito. Ia palagu rakavana taa na eporogiato, e wailai rakagau pia wala gaura ekilagi-matagairawai. Wailai pia wala gaura ekilagi-matagairawai aonai gitatagona talimara geria moni kamu vagi ekalarawai? sj_Ia magena numa talimara ria bapatiso gegapito mulinai, ia na enogimaito, netiwato, “Pene gotugamagina au Velekou genai avega-taunataunana genai, ita ago, pe geku numai pita talu.” Ne, gaurai ia ria gaagoto. Filipi tipura numanai vieVonai ekamonagimaiwai garena ta arana Lidia, Taiatira garena. Ia rapuga voira kamura evoi-agirawai. Ia Palagu ealiruputali-veniawai garena. Ia Velekou na aona ekala-pakaato, ne Paulo na rakagau ekilagiawai ekamonagiato e egapi-rageato. Th! Tapati ai, vanuga kanana vanagina na galaka-piatito, wai ai gaagoto, ai gatugamagito, Iuda talimara geria rapali kapuna ta vonai. Ai gatanu-talito vonai vowai pipinai gatanu-kouto garera gavaikilarato. g1 Voanana kunina gaagoto, Filipi ai gakwarato. Filipi Makedonia tanonai vanuga kamuna tene vanugana, e Roma geria kapu. Vonai toma reketa gataluto. f Gaura pakurai Troas ai poti ai garageto, ne rorirori Samotrake mounai gaagoto. Vonai gamaituto, elaganiato vou Neapoli ai gaagoto. ieK Paulo na vomata-vanagi egitaato mulinai, garaka-gapi-kavito, Makedoniai paia ago ulanana. Kwalana garipato, voo Palagu na ekeamaito, votaunilimalima geriai Vali Namana paia piaa ulanana. Filipi ai -Lidia gena vetugamagiwai d9 Vopogi Paulo emata-vanagito. Ia na Makedonia talimana ta rugatago egitaato, ia enogiawai, netiwato, “Makedoniai ono vogomai, ono mai-veakavamai.” KcGaura pakurai Misia na gevanagito, Troas vanuganai geve kwarato. bMisia tanona vetoganai gekwarato, ne Bitinia tanonai ia laka-toga negetiwato, na Iesu Palaguna ati eririwato ira voanana pia ago. 4aaPaulo mataukavana ria Frikia e Galatia tanora aora na tipo gelaka-vanagito kwalana Veaga Palaguna na ekila-wairato, Asia tanorai Palagu gena kila ragai pia kilagia. ` Ne ekalesia talimara geria kamonagi geveakwalimurato, e toma mapararai ekalesia gegutumawai. Troas ai -Paulo gena mata-vanagi V_%Vanuga rorira na gevanagiwai aonai Ierusalemai getaluwai apostolora e ekalesia kuneagira talimara na gevega-taunataunarato kilara kamonagi talimara geria gekilagirawai, ira na pia kwalanara ulanana. b^=Paulo eririwato Timoteo pene vaikaua, pe ia goti pia laka, gaura pakurai, ia tauniparana kopina evoro-vagiato. Vovetaina ekalato, kwalana vonai getaluwai Iuda talimara maparara riparia, Timoteo tamana Grik talimana. T]!Walakava maparara Listerai e Ikoniai Timoteo talima namanai gekilagiawai. s\ aPaulo voanana evanagito Derebe ai eve kwarato, ne voanana eagoto Listerai eve kwarato. Listerai Iesu gekwalanaawai talimana ta etaluwai, arana Timoteo. Timoteo tinana Iuda garena, ia maki ekamonagiwai garena, na tamana Grik talimana. g[G)Siria e Silisia tanora na gelaka-vanagito, ne ekalesia goleara vonai gevega-tiligarawai.tZa(A Paulo na Sila evirigiato. Walakava na Velekou gena vega-nama vevega-namana gevenirato mulinai gelakato. Y5'Voia galamanai ira taura ruala geveitu-rakavato. Ne taura ruala geveraokwanito. Banabas na Mareko evaiato, poti ai gerageto, ne Saipras ai geagoto. X&Na Paulo ati gena ririwa ia pia vaikaua, kwalana ia na Pamfiliai eraokwanirato, e ira ria ati geinaguluto pene ago geria inagulu ikanai. QW%Banabas gena ririwa Ioane Mareko maki pia vaikaua, pe ira ria pia ago. lVQ$Toma reketa gevanagito mulinai, Paulo na Banabas evaikilaato, netiwato, “Taura ruala ita waikule-wai, Velekou gena kila tavopatagiawai vanugara mapararai, walakavara pita gitara, geria kamonagi magulina rakavetaina.” U3#Paulo e Banabas Antiokai getalu-rauto, e talima gutuma ria Velekou gena kila gevevega-ripagiawai, e gevopatagiawai. Paulo e Banabas geveraokwanito 4Tc"Na Sila eririwato Antiokai pene talu vou.] zSm!Toma reketa vonai getaluto mulinai, mamainora ria walakava na getugu-waikulerato, getugurato talimara geriai. [ R' Iudas e Sila, ira matotaura peroveta talimara. Ira taura ruala na walakava geria kila vogo gekilagirato, gevega-tiligarato, e gelaunagirato. jQMIra na vopepa geagiato aonai, geverere-rakavato, kwalana veveakava kilana gekamonagiato gaurai. P#Gevirigirato talimara getugurato, Antiokai gelakato. Vonai kamonagi talimara maparara gevega-tanu-kourato vou, geria pepa gevenirato. OOpakau palagura pa kaivakuku gevenirana ganiganira ragai pio gani; rala ragai pio gani; gaagora na gepito-materana ramaramara ragai pio ganira; e mata-poraga kalara ragai pio kala. Vogaura geriana pio laka-gerevagi genai, gomi pio nama. Pio talu.” NwVeaga Palaguna e ai gakilato, namana gomi atami ai metau ta ragai paia tao-kaua. Na evetaina kalaramo pio kwalanara: M/Gaura pakurai, Iudas e Sila paga tugura, rakagau paga talora gaura ira matotaura murura na kilakilai gomi gemi ai pia vega-taunataunara ulanana. kLOIra geria maguli kwavira ati gegapirato, getao-talirato, gera Velekou Iesu Keriso arana pakunai. 9KkGaura pakurai, gema tanukou ai, ai maparamai na gavega-taunataunaato, marumaru reketa paia virigira, pe paia tugu-watira, gema raramani talimara Banabas e Paulo ria pia wati. J{Ai pagama kamonagi, eanana marumaru reketa gewatito, ne geria kila na gemi tugamagi gevega-vevilirato e gevega-aovoaovomito. Kwalana gevaikilamito, tauniparami kopira pio voro-vagira e rova pio kwalanaa. Na neira ne ati ai gemana gegapito kilara. IEpepa ira ria getuguato: “Ai gomi walakavami kamonagi aonai, apostolo talimamai e ekalesia gegita-tagoana talimamai na gema vega-nama gatugu-watiana, gomi walakava kamonagi aonai ati Iuda talimami, Antiokai, Siriai, e Silisiai gotaluna talimami maparami gemi ai. H7Ne apostolo e ekalesia gevaiawai talimara e ekalesia maparara geririwato, ira aora na marumaru reketa pia virigira, ne Paulo e Banabas ria Antiokai pia tugura. Ira na Iudas, arana ta Barasaba negetiiwai, e Sila gevirigirato. Ira walakava na gekuparage-kamurawai talimara. QGKwalana Mose gena rova rauvagi-vegata vanuga kamura mapararai gevopatagirana e Tapati tomara mapararai Iuda talimara geria rupu ai geagirana.” Ati Iuda talimara vega-taunatauna talimara geria pepa FNa pepa ta pita taloa, pita vaikilara, kaivakuku gevega-namagirana ganiganira ragaina pia ganira, kwalana opakau palagura gevenirana gaura; mata-poraga kalara ragaina pia kalara, e gaagora na gepito-materana ramaramara ragaina pia ganira e ralara ragaina pia gani. wEgGaura pakurai au atugamagina, ati Iuda talimara gevetugamagi-waina Palagu genai ragaina pita veagaokaa. gDGVelekou na egaura maparara pene vega-walara.Rauvagi-vegata e kala evega-matagairato.’ /CWKwalana taunilimalima reketa maki maparara na,
e au araku gegapi-lakavoana talimara
ati Iuda talimara maparara na,
au, Velekou, pia tavuku ulanana. i~~G}}M{{`zyy]xxw|vJu|tt|srr\qqpp/o8nnnmXml3k{jjBihhfgffnee"dcc{cbiax`k`_^L]Z\[YYX`WVUUTtSS R,QjPPKONyMLXKK*JJ!I>=_<;:r99087x65k44.3 11 09//--D,t+l*)('&&%%f$$G#""Q!!d $H G7>6Kf } F H ) ~j^S#Au Ierusalemai aagoto aonai, Iuda geria Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na Paulo geroliato kilara geku ai gevua-agorato, e au genogikuto, negetiwato, ia genai vevega-rorirori kalana pana kalaa. 2"]Vonai toma kiata vogo getaluto mulinai, Festas na Paulo kilana vele gena ekilagi-namanamaato, netiwato, “Talima ta enai ea. Ia Feliki na tipura numanai eraokwaniato. ! Toma reketa gevanagito mulirai, vele Agripa e walawalana Benis, Festas lakagitana e pia vega-namaa ulanana, Kaisarea ai gekwarato. < q Gaurana Festas magena kaonsela ria gekilakilato mulinai, Paulo evega-geleato, netiwato, “Gemu noginogi vetainai, Kaisara genai pono ago!” Paulo Akaripa e Benis wailarai =s Pene rova ati akwalanaato pa kwarega kalana rakavana ta akalaato, voina pana kwarega genai, au ati akaroveravena pana kwarega. Na pene eIuda talimara geria veroli kilara au ataku ai ati taunatauna genai, talima ta ati gena tiavu au pene veni-vanagiku ira geriai. Au aririwana Kaisara na pene kamonagiku!”   Paulo na evega-geleato, netiwato, “Au Kaisara, Roma geria vele, gena Kota kapuna wailanai arugana, pe enai Kota na vevega-rorirori kalana au geku ai pene kalaa. Au na Iuda talimara vega-rakavara kalana ta ati akalaato, goi matotaumu maki ripamu vealeva. A{ Na Festas na Iuda talimara pene vega-vererera ularana Paulo erenagiato, netiwato, “Goi oririwana Ierusalemai pono verage, pe gerolimuna kilara vonai vou pana kamonagira pa?” -Paulo evega-geleto, netiwato, “Iuda talimara geria rova, e Rupu Veaga, e Roma velena vega-rakavana ularana, kala rakavana ta ati akalaato.” :mPaulo ekwarato aonai, Ierusalema na gevogomaito Iuda talimara na geruga-gegelagiato, ne geroliato kilara gaokara vogo gekilagirato, na geria kila ati vega-taunataunara kapura. #?Festas toma taula vativati pa gagalana ira ria vonai getaluto voupe, Kaisareai everigoto. Elaganiato Kota kapunai eagoto, ne, Paulo evetugu-agiato. $APe gemi vegitatago talimara nea genai au ria Kaisareai paia ago, pe vonai rakagau ekala-leaato gauna pia kilagia, pene ia na rakava ta ekalaato genai.” yA Festas evega-geleto, netiwato, “Paulo Kaisareai voa, tipura numanai gegita-tagoana, e au vonai roli maawai-agona. 'ira pene veakavara, pe Paulo Ierusalemai pene tugu-agoa. Kwalana Paulo raupara kapanai pia kumu-venia pia vagi-kwaregaa navugana getovoawai. Vonai Rupu Veaga velera kamura e Iuda gitatagona talimara na Paulo geroliato kilara geve kilagirato, e Festas genogiato, t cFestas pene vegita-tago kapunai ekwarato, toma toitoi geaikito mulinai, Kaisarea na Ierusalemai everageto. 7Rigolo ruala mulirai, Posias Festas na Feliki kapuna egapiato. Na Iuda talimara na pia ao-namaa ulanana, Paulo tipura numanai eraokwaniato.Feliki gena tugamagi ta maki, Paulo na moni kiata pene venia. Gaura pakurai maekea-waikule-waikuleawai, ia goti pia kilakila ulanana. eCNa Paulo gena vegavutinai kala rorirori e vaigaoka e Palagu gena Kota kamuna pene vogomai kilara ekilagirato aonai, Feliki ekalito, gaurai ekilato, “Ewagumona ono laka vou, toma namana taai voupe mapana kea-waimu.” a;Toma reketa geaikito mulirai, Feliki magarawana Drusila goti gekwarato. Drusila Iuda vavinena. Feliki Paulo evetugu-agiato, gaurai Paulo evogomaito, Iesu Keriso kamonagi-venina kilara ekilagirato ekamonagiato. gGGaurai ia na vetali gitatagona talimana evaikilaato, Paulo tipura numanai pia gita-tagoa, na gitatagona ragaina pia veagaoka. Gatana reketa na pia veakavaa nepiatiwa genai pia gapi-ragera. Paulo Feliki e Drusila wailarai a;VoRaupara, (e Iesu Keriso kamonagi-venina rauparana), Feliki eripa-namanamaato. Ia na Kota etao-waiagoato, netiwato, “Vetali velena kamuna, Lisia, pene kwara vou, au na gomi gemi kila pana kala-roriroria.” (INa gau kwatunamo ira wailarai arugato, alailaito, natiwato, ‘Kwarega talimara mapia kuliiti-wai natina genai, gomi na au toma ioveakotaku nogotina.’ ” t aA etalima na ia kilagi-matagaia, au kaonsela wailanai arugato tomanai, au geku ai arigi kepi gerawaliato.  #VoIuda talimara Asia tanona na gevogomaito pegere vogomai, pe goi wailamu ai au pegerema roliku, pegere-vaikilamu, au arigi kepi akalaato. x iAu rova na ekilagiana gelegelenai vevega-vealeva kalana avega-aikiato aonai, Asia tanona na gevogomaito Iuda talimara reketa na Rupu Veaga aonai gerawalikuto. Voia aonai au lagaku ai gutuma kamuna ta aikina, e ta ria maki ati gaveituwai. f ERigolo kiata vogo warau geaikito, au na Ierusalema araokwaniato. Voia mulinai au mapawaikule-wai vonai geku talima geriai, ati geria e garia talimara geria moni paagoagi e vega-nama gaura Palagu pana venia ularana. w gGaura pakurai au vanagivanagi aoku pene rorirori veraputina avaina Palagu wailanai e taunilimalima wailarai. 7gAu geku veraramani Palagu genai e etalima geria veraramani pe kwapunamo, voia evetaina: Kala rorirori talimara e kala rakava talimara maparara kwarega na mapia kuliiti-wai. }sAu akila-taunataunana, au na ai tenemai geria Palagu aaliruputali-veniana e voRaupara Valiguna akwalanaana, eraupara ira matotaura na opakau negetina. Mose gena rova e peroveta talimara na getalorato kilara maparara avega-taunataunarana. Q E gerolikuna gaura maki goi wailamu ai ati pia vega-taunataunara ripa. @y Au gema rolikuna talima na ta ria Rupu Veaga aonai gaveituwai aonai ati gerawalikuto, ati gerawalikuto e taunilimalima avega-tanukourato rupu aonai pa kapu taai vanuga kamuna aonai.  Goi matotaumu na maki veganamo porawalia, toma gagalana ruala maki rogotina ere vanagia ea, au Ierusalemai aliruputali averageto. # Kavana na Paulo evarulagiato pene kila ulanana, Paulo ekilato, netiwato, “Au ripaku, rigolo vogo warauna pege vanagi, goi etaunilimalima geria Kota gitatagona inaguluna okalaana. Gaura pakurai au maverereku na geku verugagavu kilana goi wailamu ai akilagiana.  Iuda talimara maki ira ria gekauto, gekilato negau pekilagira gaura maparara taunatauna. Paulo gena verugagavu kilana Feliki wailanai X)Gaurai Lisia gena kila gelegelenai, ia gavega-veroliana talimara goi wailamu ai pege vogomai.] Goi matotaumu na ia pono renagi-namanamaa voupe, ia garoliana gaura maparara matotauna na pene vega-ripamu.” q[Na vetali velena kamuna, Lisia, ema laka-togato, maao-giniginina na Paulo ai gimamai na egapi-pakaato. yIa na Rupu Veaga maki ene vega-rakavaa netiwato, na ai na gagapiato, [gema rova gelegelenai paia veakotaa nagatiwato. E~Ai na etalima garawaliato rakava vega-walana talimana, ia na kulu kamu evega-walarana, Iuda talimara kapu mapararai getaluna nuganugarai. Ia Nasareta goleana geria vekuneagi talimana ta. })Au ati aririwana, goi gemu taim pana vega-aiki-kawaa, na anogimuna, ono gita-vetugamai, ragaina pono paru, pe gema kila kupana ono kamonagia. l|QKapu mapararai e toma mapararai ai na gagapi-rageana, gaura pakurai goi gavega-nama-kamuvagimuna. {Paulo ekea-togaato, ne Teretulo na Paulo geroliato kilana wailanai ekilagirato, netiwato, “Nama iwavagi geku vele Feliki! Goi gemu vegitatago kapulenai maino ai paga talu lovana rau, e gema pete pia nama pakurai, gau namara vogo povega-valigu-waira. vz gToma imaima geaikito mulinai, Rupu Veaga velena kamuna, Anania, Kaisareai everigoto, Iuda velera reketa e rova ripana talimana ta arana Teretulo ria. Maparara geverigoto, Kavana Feliki wailanai vou Paulo geroliato kilana geve kilagiato. pyY#evaikilaato, “Gerolimuna talimara pia mai-kwara voupe rakagau okala-leaato gauna kilana au na pana kamonagia.” Ne kavana ekilato, Paulo pia ago-agia, Kota numanai piave gita-tagoa. VoKota numana Heroda magulinai ekalaato.yxk"Kavana na pepa eagiato, ne Paulo erenagiato, ia arigi kapu talimana. Ia eripato Paulo Silisia talimana gaurai, fwE!Kaisareai geve kwarato, ne pepa gegapiato, kavana geveniato, e Paulo maki geveni-vanagiato. vy Elaganiato vou, vetali taura gagera na gelakana taura geria talu kapunai gewaikuleto. Osi tauramo Paulo ria gelakato. tuaVetali taura na gevaikilarato kalana gekalaato. Vopogi, ira na Paulo gevaiagoato pene ago Antipatri. jtMIuda taura na pia vagi-kwaregaa ulanana, navugana getovoato valina gema varakuto gaurai, atugamagito, goi gemu ai pana tugu-watia. Ia geroliana talimara maki avaikilarato, goi wailamu ai geria veroli kilara pia kilagira.” sAu na arawaliato ira geria rova galamanai geroliana, na ia pia vagi-kwaregaa pa tipura numanai pia taoa kwalana ta ati arawaliato. traAu aririwato pana ripa, rakagau gaurai geroliawai, gaura pakurai averigo-agiato, geria kaonsela wailanai. $qAIuda talimara na etalima gegapiato, roli kiana gevagi-kwaregaato. Na au aripato, ia Roma talimana gaurai geku vetali taura ria gaagoto, gavega-maguliato. qp[“Au Klaudias Lisia na goi Feliki, kavana talimamu nama iwavagi, atalo-venimuna: Avega-namamuna! ?oyNe vetali velena kamuna na pepa ta evetaina etaloato: qn[Paulo pene rage osira reketa maki pio kala-maavura, pe Kavana Feliki genai magulina piove kwaragia.” 8miNe vetali velena kamuna na gena vetali kuneagina talimara ruala ekearato, evaikilarato, netiwato, “Vetali taura tinavu ruala (200), e osi ai rage talimara gagala taulatoi kwapuna (70), e kolova pia talimara tinavu ruala (200) pio gapi-maavura, epogi ora gauna 9 koloko Kaisareai pio ago gaurai. 5lcVetali velena kamuna na evaikilaato, netiwato, “Au povaraku kilana, talima ta ragaina mapono varaa.” Ne ia na vokoloa etuguato. Paulo Kavana Feliki genai etugu-agoato =ksNa ragai pono kamonagira, kwalana talima maparara gagala vativati (40) maiwana pia kumu, ia pia aloa. Ira kilagavu gaokana kilana gekilagiato, ati pia ganigani e gau ta ati pia niua, pene ago Paulo pia vagi-kwaregaa. Vokala pia kalaa gaurana, ira toma gekala-maavuna, goi gemu vega-gelemo gealo-tagoana.” jIa ekilato, “Iuda talimara na kila ta pege vega-taunataunaa, pogipogi pia kala opakau, ne goi pia nogimu, pe Paulo ponove tugu-rigoa kaonsela wailanai. Geria opakau kilana goi pia vaikilamu gauna, ira geria ririwa Paulo valina taunatauna reketa mapia ripara. iVetali velena kamuna na gimanai egapito, erolo-gerevagiato vou, erenagiato, netiwato, “Rakagau oririwana geku ono kilagia?” hEvetali kuneagina talimana na eago-agiato vetali velena kamuna genai, evaikilaato, “Tipura numanai talimana, Paulo na pekeaku e penogiku, ekoloa goi gemu ai pana vogomai-agia, kwalana ia na gemu kila ta pevogomai-agia, pene vega-ripamu ulanana.” LgNe Paulo na vetali kuneagina talimana ta ekeaato, ne evaikilaato, netiwato, “E koloa valiguna vetali velena kamuna genai ono ago-agia. Kwalana ia magena kila ta pevuamaia, pene vega-ripaa.” f Na Paulo vogana koloana na vonavuga ekamonagi-veakauato, ne eagoto, vetali taura geria numai elaka-togato, Paulo evaraato. FeEwagumona goi e kaonsela ria noginogi kilana iotugu-agoa, Roma geria vetali velena kamuna genai, Paulo gomi gemi ai penema tugu-rigoa, pio opagia, nopiotiwa, gomi na Paulo goririwaana, kwalana ia genana kila rorirori pio gapia ulanana. Na ai paia vealo-tago, enai ia rogotina ere kwara, ai na paia vagi-kwaregaa.” Ad{Nea geagoto Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera geriai, mageve kilato, negetiwato “Ai kilagavu kilana gaokana paga kilagia, ati paia ganigani, pene ago Paulo paia vagi-kwaregaa. Uc# Vonavuga getovo-koukouato talimara maparara gagala vativati (40) makavana. Pb Elaganiato amoamonai, Iuda talimara reketa getanu-kouto, ne navuga ta getovoato. Ira na kilagavu kilana gaokana gekilagiato, gau kwauta ati pia gania e ati pia niua, pene ago, Paulo pia vagia. Ya+ Vopoginai, Velekou Paulo laganai eruga-talito, ne ekilato, “Goi na eIerusalemai au okilagi-matagaikuto gelegelena, Romai maki vovetaina ponove kilagi-matagaiku.” Paulo vagivagina navugana getovoato `1 Veitu etiavu-galagalato aonai, vetali gitatagona talimana kamuna ekalito, Paulo irauna nege rale-kinikiniana nea. Gaura pakurai gena vetali taura evaikilarato, piave raka-rigo, Paulo pia vaigerevagia Iuda talimara nuganugara na, ne vetali talimara geria numai pia ago-agia. _9 Vovetainai gaurai lailai kuluna ekamuwai, aonai rova gevevega-ripagiawai Parisea talimara geruga-itito, matiligara gekilato, negetiwato, “Etalima genai rakava ta ati pata rawalia! Pene ia palagu na pa aneru taa na taunatauna pevaikilaa genai Palagu ragai ita vega-vevagia!” 8^iKwalana Sadukea talimara gekilana, taunilimalima kwarega na ati mapia kuliiti-wai, e aneru e palagu ati getaluna; a Parisea talimara na voira maparara gevega-taunataunarana. ~]uVovetaina ekilato, nea Parisea talimara e Sadukea talimara geveituto, e geria tanukou maki gekala-kavalugaato. <\qPaulo na ira reketa egitarato Sadukea talimara, e reketa Parisea talimara, ne kaonsela wailanai ekogoto, netiwato, “Walakavaku, Isaraela talimami, au Parisea talimaku, Parisea talimana natuna. Au veveakota kapunai ea, kwalana au geku vega-taunatauna, kwarega talimara kwarega na pia kuliiti-wai!” I[ Paulo evega-geleto, netiwato, “Walakavaku, au ati paripa-rorirori ia Rupu Veaga velena kamuna. Kwalana ripaku Puka Veaga aonai ekilana, ‘Gomi gemi vele ragai pio vaikila-rakavaa.’ ” Z Paulo lagana taura na gevaikilaato, negetiwato, “Goi Palagu gena Rupu Veaga velena kamuna genai kila rakavara okilagina!” (YINe Paulo na evaikilaato, netiwato, “Goi Palagu na pene valemu, goi pilipili gevega-kulokuloato vetaina, rakava ragai pia gitaa ulanana opakau talimamu! Goi nenai potanu rova gelegelenai au okota-venikuna, na goi matotaumu na rova poleaa, talima povaikilara, au ia valeku nopotiwa!” XPaulo vovetaina ekilato aonai Rupu Veaga velena kamuna Anania na Paulo laganai geruga-tagowai taura evaikilarato, muruna pia vale-gavua. 'W IPaulo na kaonsela talimara egita-kalakalarato, ne evaikilarato, “Walakavaku maparami! Au aoku marorirori na Palagu wailanai ataluna, pene vogomai etoma.” HV Elaganiato, vetali velena kamuna gena ririwa pene ripa-rorirori, rakagau pakunai Iuda talimara na Paulo gevega-veroliato. Gaura pakurai ia na Paulo geligoato walora elugarato, ne Rupu Veaga velera kamura e kaonsela maparana evaikilarato pia tanu-kou. Ne ia na Paulo evaiagoato, ira wailarai eve vega-rugaato.MUAti lovana Paulo pia renagia talimara geruga-waito, e vetali velena kamuna maki ekalito, kwalana eripa-rorirorito, Paulo Roma talimana, ia na eligoato pia kwaria ulanana. Paulo kaonsela wailanai LTNe vetali velena kamuna ekilato, “Au Roma talimaku ai aagoto gauna moni kamunana kaomani genai avoiato.” Paulo evega-geleto, netiwato, “Na au Roma petera geriana awalato Roma talimaku.” 1S[Gaura pakurai vetali velena kamuna eagoto Paulo genai, ne eve renagiato, netiwato, “Ono varaku, goi Roma talimamu pa?” Paulo na evega-geleato, netiwato, “Pa.” FRVovetali gitatagona talimana na vokila ekamonaigiato, ne eraka-agoto vetali velena kamuna genai, evaikilaato, netiwato, “Goi na raka ono kala-tiwaa? Votalima voma Roma talimana!” QyNa geligoawai pia kwaria ulanana aonai Paulo na vetali gitatagona talimana evaikilaato, netiwato, “E taunatauna rova aonai ekilana, goi na Roma talimana pono kwari-kunea; a ia na rakagau pekala-lea gauna Kota na rogotina ere kilagia, genai?” dPARoma geria vetali velena kamuna na gena melo evaikilarato, Paulo pia ago-agia, vetali talimara geria talu kapunai. E evaikilarato pia kwaria, e pia renagia rakagau galamanai ia vovetaina gelailai-veniana, pene varara. ROGelailaiwai, geria rapuga gekwara-lagirawai, e kakavu gekwari-itirawai. BN}Taunilimalima na Paulo gekamonagiwai, pene ago, ia vovetaina ekilato. Ne geparalato, negetiwato, “Iogapi-pakaa! Iovagi-kwaregaa! Ia ati gena nama ta etanoparai roe magulina.” M'Na Velekou na evaikilakuto, netiwato, ‘Ono ago, kwalana au na pana tugumu, ati Iuda talimara kapu raurai getaluna talimara geriai.’ ” =LsE goi evega-taunataunamuwai talimana Setepano ralana gevega-rigoato tomanai au vonai, gevagi-kwaregaato avega-taunataunaato, e gevagiawai talimara geria rapuga agita-tagorato.’ 9KkAu na avega-geleato, natiwato, ‘Velekou, ira ripara nama, au rupu mapararai aagowai, gevega-taunataunamuna talimara agapirawai, tipura numanai akanagavurawai e akwarirawai. KJVonai au na Velekou agitaato, au evaikilakuto, netiwato, ‘Ono kala, Ierusalema ono raokwani vega-velekea, kwalana enai au valiku pono piaa, na etaunilimalima na ati pia vega-taunataunamu.’ hII“Voanana Ierusalemai awaikuleto, ne Rupu Veaga aonai arapaliwai aonai, amata-vanagito. CHRakagau oalo-tagoana? Ono kuliiti, bapatiso ono gapia. Ia arana ono vega-ragea, ne gemu rakava ene guligi-vagira.’ ” Paulo gena keakea ati Iuda talimara pene vopata-venira ulanana }GsKwalana goi ia povega-taunataunaa talimamu, rakagau pogitaa e pokamonagia gaura, talima maparara pono vega-ripara. xFiVoia mulinai Anania na evaikilakuto, netiwato, ‘Ita tenera geria Palagu na warau pegapi-itimu, ia gena ririwa rakagau pono kalaa, pono ripaa. Ekala rorirori talimana pono gitaa, e ia matotauna muruna na pene kila karona pono kamonagia. E Ia evogomaito lagaku ai ema ruga-talito, ne ekilato, ‘Saulo walakavaku, matamu ono alira.’ Atilovana mataku aalirato, ia agitaato. 5Dc Vonai tau ta arana Anania, ia Palagu kalina na ekaliwai e rova ekwalanaawai talimana, e Iuda talimara maparara Damaseko ai getaluwai talimara na gekuparage-kamuawai. pCY Vomaeka kamuna na mataku ekala-keleato, ne taukavaku na gimaku ai gegapito, Damaseko ai gevaiagokuto. aB; Ne averenagito, natiwato, ‘Velekou, au ewagumona rakagau ana kala?’ Velekou evega-geleto, netiwato, ‘Ono kuliiti, Damaseko ai onove laka-toga, vonai vou taa na pene vega-ripamu, goi rakagau pono kala.’ jAM Au taukavaku na maki maeka gegitaato, ne gekalito, na au evaikilakuto karona ati gekamonagiato. @)Ne au averenagito, natiwato, ‘Velekou, goi ne rai?’ Ia evega-geleto, netiwato, ‘Au Iesu, Nasareta talimaku, goi na ovega-rakavakuna.’ ?Au kwano ai aketo-talito, e karo ta akamonagiato, au evaikilakuto, netiwato, ‘Saulo! Saulo! Rakagau gaurai au ovega-rakavakuna?’ >'“Au raupara na roe waagowai, Damaseko akavinagiato, garogota-kilipaaluna, maeka kamuna ta kupa na emarigoto, atilovana ewae-talikuto. =Rupu Veaga velena kamuna e kaonsela talimara maparara na maki pia vega-taunataunaku, au akila-taunataunana. Au maki ira na pepa gevenikuto, walakava Iuda talimara Damaseko ai pana venira ulanana. Ne au voanana aagoto, e taunilimalima pana gapira, teini na pana ligora e Ierusalemai pana ago-agira, geria rakava akwara pia gapira ulanana.” Paulo gena vetugamagiwai ekilagiato <%Au na eraupara gekwalanaawai talimara avega-vitivitirawai pene ago geve kwaregawai. Maru e gare agapirawai, tipura numarai alapu-togarawai. :;m“Au Iuda talimaku, Taso vanuganai Silisia tanona aonai awalato, na eIerusalema vanuga kamunai akamuto. Gamaliel gena vevega-ripa aonai ataluwai, ia na ita tenera geria rova veagara gaokara evega-ripakuwai, e Palagu gena inagulu akalawai makwalimuku na, ewagumona gomi na gokwalimu-agiana vetaina. :Ira gekamonagito, ia na Heberu karonai evaikilarato aonai, gevaigarito, maparara gevaivakoloto pene ago ikanai; ne Paulo na netiwato: ]9 5“Walakavaku e tamaku maparami, wailami ai ana vekilagi-piati, pe pio kamonagi.” ;8o(Vetali velena kamuna na rorirori eveniato, ne Paulo ragerage ai erugato, gimana na taunilimalima elao-talirato. Veineveine enotuto, ne Paulo na Heberu karonai evaikilarato.>7u'Paulo na evega-geleato, netiwato, “Au Iuda talimaku, awalato vanugana kamuna arana Taso, vanuga mavalina, Silisia tanonai. Anogimuna, gemu kala, etaunilimalima ana vaikilara.” \61&Pe goi ne ati voAikupito talimana, toma reketa warau pege vanagi, ia na kaomani vevagi-venina etinaato, e vagivagi talimara ragana vativati (4,000), mageria vevagi rinagara tanoleanai eago-agirato talimamu?” ^55%Roli kiana vetali talimara geria numai gevaitogaato aonai, Paulo na vetali velena kamuna evaikilaato, netiwato, “Pana vaikilamu rorinai pa?” Ia na evega-geleato, netiwato, “Goi Grik geria karo ripamu? 4}$Votaunilimalima maparara ira mulira na geraka-agoto, gelailaiwai, negetiiwai, “Iovagia!” Paulo matotauna evelaugato 3 #Ragerage ai gevaikwaraato aonai vetali talimara na, gevua-rageato, kwalana votaunilimalima maparara aora geginigini-rakavato. x2i"Vogutuma para aonai taarana geparalawai; kila ta gekilagiawai, reketa na makila ta, gaurai vetali velena kamuna maki kila rorirorina ta ati egapiato. Gaura pakurai gena melo evaikilarato, Paulo vetali talimara geria kapu ai pia ago-agia. 61e!Ne vetali velena kamuna Paulo genai eagoto, egapiato, gena melo evaikilarato, teini ruala na pia ligoa. Ne everenagito, netiwato, “Etalima e rai, e ia rakagau pekala?” l0Q Ia veganamo gena vetali gitatagona talimara e vetali talimara eago-agirato, ne geraka-rigoto vogutuma para geriai. Talima na vetali velena kamuna magena vetali taura gegitarato aonai, ira na Paulo kwarikwarina gevega-aikiato. 6/eIra na Paulo ia vagi-matea negetiiwai aonai, talima ta eve raka-rageto, Roma vetali velena kamuna eve vaikilaato, Ierusalema maparanai veineveine kamu vagi gekalaana. :.mVanuga maparana aovoaovo na egapiato, e talima maparara vonai gema galukavito, ne Paulo gegapiato, Rupu Veagana gerolo-atiato. Ati lovana Rupu Veaga vanagira geve kana-gavuto. .-UVovetaina gekilato, kwalana ira na Epeso talimana arana Trofimas, Paulo goti vovanuga kamunai gegitarato, e getugamagito, ia Paulo na Rupu Veaga aonai evaitogaato. @,ygekogoto, negetiwato, “Isaraela taumi, ai ioveakavamai! Etalima e kapu mapararai eagona, taunilimalima maparara evega-riparana; Isaraela talimara, e Mose gena rova, e eRupu Veaga ragaina pia kwalanaa netina. Ewagumona maki, ia na Grik talimara eRupu Veaga aonai pevaitogara, ekapu veagana pevega-rakavaa.” o+WGeria vekala-aleva inaguluna toma taulatoi kwapuna; roli geaikito aonai, Iuda talimara reketa Asia tanona na gevogomaito, ira na Paulo Rupu Veaga aonai gegitaato. Ira na talima maparara aora geganirato, nea Paulo gegapiato, O*Ne Paulo na votalima vativati egapirato, elaganiato aonai maparara kala-aleva inaguluna geve kalaato. Voia mulinai Rupu Veaga aonai elaka-togato, e arigi toma kala-aleva pene aiki tomana, e arigi toma wareware gaura ira kwapurakwapura ararai pia tao ekilagi-matagaiato. Iuda talimara na Paulo Rupu Veaga aonai gegapiato n)UAti Iuda talimara gekamonagina geria pepa warauna gatuguto, gavaikilarato, kaivakuku gevenirato ganiganira ragaina pia ganira, e rala e gaagorana gepora-materana ramaramara virigora ragai pia gani, e ragaina pia mata-poraga.” 0(YIra ria pio ago, e goi maki ira ria pio vekala-aleva, e pia vua-agora gaura pono vega-voira, pe ira repara pia ralora. Evetaina pono kala vou, taunilimalima maparara pia ripa, goi atamu ai gekilagirawai kilara maparara ati taunatauna, a goi matotaumu maki Mose gena rova gelegelenai omagulina. 'Gaura pakurai rakagau paia vaikilagimu kalana pono kalaa. Taura vativati (4) ea, ira kilagavu gaokana ta gekalaato Palagu genai. Y&+Pe, ai ewagumona rakagau aia kala? Goi poma kwara valina pia kamonagia vegata. % Goi valimu ira gevararato. Gevaikilarato, goi na irau tano ai getanuna Iuda talimara maparara ovevega-riparana, okilana, Mose gena rova pia raokwania, natura melora tauniparara kopira ragai pia voro-vagira, e Iuda tenera geria kala ragaina pia kwalanara. m$SIra na gekamonagiato aonai, maparara na Palagu gevega-rageato. Ne ira na Paulo gevaikilaato, negetiwato, “Walakavamai, ogitaana Iuda talimara ragana vira warau Iesu gekamonagi-veniana, e rova maki gekwalana-namanamaana. ##Paulo na evega-namarato mulinai, ia gena inagulu aonana Palagu na ati Iuda talimara raka ekala-tiwarato valira maparara geria ekilagirato. v"eElaganiato, Paulo ai ria gaagoto Teimiti gitagitana; e rupu kuneagina talimara maparara vonai tanukou-tago. U!#Ierusalemai gakwarato aonai, walakava mavererera na gegapi-ragemaito. e CKaisarea ai getaluwai Iesu gekwalanaawai talimara reketa maki ai ria galakato. Ira na geago-agimaito, Nason, Saipras talimana, gena numai. Nason rauvagi-vegata Iesu ekwalanaawai talimana. Paulo na Teimiti elaka-gitaato c?Toma reketa geaikito mulirai, gema rinaga gagapi-kavirato, ne Ierusalemai galakato. Ai ati gelegele ia paia gaoa gaurai, ia noginogina gavega-aikiato, ne gakilato, “Velekou gena ririwamo pene vekala.” A{ Na ia evega-geleto, netiwato, “Rakagau tagina gokalaana au aoku govega-moiraana? Au kala-maavu, ati tipo Ierusalemai pia ligoku, na Velekou Iesu arana pakunai pana kwarega maki.” ta Ekila gakamonagiato aonai, ai e vonai talima reketa ria Paulo ganogiato, Ierusalemai ragai pene ago.  Ia ai gemai evogomaito, Paulona peleta egapi-itiato, ne ia matotauna gagena e gimana eligorato, ne ekilato, “Veaga Palaguna evetaina ekilana, ‘Epeleta gatana Iuda talimara na Ierusalemai evetaina pia ligoa, ne ati Iuda talimara gimarai pia tao-kaua.’ ” jM Toma vogo vonai gataluto mulinai, peroveta talimana ta arana Akapas, Iudea na ema kwarato. O Ia natuna vavinera vativati Palagu na peroveta warewarena evenirato. Y+Elaganiato, ne gagemai na galakato, gaagoto, Kaisarea ai gakwarato. Vonai evanelia talimana arana Filipo gena numai gaagoto, ia ria gataluto. Ia Ierusalemai talima taulatoi kwapuna gevirigirato talimana ta. )KTaia na garavuto Tolemais. Gema rawapara lakalakana ikana voa. Vonai walakava reketa ria gaverawalito, e gavega-namarato, ira ria toma kwapuna gagapiato. zmIra kwapurakwapura ria gavevega-nekato, ne ai poti kamunai garagekauto, na ira voanana gewaikuleto geria numai. 8iNa gema laka tomana egapiato, ne galakato. Ira maparara magarawaria e manatura ria na vanuga kamuna na geago-agimaito kone ai. Ne ai maparamai gavetiutiu-talito, garapalito. 4aIesu gekwalanaawai talimara reketa vonai garawalirato, ira ria epetoma kwapuna gataluto. Veaga Palaguna tiavuna na ira na Paulo gevaikilaato, Ierusalemai ragai pene ago. MGapoe-agoto Saipras gagitaato, ne waiatina (pa south) kavana na gavanagito, garavuto pene ago Siriai gakwarato. Taia vuapona na vou garigoto, kwalana vopoti rinagana vonai pia tao-rigora gaurai. QFoenikiai pene ago potina vonai garawaliato, garagekauto, ne garavuto. & GIra ria gavevega-nekato, ne galakato. Rawapara na garavuto, rorirori pene ago Koso ai gakwarato; elaganiato vou Rodes ai garavuto, voanana garavuto Patarai. &Ira aora gevekwalavi-rakavato evetaina evaikilarato aonai, ekilato, ira na wailana ati mapia gita-waia. Ne poti ai geago-agiato.H %Ira maparara getagi-rakavato, gevekapani-waloto, gevelavuato. U#$Paulo ekila-gatuto vou, ira ria getiu-talito, ne maparara gerapalito. s _#Gaura maparara aorai au na avega-gitamiwai, au voinagulu tiligatiligana aoarana vou moiramoira talimara pita veakavara. Iesu Velekou gena kila pio tugamagi-tagoa, netiwato, ‘Veveni vererena kamu, a tarawalina vererena kei.’ ”  }"Gomi matotaumi ripami, au geku rapu e taukavaku geria rapu gaura maparara, egimaku ruala geria inagulu na arawalirawai. J  !Au na ta gena siliva, pa kolo, pa rapuga ririwana ati akalaato. 1 [ Ewagumona Palagu gimanai e gena vega-nama kilana aonai etaomina, ia na pene vega-ruga-rorimi gelegele, e voimi pene venimi evega-veagarato talimara maparara ria. ! ;Gaura pakurai rogomi pio vetole! Pio vetugamagi-tago, au na rigolo toitoi vegata mataku matagina na, gomi agavutina pogimiwai e agavutina-laganimiwai. 7Gomi matotaumi aomi na maki talima reketa pia kuliiti, ne opakau kilara pia kilagira, Iesu gekwalanaana talimara ira na pia rolo-gerevagira ulanana. Au ripaku, au pana laka muliku ai uraura kwaevara rakavara gomi nuganugami ai pia laka-toga, ne mamoe lavetana pia vega-rakavaa. jMMatotaumi rogomi pio vetole, e mamoe lavetana rogora pio tolera. Ne mamoe lavetana ne Veaga Palaguna na evenimito pio gita-tagora ulanana. Palagu gena ekalesia pio gita-tagoa e pio kune-agia. Ne ia Natuna ralana na evoiato. hIKwalana Palagu gena ririwa maparana avega-ripamito, girina kiata vagi ati akilagi-taotogaato. Gaura pakurai toma gomi wailami ai au akila-matagaina, pene gomi ta Palagu genana pene laka-lekwalekwa genai, vuavuana ati au geku ai. J Au gomi maparami nuganugami ai alakavo-lakavoto, Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), gemi avopatagiato. A ewagumona au ripaku, taa na ati mapono gita waiku. .UNa au geku ai, au geku maguli ati atugamagi-kamuana, rakagau kalagina natina, geku ririwa kwapuna geku raka-vegalamo pana vega-gugulua, e voinagulu Velekou Iesu na evenikuto, pana kalaa netiwato inaguluna, pana vega-aikia. Voinagulu: Palagu gena vega-nama Valina Namana pana kilagi-matagaia. 'Gau kwapunamo au ripaku Veaga Palaguna na vanuga kamura mapararai evega-ripakuna, au wailaku ai tipura numana e vitivitina gevealo-tagokuna.  Au ewagumona Ierusalemai aagona, kwalana Veaga Palaguna na evega-nagikuna gaurai, e ati ripaku vonai geku ai rakagau pene wala. 4aIuda talimara e Grik talimara wailarai akila-matagaiwai, geria rakava geriana pia vetugamagiwai, Palagu genai pia waikule, e gera Velekou Iesu Keriso pia kamonagi-venia. ~Gomi ripami, veakavagimi kilara maparara avega-ripamito, ta ati atao-togaato, gemi numai e gutuma wailarai avevega-ripawai aonai. -}SToma vogo Iuda talimara geririwawai au pia vega-waiku, kala rakavara vogo au geku ai gekalarawai. Na aoku maomana e matagiku na Velekou vetugunagina aago-veniwai. >|uIra gema kwarato aonai, evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami au toma mapararai gomi ria tataluwai aonai, rakavetaina ataluto, toma tovotovona na Asia tanonai ama kwarato vegata. {Paulo Miletas vanugana na Epeso ekalesia kuneagina talimara geria kila etuguato, evaikilarato, pia vogomai, ia ria piama verawali. SzPaulo eririwato, Epeso pia ravu vanagia, Asia tanonai toma reketa nege vega-aikirana kalinana, kwalana ia evailavailawai. Gena ririwa pene marauparana genai Ierusalemai pia kwara voupe Pentekoste tomana pene kwara, voo Pasova toma gagala imaima (50) mulinai. Paulo gena vevega-neka kilara Epeso ekalesiana kuneagina taura geriai *yMVoanana poti na garavuto pene ago elaganiato vou, Kioso tairagenai garai-talito. Votoma mulinai Samo ai gakwarato, toma ta evanagito vou, Miletas ai gakwarato. Ix Aso ai ema rawalimaito, ne gaura-kauato, Mitilene ai garavuto. $wA Ai poti na Aso ai garavu-kuneto, na Paulo vonai vou paia ura-kaua. Paulo na vovetaina evaikilamaito, kwalana ia gagena na pene laka-vanagi netiwato. wvg Tanukou talimara na vomalaga valigu gevaiato, ne mavererera gelakato. Paulo Troas na eagoto pene ago Miletas u Voia mulinai numa kukunai maeverageto, e paraoa epuki-kavalugaato, geganito. Ne gena kila maetilivuato, pene ago elaganiato, ne elakato. ~~h}}=|{zyxxIw@vvuttWssr#qq,p,nnomlljji2hgg9fe_ddFcibbLao``I_^^]b\\~[[-ZYYXyWBVVOUTSSRRQ?PP2OvNNMMLKKJII> =h<Vovetaina gaurai ganigani e niuniu gaura rovara irauirau galamarai talima taa na ragai pene vega-veitumi. E talima taa na Palagu tugamagi-agina velekwana, pa uve valiguna velekwana, pa Tapati tomana galamanai maki ragai pene vega-veitumi. 7DgDE Palagu na vekuneagi palagura rakavara e geria rorirori kamu iwavagi palagura, geria tiliga maparara ati ganirai evega-agorato e evega-rakavarato. Keriso gena satauro tiavuna na palagu rakavara Palagu na evega-ketorato, taunilimalima matara ganima-legirai evega-nugaragerato, mulirai evega-lakarato. mCSDRova kilara e rova ati takwalanarato voira metaura ita atarai gemiana, voira maparara Palagu na ati ganirai evega-agorato pe egaivagivagiarato. Palagu na vorova geria tiavu egaivagiato, ne Keriso gena satauro ai enaero-kauato. 0BYD Kunenai gomi palagumi kwaregara, kwalana gemi karoverave e kala rakava pakurai, e taunipara gena kala rakavara maki gomi tauniparami geriana rogoti gere voro-vagira. Na ewagumona gomi palagumi Keriso ria Palagu na evega-maguli-wairato. Ita gera rakava maparara Palagu na etugamagi-piatogarato. {AoD Kwalana bapatiso gogapiato aonai, gomi noo Keriso ria getole-koumito; e Palagu na Keriso ria evega-kuliiti-waimito, kwalana Palagu gena inagulu tiavuna govega-taunataunaato gaurai. Votiavu na Palagu na Keriso kwaregana evega-kuliiti-waiato. @{D Gomi Keriso ria gokwapunato gaurai, tauniparami kopira gevoro-vagirato, na e ati taunilimalima gimara na gekalaana kalana akilagiana. Aikina. E Keriso gena kopi vorovagi kalana. Voia ganina, taunipara gena kala rakavara gomi gemina gegaivagirato. %?CD Keriso aonai emaguli gomi na gogapiaato. Keriso ia vekuneagi palagura e anerura maparara e geria rorirori kamu iwavagi palagura maparara aorai geria Vele. R>D Kwalana Palagu gena maguli e kala maparara Keriso tauniparanai gemiana. W='DRogomi pio vetole, ati nama talima taa na taunilimalima geria aoneka opakaura kovagorana gomi aomi neeganirana, neerolo-lovolovomina nea. E taunilimalima geria aoneka opakaura taunilimalima na gevega-rugarana magulira e kalara geriai; na votugamagi vevilira tanopara palagura geriana gevogomaina, ati Keriso genana gevogomaina. =<sDGomi gemi maguli gautupu lamuna kwano aonai everigo-taunataunana vetaina, Keriso genai pia verigo. E numa vatu atanai gevega-rugaana vetaina, Keriso atanai gemi maguli pio vega-ruga-kaura e pio kalara. E gevega-ripamito gelegelenai gemi kamonagi pia tiliga-taunatauna, e vanagivanagi Palagu pio vega-namaa. ; DKeriso Iesu gomi na gogapi-rageato, ne gemi Velekou ai govega-agoato. Gaura pakurai gomi ia aonaimo pio talu e pio maguli. {:oDTaunatauna au tauniparaku gomi ria aikina. Na palagu kavanai au gomi lagami ai, pe inagulu gokala-gitakaurana e Keriso genai gemi kamonagi roe neekamuna agitaana, gaura pakurai averere-rakavana. Keriso goti pita kwapuna, pe maguli pita vaia k9ODEkila avaramina kwalana, irauna talima taa na aogani kilara namara na neopa-vevilimina kalirana. O8DAoneka e ripa vonu-poraketona maparana Keriso genai gemia-veavugana. \71DAu geku ririwa kamuna kwapunamo, ira aora pia tiliga, e maparara ulamagi aonai pia kwapuna. Kwalana vovetaina pia kala vou pia tugamagiilu-gitakau, ne Palagu genai emia-veavugana gauna pia ripaa, gauna Keriso. D6 DAu aririwana, gomi pio ripa, au e avekwalavi-rakavana, gomi Kolose ekalesiami, e Laodisia ekalesiara, e ekalaesia vogo au wailaku rogoti gere gitaa, aririwana maparaparami ana veakavami. )5 MDVoia pakunai avekwalavi-rakavana. Keriso gena tiliga au aoku ai einaguluna tiavuna kamu iwavagi. Vovetaina gaurai au Keriso gena tiligai einagulu akalaana.4 DAi na e Keriso ea gavopatagiana. E aoneka irauiraura geriana taunilimalima maparaparara gavaikila-gavutinarana e gavega-riparana, kwalana gaririwana, taunilimalima maparara Keriso gena maguli aonai pia nama iwavagi voupe, Palagu genai paia vaiagora. L3 DAti Iuda talimara nuganugarai, Palagu eririwato, gena taunilimalima veagara geriai emaguli veavugana ralemana kamu iwavagina pene vega-matagaia netiwato. Emaguli veavugana maeka ralema iwavagina pene vega-matagaia netiwato magulina ea: Keriso gomi aomi ai etaluna. Ita na ralema kamuna tatugamagi-vekwalaviana ralemana ea. &2 GDKunena na vegata e gulu maparara geriana vegata emaguli veavugana ea veavuga, pene vogomai, Palagu gena taunilimalima veagara geriai vou pema vega-matagaia. <1 sDAu Palagu na evega-rugakuto ekalesia vetugunagina pana kalaa netiwato. Palagu na einagulu evenikuto, gomi gemi ai Palagu gena kila maparana pana vega-matagai-taunataunaa ulanana. z0 oDEwagumona au avererena, kwalana au gomi pakumi ai avitivitito. Ekalesia Keriso tauniparana, Keriso etauniparana ea pakunai evitivitito. Na au ewagumona etauniparaku ai evitiviti avuaana, Keriso gena ekalesia ana veakavaa pakunai. Au tauniparaku ai vitiviti roe avuaana, kwalana Keriso gena ekalesia pakunai vovitiviti Keriso na evuaato voa rogoti ere aiki gaurai. / DNa gomi gemi kamonagi ai pio tiliga e pio ruga-kikitali, eVali Namana gokamonagiaato aonai, gemi veraramani govega-rugaato, voanana taa na ati pene vaigerevagimi. Gomi na eVali Namana ea gokamonagiaato. Tanoparai getaluna taunilimalimara maparara geria maki eVali Namana ea gevararato. Au Paulo maki eVali Namana vetugunagina aago-veniana e avopatagiana. Paulo gena inagulu ekalesia pakurai :. oDNa ewagumona Keriso tauniparana taunatauna gevagi-kwaregaato, voanana gomi ia genai maegapiwai-kulemito. Palagu na Keriso gena kwarega na vou matotauna genai egapi-kavimito, kwalana eririwato, ia wailanai veaga talimarai pene vega-ruga-talimi, e atirapurelemi, e talima taa na maki ati pene venigalamami. - DGomi kunenai Palagu ria vepakami rauvagi, e gemi tugamagi ai maki Palagu govetali-veniawai, kwalana gomi kala rakavara gokalarawai. ,  DE Palagu gena ririwa gaura maparara Keriso genana ia genai pene gapi-waikulera netiwato, e tanoparai gemiana gaura maparara e kupai gemiana gaura maparara. Vovetaina gaurai Keriso ralana satauro ai erigoto, ne Palagu na maino ekalaato gaura maparara ria. d+ CDKwalana Palagu gena ririwa kamuna, Keriso genai ia gena maguli e kolema maparana pene mia. -* UDEkalesia goleana repana Keriso, e ekalesia goleana ia tauniparana. Ekalesia gena maguli taunataunana ia genana evogomaito, e ia malita melona, kwarega talimara maparara aora na Palagu na kwarega tiavuna na evega-maguliato. Kwalana gaura maparara ia gena vegitatago kapulenai pia mia ulanana. z) oDKeriso egaura maparara rogoti gere wala aonai vegata emaguliwai. Gau maparara maki ia tiavuna na egapi-tagorana. }( uDKwalana Keriso genana Palagu na kupai gemiana gaura maparara e tanoparai gemiana gaura maparara ekalarato. Tagitarana gaura e ati tagitarana gaura ekalarato. Tiavu iwavagi palagura maparara, e tiavu iwavagi anerura, e vekuneagi palagura, e geria tiavu e rorirori iwavagi palagura ekalarato. Gaura maparaparara Palagu na Keriso genana ekalarato, e Keriso genamo ekalarato. >' wDPalagu ati tagitaana, na Palagu kolemana taunataunana Natuna genana ematagaito. EPalagu Natuna ea Palagu gimana kalakalara gaura maparara aorai ia kune, malita melona vetaina. x& kDIta Palagu Natuna na evoi-wairato, Palagu na ia pakunai gera rakava etugamagi-piatogarato. Keriso gena inagulu (% KD Ita maparara Palagu na mukuna gena tiavu kamuna aonana evega-magulirato, Natuna gena vegitatago tiavuna aonai etao-togarato. Natuna Palagu na eulamagi-iwaana. 6$ gD Tamara Palagu pio vega-namaa. Kwalana gomi warauna egapi-ragemito, pe ia gena talima veagara na gena Basileia maekana kamuna rakagau pia vaira gaura gomi na maki pio vaira. =# uD E gema rapali, Palagu gena tiavu iwavagina na tiavu pene venimi, pe pio kwalimu-koru. Kwalana votiliga na metau gorawalirana aorai pio ruga-gaugau e pio vaigaoka. E mavereremi ria v" gD Ai evetaina garapalina ganina, Velekou na eririwaana magulinai pio maguli ulanana, e gemi kala e maguli maparapararai maki ia pio vega-vererea ulanana. Pa, gemi kala namara maparara vuavuara pia matagai, e Palagu maki pio ripa-gitakaua. 2! _D Vovetaina gaurai gomi valimi gakamonagiato tomana na pene vogomai ewagumona, gomi atami ai gema rapali ati eikana. Vanagivanagi Palagu ganogiana, nagatina, ia gena ririwa maparana pene vega-ripa-gitakaumi, e Veaga Palaguna genana evogomaina aonekana e tugamagi-iluna maki maparana pio gapia.   DGomi gemi ulamagi Veaga Palaguna na evenimina, neia maki Epaparas na ema varamaito. Paulo gena rapali Kolose ekalesia talimara atarai r _DGomi Epaparas na eVali Namana ewati-vega-ripamito. Ia ai taukavamai namana, e ai ria Keriso gena vetugunagi gaago-venirana talimana ta. Epaparas Keriso gena inagulu talimana namana, magena veraramani, gomi maki eveakava-gitakaumina. x kDKwalana, ai taumai ruala na gomi valimi evetaina gakamonagiato: Gomi na tovotovonai Vali Namana evogomaito kilana, kila taunatauna, gokamonagiato aonai, gau namana Palagu na kupai etao-komekomeana gemi, voia valina govega-taunatauna-vagiato. Gomi vovetaina gaurai Keriso Iesu gokamonagi-taunataunaana, e Palagu gena veaga pa ekalesia talimara maparara maki goulamagirana. EVali Namana gomi gemi ai ekwarato, ne tanopara maparanai gepia-lovolovoana, vuara namara maki gewalana, e taunilimalima gutuma na maki gegapi-rageana. EVali Namana vuavuana namana ekalana tanopara maparanai, gelegelena gomi na eVali Namana gokamonagiato e Palagu gena vega-nama taunataunana goripaato tomana na vegata gomi nuganugami ai evetinato, evogomaina, nevetaina emiana. w iDAi vanagivanagi gomi atami ai garapalina aonai, gera Velekou Iesu Keriso Tamana, Palagu, gavega-namaana.   Dgomi walakavamai Kolose aonai gotaluna gemi. Keriso aonai ita mawalakavara. Gomi Palagu gena talima veagami e magemi veraramani maki. Ita Tamara Palagu gena vega-nama e maino gomi gemi ai pene mia. Kolose talimara na Keriso gekamonagi-veni-taunataunaato ' KDAu Paulo, Palagu gena ririwa vetainai Keriso Iesu gena apostolo talimaku ai evega-agokuto, e ita walakavara kamonagi aonai Timoteo goti, gemana epepa ewatina, H Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea), kilana evopato-venirawai, e Velekou Iesu Keriso valina evega-riparawai makwalimuna na. Talima taa na ati ekila-waiawai.Rigolo ruala matotauna na evega-voiawai numanai etaluto. E ia genai gevogomaiwai talimara maparara egapi-ragerawai. xiPaulo vovetaina ekilato mulinai, Iuda talimara gelakato, e matotauria nuganugarai veitu kamuna ta gekalaato.] 7Gaura pakurai au aririwana gomi pio ripa, Palagu gena vevega-maguli valina ati Iuda talimara geriai etugu-agoato, pe ira na pia kamonagia!” [ Kwalana etalima aora mukuna,
tegara gela, e matara maki kele.Irau matara na nege vegitana
e tegara na nege kamonagina
e nege tugamagi-iluna,
ne pia vetugamagi-kule
pana vega-namara kalirana.(Palagu vovetaina ekilana).’ 3_Kwalana evetaina ekilato,‘Ono ago etalima geriai, ne pono kila:Kamonagi pio kamonagi, na ati pio ripa-rorirori.Gita pio gita, na ati pio gitailia. mSIra aora ati kwapuna, gaura pakurai gelaka-lovolovoto. Na rogotina gere laka aonai, Paulo na kila ta ekilagiato, evetaina ekilagiato, “Veaga Palaguna peroveta talimana Isaia genana gomi tenemi kila-taunataunana evaikilarato. [/Talima reketa na gena kila gegapi-rageato, a reketa na ati gevega-taunataunaato. @yGaura pakurai ira na toma ta gevirigiato. Votomai talima gutuma para Paulo gena talu kapunai geagoto. Amoamo vegata pene ago lavilavi, Paulo na Palagu gena Basileia evopatagiato. E Mose gena rova na peroveta taura geria puka na Iesu valina ira geria ekilagi-vealevaato, Iesu pia vega-taunataunaa ulanana.  Na ai gaririwana goi gemu tugamagi kilana paia kamonagia. Kwalana kapu mapararai taunilimalima na goi na e golea gerugaana.” KIra na gevega-geleato, negetiwato, “Goi kilamu pepana ta Iudea na ati garawaliato. Walakavara voanana gevogomaito taura na maki valimu rakavana ta ati gekilagiato, pe ati gakamonagiato.  Gaura pakurai pakea-maimi, au ria ita mai-kilakila gaurana. Kwalana Isaraela gena veraramani pakunai au evetaina geligokuto.” [/Na Iuda talimara na voririwa ati gegapi-rageato. Gaura pakurai au ati geku raupara ta, gaurai anoginogito Kaisara na geku kila pene kamonagia. Ati au geku taunilimalima ana agirorira ularana natiwato. Aikina. K Ira na gerenagikuto, e geku kila gekamonagiato aonai geripa-taunataunato, au ati geku kala rakava e pia vagi-kwaregaku ganina ta maki ati gerawaliato. Gaura pakurai geririwato pia luga-vagiku. a ;Toma toitoi gevanagito mulinai, Paulo na Iuda gekune-agiawai talimara ekea-koukourato. Gema laka-koukouto, ne ia na evaikilarato, netiwato, “Walakavaku, au na gera talima ta ati avega-rakavaato, e tenera geria kala maki ati avega-rakavarato. Na au Ierusalemai gegapikuto tipura talimana ta vetaina, Roma geria kaomani gimarai getao-kaukuto.  Romai gakwarato aonai, Paulo rorirori geveniato, geregana pene talu. Na vetali tauna taa namo tipo pene gita-tagoa. g GVonai walakava reketa valimai gekamonagirato, ne ai gemai tipo gevogomaito vanuga keira araria Apias e Wariwari Numara Toitoi kapurai. Paulo na egitarato, gaurana Palagu evega-namaato, e tauniparana etiligato. Roma aonai Vonai walakava reketa garawalirato. Toma taulatoi kwapuna ira na vonai gegapi-gaugaumaito. Voanana vou garavuto Romai gakwarato. - Voanana gaveravu-gegelagito gaagoto pene ago Regium. Toma ta evanagiato mulinai, gavurigo erigoto, toma vega-rualanai vou Puteoli ai gakwarato. O Garavuto pene ago Sirakuse ai gakwarato. Vonai toma toitoi gataluto. K Uve toitoi mulinai Alesandria potina taai garageto. Vopoti ai palagu arana Dios natuna kapa melora ruala kolemara e pikitara getalorato. Vopoti maki gaulago uvera na vomou ai erawalirato. pY Geria wareware gaura vogo geveniato. Gema ravu aonai paia ririwara gaura gevenimaito. Romai gakwarato zm Vokala ewalato, gaurai vomou ai viti talimara maparara Paulo genai geagoto, ne ia na geria viti evega-namarato. 5Pablias tamana viti e eguriwai, pe emaoko-tagowai. Paulo ia genai elaka-togato, e erapalito, e gimana ia atanai etao-kaurato, ne gena viti enamato. +OVokapu e mou talimana kamuna arana Pablias. Ia gena kapu ati rau. Ia na egapi-ragemaito, e toma toitoi vegata ia gena wariwari talimamai ai evega-agomaito. kOTalima getugamagito, Paulo tauniparana irauna nee olona, pa toma eketo-talina, ne ekwaregana. Gevealo-raurauto, na Paulo genai gau rakavana ta ati ewalato. Gaurai ira gevetugamagi-waito, ne gekilato, “Ia maki palagu ta!” ^5Na Paulo na vowarowaro kalovai ekwara-piakauato, na Paulo rakava ta ati erawaliato. Vomou taura na vowarowaro Paulo gimanai evepinukauto gegitaato, ne matotaura gevevaikila-garigarito, negetiwato, “Ati vegarevegare, etalima e vagivagi talimana. Kwalana rawapara na penavu-maguli, na kotio vavinena Dike ati vagi eririwana ia pene maguli.” 0~YPaulo eagoto lako rekota eve gapiato, kalovai ema tao-rageato. Warowaro ta volako rekonai kalova tiavuna na egapiato, ne ema nene-atito, ne Paulo gimanai ekolikauto. !};Vomou talimara na ai gemai kala nama iwavagina gekalaato. Kwalana vogura e nakula aonai gema kalova-para gekatiato ai pene tunu-tiavutiavumai ulanana. ~| wTa rawaparai kala ta ati ekalaato, maparamai namamo kone ai garage-vagito. Ne vonai vou garipato, vomou arana Malta. 6{e,A talima maparara mara tupira pa poti marara korura pia gapira voupe, ira mulira na piave navu-rigo. Vorauparai maparara tanopara geve rawaliato, ta ati elekwalekwato.kzO+Na vetali gitatagona talimana gena ririwa Paulo pene vega-magulia, gaura pakurai ia na ekila-wairato, vokala ragaina pia kalagia. Gaurai navu riparia talimara evaikilarato, rawaparai pia pavurai, ne pia navu-kuneago kone ai. yw*Vetali taura genavugato, tipura talimara pia vagi-kwaregara, kwalana irauna nege navu kalina, ne nege kalina gaurai. x/)Na poti nugunugu ai etomarageto. Nea Poti etomarageto wailana evekwanu-gunugunuato, mulina kavana aku na epere-kinikiniato, e elogi-lovolovoato. Fw(Ne ipou walora gevoro-rukirato, rawaparai geraokwanirato. Vooramo kianai pako walora maki etapurukirato. Ne waila na kavanai palai gekoreato, agi na waila konenai pene lavu-agora ulanana. v}'Elaganiato poti ravuagina taura na tanopara kolemana ati gegita-namanamaato. Na galu kala tanopara na rawaparai egalu-atiana, e kone koulanamo gegita-agoato. Gaurai getugamagito, pere marauparana, vonai poti pegere vega-toma-ragea negetiwato. tua&Ira maparara gegani-mateto, gaurai poti pene malaga ulanana, vuiti rawaparai gepia-rairato. Poti epereato Zt-%Poti aonai ai maparamai tinavu ruala gagala taulatoi kwapuna taulatoitoi (276). Hs $Ira maparara maki aora geveakwalimurato, gaurai geganiganito. r#Vovetaina ekilato mulinai, ia na pereti ta egapiato, ne ira maparara wailarai Palagu evega-namaato, e ekala koruato, ne eganito. q9"Gaura pakurai pio kwalimu e maguli vealoleanai anogimina, ganigani kiatana iogani. Kwalana gomi repami guira nivana ta ati pene lekwalekwa gaurai.” Bp}!Roli elaganiawai aonai, Paulo na ira maparara enogirato, ganigani kiatana pia gani. Ia ekilato, “Gomi toma gagalana vativati (14) pogo vealo-agia, gau kwauta rogoti goro gania. _o7 Gaura pakurai vetali taura na poti keina walora gevoro-rukirato, nea gevega-guleato. 3n_Na Paulo na vetali gitatagona talimana e vetali taura evaikilarato, netiwato, “Pene poti ravuagina taura poti ai ati pia tanu-tago genai, gomi maki ati pio maguli.” =msPoti ravuagina taura geria ririwa pia kali-lema. Vovetaina gaurana ira na poti keina nanu ai getao-raiato, gekala-opakauto poti wailanai ipou reketa, piave pia-rigora negetiwato. lPoti vatu ai neeverara-kauana kalinana, poti mulina kavanai ipou vativati gepia-rairato. Ne gerapalito pene lagani-rakarakaa ulanana. FkGaura pakurai ropu tovoagina walona rikinai gau metauna ta gekwatu-kauato, ne rawaparai gepia-raiato. Vogauna geripato, rawapara ropuna 37 mita vetaina. Ati lovana magegitaato, 27 mitamo. 'jGPogi gagala na vativatinai (14) ai Adria Rawaparanai agi na ekwaravomaiwai. Pogi nugana poti ravuagina taura geripato, ai tanopara warau gakavinagiato. 5ieNa ita agi na mou taai peneve pia-kaura.” 1h[Gaura pakurai, gomi marumaru, au na avaikilamina, pio kwalimu. Kwalana au na Palagu avega-taunataunaana, aneru na rakagau pevaikilaku pekilagira gelegelenai pia wala. 8gine pekila, ‘Paulo, ragai pono kali. Goi Kaisara wailanai ponove ruga, e Palagu gena nama goi gemu ai gaunana, goi ria pogo vogomai talimara maparara maguli pia rawalia.’ fyAu Palagu gena talima ta e au ia vetugunagina aago-veniana. Walagani pogi, ia gena aneru ta lagaku ai pema ruga-tali, eNa ewagumona au na avega-nagimina, pio kwalimu! Kwalana ta ati pono kwarega. Na taunatauna poti gavanamo pene rakava-vagi. PdToma vogo ati geganiganito mulinai, Paulo wailarai erugato, netiwato, “Marumaru, gomi au karoku pogoro kamonagia, pe Krete na ragai patara ravu-ati; pe erinaga evetaina ati patara pia raira. 9ckToma vogo warau geaikito, garo e mitiu ati gematagaito, e agi maki ekamu-vagito. Gaurai gema veraramani maparara geaikito, kwalana gatugamagito, ai ati gema maguli rauparana. Gavurigo egavu-mirulumiruluawai aonai, ira getugamagito geria toma namana pege rawalia. Gaurana ipou geroloato, ne Krete kone taitari namo garavu-agoto. 3[_ Voraikau kapuna gaulago uverai ati nama. Gaura pakurai gutuma na geririwaato paia ravu-tovo, pe Foenikis ai vou gaulago uvera paia gapira. Foenikis Krete ai raikau kapuna ta. Kavata rigo avala ewailaana (pa south-west) na kavata walaka (pa north-west) ewailaana. Galugalu ekwarato evega-rakavaato Z# Na vetali gitatagona talimana na poti etaliawai talimana kamuna e poti gatanana karora ekamonagirato, a Paulo gena kila ati egapi-rageato. EY “Marumaru maparami, au aripana ita gera lakalaka pene rakava. Gera rinaga maparara pia lekwalekwa e poti maki pene rakava-vagi. Ati egauramo, na ita gera maguli maki pita piatogara.” 3X_ Toma vogo vonai warau geaikito, e poti na voana ravu-ago gaoka e makalina, kwalana voka tomana maki warau eaikito. Gaura pakurai Paulo na egavu-tinarato, netiwato, W'Veiriwamagi ai kone lagana na garavu-agoto pene ago kapu ta arana Raikau Kapura Namarai gakwarato. Vokapu e Lasea vanugana vepakara ati rau. HV Toma vogo kiarakiara garavuto pene ago Senidas laganai gakwarato. Vonai agi na eraka-gavumaito gaurai, Krete mouna rawarawa na kavana na garavu-agoto. VoSalmone iruiruna kavata konena. U{Vonai vetali gitatagona talimana na Alesandria potina, Itali ai pene ago, erawaliato, ne vonai evega-rage-vanagimaito. fTESilisia e Pamfilia atara na garavu-vanagito, gaagoto, Mirai garaikauto. Mira Lisia tanonai. xSiVokapu garaokwaniato aonai Saipras mouna rawarawa na kavana na garavuto, kwalana agi wailamai na evogomaiwai. -RSElaganiato vou Sidona ai gakwarato. Iulias na Paulo vetuganana ekalaato, gaurai rorirori eveniato, taukavana geriai pene ago, pe gena ririwa gaura pia venia. CQAi Adramitio potina taai garagekauto ne garavuto. Vopoti Asia tanona konera na pene ago potina. Makedonia talimana ta arana Aristakas maki ai ria garageto. Ia Tesalonika na evogomaito. =P uItali ai paia ago kilana etaunataunato aonai, Paulo e geligorato talimara reketa pe vetali kuneagina talimana arana Iulias gimanai getaorato. Ia Kaisara gena vetali goleana aonai. *OM Na Agripa na Festas evaikilaato, netiwato, “Pere ati pere kila, Kaisara na gena kila peneve kamonagia ati neperetiwa genai, etalima patara tugu-lakaa.”(NIGelaka-piatito muli ai, ne gekilakilato aonai gekilato, “Etalima kala rakavana ta pakunai pere kwarega pa tipura numai pere talu kalana ta ati ekalaato.” wMgPaulo vovetaina ekila-gatuto, ne king, kavana, Benis, e ira ria getanuto talimara maparara gekuliitito. YL+Paulo evega-geleto, netiwato, “Ora gauna kupanai pa moganai, na au na Palagu anogiana, goi e ewagumona au gekamonagikuna talimami maparami au vetaiku pogoro kala, na ege ligoligokuto vetainamo ragaina.” K'Agripa na Paulo evaikilaato, netiwato, “E ora kianai, roli kiana vagi aoku povega-moiraa, ne roli kiana Keriso pavega-taunataunaa.” JwKing Agripa, goi na eperoveta talimara geria kila ovega-taunataunarana pa? Au ripaku goi na ovega-taunataunarana.” YI+King Agripa! Au makwalimuku e ati kaliku na goi pana vaikilamu, kwalana egaura maparara goi ripamu. Au ripaku, pakilagira gaura maparara goi gemu ai ta ati peveavuga, kwalana egaura veavugai ta ati ewalato. H{Paulo evega-geleto, netiwato, “Geku vele Festas, au ati kawa. Au na rakagau akilagirana kilara taunatauna e matagai. GPaulo vovetaina evetao-gavuto aonai Festas na einala-veniato, netiwato, “Paulo, goi kawa! Gemu ripa kamuna na eveakawamuna.” 5FcGauna ea, Keriso pene vitiviti, e talima tovotovona kwarega na pene kuliiti-wai, ne Palagu gena maeka valina Iuda talimara e ati Iuda talimara geriai pene vali-piagia.” E3Na votoma na pene vogomai ewagumona, au Palagu na eveakavakuna. Gaura pakurai pama ruga-tali, talima maparara keina pene ago kamuna wailarai ama kila-matagaina. Au na rakagau poluna ta ati akilagiana, na peroveta talimara na e Mose na rakagau gekilagirato pene wala gaunamo. eDCVoia galamanai Iuda talimara na Rupu Veaga aonai gegapikuto, ia vagi-kwaregaku negetiwato. C7Kune Damaseko ai e Ierusalemai avopatato, voia mulinai Iudea tanona maparanai e ati Iuda talimara nuganugarai maki. Au avopatawai aonai, avaikilarawai, geria rakava geriana pia vetugamagi-kule, Palagu genai pia ago. Ne geria vetugamagi-kule geria kala na pia vega-taunataunaa. kBOGaura pakurai, King Agripa, au vovegailia kupa na ematagaito gauna genai ati akaroveraveto. ^A5matara pono vega-alira, e mukuna na pono vaiwaikulera, pe maekai pia ruga, e Satani gena tiavu na pono gapi-vagira, pe Palagu kavanai pia ruga. Ne Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara e Palagu na evirigirato e evega-veagarato talimara ria kapu pia vaia, kwalana au geku ai gekamonagina gaurai.’ Paulo na gena inagulu ekilagiana g@GAu na Isaraela talimara e ati Iuda talimara geriana pana vega-magulimu. Goi au na atugumuna, ?Ono kuliiti, e ono ruga-tali. Au goi gemu ai pamatagai kwalana ana vega-rugamu, pe au geku vetugunagi talimamu ai pono ago ulanana. Ewagumona rakagau pogitaa gaura e wailai rakagau pana vega-gitamu gaura maki talima reketa geria ponove kilagi-matagaira gaurana. >wNe au akilato, ‘Velekou, goi rai?’ Velekou evega-geleto, netiwato, ‘Au Iesu, goi na ovega-rakavakuna talimaku. =Ai maparamai kwano ai gaketo-talito. Ne au na karo ta akamonagiato, Heberu karonai au evaikilakuto, netiwato, ‘Saulo, Saulo! Rakagau gaurai au ovega-rakavakuna. Goi nema gau korilova mata-gogela okwakuana, gaurai gemu ai gaoka e matotaumu ovevega-rakavana.’ C< Gaurai, geku vele, au raupara na aagowai, aonai, garogota kilipaaluna ne garo maekana maki evanagiato maekana, kupa na emarigoto, agitaato, au ria gaagoto talimara e au ewae-talimaito. s;_ “Vokala ulanana Rupu Veaga velera kamura na rorirori gevenikuto e getugukuto, Damaseko ai aagoto. C: Toma vogovagi Iuda talimara geria rupu kwapurakwapurai alaka-togawai, ne akwari-korukorurawai, e Iesu pia kilagi-rakavaa ulanana avega-ririwarawai. Au na aparuveni-rakavarakavarawai, gaurai vanuga kamura polurai maki aagowai, pana vega-vitivitira e pana gui-lovolovora ulanana.” Paulo evetugamagi-kuleto valina |9q Ierusalemai au vovetaina akalawai. Rupu Veaga velera kamura na tiavu gevenikuto, gaurai Palagu gena taunilimalima veagara vogo tipura numanai ataorawai, e pia vagi-kwaregara negetiiwai aonai, au maki pia kwarega kilara avega-taunataunarawai. v8e Au maki atugamagito, gau vogo vavagi pana kalara, Iesu Nasareta talimana arana pana vega-waia ulanana. {7oRakagau gaurai gomi Iuda talimami reketa gokilana, Palagu na kwarega talimana ati gelegele mapene vega-kuliitia? m6SAi gema kwalu gagalana ruala na vokilagavu gevega-taunataunaana, e gealo-tagoana pene taunatauna gaurai, ira na Palagu gealiruputaliana pogi-lagani makwalimura na. Vele o, au voveraramani galamanai Iuda talimara na gerolikuna. z5mEwagumona au Kota kapunai pama ruga, kwalana au Palagu na ai tenemai ekila-gavurato kilana araramaniana gaurai. B4}Au tovotovona na vegata geripakuto, ia kila matagai pene geririwana genai. Geku maguli evetinato vegata au Parisea goleana talimaku. Aliruputali gekwalanaana gevega-tiligaana goleana. 3Au raka atalu-tiwato, keiku na vegata pene vogomai etoma, geku tanoparai e Ierusalemai, Iuda talimara maparara ripara. 25Kwalana Iuda tenera na vegata geria kala e veitu maparara goi ripamu vealeva. Gaura pakurai anogimuna, pono vaigaoka, pe geku kila pono kamonagira. 1w“King Agripa! Au avererena, kwalana Iuda talimara na gerolikuna gaura maparara toma goi wailamu ai avega-gelerana. 0 7Agripa na Paulo evaikilaato, netiwato, “Rororori avenimuna, ono varavara.” Paulo gimana egapi-itiato, ne gena velauga kilara etinaato, netiwato: /#Kwalana au atugamagina ati rorirori, etipura talimana au na pana tugua, na geroliana kilana ganina taunataunana ati pana tugu-kaua.”.Na au ati aripa-taunataunana, ita gera vele kamuna gena pepai rakagau pana talo. Gaura pakurai gomi wailami ai pavogomai-agia, e iwavagina goi wailamu ai, King Agripa. Enai ita renagi-namanamaa, pe rakagau pita rawalia kilana Kaisara gena pana taloa. -7Na ia genai kepi ta ati arawaliato ia pene kwarega. E ia matotauna, Kaisara aranai enoginogito. Gaura pakurai, ia Kaisara genai pana tugua natiwato. ,}Ne Festas ekilato, “King Agripa e ai ria pogoma matagai talimami maparami! Etalima gogitaana ea. Ia Iuda talimara Ierusalemai e enai Kaisareai talimara na geroliato kilana au geku ai gevua-agoato. Ira geinalato, negetiwato, ia ragai pene maguli. +Elaganiato, Agripa e Benis gevegapi-rageto, rapuga ralema iwavagira gekalarato, ne maralemaralemara Kota numanai gema laka-togato, vetali kuneagina talimara kamura e vanuga kamuna talimara kamura ria. Festas ekilato, ne Paulo gelakagi-togaato. 4*aNe Agripa na Festas evaikilaato, netiwato, “Au aririwana etalima matotauku na pana kamonagia.” Festas evega-geleto, netiwato, “Pogipogi vou pono kamonagia.” J) Na Paulo enoginogito, tipura numanaimo pia gita-tagoa, pene ago Kaisara na vou pene kamonagia. Gaura pakurai avaikilarato, tipura numanai pia gita-tagoa, pene ago Kaisara genai pana tugua.” :(mVogaura rauparara tavutavura au geku ai gegaokato. Gaura pakurai au na Paulo arenagiato, eririwana Ierusalemai pene ago pa, vonai vou ia geroliana kilara pana vega-rorirorira. *'MIra geria kila maparara matotauria geria aliruputali rauparara veitura reketa, e talima ta arana Iesu kilanamo. Iesu ekwaregato, na Paulo ekilana, ia magulina. z&mVeroli taura geruga-itito aonai, au matapolu atugamagito kala rakavara verolira pia kalara natiwato, na aikina. % Gaura pakurai ira e au enai gakwarato aonai, au ati avealoto. Na elaganiato Kota kapunai atanu-talito, ne Paulo avetugu-agiato. $Na au na avega-gelerato, natiwato, ‘Ita Roma talimara gera maguli aonai gerolirana talimana ati pita vagi-kwarega-kunera vou. Ia geroliana taura ria pia laka-koukou, e geroliana talimara wailarai gevega-veroliana kilara pene vega-gele-kunera vou.’ `(~~4|| {{zixxQwwv?uVsIroqPppnmmWllpl jii_hgDfee-d1bb>aZ`_/^]\\/[ZZGYYX;WVUUTJSSDRQQPuNMM LKJJ!IH-GFFE\DFCSBA@@Z?B>5<Gaura pakurai, gemi kala rogora pio tolera, kawa talimara vetaira ragaina pio kala, na aoneka talimara pio kulura. gfG0kwalana maeka na vou vogaura kolemara taunataunara evega-matagairana. Vovetaina gaurai gera kila taa na netina,“Roe noomaituna talimamu ono kero!Kwarega na ono kuliiti-wai!Pe Keriso na pene waetalimi.” leQ0 Na maeka na vogaura maparara evega-matagai-gitakaurana, gaurai kolemara taunataunara gematagaina, kdO0 Kwalana ekaroverave talimara na rakagau gekala-veavugarana, vogaura kilagikilagira manugaragera. -cS0 Mukuna kalara e inagulura vuavuara ati nanama gaurai, ragaina pio kalara e ragaina pio inagulu-agira. A gomi na vokala e inagulu pio vega-matagaira rakava kalara. Xb)0 Velekou na raka maguli e raka kala eririwa-kamurana pio tavura, e pio ripara. ~au0 Maeka vuavuana kala namara e tugamagi namara, kala rorirorira, e kila taunatauna e maguli rorirorira aorai gemiana. `90Gomi kunenai maki mukuna kaikolo talimara, na ewagumona gomi Velekou aonai maeka talimara. Gomi maeka natuna, pe maeka magulinai pio talu e pio laka. B_0Gaurai vovetaina gekalana talimara ria ragaina pio kako. *^M0Taunilimalima geria opakau kilarana ragaina pia opami, kwalana Palagu gena paru kamuna nekala galamarai gekaroveravena talimara atarai pene vega-matagaia. ]50Kwalana gau kwatunamo pio ripaa: Koloa e vavine vegeno-agina talimana, e kala mamilora ekalarana talimana, ririwamagi rakava talimana e Keriso e Palagu geria Basileiai ia ati voina e ati gena kapu. Ririwamagi rakava kalana noowane kaivakuku aliruputali-venina kalana vetaina. \'0Kila mamilora, kila kawakawa, e vegarevegare rakavara maki ragaina pio kilagira, kwalana egaura ati nanama, na gomi Palagumo pio vega-namaa. R[0Gomi Palagu gena talima veagami ai goagoto gaurai, koloa e vavine vegeno-agina e mata-poraga kilara, e kala mamilora kilara, e ririwamagi rakavara kilara gomi nuganugami ai ragaina pio kilagira. Z}0Ulamagi ai pio maguli Keriso vetaina. Ita eulamagirato vetainai, matotauna tauniparana e gena maguli etao-rigoato ita ularana. Ia tauniparana vega-nama gauna ponana nama iwavagina gaunai evega-agoato, e Palagu gena vekapawai mamoenai evega-miaato. KY 0Gomi Palagu natuna, eulamgi-kamumina, gaura pakurai ia pio kulua. XX)0 Taukavami ria pio venama veveni e pio veulamagi. Taukavami kwapurakwapura geriai kala rakavara gokalarana gaura pio tugamagi-piatogara, Keriso aonai Palagu na gemi rakava etugamagi-piatogarato vetaina.W50Ao ginigini, paru e veaorakava vagi, vegolo e galama, e taunilimalima vega-rakavara tugamagira, e kila rakavara maparara gemina pio tao-gerevagira. V0Palagu gena Veaga Palaguna aona ragaina pio vega-aovitivitia. Kwalana Veaga Palaguna Palagu gena vegailia gomi gemi ai etaluna. Voia ganina gomi ia gena. Nevegailia gomi gemi ai pene mia, pene ago, Palagu na gomi pene vega-maguli-taunataunami tomanai. "U=0Murumi na kila rakavara ragaina pia lakati. Na vevega-tiliga kilaramo pio kilagi, moira talimara veakavara ularana, pe pia kamonagi aonai, pia kwalimu. =Ts0Elemana talimana ragaina pene lema, na pene inagulu. Ia matotauna gimana na inagulu namara pene kalara, pe pene rawalira gaura kiatara ati geria e ati garia talimara pene venira. ,SS0Tiapolo paka ta ragaina pio venia. XR)0Pio paru, na kala rakava ragai pio kala; gemi paru garona ragaina pene rigoa. hQI0Gaura pakurai gomi kwapurakwapura na kala opakaura gemi na pio tao-gerevagira, ne lagami talimara ria kila taunataunamo pio kilagi. Vovetaina pio kala, kwalana ita maparara taunipara kwapunamo ragana kwapura kwapura. P0E talima valiguna pio kopo-kaua, rapuga valiguna goligo-kauana vetaina. Etalima valiguna Palagu gelegelena rorirori e veaga ekalaato. 4Oc0Pe gemi tugamagi maparana pene aleva-waia. kNO0Gevega-ripamito talimara gekilato: Gemi maguli kunera pio piatogara, rapuga kunera gopiatogarana vetaina. Voo talima kunena gekilagiato. Ia gau reketana geopaana, veririwamagi rakavarai erakava-kwaikwaina. E ia pio piatogaa. My0Gomi na ia valina gokamonagi-taunataunaato, e Iesu gena maguli aonai kila rorirori Iesu genai emiana gevega-ripamito. FL0Na gomi na Keriso gena maguli ati vovetaina goripaato. WK'0Ira kala namara mamilagira e kala rakavara mamilagira maki ati gemamilagi-vagirana. Ira matotura geveveni-piatogato rakava gena, kala kawakawa raupararai gemagulina e mata-poraga kalara geulamagi-kamuana. 6Je0Ira geria tugamagi mukuna kaikolo, pe ati geria tugamagi-ilu rauparara. Palagu gena maguli ai maki ira mulimuli ai getaluna, kwalana ira ati ripara aora vekanagavu gaurai. jIM0Ganina voa, au aririwana, ekila ana varami Velekou aranai. Au geku ririwa kamuna, gomi mukunai roe wagemagulina talimara geria maguli ai ragaina pio maguli. Kwalana ira geria tugamagi ati ganira gaura geriai getaorana. HH 0Keriso taunipara repana, taunipara maparana ia gena tiavu ai ragana kwapurakwapura ia na etaorato kapurai geinaguluna. Ia gena tiavu ai tilivu evega-kalakau-gaokarana walowalora na tiliga tilivura evega-kalakaurana, e evega-kalakau-kikitalirana. Na voanana taunipara ragana irauirau taunipara aonai kwapurakwapura geria inagulu gekalaana, ne taunipara ekamuna, e maveulamaginai matotauna ekamuna. Palagu gena taunilimalima geria maguli rauparana G0Na ita ulamagi ai kila taunatauna pita kilagia, pe Keriso gena maguli aonai gaura mapararai pita kamu. Keriso ita ereparana. wFg0Ne vorauparai ita ati melo ralarala vetaira, e vevega-ripa irauirau na e taunilimalima geria aoneka opakaura na e tugamagi rakavara na ragaina pene opa-agora e ragaina pene opa-maira; noowane gati agina e akuna ekwarivoana vetaina. @Ey0 pene ago, ita gera kamonagi e gera aoneka Palagu natuna genai piave kamu e pita kwapuna taunatauna, ne pita kamu-gitakau, e Keriso gena kala e maguli maparana maki ita na pita vaia. .DU0 Voinagulu evenirato ganina taunataunana, Palagu gena taunilimalima veagara pene kala-maavura, gena inagula pia kalara, e Keriso tauniparana pia vega-ruga-gitakaua, C 0 Ia matotauna na reketa apostolo inaguluna evenirato, (eekalesia vega-rugana inaguluna), reketa peroveta inaguluna evenirato, reketa evanelia inaguluna evenirato, reketa ekalesia gitatogona inaguluna e Palagu gena kila vevega-ripagina inaguluna evenirato. XB)0 Everigoto talimana voa, geregana kupa maparara evanagirato, ia atagaina raimoraimonai everageto. Ia vovetaina everageto ganina, kupa e tanopara maparana ia na matotauna Palaguna na pene vega-vonua ulanana. 8Ai0 Ekila, “Ia everageto,” ganina rakagau? Ekila, “Ia everageto,” na ita evega-riparana, Keriso ati everagetomo. Aikina. Ia tovotovonai tanopara kapulenai everigoto vou. Y@+0Vovetaina gaurai Puka Veagana aonai Keriso valina evetaina ekilagiana,“Ia kupai everageto aonai,
tipura talimara maligoligora ia na evaikaurato,
ne taunilimalima vega-nama gaura evenirato.” t?a0Ita kwapurakwapura Keriso na ewareware-venirato, ia gena vega-nama gelegelenai pene venira netiwato. W>'0Palagu maki kwapunamo etaluna, e ia ita maparara Tamara; ia kamu taunilimalima maparara atarai etaluna, egita-tagorana, taunilimalima maparara nuganugarai einaguluna, taunilimalima maparara aorai etaluna. @={0Velekou kwapuna, kamonagi kwapuna, e bapatiso kwapuna. _<70Ita maparara taunipara kwapunamo, e Veaga Palaguna maki kwapunamo gerai etaluna. Palagu na gomi maki ekeamito gau kwapunamo ulanana ekeamito, ita ewagumona gau kwapunamo tatugamagiana, (maguli vanagivanagi). S;0Ita Veaga Palaguna na egapi-koukourato, pe takwapunato, maino walona na ereko-kourato, pe maino ai tataluna. Gaura pakurai takwapunato e maino ai talaluna magulina ea pio kwalimu, pe pio gapi-gaugaua. p:Y0Taukavami nuganugarai gomi pio vevega-rigo, manau ai pio talu, e pio vaigaoka. Taukavami taarana gekala-leana genai, ulamagi ai aomi pio veagaokara ira geriai, pe ira kwapurakwapura ria ragai pio veparu-veveni, a pio veao-namamo. 79 i0Au Paulo tipura numanai ataluna, kwalana Velekou vetugunagina aago-veniana gaurai. Au na gomi evega-nagimina, Palagu na ekeamito magulinaimo pio maguli, pio maguli-namanama. <8q0Gaura pakurai ita ekalesia aonai talimara e Keriso Iesu gena maguli aonai taunilimalimara gulura maparara na Palagumo pita vega-rage-vanagivanagia. Ekila e taunatauna. Amen!(7I0Palagu gena tiavu ita gerai einaguluna, gau kamu iwavagira ekalarana; ita na ia tanogiana gaura e ita na tatugamagirana gaura maparara maki evanagirana. ,6Q0e pio ripa, Keriso gena ulamagi aoneka maparara maki evanagirana. Eulamagi pio ripaa, pe Palagu matotauna gena maguli maparana na gomi pene vega-vonuvonu-ragemi. 50Pe Palagu gena taunilimalima veagara maparara ria Keriso gena ulamagi kamu iwavagina, revana, mogana, e atana, e ropuna pio ripaa, 84i0Kwalana vorauparai Keriso maki gemi kamonagi vetainai, gomi aomi ai pene talu. E Palagu anogiana, gomi maki gautupu lamuna kwano aonai everigona, ne elamu-talina aonai, gautupu kwano atanai eruga-gaugauna gelegelenai, gomi maki vovetaina aomi ulamagina pene vega-vonura, pe ulamagi ai pio ruga-gaugau. R30Palagu maekana ralemana kamu galagala vagi gaurai, au na anogiana, natina: Ia gena maeka gitagitana ati keikeina na ia matotauna Palagu genana tiavu pene venimi, pe aomi e palagumi pene veakwalimura. j2M0Ira pete kwapuna talimara kupai e tanoparai getaluna Tamara. Ia na epete kwapuna arana earaato. u1c0Au na voira maparara Tamara na ekalarato gaura atugamagirana aonai, wailanai avetiu-talina arapalina. A0{0 Gaura pakurai au geku ririwa kamuna ragaina pio tugamagi-moiramoira, au avitivitina gaurai. Au vitiviti arawalina, gomi nama pio rawalia ulanana. Paulo Epeso ekalesia geria erapalito /0 Ita Keriso gena maguli aonai tamagulina, e ia genai gera kamonagi vetainai, Palagu laganai ati kalira e aora makwalimura pita laka-kavi. . 0 Palagu genai emia-vanagivanagina navugana. Palagu gena navuga ea ita gera Velekou Iesu Keriso genana vou ema vega-matagaiato. u-c0 Palagu gena tugamagi, ewagumona vou ekalesia genana ia gena aoneka e tugamagi irauiraura, gevegita-tagona palagura e geria rorirori kamu iwavagi palagura geriai pene vega-matagaira netiwato. E palagu ea kupa pakanai getaluna palagura. ,#0 E taunilimalima maparara geriai pana kilagi-matagai-gitakaua, Palagu gena ririwa e navuga, ati Iuda talimara maki geria vevega-maguli talimanai pene ago. Enavuga pa tugamagi ea tanopara evetinato voanana vegata gaura maparara ekalarato Palaguna genai veavuga emiana. 4+a0Pa, au Palagu gena talima maparara geria raligavu talimaku, na Palagu gena vega-nama vetainai einagulu evenikuto, ati Iuda talimara wailarai Vali Namana pana vopatagia netiwato. EVali Namana ea Keriso genai maguli e gau nama iwavagira taunilimalima matotaurana ati pita rawalira gaura ekilagirana. ;*o0Palagu gena vega-nama e wareware kamu vetainai, Vali Namana ea pana pia-lovolovoa netiwato. Palagu gena evega-nama warewarena ia gena tiavu einagulu-agiana aonana au evenikuto. )w0Evali veavugana Palagu na ema vega-matagaiato valina ea: Ati Iuda talimara maki Vali Namana genana Iuda talimara ria pete kwapunai e taunipara kwapunaimo pia ago. Ne maparara na Palagu na e kilagi-gavuato gauna Keriso Iesu genai pia gapia. M(0Palagu na vali veavugana ea kunenai gemagulimaiwai talimara ati evega-riparato. Na ewagumona Palagu na Veaga Palaguna genana apostolo veagara e peroveta talimara veagara geriai evega-matagaiato. V'%0Epepa ea pio agia aonai, pio ripa-rorirori, Keriso valina veavugana ripaku. 9&k0Evali veavugana, (e gomi ati Iuda talimami maki Palagu gena taunilimalimai goagoto valina), Palagu na au geku ai evega-matagaiato. Evali ea kiata warauna pataloa epepa aonai. @%y0Au atugamagina, gomi warauna gokamonagito, au Palagu gena vega-nama vetainai einagulu evenikuto, Vali Namana, vevega-nama valina, gomi ati Iuda talimami gemi pana vopatagia ulanana. M$ 0Ganina voa, au Paulo na Vali Namana gomi ati Iuda talimami gemi avopatagiana galamanai, tipura numanai ataluna ea. Au Keriso gena tipura talimanai aagoto, a gomi pakumi ai Palagu genai arapalina. $#A0Keriso goti gokwapunato gaurai, gomi maki Palagu na taunilimalima reketa ria egapi-koukoumina, Palagu gena talu numanai goagona Veaga Palaguna aonai. "0Keriso gena maguli aonai numa rinagana maparana evega-rugakau-gitakauato, ekamuna Rupu Veaganai eagona Velekou gena maguli aonai. I! 0Gomi numa, vatu atanai gevega-rugarana vetaina. Palagu na gomi apostolo talimara e peroveta talimara atarai evega-ruga-kaumito, a Keriso Iesu gomi gemi numa gamogala vatu kea kwalana kamuna. 2 ]0Ganina voa, gomi ewagumona ati vega-talutoga e ati vanuga polu talimami. Aikina, ewagumona gomi Palagu gena talima ria vanuga kwapuna e Palagu gena numa talimami. y0Ita maparara, ati Iuda talimami e Iuda talimamai, Keriso genana Veaga Palaguna kwapunamo aonai Tamara genai pita ago. W'0Keriso evogomaito, maino valina ema vopatagiato. Emaino valina gomi ati Iuda talimara, Palagu ria mavepakami talimami gemi, e Iuda talimara, Palagu ria ati vepakara talimara geria, ema varavaragiato. nU0Ia satauro ai ekwaregato kwalana, epete ruala taunipara kwapunaimo pene veakwapunara, ne Palagu genai mapene vaiwaikule-waira ulanana. E ira vekarawarai geria veaorakava vagi maki, satauro ai ekwaregato pakunai, evega-aikirato. 2]0Ia na Mose gena rova aonai veveakwalimu kilara gemiana gaura maparara maki elovorato. Keriso na vokala ekalaato ganina, ia gena ririwa ita pete ruala gerana ia matotauna ria na pene veakwapunara, talima valiguna kwapunamo pene kalaa ulanana; e ita vekarawarai maki maino pene vega-walaa ulanana. -S0Kwalana Keriso matotauna ita gera maino evega-walaana talimana. Ia na ita pete ruala pete kwapunaimo evega-agorato. Kwalana ai Iuda petena e gomi ati Iuda petena talimami vekarawarai ewarerana pilipilina Keriso tauniparana satauro ai ekwaregato gaunana elovoato, ne evega-aiki-vagiato. 50 Gomi kunenai rauvagi ai, na ewagumona Keriso Iesu goti gokwapunato gaurai, goma vekavito Palagu genai. Gomi Keriso ralana na ema gapi-kavinagimito. ;o0 Pio tugamagi, gomi volaganinai Keriso ria mavepakami, e Isaraela petena aonai maki gomi vanuga polu talimami gaurai ati gegapi-ragemito, e Palagu na kilagavu ekalarato aonai, ekilagavuto gaura maki gomi na ati pio rawalira. E gomi etanopara aonai ati gemi Palagu e gau namana ta wailai ati goraramaniana.  0 Gomi pio tugamagi, kunenai gomi ati Iuda talimami, Iuda talimara na gekilagimiwai, “Kopimi ati vorovagi talimami.” Iuda talimara tauniparara kopira vorovagi. Ira na emelo tauniparara kopira vorovagira kalana matotaura gimara na gekalaana kalana. !0 Ita Palagu gimana kalakalana talimara. Palagu na Keriso Iesu genana talima valigurai evega-agorato, inagulu e kala namara pita kalara ulanana. Einagulu e kala namara Palagu na warau ekala-maavurato, ita na pita kalara ulanana. Keriso na pete ruala evega-kwapunarato iK0 E ati gomi gemi inagulu pakurai voimi gogapiato gauna, pe talima taa na ragai pene veagi-agia. ;o0Gomi gemi kamonagi genana Palagu na gena vega-namai evega-magulimito. Gomi ati matotaumi gemi tiliga na govevega-magulito. Aikina, e Palagu gena vevega-nama ita evenirato. -0Vovetaina ekalato kwalana, wailai ia gena veaonama vega-iliana, gena vega-nama kamu iwavagi ita gerai pene vega-matagaia ulanana. EPalagu gena veaonama vegailiana, gena vega-nama kamu iwavagi ematagaito ea, Keriso Iesu goti ta kwapunato aonai, ita gerai evega-matagaiato. ,Q0Keriso Iesu gena maguli aonai, ita Palagu na Keriso goti kwaregana evega-maguli-waikourato, e Keriso goti gena vele tanukaunai evega-tanu-kourato kupa vanuganai. oW0Taunatauna, ita palagura kwaregara, gera vekilagi-piatoga pakurai, na vegita-vetuga Palaguna gena ulamagi iwavagina pakunai, Keriso goti evega-maguli-waikourato. Pio ripa, ita Palagu gena vega-nama pakunai evega-magulirato. 0Kunenai ita maparara maki ia vetaina takalawai, taunipara gena kala rakavara tavega-taunataunarawai. Tauniparara e aora geria ririwa e tugamagi rakavara takwalanarawai. Voia pakunai ita maki taunilimalima reketa vetaira Palagu gena paru kamuna ita atarai emiawai. 3_0Volaganinai gomi na etanopara gena kala rakavara gokalarawai, e palagu rakavara egita-tagorana geria palagu gokwalanaawai. Evegitatago palaguna gena basileia pa vegitatago tiavuna kamu iwavagi kupa e tanopara vekarawarai. Ia ewagumona Palagu ati gekamonagiana talimara aorai etaluna e einaguluna. e E0Kunenai gomi palagumi kwaregara getaluwai, kwalana gemi karoverave e kala rakavara pakurai. $ C0Ekalesia Keriso tauniparana. Votaunipara Keriso matotauna gena magulina evega-vonu-rageato, e gaura maparara maki kapu mapararai ia na evega-vonurato.  0Palagu na gau maparara Keriso gagena pana kauna kapulenai etaorato, e Palagu ia ekealesia maparara pene kune-agira netiwato. O  0Keriso vonai kukunai etaluna e evelena. Ia palagu rakavara maparara, gevegita-tagona palagura, e geria rorirori kamu vagi palagura, e mageria tiavu palagura, e tiavu kamu anerura, arara gekilagirana arara maparara atarai e ararai evelena. Ati ewagumonamo aonai, aikina, wailarai roe gevogomaina tomarai maki pene vele vegata.   50Ia na etiavu kwalimuna Keriso genai evega-matagaiato gaurai, Keriso kwaregana evega-kuliiti-waiato, e kupai ia gimana ripana kavanai evega-tanuato. 3  a0E Palagu tavega-taunataunaana talimara aorai Palagu gena tiavu goloka iwavagi einagulu ea maki pio ripaa. Palagu gena etiavu e gena inagulu kwalimuna kamu galagala vagi.   !0Palagu anogiana, natina, gemi tugamagi maeka pene venimi, gena vevega-nama irau iwavagina, voina kamuna gauna pio gapia gaurai ekeamito, goraramaniana, voia pio ripa-namanamaa. Pe Palagu gena taunilimalima veagara na gau nama iwavagira pia gapira, voira pio ripara. @ {0Akilana, gera Velekou Iesu Keriso gena Palagu na aoneka e vevega-matagai Veaga Palaguna pene venimi, pe Palagu pio ripa-namanamaa. Palagu ita Tamara, ia ralemana e maekana tiavu iwa. U %0Palagu tanikiu-venina gomi pakumi ai ati avega-aikiana, atami ai arapalina.  10Gaura pakurai, au Iesu Velekou gokamonagi-veniana e Palagu gena taunilimalima veagara goulamagirana valina ama kamonagiato tomana na vegata, " ?0Ita na Veaga Palaguna warauna tagapiato, vovetaina gaurai ripara, Palagu na gena talima geria ekilagi-gavuato gauna maki pita gapia. Etoma roe ata vealona, pene ago, Palaguna gena taunilimalima pene vaiagora ia laganai. Palagu ralemana iwavagina ita vega-ragea. Palagu gena rapali ! =0 Gomi ati Iuda talimami na maki ekila taunataunara govega-taunataunarato, voo Palagu na gomi pene vega-magulimi Vali Namana kilana. Gomi ekila gokamonagiato aonai, govega-taunataunaato ne Keriso genai goveraramanito. Vovetaina gaurai Palagu na gomi maki ia gena taunilimalimai evega-agomito. Palagu na gomi egapi-ragemito vegailiana gemi ai ekalaato, Veaga Palaguna, ekilagi-gavuato Palaguna, evenimito.  50 Gaura pakurai Iuda talimamai, raira Keriso gevega-taunataunaato e gaveraramani-kuneto talimamai na genai Palagu ralemana iwavagina pita vega-ragea. 4 c0 Ita Keriso pakunai Palagu gena evirigirato, matotauna na tovotovonai ekilagi-maavu-kunerato. Egaura maparara maki ia matotauna gena ririwa vetainai einagulu-agirana. y m0 Palagu gena ririwa pa navuga ea ekilagi-maavuato tomana pene gapia voupe pene vega-matagaia. Voo kupai gemiana gaura e tanoparai gemiana gaura maparara Keriso gagena kwalanai pene tao-koukoura. Ne Keriso na egaura maparara pene kune-agira. v g0 Palagu gena ririwa Keriso genana pene kalaa kalana veavuga, na matotauna gena nuga-namai ita evega-riparato. U %0ita gerai kamu iwavagi evega-matagaiato, e aoneka e tugamagi-ilu evenirato. *~ O0Ita Keriso ekwaregato pakunai, ralana na evoi-wairato, e gera rakava maki etugamagi-piatogarato. Eia e Palagu gena vega-nama e maeka ralema iwavagi kalana, Q} 0Palagu gena vega-nama e maeka ralema iwavagina ita vega-ragea. Kwalana evega-nama e maeka ralema iwavagi ea Palagu na ita tipo eveni-kawarato, eulamagi-kamuana melona, Iesu Keriso, gena maguli aonai. | -0ia na emaguli enavuga-kuneato, ekilato, ita Keriso genana ia natunai pene kilagira. E ia matotauna gena nuga-namai gena ririwa kalana ekalaato. { y0Tanopara rogoti ere kalaa tomana na vegata, Keriso na vevega-maguli inaguluna pene kalaa pakunai, Palagu na ita ia gena evirigirato. Ita evirigirato ia wailanai pita veaga pe ati gera kala rakavarai pita talu ulanana Palagu gena ulamagi rorinai, Dz 0Palagu, ita gera Velekou Iesu Keriso Tamana, ita vega-ragea, kwalana Keriso goti takwapunato magulina aonai, ia noo palagu kavanai kupai gemiana gaura namara maparara ita evenirato. 0y [0Palagu ita Tamara e Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama kamu e maino gemi ai pene mia. Keriso gena maguli aonai Palagu na vevega-nama palagu kavanai evenirana gaura Dx 0Au Paulo, Palagu gena ririwa rorinai Keriso Iesu gena apostolo talimaku ai aagoto. Epepa Epeso ai Palagu gena veaga talimami, Keriso Iesu genai magemi veraramani talimami, atalo-venimina. 5wcDEvevega-nama kilara au Paulo matotauku gimaku na atalorana. Au pio tugamagiku, au tipurai mateiniku roea. Palagu gena vega-nama iwavagina gomi atami ai pene mia.vDNa Akipas evetaina pono vaikilaa, noponotiwa, “Velekou gena maguli aonai inagulu ogapiato nea pono inaguluagi-gitakaua.” ,uQDEpepa pio agi-gatua mulinai, pio tugu-agoa, Laodisia ekalesiara geria mapia veagi-matagaia. Na Laodisia atalo-venirato pepana maki gomi gemi ai pio agi-matagaia. EtDAu geku vevega-nama ita walakavara Laodisia ai getaluna talimara pio venira. E geku vevega-nama Nimpa pio venia, e Nimpa na numai ekalesia goleana getanu-kouna, nea maki pio venira. lsQDIta gatara namana Luka, e Demas, taura ruala gemi vevega-nama pege tugu. Luka ia toketa talimana. $rAD Au akila-matagai-rorirorina, taunatauna, Epaparas gomi gemi, e Laodisia talimara, e Hierapolis talimara maparami ulami na taunatauna evekwalavi-rakavato. q}D Gomi taukavami ta, Keriso Iesu gena vetugunagi eago-veniana talimana, arana Epaparas, na maki gemi vevega-nama petugu. Ia e vanagivanagi gomi ulami na evekwalavina rapali ai. Ia gena noginogi kamuna Palagu genai ekalaana, Palagu na gomi ia gena ririwai pene vega-ruga-taunataunami. E Palagu gena ririwa gomi aomi maparara na pio vega-taunataunaa, e pio kwalana-gitakaua. NpD E Iesu, arana ta gekilagiana Iusto, na maki gemi vevega-nama petugu. Na Iuda talimara nuganugarai au ria Palagu gena Basileia inaguluna gakalaana talimara eiramo. Ira na au geveakava-gitakaukuna. Vo%D Aristakas na gena vevega-nama gomi gemi etugu-watiana. Ia au goti gatipurato, pe tipura numanai gataluna ea. Banabas tarina Mareko na maki gemi vevega-nama petugu. Mareko e Banabas ira matarira, na ira tinara e tamara irau ati kwapuna. Mareko gomi gemi ai pene wati aonai, pio gapi-ragea ulanana kilara warauna awati-varamito. MnD Ia Onesimo goti gewatina. Onesimo magena veraramani, e ia ai walakavamai namana ta. Ia maki gomi gemi talima ta. Ira taura ruala na enai rakagau gewalana gaura maparaparara pia wati vega-ripami. `m9DAu na Taitikas gomi gemi ai atugu-watiana ganina taunatauna, ai enai rakavetaina gamagulina kolemana pene wati vega-ripami ulanana. Ia na ai gema talu magulina pene varami, pe gomi aomi pene vega-tiligara ulanana. Au valiku maparana walakavara namana, Taitikas, na vou pene wati-varami. Ia Keriso gena maguli aonai maveraramaninai eveveakavana, e ia au goti Velekou gena gavetugunagina. /kWDVanagivanagi pio kilakila aonai, pio karo-nama. Gemi kilakila maki pio kilagi-maminamara e pio kilagi-gitakaura, pe gemi kila talimana pia ririwara e pia kamonagiramo nepiatiwa. Vovetaina pio kala genai, talima kwapurakwapura raka pio vega-gele-tiwara rauparara pio ripara. Vevega-neka kilara xjiDKeriso rogoti gere vega-taunataunaa, muli ai roe gemagulina talimara geriai, kala aonekara e namara pio kalara. E ira aorai pio laka-toga laganirai voira maparara ragai pio vega-rakavara, kwalana ira pio veakavara laganina kupavagi. iDPio rapali, pe au na evali veavugana pana kilagi-matagai-gitakaua, Palagu ekilato pana kilagi-matagai-gitakaua netiwato gelegelenai. vheDAi gema maki pio rapali, pe Vali Namana paia varavaragia, Palagu na vanagi kapu reketai pene kala-pakaa. Pe voanana paia ago, Keriso valina veavugana vonai paia varavaragia. Au Keriso valina veavugana galamanai teini na geligoligokuto. gDRapali ragai pio vega-gevoa, vanagivanagi pio rapali. Gemi rapali ai pio vegita-tago maki, e Palagu pio tanikiu-venia. Zf /DVelemi, negemi inagulu talimara ati voira talimara nea ati geria e ati garia, geririwarana gelegelerai pio venira. Ira mageria rorirori rakagau gomi gemina pegere rawali gaura pio venira vegata, e kala namara e rorirorira geriai pio kalara. Kwalana gomi pio ripa, gomi egita-tagomina Velena kupai etaluna. Vevega-ripa kilara mareketa ea 9ekDA talima ta ekala-leana genai, vokala lea voina pene gapia vegata. Kwalana Velekou wailanai talima maparara gelegelemo, ati ta enugagi-rageana, na ta ati enugagi-rageana.jdMDGomi ripami, Velekou na vou voimi pene venimi, kwalana gomi Keriso Velekou gena govetugunagina. LcDRaka inagulu pio kala genai, pio kalaa maaomi maparara ria. Inagulu ati taunilimalima geria inagulu gokalaana vetaina pio kalaa. Aikina. Gomi Velekou gena inagulu gokalaana magulinai pio kalaa. lbQDInagulu talimara ati voira talimami, etanoparai geria govetugunagina talimara karora pio kamonagira. Ira gaura mapararai karora pio kamonagira. Ati wailaraimo, talima aora pia vega-namara negetina ulanana gekala-opakauna talimara vetaira. Aikina. Gomi Velekou nugagi-ragena magulinai manuga golugolumi ria e maaomi maparara ria pio kamonagi-venira. aa;DTama, natumi ragai pio vega-parura, kwalana pia tugamagi-moira, ati nege tiligana nea. x`iDNatu, gaura mapararai tamami e tinami karora pio kamonagi-venira. Kwalana ekala Velekou aona evega-verereana. i_KDVegarawa marumi, garawami pio ulamagi-taunataunara, e garawami geriai aomi ragai pia ginigini. ^DVegarawa garemi, gomi garawami geria vegitatago tiavuna kapulenai pio talu. Kwalana emaguli e Velekou wailanai maguli namana. @]yDRaka inagulu pio kala genai, kilakila ai pio kalaa pa kalai pio kalaa, maparara Iesu Velekou aranaimo pio kalara. Ia genana Tamara Palagu pio tanikiu-venia. Ekalesia numana magulina W\'DKeriso gena kila ganira taunataunara e geria tiavu gomi aomi ai pia vonuvonu-rage. Voanana taukavami kwapurakwapura ria Keriso gena kila aoneka taunatauna na pio vevega-ripa e pio vegavutina. Aomi ai Palagu govega-namaana aonai, Salamo pio mari, e Palagu vega-ragena marira pio mari, e Veaga Palaguna na evenimina marira pio marira. ,[QDKeriso gena maino na aomi pene vaira. Kwalana Palagu na gomi ekea-koukoumito ganina, taunipara kwapunai pio ago, pe maino aimo pio talu. E Palagu pio vega-namaa. Z#DEgaura maparara atarai ulamagina pio verapuga. Kwalana emaguli namara maparara ulamagina voupe ereko-gitakaurana, ne geinagulu-namanamana. Y/D Metau pa maguli gaokara reketana gorawalirana taukavami reketa geriana genai, pio vaigaoka taukavami geriai. Pene talima taa gomi aomi ai taukavana taa na evega-veituana genai, vorakava pene tugamagi-piatogaa, Keriso na gomi gemi kala rakava etugamagi-piatogarato vetaina. VX%D Gomi Palagu na warauna evirigimito talimami, e gena veaga talimami, e Palagu na eulamagi-rakavamina talimami. Gaura pakurai venugagiviti, veaonama, manau, marana e vaigaoka magulira na pio verapuga. W D E maguli valiguna tagapiato enai talima ta ati irau. Pe evetaina ragai pita kila, ai Iuda talimamai, na ira ati Iuda talimara; ai melo tauniparara kopira gavoro-vagina goleana, a ira melo tauniparara kopira ati gevoro-vagina goleana; ragai pita kila maki, ira ati getikulito talimara e maguli maekana rogoti gere gitaa talimara; ai ati inagulu talimana ati voina talimamai, na ira inagulu talimana ati voina talimara. Aikina, evetaina ragai pita kila. Kwalana Keriso gereganamo kamu ita maparara aorai etaluna. eVCD talima valigu karikarina goligo-kauato, rapuga valigu karikarina goligo-kauana gelegelena. Ia e Palagu na vanagivanagi evega-valigu-waiana, ekalaato Palaguna kolemana taunatauna pene gapia e pene ripa-gitakaua ulanana. PUD Matotaumi vekarawami ai kila pa kala opakaurai taa na ragai pene opami. Kwalana gomi na gemi maguli kunena gena kala rakavara ria rapuga rakavana gogaivagi-piatogaana vetaina gogaivagi-piatogarato, 2T]DNa ewagumona ekalara gomi gemina pio tao-gerevagira: Tugamagi paru, aoginigini, talima vega-rakavara tugamagira e kalara, kila rakavara e mamilora kilagikilagira. SDKunenai gomi maki tanopara gena kala e maguli rakavara aorai gomaguliwai aonai, vokala rakavara gomi na maki gokalarawai. uRcDKwalana ekalara galamarai Palagu gena paru pa Kota kamuna karoverave talimara geriai penema vega-matagaia. Q1DGaura pakurai taunipara gena kala e maguli rakavara gemi ai roe nege miana, neira maparara pio vagi-kwaregara. Taunipara gena kala e maguli rakavara ea: Mata-poraga kalara, kala mamilora, tuga veavuga kalara, kapakapagi e kala rakavara ririwamagi kamura magulira, e ririwamagi rakavara. Ririwamagi rakavara voo palagu rakavara aliruputali-venira kalana. Egaura maparara geriana pio laka-gerevagi. P/DKeriso gomi gemi maguli taunataunana. Ia mapene matagai tomanai, gomi maki Keriso ria pio matagai-kou, e gena ralema mamaekana kamu pio rawalia. ODKwalana gomi warauna gokwaregato tanopara magulina genai, gemi maguli taunatauna veavugai emiana Keriso ria, Palagu genai. yNkDVanagivanagi gemi tugamagi ai kupai gemiana gaura pio tugamagi-tagora, na tanopara gaura ragai pio tugamagira. 8M kDGomi ne Palagu na Keriso ria evega-maguli-waimito, gaurai kupai gemiana gaura pio tavu-kamura e aomi maki vonai pio taora. Keriso vonai Palagu ripana kavanai etanuna teronai. gLGDTaunatauna, nerova na ita gerai Palagu aliruputali-venina tugamagina pene vega-walaa, e manau kalana gerai pene vega-walaa, taunipara vega-vitivitina pene vega-walaa. Vovetaina gaurai talima reketa getugamagina, erova e aoneka talimara geriana gevogomaina. Na erovana ita ati pene veakavara, taunipara gena ririwa rakavara ati pene vega-aikira.K{DNa egaura ne pio ganira e pio inagulu-agira ularana. A nerova e vevega-ripa taunilimalima gerianamo gevogomaina gaura. lJQDGokilana, “Ragai iogapi-kaulagia; ragai iomamitovoa; gimami na ragai iogapi-tovoa,” nogotina. TI!DGomi Keriso ria gokwarega-kouto, pe gomi na rova irauirau e tanopara palagura ragai mapio kwalanara. Rakagau gaurai noowane tanopara magulinai gomagulina talimara vetaira rova magokwalanarana, ei? ~~ }h||3zzypyAxzx wcwvvLuWt.rr{qoonmm l#kkj^i+hngff eldcabblaa`_>^F]9[[HZYXXW VWUU;TTT4S`RRbPP+NMMKJIHHFFF"D'CAH@4?>=j<;::98776.5k4'3D21D/.[,+*(t'&%4$r##T""!z Z"Pf) t  6 l U'%4WdA& Palagu genai geku tugamagi atao-gaokaana, kwalana ripaku, ia na pene veakavami, ne aoneka poluna ta ragai mapio gapi-ragea. Gomi evega-tugamagi-aovoaovomina talimana nea, gena kala voia na metauna pene rawalia vegata. O& Pio ripa, paraoa egoro-agiana mulamulana kianana paraoa eveagoroana. S&Neveririwamagi kalana nea ati gomi ekeamito Palagu na genana evogomaina. &Gomi raka vegalai goraka-gitakauwai. Rai na wailami ewati-kou-gavuato, ne etoma kila taunatauna ati magokwalanaana? mS&Keriso Iesu goti ekwapunato talimana tauniparana kopina gevoro-vagiato pa ati gevoro-vagiato voo ati geria irau ta; ekala ruala geriana nama ta ati pene wala. Gau kamu iwavagina kamonagi, vokamonagina ulamagi evega-matagaiana.  &Veaga Palaguna gena tiavu ai Palagu genai takamonagina, e taveraramanina, Palagu na kala rorirori talimara nepenetiwa ulanana. V~%&Pene gomi gokilana, rova pio kwalana-gitakaua, pe Palagu wailanai kala rorirori talimami ai pio ago nogotina, matotaumimo Keriso genana govegapi-gerevagina. E gomi Palaguna vega-nama genana gogerevagina. }'&E rairai tauniparami kopira pege voro-vagira talimami ana vaikilami, iokamonagi. Gomi rova ganaganara maparara pio kwalana-gitakaura vegata. F|&Iokamonagi! Au Paulo na avaikilamina, pene gomi tauniparami kopira pege voro-vagira genai, Keriso na ita pene luga-vagira ulanana, rakagau ekalaato, voia ati gena tiavu gomi gemi ai. k{ Q&Ita pita veluga ulanana, Keriso na rova keikeira geriana eluga-vagirato. Gaurai pio ruga-kikitali. E matotaumi Iuda talimara geria rova keikeira e velekwa irauiraira geria inagulu talimana ati voina talimarai ragai mapio ago. rz]&Na, walakavaku, ita ati inagulu talimana ati voina garena natuna. Aikina. Ita vavine pakana natuna.y&Na Veaga Pukanai etaloato kilana rakagau netina? Ia ekilana, “Ne inagulu talimana ati voina garena manatuna goti gomi lagamina pio gui-gerevagira. Kwalana gare pakana natuna gena rinaga neinagulu talimana ati voina garena natuna goti ati vagi pia vaikoukoura.” Fx&Volaganinai Aperaamo e Haga gegeno-kouto aonai, ewalato melona Veaga Palaguna gena tiavu ai ewalato melona evega-vitivitiato, vovetaina gelegelena ewagumona maki vokalamo kwapuna ewalana. jwM&Walakavaku maparami, gomi Isaako vetaina. Palagu gena kilagavu rorinai, Palagu natunai goagoto. ,vQ&Veaga Pukana evetaina ekilana,“Kapakoge garemu,
melo ati ogapina garemu,
e melo gapi vitina ati ripamu garemu,
ono verere vonelagi!Kwalana garawana na eraokwaniato garena
natuna vogo galagala vagi,
garawana na ati eraokwaniato garena
natuna ati vogo.” ;uq&Na kupai emiana Ierusalemana paka. Ia ita tinara. Rt&Ekila “Haga” Arabia talimara na Sinai Golonai gekilagiana. E Haga maki ewagumona Ierusalema kolemana vetaina. Kwalana e Ierusalema sitina eIerusalema talimara inagulu talimana ati voina talimara. s&Ekolema e tipo kila vega-gelegelera. E kalaramo gare ruala e, Palagu gena kilagavu ruala gevega-matagairana. Haga Palagu gena kilagavu ta Sinai golona na evogomaito gaura ekilagiana, ia na eluga-vagirato talimara inagulu talimana ati voina talimara. @ry&Inagulu talimana ati voina garena genana ewalato melona, Aperaamo e Haga gegeno-kouto, voanana ewalato. Na vavine pakana genana ewalato melona, Palagu gena kilagavu pakunai ewalato. =qs&Veaga Pukana evetaina getaloato: Aperaamo natuna ruala, ta inagulu talimana ati voina garena genana ewalato, na ta vavine pakana na, ati inagulu talimana ati voina garena genana. p%&Gomi rova kapulenai talu ririwamagina gokalaana talimami na iovaraku. Gomi rova na rakagau ekilagiana kilana gokamonagi-kinikauana pa? \o1&Ewagumona au geku ririwa kamuna, gomi lagami ai para wati-rugatali, pe karoku para vega-iraua, para veakava-gitakaumi. Kwalana au gomi gemi ai ama aovoaovona, ati aripana, raka para veakava-tiwami. Haga e Sara \n1&Natuku, gomi au na atugamagi-tagomina. Au gomi pakumi ai, noowane gare matinagena etolena vitina vetaina, au viti avuana. E vitiviti pana vua-agoa pene ago, Keriso kolemana taunatauna na gomi aomi ai pene mia. Qm&Vanagivanagi taunilimalima nama pia rawalia ulanana, pita ririwa-veni-kamura nama iwavagi. Na nama pene wala ulanana taunilimalima pono ririwa-kamura magulina, ati au wailaku aimo pio kalaa. Aikina. l}&Neopakau talimara na gomi gemi ai ririwa kamu iwavagina getaoana, na ira geria tugamagi e ririwa ati rorirori. Ira geria ririwa kamuna gekalaana, gomi ai gemana pio laka-gerevagi, ne ira geriai pia gapi-vanagimi, pe ira pio ririwara negetina. rk]&Ewagumona rakavetaina? Kila taunataunara avega-ripamina aonai, gemi vetali talimanai mapogo vega-agoku. jjM&Gomi gemi verere maki iwavagi. A etoma rakavetaina, voverere ariginai nea? E taunatauna akilana volaganinai, pere pogoro ririwa, matami iokipo-vagira, ne au ioveniku nopogorotiwa genai, pogoro kipo-vagira, ne pogoro veniku. i+&Pa, au geku ai voviti voa, gomi gemi ai vekalatovo kamuna ta, na ati gogita-guilagikuto, e au geraokwani-guilagikuto. A gomi na au Palagu gena aneru ta pogoro gapi-ragea gelegelenai gogapi-ragekuto. Na au noowane Keriso Iesu tauniparana taunatauna na vetaina gokalakuto. ~hu& Gomi maki ripami, tovotovonai gomi Vali Namana au na avopata-venimito, viti taa na egapikuto, nenai ataluwai aonai. 8gi& Walakavaku maparami, anogimina, au vetaiku pio kala, kwalana au maki rova araokwaniato pakurai, gomi vetaimi akalato. Gomi na au geku ai kala rakavana ta ati gokalaato. fw& Au gomi gemi kolema agitarana e, ama tugamagi-kalina. Akilana, au gomi gemi ai, peiramu avekwalavi-kawato pa natina. eeC& Gomi garo e uve, velekwa tomara e rigolo taarana gotugamagi-kamurana e gokwalana kamurana. Nd& Na ewagumona, Palagu pogoma ripaa, pa ana kila, Palagu na gomi pema ripami. Rakagau gaurai rova moiramoirara, ati ganira maiokwalanara nogotina? Gomi goririwana, rova na maia ligoligomi nogotina? Gc&Kunenai gomi na Palagu rogoti na goro ripaa aonai, gomi kaivakuku goaliruputali-venirawai (ira talima gimara kalakalara gaura), ira geria inagulu talimara ati voira talimarai goagoto. b#&Vovetaina gaurai gomi etoma ati rova gena inagulu talimana ati voina talimami. Aikina. Gomi etoma Palagu Natuna. Gomi taunatauna Palagu natuna rorirori, Palagu na natuna pene venira gaura maparara gomi na maki pio gapira. Paulo na Galatia talimara etugamagi-kamurato vae&Gomi taunatauna Palagu natuna. Voia pakunai Palagu na Natuna Palaguna ematugu-rigoato, ita kwapurakwapura nugara garakaurai elaka-togato, ne etaluna. VoVeaga Palaguna ita nugara garakaurana, ekeatina, “Abba, Tamaku o!” netina. `5&Ia rova gena tiavu kapulenai emagulito kwalana, rova tiavuna kapulenai tataluna taunilimalimara pene voi-waira, pe Palagu natunai pita ago ulanana. 4_a&Na Palagu na evirigiato tomana ekwarato aonai, Palagu na Natuna etugu-maiato, gare ta genana ewalato. Palagu Natuna etugu-maiato ea, rova gena tiavu kapulenai emagulito. '^G&Ita maki vovetaina, roe voa melo keira e vavine keira aorai, rova irauirau e tanopara palagura geria inagulu talimana ati voina melorai e vavinerai taagoto. ;]o&Vomelo keina pene gita-tagoa talimana, e gena rinaga pene gita-tagora talimana geria vegitatago kapulenai roe wapene talu pene ago, tamana na ekilagi-gavuato tomana pene kwara. -\ U&Au evetaina akilana: Melo keina ta, pene ia roe voa melo keina aonai, tamana na eveniato gaura maparaparara ati pene gaunara vou. Pa, vogaura maparaparara ia gena rinaga, na ia melo keivagi, gaurai ia na ati pene gaunara vou. A ia inagulu talimana ati voina talimana vetaina roe wapene talu. [{&Pene gomi Keriso gena taunilimalima genai, gomi Aperaamo petena, e Palagu na ekilagi-gavuato gauna maki pio gapia. Z &Gomi maparami vekarawami ai ta ati gemu irau ta. Goi Iuda talimamu pa ati Iuda talimamu, inagulu talimamu ati voina talimamu pa pakai otaluna talimamu, gare pa maru, na gomi maparami kwapunamo. Keriso Iesu ria gokwapunato gaurai, gomi maparami kwapunamo. gYG&Gomi bapatiso gogapiato talimami maparami, Keriso ria gokwapunato, pe Keriso aonai gotaluna. `X9&Gomi maparaparami Palagu natuna, kwalana Keriso Iesu genai gokamonagina pakurai. oWW&Ewagumona kamonagi pekwara, gaurai rova na ita ati mapene vaira. Kamonagi ai Palagu Natunai pita ago (VI&Pe, rova na ita ekune-agirato, Keriso evogomaito, ne eaikito. Voia gania, ita Iesu genai pita kamonagi vou, Palagu pene kila, ita ati gera rakava nepenetiwa. >Uu&Iesu genai kamonagi ea rogotina ere matagai aonai, tovotovonai ita rova tiavuna kapulenai tataluwai, rovana ekana-gavurato, Iesu genai kamonagi Palagu na ema vega-matagaiato. bT=&Gaurai Puka Veaganai etaloato kilana na ekilagi-matagaiana, netina, “Etanopara maparaparana kala rakava gena tiavu kapulenai emiana.” Gaura pakurai rakagau Palaguna ekilagi-gavuato gauna, voIesu Keriso genai pita kamonagi vou pita rawalia. Voia ganina, Keriso pene vega-taunataunaa talimana Palagu na ekilagi-gavuato warewarena pene venia. +SO&Pe, voia ganina, rova na Palagu gena kilagavu kilana ekilagi-piatogaana? Aikina kinavagi. Kwalana pere Palagu na taunilimalima rova ta pere venira, ne vorova genana talima maguli pegere rawalia genai, taunatauna, ita rova kwalana-gitakauna genana, kala rorirori talimarai patara ago. 'RG&Pene talima kwapunamo einaguluna genai, vekarawai erugana talimana ati gena inagulu. Palagu enai gereganamo, e gereganamo ekila-gavuto. Rova ganina rakagau? 2Q]&Pene vovetaina genai, rakagau gaurai rova evogomaito? Rova evogomaito ganina, taunilimalima na Palagu gekilagi-piatogawai magulina, vorova na pene vega-matagai-gitakaua. Na Palagu na erova ati pene mia-vanagivanagi netiwato. Aikina. Erova pene mia pene ago, Aperaamo natuna pene wala vou pene ika. Kwalana Palagu na vokilagavu ia genai ekalaato. Erova Palagu na aneru ta eveniato. Ne voaneru na Palagu e taunilimalima vekarawarai erugato talima na eveniato. Na vovekarawai erugato talimana na, ita gerai ekilagi-matagaiato, pita kwalanaa ulanana. ^P5&Pene Palagu na evenirato gauna rova pita kwalana-gitakaua vou pita gapia genai, pita rawalia gauna, ripara, ati ekilagi-gavuato mugulina pita rawalia. Na Palagu gena vega-nama ekilagi-gavuato, Aperaamo eveniato. [O/&Au na akilagiana gauna ea: Palagu gena kilagavu kilana Aperaamo eveni-kuneato; na rigolo tinavu vativati gagala toitoi (430) evanagiato mulinai vou, Palagu na rova evega-rugaato. Ewagumona ema rugato rovana na Palagu gena kilagavu kunena ativagi pene gaivagia, ne Palagu gena kilagavu ati ganinai pene vega-agoa. Aikina kinavagi vegata. lNQ&Palagu na vokilagavu kilara Aperaamo e ia petenamo geriai ekilagirato. Puka Veaga aonai etaloato kilana ati evetaina ekilana, “Goi petemu gutumara geria.” Kwalana vovetaina pere kila taunilimalima gutuma pere kilagira; na ia ekilana, “Goi petemu kwapunamo genai.” E talima kwapuna gerega kwanilovana ekilagiana, voo Keriso gereganamo ekilagiana. 8Mi&Walakavaku maparami, taunilimalima gera toma maparara magulinai kila vega-gelegele ta ana kilagia. Vega-gelegelena taunilimalima gera kilagavu kilana etaunatauna, na gaurai tavega-rugaana aonai, vokilagavu voa talima taa na ati mapene kilagi-piatogaa pa atanai kila poluna ta ati mapene tao-kaua. )LK&Keriso na ita rova gena rakava metau iwavagina genana evoi-vagirato, ganina taunatauna, Palagu na Aperaamo vevega-nama eveniato, vovevega-nama voa ati Iuda talimara na maki Iesu Keriso genana pia vaia ularana. Kwalana vorauparai, Palagu na ekilagi-gavuato Veaga Palaguna Iesu Keriso pia vega-taunataunaa talimara maparara na maki pia vaia. Palagu gena rova na Palagu gena kilagavu kunena ati gelegele pene gaivagia PK& Na ita rova gena rakava metauna iwavagina genana Keriso na warau evoi-vagirato. Ita ia matotauna na eruga-porogirato, ne vorakava metau iwavagina ia na egapiato. Kwalana Puka Veaganai etaloato, netina, “Gautupu ai gelavu-kaurana, gekwaregana talimara maparaparara atarai Palaguna rakava metau iwavagina etao-kauana.” (JI& Rova irau vagi vegata, ia ati kamonagi genana evogomaina. Kwalana Puka Veaga ekilana, “Rova ekwalana-gitakauana talimana rova genanamo maguli pene vaia.” _I7& Puka Veagana na pevega-matagai-gitakaua, rova pene kwalanara talimana Palagu wailanai ati kala rorirori talimana kwalana “Palagu pene kamonagi-venia talimana kala rorirori talimanai pene ago, pe pene maguli.” @Hy& Rova gekwalana-gitakauana vou, Palagu wailanai kala rorirori talimarai pia ago negetina talimara maparara atarai rakava metauna iwavagina emiana. Kwalana Puka Veaganai evetaina ekilana, “Rova pukanai getalorato kilara ati gekwalana-vanagivanagirana talimara atarai rakava metauna iwavagina pene mia.” ?Gw& Aperaamo na Palagu ekamonagi-veniato, ne Palagu genana vevega-nama erawatiato. Voia gelegelenai Palagu genai gevega-taunataunana talimara maparara, Palagu gena vega-nama pia gapia. MF&Puka Veaga aonai atalo-kuneato kilana na ekilagiana, netina, wailai Palagu na ati Iuda talimara geria kamonagi geriana vou pene kilagira, ati geria rakava nepenetiwa. Vovetaina gaurai, Aperaamo genai Vali Namana ekilagi-matagai-kuneato, netiwato, “Tanopara maparaparana gulura, goi gemuna vou vevega-nama pia rawalia.” dEA&Vovetaina gaurai pio ripa, Palagu gekanomagi-veniana talimara geregaramo Aperaamo natuna. 4Da&Iotugamagi-waikule, Aperaamo iotugamagia: “Ia Palagu na ekilagi-gavuato kilana evega-taunataunaato gaurai, Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana, netiwato.” rC]&Maana renagimi natina, Palagu na gomi Veaga Palaguna evenimina e nuganugami ai kala irau vagira ekalarana, kwalana gomi na rova gokwalana-gitakauana gaurai pa? Pa Keriso Valina Namana gokamonagiana, ne govega-taunataunaana pakurai? B}&Pe, gomi vometau e vitiviti gorawali-kawarato, ati geria nama ta? Na vometau e vitiviti, au ripaku, ati govua-kawarato. ;Ao&Gomi kawa taunatauna! Gomi maguli valiguna rauparanai raka Veaga Palaguna gena tiavu ai gotinaato, ewagumona gomi goririwana, ikana matotaumi gemi tiligai pio rawalia nogotina? H@ &Au aririwana egau kwatuna gomi na iovaraku: Gomi na Veaga Palaguna rova gokwalana-gitakauato aonai gogapiato, pa Keriso Valina Namana gokamonagiato, ne govega-taunataunato gaurai gogapiato? c? A&Gomi Galatia talimami kawa! Iesu Keriso satauro ai genaero-kauato valina au geku vopatai, pe matami ganima-legirai akilagi-matagai-gitakauato. Na gomi ne rai megamega talimana na gemi tugamagi pemega-vevilira nea, ei? Z>-&Au na Palagu gena vega-nama ati atao-gerevagiana. Aikina kinavagi. Kwalana pene talima taa na rova pene kwalanaa aonai, kala rorirori talimanai pene ago genai, Keriso pere kwarega-kawa, ati gena nama ta.c=?&Au Keriso goti gesatauro-koumaito; gau kwatunamo au roe magulina e ati au matotauku geku maguli. Aikina. E Keriso au aoku ai emagulina. Au etaunipara aonai emaguli amaguli-agiana ea, Palagu Natuna genai avega-taunatauna na rorinai amagulina. E Palagu Natuna na au eulamagikuto, au maguli pana vaia ulanana, matotauna gena maguli eveveni-agiato. ?<w&Kwalana rova akwalanaawai magulinai au warau akwaregato, pe rova au na ati mapana kwalana-waia. Rova akwalanaawai magulinai au akwaregato ganina, Palagumo gena pana maguli ulanana. ;1&Pene au na vorova, ati ganirai avega-agorato gaura, maana vega-ruga-waira natina genai, au taunatauna kala rakava talimaku, rova ati akwalanaana. :&Pene ita Iuda talimara tavekwalavina, taririwana Keriso ria pita kwapuna, pe Palagu na pene gapi-ragera natatina genai, ita matotaura tavevega-matagaina, ita kala rakava talimara. Voia ganina, Keriso evogomaito kala rakava penema vega-kamua pa? Aikina kinavagi! H9 &Na ita Iuda taunilimalimara ripara, Palagu na taunilimalima ati rova na ekilagirana kalara gekwalana-gitakaurana gaurai, evaikilarana, ati geria kala rakava netina. Aikina. Ira Keriso genai gevega-taunatauna na gaurai evaikilarana, ati geria kala rakava netina. Ita maki vovetaina. Keriso Iesu tavega-taunataunaato pakurai Palagu ekilato, ati gera rakava netiwato. Ati rovana ekilagirana kalara takwalana-gitakaurana pakurai. Aikina. Keriso genai tavega-taunataunato gaurai. Kwalana rova ekwalana-gitakaurana talimana ta Palagu na ati vagi pene gapi-ragea. Aikina kinavagi. 8&Pa, ita Iuda talimara Iuda vurovurora. Ita ati Iuda talimara geriana ati tawalato. Ati Iuda talimara, ira kala rakava talimara. w7g&Na au geku gitagitai ira Vali Namana inaguluna taunataunanai ati gelakawai gaurai ira maparara matara ganima-legirai au na Petero avaikila-matanaato, natiwato, “Goi Iuda talimamu, na Iuda talimara geria tene magulinai ati omagulina, na goi ati Iuda talimara geria inaguli ai omagulina. Na rakagau gaurai ati Iuda talimara oririwamagirana, Iuda talimara tenera geria rova rorinai pia magali notina, ei?” Iesu pene vega-taunataunaa talimanamo, Palagu na kala rorirori talimanai pene kilagia /6W& Iuda talimara reketa maki Petero ria gekauto, pe Petero gena vokala opakauna kalana gekalaato. E Banabas maki ira ria eopakau inaguluna na, ia maki geopa-vanagiato. m5S& Tovotovonai Teimiti na etugurato talimara Petero genai rogotina gerekwara aonai, Petero ati Iuda talimara ria geganigani-koukouwai. Na Teimiti na etugurato Iuda talimara gekwarato aonai, ia ati Iuda talimara aora na elaka-gerevagito. Kwalana melo tauniparara kopira gevoro-vagira na kalana gekwalanarana talimara, Iuda talimara, kalira na ekalito gaurai. 4{& Petero Antioka na ekwarato aonai, au na matana ganima-leginai avaikila-matanaato, kwalana ia kala eleato pakurai. t3a& Kila kwapunamo ai gevenimaito, negetiwato, ati geria e ati garia talimara paia tugamagira e paia veakavara. Na ekala au matotaukuna maki pana kalaa vegata natina kalana. Paulo na Petero egaoato kwalana, kala opakauna ekalaato pakurai 12[& Teimiti, Petero e Ioane ira rupu ruguna talimara vonai. Ira na au geku ai Palagu gena vega-nama gegita-rawaliato, ne gimara riparana au e Banabas gegapi-kwarakwaramaito. Voia ganina, ira maaora maparara na negetiwato, Banabas e au ati Iuda taliamara geriai, na ira Iuda talimara geriai pia ago. ?1w&Kwalana Palagu Iuda talimara geria apostolo talimana Petero gena inagulu aonai einaguluwai vetaina, au ati Iuda talimara geria apostolo talimaku geku inagulu aonai maki einaguluna. I0 &Na gegitakuto, Palagu na au inagulu evenikuto, melo tauniparara kopira ati gevoro-vagirato talimara geria, voo ati Iuda talimara geria, Vali Namana pana vopatagia netiwato, gelegelena Petero melo tauniparara kopira gevoro-vagirato talimara geriai, voo Iuda talimara geriai, Vali Namana pene vopatagia netiwato vetaina. b/=&Vevai taura kamura maarara, pa ati arara au geku ai, ira gelegelemo. Palagu na taunilimalima ati tauniparana mulina gitagitanai eagiroriana. Nevevai talimara na kila ta auna Vali Namana atanai ati getao-kauato. 5.c&Na voora kiana aonai ira ta karona ati vagi gakamonagiato. Ai vovetaina gakalato ganina taunatauna Vali Namana kilana taunataunana gomi gemi ai pene mia-vetilivu ulanana. -y&Na ekalesia pa walakava opakaura taarana ai aomai ai gelakatoga-garito, geririwato, Tito tauniparana kopina pia voro-vagia vegata negetiwato. Ira ai aomai ai gema lakatoga-garito, kwalana geririwato ai Keriso Iesu ria gakwapunato gaurai, ai gema maguli namana kolemana, pia gita garia ularana kwalana ira geria ririwa Iuda geria tene rovara na ai mapia ligoligomai ulanana. , &Tito, ia Grik talimana, na au Ierusalemai aonai, ia au goti, na ia taunipara na kopina pia voro-vagia vigiragena ati gekalaato. %+C&Palagu na geku ai evega-matagaiato, gaurai aagoto Ierusalemai. Ne vonai Vali Namana, ati Iuda talimara geria avopatagiawai valina, Ierusalema ekalesiara geria akilagiato. Na voVali Namana vevai taura kamura geregara geria maki akilagiato, irana geku inagulu pia vega-taunataunaa ulanana; kwalana akalito natiwato, ati nama au geku inagulu kunena, e einagulu valiguna akalarana gaura ati ganirai nege agona nea. * #&Rigolo gagalana vativati (14) geaikito mulinai vou, Banabas goti Ierusalemai magawaikule-waito. Tito au na avaikauato, pe ia maki gaagoto. c) A&Na Palagu na rakagau au geku ai ekalaato, gauna gekamonagiato, Palagu gevega-rageato.P( &Na ira au valiku kovagonamo evetaina erakato gekamonagiawai, negetiiwai, “Ita kunenai evega-vitivitirawai e egui-lovolovorawai talimana, etoma ene vega-rakavaa netiiwai kamonagi maevopatagiana.” e' E&Keriso gena taunilimalima, Iudea tanonai getaluna ekalesiara, au gitagitaku ira ati ripara. G&  &Ierusalema araokwaniato, Siria e Silisia tanorai aagoto. R% &Palagu wailanai au na gomi e kila taunatauna atalo-venimina, ati aopana. _$ 9&Au volagininai apostolo poluna ta ati agitaato. Au Velekou tarina Teimitimo agitaato. 6# g&Vonai, rigolo toitoi (3) gevanagito mulinai vou, Ierusalemai averageto, Petero goti paia kilakila ulanana. Petero goti Ierusalemai toma gagalana imaima (15) gatalu-agirato. ." W&Ierusalemai geapostolo-kuneto talimara geriai verenagi maki ati averageto. Na au ekala arawaliato mulinai rorirori Arabiai aagoto. Voanana maawaikuleto Damaseko ai. ! &Natuna au geku ai evega-matagaiato. Keriso au geku ai, Palagu na evega-matagaiato, ganina ia eririwato, au na Natuna Valina Namana ati Iuda talimara geriai pana vopatagia ulanana. Palagu na Natuna geku ai evega-matagaiato aonai, talima ta genai ati maaverenagito. 5  e&Na au tinaku tinagena aonai roe voa, Palagu na evirigikuto, e gena vega-nama vetainai ekeakuto, ia gena inagulu pana kalara netiwato. Na Palagu na eririwaato tomanai, % E&Au na Iuda tenera geria maguli maparara akwalana-gitakaurato. E au na emaguli akalawai aonai, Iuda talimara au na gulu taura maparara au na akune-agirawai. | s& Au kunenai Iuda geria golea aonai ataluwai aonai, kala akalarawai valira gokamonagirato, pe gomi ripami. Palagu gena ekalesia goleara raka avega-vitiviti-tiwarawai e agui-lovolovorawai pana vega-rakavara vegata natiiwai valira ne ripami. D & EVali Namana ea, au na ati talima ta genana agapiato, e ati talima taa na evega-ripakuto. Aikina kinavagi. EVali Namana ea Iesu Keriso matotauna na geku ai evega-matagaiato vou aripaato. ' I& Walakavaku maparami, au na gomi avaikila-taunataunamina. VoVali Namana gomi gemi ai avopatagiato, voia voo ati talima ta genana epou-rage-kawato valina. B & Au evetaina akilana, taunilimalima na pia gapi-rageku ulanana, pa Palagu na pene gapi-rageku? Pa taunilimalima aora pana vega-namara ularana akilagiana? Pere taunilimalima aora etoma maki roe ana vega-namara naparatiwa, au etoma Keriso gena vetugunagi ai ati para ago. Paulo apostolo talimanai eagoto valina   & Ekila pata kilagia, na au na maakilagi-waiana. Pene talima taa na gemi ai “Vali Namana” ewati-vopatagiana, na ia na evopatagiana valina voo gogapi-rageato valina voia goti ati gelegele genai, votalima genai rakava metauna kamuna pene mia-vanagivanagi. t c&Na ai na gomi Keriso Valina Namanamo gemi gavopatagiato mavali poluna ta aikina. Pene ai pa kupa aneruna ta vali poluna ta gemi mapaia vopatagia genai, rai vovetaina pene kala talimana, rakava kamu iwavagi genai pene mia-vanagivanagi. O &Ewagumona vou pogo gapi-ragea gauna ne ati Vali Namana. Aikina kinavagi. Gomi ne taunatauna, taunilimalima reketa na geopamina. Ira geririwana Keriso Valina Namana pia kala vevilia vegata negetina.  &Gomi na nemaguli pogo kalaa, au paaovoaovo-rakava vagi. Kwalana gomi Keriso gena vega-nama rorinai, Palagu na ekeamito, gena taunilimalimai pio ago ulanana. Na aonai gomi atirau ia genana mapogo laka-gerevagi, ne vali poluna ta mapogo gapi-ragea. b ?&Tamara Palagu arana pita vega-rage-vanagivanagia! Amen. Vali Namana geregana kwanilovamo i M&Iesu Keriso na ita gera Palagu e Tamara gena ririwa ekwalanarato, ia matotauna gena maguli ita gera rakava pakurai etao-taliato. Vokala ekalaato ganina, ita toma etanoparai emiana rakavana genana pene vega-magulira ulanana. r _&Palagu ita Tamara e Velekou Iesu Keriso geriana nama e wareware kamu e maino gomi gemi ai pene mia. } u&Geku vega-nama walakava maparara au ria enai gataluna ria, gomi Galatia aonai ekalesia goleana gemi gatugu-watiana. u g&Au Paulo, apostolo talimaku na epepa gomi Galatia aonai ekalesia goleana gemi atalo-venimina. Au ati taunilimalima geria ririwa e inagulu akalaana, e ati talima taa na etugukuto, eapostolo inaguluna pana kalaa netiwato. Aikina. Au Iesu Keriso e Tamara Palagu na etugukuto gaurai, eapostolo inaguluna akalaana. Iesu Keriso Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato. 0Palagu gena vega-nama kamu, e gera Velekou Iesu Keriso ati eaikina ulamagina na geulamagiana talimara maparara atarai pene mia.0Y0Maino walakava maparami gemi ai pene mia. Tamara Palagu e Velekou Iesu Keriso geriana evogomaina ulamagina e kamonagina maki walakava maparara gemi ai pene mia. 0Au na ia vovetaina gaurai atugu-watiana. Pene wati, pe ai gema talu magulina enai rakavetaina pio wati-ripara, e pene wati-veakwalimumi. X)0Taitikas ita walakavara namana ta ia magena veraramani Velekou aonai. Gaura mapararai, au rakavetaina ataluna e rakagau akalana valira maparara pio ripara ularana, pe Taitikas na vou pene wati-varami. W '0Au na eVali Namana ea pana piaa talimaku. E au eVali Namana pakunai tipura numanai mateiniku ataluna. Pio rapali, pe Palaguna pana kilagia netina gelegelenai, ati kalikuna pana kilagi-matagaia. Kila ikana 9 k0Au maki ataku ai pio rapali. Pe ana kila ulanana, muruku pana gavalagia, Veaga Palaguna na kila pene veniku, pe eVali Namana veavugana ati kalikuna taunilimalima pana varara. / W0Veaga Palaguna gena tiavu aonai pio rapali-vanagivanagi. Gemi rapali ai rapali rauparara irauiraurai pio rapali e gemi ririwa gaura maparara pio nogira. Matotaumi maki rogomi pio vetole e rakava pio vega-waira, e Palagu gena taunilimalima veagara maparara atarai pio rapali-vanagivanagi. 3 _0E vevega-maguli pio gapia, repami palenai pio vega-agoa. E Palagu gena kila pio gapi-itia vetali kativana vetaina. Palagu gena kila Veaga Palaguna gena vetali kativana. ' G0Voira mulirai kamonagi getina pio gapi-itia, voanana Tiapolo gena kala rakavara na pene tarakimi tarakira makalova kalovara pio kou-waira e pio gunura ripa. `90E gagemi ai maino valina namana pio piaa kalana pio kalaa, tamaka gokalarana vetaina. dA0Pe, pio ruga-gaoka, evetaina pio verapuga: Kapami ai kila taunatauna pio kapa-kaua, kapa gauna kapami ai gokapa-kauana vetaina. Kala rorirori kopa kougavuna ulanana, auri rapuga vetaina kopami ai pio rogagi-kaua. [/0 Gaura pakurai Palagu gena vetali rapugara maparara na pio verapuga, pe toma rakava kwaikwaina pene vogomai, gomi pio ruga-gaugau vegata, e inagulu maparara pio kala-gatura mulinai, gomi roe wapio ruga-gaugau. ~u0 Kwalana ita ati taunilimalima tavetalirana. Aikina. Ita gevegita-tagona palagura kamura, e geria rorirori kamu palagura, e etanopara mukuna gegita-tagoana palagura, e palagu rakavara galagala vagi kupa kapulenai getaluna palagura tavetalirana. %0 Palagu gena vetali rapugara maparara pio rogagira, pe Tiapolo gena aoneka navugara opakaura ekalarana aonai, pio tiliga, pe pio vega-waira. iK0 Geku kila ikana ea: Pio tiliga Velekou aonai, e Velekou gena tiavu na pene vega-tiligami. 0 Gomi vegitatago talimami maki, gemi inagulu talimara ati voira talimara melora geriai kala namara pio kalara. Kala metaura e vega-kalira kalara geriai ragaina pio kalara, kwalana gomi ripami, ia e gomi egita-tagomina Velena kamuna kupai etaluna. E maki ripami, ia na taunilimalima geria maguli ragearai ati etugamagirana, ia genai taunilimalima maparara gelegelemo. Vetali rapugara ta0Kwalana ripami, Velekou na gemi inagulu namara gokalarana voira kwapurakwapura pene venimi. Lewana gomi inagulu talimana ati voina talimami pa pakai e maguli namanai gotaluna talimami, na gomi kwapurakwapura voimi pene venimi vegata. xi0Aomi maparara manamara ria vetugunagi pio ago-veni, Velekou genai pogoro kalaa vetaina, na ati talima geriai. 4a0Talima reketa gegita-tagorana talimara aora ia vega-namara ularana wailarai geinagulu-gitakauna, na gegita-tagorana talimara gelaka-muligina ira ati geinagulu-tiligana. Ira geria kalai ragaina pio kala. Gomi Keriso gena vetugunagi talimara pakurai, maaomi maparara na Palagu gena ririwa pio kalaa. %~C0Inagulu talimara ati voira talimami, mavenugagi-ragemi e makalimina tanoparai gegita-tagomina talimara karora pio kamonagira. Gomi gegita-tagomina talimara nea maaomi maparara na pio kamonagi-venira, Keriso aomi maparara na pogoro kamonagi-venia gelegelena pio kamonagi-venira. q}[0Tama e tina natumi ragaina pio vega-parura, na Velekou gena vevega-ripa kilara e vegavutina kilara pio venira. Pe vokila e vokala pia kwalanara geria maguli tomara mapararai. Inagulu talimara ati voira talimara e geria kamura S|0“Pe gemu talu magulina pene nama e etanoparai gemu maguli pene rau.” \{10“Tamamu e tinamu pono nugagi-ragera,” kwalana eia e rova kunena makilagavuna: _z 90Natu, tamami e tinami karora pio kamonagira Velekou aonai, kwalana voia voo rorirori. $yA0!Na maana kila: Gomi kwapurakwapura maki garawami pio ulamagira, matotaumi tauniparami goulamagirana vetaina. Gare na maki garawami pio nugagi-ragera.lxQ0 Ekila e maguli e veavuga, ganina kamu iwavagi. Au na Keriso e ekalesia geria vegarawa akilagiana. Cw0(Maru e gare taunipara kwapuna, Puka Veagana na ekilagiana, netina,) “Voia pakunai maru na tamana e tinana pene raokwanira, ne garawana genai pe taura ruala pia taunipara kwapuna.” ,vS0Kwalana ita ia tauniparana ragana. u-0Kwalana maru ta matotauna tauniparana vega-rakavana ati eririwana, na egupuana e egitatago-gitakuana, Keriso na gena ekalesia ekalaana vetaina. 7tg0Eraupara kwapunai maru na garawaria pia ulamagira. Pia ulamagira matotaura tauniparara geulamagirana gelegelena. Garawana eulamagiana maruna ia matotauna maki eveulamagina. fsE0Keriso matotauna wailana ekalesia ralemana kamuna na penema vega-ruga-talia ulanana. Ne ekalesia ia wailanai pene ruga, genai milo kiata vagi maki aikina, kopi makuku makukuna vetaina maki aikina, rakava geria na kiata maki aikina kinavagi. Na ekalesia Keriso wailanai veaga e vega-verauleana girina kiata vagi maki aikina kinavagi pene ruga-tali. r/0Keriso vovetaina ekalato, ekalesia pene vega-veagaa, gena taunilimalimai pia ago ulanana. Ia gena kilana e nanu na eguligiato, e evega-veagaato. q0Maru, garawami pio ulamagira, Keriso na ekalesia eulamagiato gelegelenai, ne ia pakunai Keriso matotauna gena maguli etao-rigoato. p30Vega-gelegelena ekalesia, Keriso gena vegitatago kapulenai etaluna vetaina, gare maki garawaria geria vegitatago kapulerai pia talu gau mapararai. o0Kwalana maru garawana gena repa, Keriso ekalesia gena repa vetaina. Keriso ekalesia gena vevega-maguli. Ekalesia Keriso tauniparana. |nq0Garegare Velekou gena vegitatago kapulenai gotaluna vetaina, garawami geria vegitatago kapulerai pio maguli. sm_0Taukavami kapulerai pio maguli, vovetaina pio kala voo Keriso pio nugagi-ragea. Garegare e marumaru llQ0Vanagivanagi gera Velekou Iesu Keriso aranai Tamara Palagu pio vega-namaa gaura maparara pakurai. g~~B||0{GzyyLxxOwFvv{uuAtsrrr:q7ppQonmllkujni^hZgff,eecc=bMaa#`__^^]^\\B[~ZYXXXWV\U;SS!RQQPPCO.NMM2LiLKXJ{IIcHH/GFF,EEDYCC*BBA=<‘Wailara tomarai au na evekapawaiIsaraela petena geria mapana kalaa:Au geku rova ira reparai pana tao-togara
e ira aorai pana talora.Au ira geria Palagu ai pana ago e ira maki
au geku taunilimalimai pia ago. (0I Evekapawai ati kunenai
ira tenera geria akalaato vetaina.Ati votoma gimarai agapito,
ne Aikupito na avaiatirato
vekapawai na vetaina.Kwalana ira au geku vekapawai
genai ati geveraramanina gaurai,
au na araokwanirato,’Velekou vovetaina ekilana. w/gNa Palagu na taunilimalima geriai rakava erawaliato gaurai ekilato,“Velekou ekila-matagaina,‘Pio kamonagi, toma ta roe evogomaina,
au na vekapawai valiguna ta mapana kalaa,Isaraela petena e Iuda petena geria. f.EPere vovekapawai kunena ati gena rakava, Palaguna vekapawai valiguna ta ati mapere kilagia. -{Na ewagumona Iesu na vekapawai vega-namana kalana kunenai Rupu Veaga velera geria inagulu evanagiato. Kwalana Palagu gena kilagavu valigunai Iesu Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana, vekapawai valiguna pene vega-tiavua ulanana, evekapawai na vovekapawai kunena tiavuna evanagiana. E Palagu gena kilagavu valiguna na vovekapawai kunena ekilagi-gavuana maki evanagiato. O,Ira vega-nama gaura enai veaga iwavagi kovoganai gevenina, kupai voveaga iwavagi kovogana vetaina e kolemanamo. Vovetainai Palagu na Mose aliruputali ulanana palai rupu pene kalaa ulanana, gaura ekilagavu-veniato, netiwato, “Pono gitaa, gaura maparara gokalarana aonai, golo ai avega-gitamuto gelegelenaimo pono kalara.” 9+kPere ia tanoparai pere talu, Rupu Veaga velenai ati pere ago, kwalana ea, Rupu Veaga velera warau getaorato ea, vega-nama gaura gevenina, Iuda geria rova ekilato gelegelenai. Y*+Rupu Veaga velera kamura maparara gevega-rugarato, vega-nama gaura e polomakau, mamoe, manu pia veni ularana. Gaura pakurai eRupu Veaga velena kamuna, Keriso, maki magena gau reketa, pene veni ulanana. ) Palagu gena veaga kapunai einaguluna. Vopalai rupuna taunatauna Velekouna evega-rugaato, ati taunilimalima na gevega-ruagaato. $( CAi na rakagau gakilagiana gauna ea. Ita magera Rupu Veaga velena kamuna. Ia kupai Goloka Iwa-kekere ravuravu Palaguna gena terona aloripanai etanu-talito. '-Mose gena rovaimo geria moira talimara Rupu Veaga velera kamurai etaorawai. Na Palagu gena kilagavu kilana gaokana, Mose gena rova mulinai ema matagaito gauna, na Palagu Natuna evega-rugaato. Ia Palagu na evega-nama-iwavagiato, ne nama iwavagi pene talu-vanagivanagi.!&;Ia ati kunenai Rupu Veaga velera kamura vetaira, toma rorirori ai vega-nama gaura pene veni. Kune ia gena kala rakava Palagu na pene tugamagi-piatogara ularana evenito, voia mulinai taunilimalima geria rakava Palagu na pene tugamagi-piatogara ulanana. Ia veganamo taunilimalima geria kala rakava ularana vekapawai gaunai evevenito. Voia ia matotauna vekapawai gaunai eagoto, ne Palagu genai eveveni-rageto. }%sEvetaina Rupu Veaga velena kamuna na ita gera ririwa gaura evenirana. Ia maveagana, ati gena kala rakava, vekwakunagi ia genai aikina, nama iwavagi; ia kala rakava talimara vetaira aikina. Palagu na kupa atagaina raimoraimonai evetaoato. &$EGaura pakurai raira ia genana Palagu genai pia ago pene vega-magulira ripa. Kwalana Iesu ira ularana Palagu genai pene rapali ulanana etalu-vanagivanagina. X#)Iesu etalu-vanagivanagina gaurai, ia Rupu Veaga velenai pene taluago-taluago. r"]Kunenai Rupu Veaga velera vovogo, kwalana gekwaregawai, ta Rupu Veaga velenai ati etalutalu-agoto. q![Ekilagavu kila gaokana gaurai, Iesu vekapawai valiguna e namana taunatauna na vega-taunataunai eagoto. x iNa Iesu Veaga velenai eagoto Palagu na kilagavu gaokana ekalaato vou. Palagu na evetaina evaikilaato,“Velekou ekila-matagaito
e gena tugamagi ati mapene vega-iraua:‘Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagi.’ ” !;Palagu na Iesu kilagavu kilana gaokana ekilagiato vou, Rupu Veaga velenai etaoato! Na Rupu Veaga velera maparara geriai kilagavu ta ati ekalaato. 8iKwalana Mose gena rova na gau taa ati evega-nama-iwavagiato. Vovetaina gaurai Palagu na veraramani ikavagina ta maetao-atiato, voia genana ita Palagu laganai pita laka-kavi. eCVorova kunena etao-gerevagiato, kwalana ia ati tiavuna e ati pene vevega-maguli ripa. Kwalana Palagu na evetaina evaikilaato, netiwato,“Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagiMelkisedek vetaina.” +Ia ati tenena vetaira, rova tiavunai Rupu Veaga velenai eagoto, na maguli vanagivanagi genana evogomaina tiavuna na Rupu Veaga velenai eagoto. E rakagau pita kilagia ewagumona pita gitailu-gitakaua, kwalana Rupu Veaga velena ta mapematagai Melkisedek vetaina. Kwalana ripara, ita gera Velekou Iudea petena na ewalato. Na Mose na Rupu Veaga velera ekilagirawai aonai, Iudea kwaluna ati ekilagiato.   Kwalana Iesu takilagiana talimana kwalu polu. Ia gena kwalu talimana ta pata veagana atanai vekapawai inaguluna ati ekalaato. yk Kwalana pene vekapawai inaguluna gekalaana talimara geria kwalu gepororogirato genai, rova maki pene veporogi. iK Kunenai Palagu na Isaraela talimara rova evenirato. Vorova ekilana, Levi petena na vekapawai veagana inaguluna pia kalaa. Na pene Levi petena geria Rupu Veaga velena genana e geria inagulu tiavuna na nama iwavagi pegere gapia genai, rakagau gaurai Palagu maekilato, Rupu Veaga velena ta mapene tugua Melkisedek gelegelena, na ati Aarona vetaina?  Kwalana Melkisedek na Aperaamo erawaliato tomanai, Levi rogoti ere wala, roe voa Aperaamo tauniparanai. Iesu Melkisedek vetaina  Ne evetaina maana kila, Levi maki tolega gagalana aonana egapiwai talimana. Ia na Aperaamo genana Melkisedek tolega ta maeveni-waiato. (ILevi tenena, tolega gagalana geriana ta gegapiato kwaluna, gekwaregawai. Na Melkisedek maki tolega ta egapiato, na ia Puka Veagana ekilagiana ati ekwaregato. V%Ragai pita aovoaovo-agia, talima kamuna na talima keina vega-nama eveniana. /Melkisedek tenena ati Levi genana evogomaito, na Aperaamo genana tolega ta egapiato. Ia na Palagu gena kilagavu egapiato talimana evega-namaato. zmRova ekilana, Levi petena Rupu Veaga velena rakina pia gapia talimara tolega gagalana aora na ta Isaraela talimara geriana pia kokoa, vowalakava geriana. Taunatauna, walakavara maki Aperaamo gena pete talimara, na ira geriai maki pia koko. 8iMelkisedek iogitaa, ia talima arana kamu iwavagina, kwalana Aperaamo ita tenera kamuna na maki vetali ai egapirato rinagara tolega gagalana (10) aora na ta ia eveniato. ?wIa ati tamana, ati tinana, ati petena ta, e gena maguli evetinato tomana, e gena maguli eikato tomana maki aikina. Ia Palagu Natuna vetaina etaluna, Rupu Veaga velena vanagivanagi. q [E Aperaamo na vetali ai egapirato rinagara, tolega gagalana (10) ekalarato, ne tolega ta Melkisedek eveniato. Melkisedek arana ganina kunena “Kala Rorirori Velena,” arana ta “Salema Velena,” voia ganina “Maino Velena”.   EMelkisedek Salema vanuga kamuna velena, e ia Goloka Iwa-kekere ravuravu Palagu na gena Rupu Veaga velena. Ia na Aperaamo erawaliato, vanuga kamura geria vele kamura pa king taarana vetali ai evagirato, ne ewaikule-wai aonai, Aperaamo evega-namaato.  #Voanana Iesu eago-kuneto ita pene vega-magulira ularana. Ia Melkisedek gena rauparai Rupu Veaga velena kamunai pene talu-vanagivanagi.D Voveraramani tagapiato ita gera maguli egapi-gaugauana gauna. Everaramani taunatauna e ati eirauna. Ia vegoligavu rapugana mulinana elaka-togana, pene ago, veaga iwavagi kovogana aonai.  Vokilagavu ruala pia mia, ati pia irau. E vogau ruala geriana ita taripana, Palagu ati pene opa ripa. Pe ita raira rakava genana ta laka-gerevagito, ne Palagu genai tavogomaito talimara patara tiliga taunatauna, pe voveraramani wailarai emiana gauna patara gapia. 8iKunenai Palagu gena kilagavu vokilagavu kilana gaokanai ekalaato. Kwalana ia gena ririwa ia na kilagavu pia gaunaa talimara pia ripa-gitakau, ia gena kilagavu ati pene irau. _7Taunilimalima kilagavu gaokara maparara gekalana genai, talima kamuna ta ira atarai aranai gekila-gavuna. Voanana vokilagavu kilana gaokana evega-taunataunaana, ne vevega-veitu kilara maparara ekou-gavurana. mSNe Aperaamo evaigaokato, ati emoirato pene ago Palagu na ekilagi-gavurato gaura genai gematagaito. W'Ekilato, “Taunatauna, goi pana vega-namamu e petemu gutuma pana venimu.” %C Palagu gena kilagavu kilana Aperaamo genai ekalaato matotauna aranai ekila-gavuto, kwalana talima ta ia atanai aikina, aranai pene kila-gavu rorinai.  Pe ragaina pene lepetimi, na votaunilimalima geria kamonagi e geria vaigaoka na vokilagavu gegapiana, pio kulura. Palagu gena kilagavu  Ai gema ririwa kamuna gomi kwapurakwapura nevetainamo pio inagulu-tiligatiliga, gemi veraramani piave taunatauna pene ago ikanai. >u Palagu gena kala ati tevele. Palagu na gemi inagulu e ia arana goulamagiana aonai, gena taunilimalima goveakavarato e ewagumona roe ogo veakavarana ati pene tugamagi-lekwalekwara.  Gataku maparami, taunatauna, evetaina gavaikila-gaokamina, na gatugamagi-gaokana, gomi nama kamuna e vevega-maguli piove rawalia. 7Na gau vekalavekala e gawa maginiginira evega-kalarana kwanona ati gena nama ta; Palagu na vokwano pene kilagia kwano rakavana, e ikanai pene kapua. B~}Toma vogo gura eketona, ne kwano na vonanu eroma-rigoana. Ne pene vokwano ai gevarovarona talimara garia ganigani namara pia vega-walara genai, Palagu na vokwano nama pene venia. H} Pene ia kamonagina mapene keto gerevagi, ia Palagu Natuna maesatauro-waiana, e gutuma kamunai maetao-atiana e evega-nugaragea na. Ia maono vega-vetugamagi-waikulea ulanana na ati rauparana. n|UE Palagu gena kila namana erawaliato e roe nea pene vogomai tanopara na tiavura maki emamilagirato. J{ Pene talima taa gena kamonagi pene raokwania, arigi rauparai mapene vetugamagi-kule? Ia aona evega-maekaato, e kupa na emarigoto vega-nama emamitovoato, e Veaga Palaguna maki erawaliato. FzVoia pita kalaa pene Palagu na pene vega-taunataunaa genai. sy_Bapatiso vevega-ripara e gima talima atarai taokau, kwarega na kulitiwai e vevega-rorirori vanagivanagi. Cx Gaura pakurai namana Keriso gena vevega-ripa kilara tovotovonai ripa-kunera gewalana gaura ita raokwanira. Ne ia gena vevega-ripa kamura geriai ita ago. Tovotovonai ripa-kunera gewalana gaura ragai pita vevega-ripagiwai-ripagiwaira. Voo kala rakava geriana tugamagi waikule e laka waikule e Palagu genai kamonagi. ?wwNa ganigani gaokara talima kamura garia. Ira na geinaguluagi-vanagivanagirana. Geinagulu-agirana tomarai matotaura maki gevevega-ripana nama e rakava geria irau pia gitailiara.vve Rai lata roe eruruna ia kivani roe ea. Ia kala rorirori e ati kala rorirori geria irau rogotina ere ripara. uuc Ewagumona gomi e vevega-ripa talimami ai pogoro ago, pe pogoro vevega-ripa. Na gomi roe ogo ririwana taa na Palagu gena kila taunataunara kwalanara mapene vega-ripami nogotina. Gomi lata roe ogo ririwana, gomi ganigani gaokara aikina. ~tu Ia valina vovogo pita kilagira, na voira kilagi-inamainamara gaaoka, kwalana gomi ati gotugamagi-ilu-velekena. ksO E Palagu na evega-rugaato Rupu Veaga velena kamuna Melkisedek vetaina. Ragai pio kivani ralarala r Enama-iwavagito mulinai vou, ia pia kamonagi-venia talimara maparara geria maguli vanagivanagi vega-walana talimanai eagoto. Uq#Ia Palagu Natuna, na gena vitivitina vou kila kamonagi rauparana eripaato. pIesu tanoparai etaluwai tomarai erapali-lailaiwai e matana mananura Palagu genai enogi-ragewai, matagi kogokogona. Kwalana Palagu geregana namo kwaregana pene vega-magulia. Palagu na ekamonagiato, kwalana mavenugagi-ragena na Palagu kalina na ekaliwai gaurai. ro]Kapu taai maki ekilana,“Goi Rupu Veaga velenai pono talu-vanagivanagiMelkisedek vetaina.” Tn!Keriso maki vovetaina, ati matotauna evetao-rageto Rupu Veaga velena kamunai evemiato, na Palagu na evega-rugaato, evaikilaato, netiwato,“Goi au Natuku,
etoma au goi Tamamu ai paago.” Wm'Rupu Veaga velena kamuna rakina egapiana talimana arana kamu. Talima taa na eveaonama inaguluna matotauna na ati pene gapi-kawaa, na ia Palagu na pene keaa vou, vega-gelegelena Aarona ekeato vetaina. lIa matotauna maki magena moira pakunai, ia na rakava voi-vagira vega-namara ia gena evenina, e taunilimalima geria maki evenina. 5kcRupu Veaga velena kamuna matotauna maki magena moira kapura, gaurai ia na ati ripara talimara e Palagu gena raupara na gelaka-gerevagina talimara pene gita-vetugara ripa. cj ARupu Veaga velera kamura maparara taunilimalima aora na Palagu na evirigirato, ne evega-rugarato, taunilimalima ararai Palagu gena inagulu pia kalaa ulanana. Ira geria inagulu taunilimalima geria rakava voi-vagira ulanana vega-nama gaura Palagu pia venia e polomakau, mamoe, e manu pia vagira, ne pia kapura, Palagu na ponara pene enora ulanana. KiGaura pakurai matiligara na Palagu gena vega-nama teronanai ita laka-kavi. Vonai Palagu gena venugagiviti pita gapia, e gena vega-nama pita rawalia, pe pita ulamagia genai, pene veakavara.FhIta gera Rupu Veaga velena kamuna ita gera moiramoira ia na maki emamilagirana. Kwalana ia genai maki vekalatovo irauirau maparara gematagaito ita gerai vetaina. Na ia ati ekala-rakavato. Bg}Palagu Natuna Iesu ita gera Rupu Veaga velena kamu iwavagina; ia kupa elaka-vanagirato. Gaura pakurai gera kamonagi ai ita gapi-gaugau. Voo ita na takilagi-matagaiana kamonagina. (fI Palagu na ekalarato gaura maparara ta ati veavuga ia matanai. E ia wailanai ita maparara gera maguli pita varavaragira. Iesu Rupu Veaga velena kamu iwavagina 'eG Palagu gena kila maguli e matiavuna. Maki mata gogela, vetali kativana matana kava ruala maki evanagiato, evepati-togana maguli e palagu vekarawarana, e tiliga kalimukalimura ruala gevetilivuto vekarawarana. Talima nugana garakauna ririwana e tugamagina maki eripa-katei-rageana. d1 Gaura pakurai ita tiliga, Palagu gena agalagi ai pita laka-toga ulanana. E ita aorai ta ragai pene keto, kunenai gekaroveraveto talimara vetaira. c Kwalana Palagu gena agalagi ai elaka-togana talimana gena inaguluna eagalagina, gelegelena Palagu gena inaguluna eagalagito vetaina. Sb Gaura pakurai Palagu gena taunilimalima geria agalagi wailai roe emiana. oaWPere Iosua na agalagi pere venira, Palagu na voia mulinai agalagi tomana ta ati mapere kilagia. w`gGaura pakurai Palagu na toma ta maevirigiato, “Etoma” ekilagiato. Rigolo vogo geaikito mulirai, Palagu, Davida genana evetaina ekilato, netiwato,“Toma, pene Palagu karona pio kamonagia genai,
aomi ragai pio veagaokara.” Q_Na reketa voagalagi ai pia laka-toga kilagavuna roe emiana kapunai. Na Isaraela talimara, Vali Namana gekamonagi-kuneato talimara, voagalagi ai ati gelaka-togato, kwalana gekaroveraveto gaurai. k^OE roe nea vou pita kilagia kapunai maki ekilato, “Ira au geku agalagi ai ati pia laka-toga.” ;]oKapu taai Puka Veaga aonai toma vega-taulatoi kwapuna (7) ekilagiato aonai, evetaina ekilana, “Toma vega-taulatoi kwapunai Palagu gena inagulu maparara geriana eagalagito.” h\INa ita Palagu tavega-taunataunaana talimara, voagalagi ai pita laka-toga gena kila gelegelenai, ekilato,“Au paru ai kilagavu kilana gaokana akilagi-matagaiato, natiwato,‘Au geku pikapikai ati pia laka-toga.’ ” Taunatauna, Palagu vovetaina ekilato, na ia na tanopara ekalaato aonai, gena inagulu maparara warau evega-aikirato. X[)Kwalana voVali Namana ita gera gevopatagiato Isaraela talimara geria maki gevopatagiato. Na vokila gekamonagirato geriana nama ta ati gerawaliato, kwalana tipo gekamonagirato, na ati gevega-taunataunarato. Z -Palagu na pikapikai pita laka-toga kilagavu na roe miana. Gaura pakurai pita vegita-tago, ita aorai ta vopikapikai ati neelaka-togana kalinana. rY]Gaura pakurai ita taripana, ira ati gelaka-togato, kwalana Palagu ati gevega-taunataunaawai gaurai.XE Palaguna raira evaikilarato, netiwato, “Au geku agalagi kapunai ati pia laka-toga.” Gekaroveraveto talimara evaikilarato, ei? W+E raira Palagu na vorigolo gagala vativati (40) aorai eparu-venirato? Talimara voa, rakava gekalaato, tanoleanai geketoto, ne gekwaregato, ei? 'VGRaira na Palagu karona gekamonagiato, na gena kila gekilagi-piatogaato, ne gevega-paruato? Voo Mose na Aikupito na evaipiatirato talimara maparara, ei? +UOPuka Veaga ekilana vetaina,“Etoma pene karona pio kamonagia aonai,
aomi ragai pio veagaokara,
kunenai gomi tenemi
gekaroveravewai vetaina.” vTeIta Keriso ria takwapunato, pene tovotovonai tagapi-rageato veraramanina pita gapi-gaugaua pene ago ikanai. -SS Ewagumona Palagu ekilana, “Etoma” netina pakurai, mataukavami kwapurakwapura ria pio veveakwalimu, pe kala rakava gena opakau na ta aomu ragai pene veagaokaa. [R/ Walakavaku maparami, pio vegita-tago. Ati nama walakava ta gomi aomi ai nugana garakaunai kala rakava pene mia, e Palagu gena kila ati pene vega-taunataunaa, ne maguli Palaguna genana pene laka-gerevagi. pQY Gaura pakurai maparuku akila-matagaito,‘Ira au geku tegaole kapunai ati pia laka-toga.’ ” P9 Gaura pakurai vopete aparu-venirato,
ne akilato, ‘Ira aora vanagivanagi au gekuna gegerevagina,
e au geku kala maki ati geriparana.’ O Pa, tamami na rigolo gagala vativati (40)
tanoleanai geku inagulu gegitaato,
na geveagare-konekuto e gekalatovokuto. Nwaomi ragai pio veagaoka-poroporora,
tenemi tanoleanai vekalatovo tomanai
gekamonagi-tegagelato vetaina. MGaura pakurai Veaga Palaguna ekilana vetaina pita kala, evetaina ekilana,“Toma pene Palagu karona pio kamonagia genai, YL+Na Keriso, Palagu Natuna, Palagu gena numa egita-tagoana. Ita ia gena numa, pene matiligara e maverererai taveagi-agiana raramaninai pita gapi-gaugau pene ago ikana. Palagu gena taunilimalima geria pikapika *KMMose vetuganagi ago-venina talimana, ia magena veraramani Palagu gena numai. E gena inagulu wailai Palagu na rakagau pene kilagira kilara ekilagi-matagairawai. `J9Numa maparara mainagulu-agira talimara, na gau maparara Palagu geregana na ekalarato. EINuma evega-rugaana talimana genugagi-rage-kamuana, na ekalaana numana genugagi-rage-keiana. Vovetainamo Palagu na Iesu maeka ralema iwavagina eveniato, Mose na egapiato gauna evanagiato. H1Iesu Palagu na evega-rugaato Rupu Veaga velena. E ia magena veraramani Palagu genai, gelegelena Mose magena veraramani Palagu gena numai vetaina. EG Gaura pakurai, walakavaku veagami, gomi Palagu na ekeamito kupa na. Gemi tugamagi pio tao-gaokaa Iesu genai. Ia Palagu na etuguato Rupu Veaga velena kamuna. Ita na ia takilagi-matagaiana. FKwalana Iesu matotauna na vekalatovo vitivitina mamina egapiato, ewagumona rai vekalatovo pene rawalia genai pene veakavaa ripa.EGaura pakaurai Palagu na Iesu raupara mapararai tarina maparara gelegelerai ekalarato. Kwalana vorauparai vou venugagiviti e veraramani Rupu Veaga velena kamunai pene ago. E Palagu vetugunagina pene ago-veni, taunilimalima geria rakavana pene voi-vagira ulanana. NDTaunatauna, Iesu na ati aneru eveakavarato, na Aperaamo kalakalana. oCWE taunilimalima raira geria maguli aorai kwarega kalina na eligoligorato pene vega-magulira ulanana. sB_Kwalana Palagu natuna maparara mavirigora e maralara gaurai, ia matotauna maki ira gelegelerai eagoto. Vovetaina ekalato kwalana gena kwarega genana kwarega tiavuna egapi-tagoana talimana, Tiapolo, pene vega-aiki-vagia ulanana. A{ Maekilato,“Palagu genai pana veraramani.” E maekilato,“Au e Palagu na evenikuto goleana natuna ria.” @/ Ia na Palagu ekilagiana, netina,“Goi aramu au walakavaku geriai pana kilagi-matagaia;
ekalesia aonai goi mari ai pana vega-ragemu.” C? Taunilimalima evega-veagarana tauna, Iesu, e Iesu na evega-veagarato talimara Tamara pe kwapuna. Voia pakunai Iesu ati enuga-ragena, evega-veagarato talimara ekilagirana ia walakavana. O> Gau maparara ekalarato e egaunarato Palaguna, gena ririwa Iesu roe nea vitiviti genana ati vetoukaunai pene ago-kune. Voia mulinai voupe natuna gutuma pene vaimaira, ne ia ralemana e maekana kamuna pia vaia. Palagu genai raupara rorirorina kwapuna voiamo. Kwalana Iesu Palagu natuna geria vevega-maguli talimana kamuna. =3 Na Iesu tagitaana, ia Palagu na vopaka kianai etao-wairigoato aneru kapulerai, kwalana Palagu gena vega-nama genana taunilimalima maparara ulara na pene kwarega. Toma Iesu tagitaana, atanai Palagu na ralema e venugagi-rage kamuna etao-kauato, kwalana vitiviti ai ekwaregato. #<?e gaura maparara ia gagena kapulenai otaorato.” Kwalana Palaguna gaura maparara ia gena vegitatago kapulenai etaorato. Taunatauna, Palagu na gau kwauta ati etaoraka-kwaniato, ia gena vegitatago kapuna mulinai. Na etoma gaura maparara ati ia gena vegitatago kapulenai tagitarana. ;Goi na kiata otao-wairigoato aneru kapulerai;
mulinai maeka ralema iwavagina e venugagi-rage
kraonna genai otao-kauato, J: Na Puka Veaga aonai kapu taai talima ta evaravarato, netiwato,“Palagu o, taunilimalima rai, pe goi na otugamagi-gaokaana?Pa Taunilimalima Natuna rai, pe goi na olaka-gitaana? q9[Votanopara pene vogomai ai na gakilagiana Palagu na ati aneru geria vegitatago kapulenai etaoato. 48aPalagu na maki evega-taunataunaato vegailia kamurai, e nugapalevagi kalara kamura, e kala irau vagira raupara irauirau ai, e Veaga Palaguna gena wareware gaurana. VoVeaga Palaguna gena wareware gaura Palagu gena ririwa rorinai kamonagi talimara evenirato. Iesu na vevega-maguli kapunai evaiagorana j7Ma ita raka pita kali-maguli-tiwa, pene evevega-maguli kamuna pita gita-guilagia genai? Evevega-maguli tovotovonai Velekou matotauna na evaravaragiato. Voia mulinai gekamonagiato talimara na ai gema varamaito voo taunatauna. @6yKwalana aneru na ita tenera geria gevaravarato kilara taunatauna vegata, e vokila gekaroverave-venirato e ati gekwalanarato talimara geria kala rakava gelegelerai metauna gegapiato, 5 Gaura pakurai rakagau takamonagirato kilara pita gapi-kikitalira, ati nama gerana pia lekwalekwa, ne taago-veniana kapuna pita leaa. 4 Aneru maparara vetugunagi palaguramo, Palagu na etugurato raira vevega-maguli pia gapia talimara veakavara ularana.33 a Palagu na aneru ta maki ati evaikilaato,“Aloripaku ai onoma tanu, pene ago,
goi gevetali-venimuna talimara goi gagemu
panakaura gaunai pana tao-talira.” '2 I Goi na kouti vetaira pono ikura,
rapuga vetaira kolemara pia irau,
na goi kolemamu ati pene irau,
e goi gemu maguli rigolora maki ati pia ika.” V1 ' Ira pia aiki, na goi pono talu;
maparara rapuga vetaira pia rakava. 0  E maevaikilaato, netiwato,“Vele o, tovotovonai goi na tanopara okalaato,
e kupa maki goi gimamu kalakalana. `/ ; Kala rorirori oririwarana,
na kala rakavara ati oririwarana.Gaura pakurai, Palagu o,
gemu Palagu na maki taukavamu vekarawarai goi evirigimuto,
repamu ai riga epopoato, verere na evega-vonumuto.” . -Na Natuna ekilagiana netina,“Palagu o,
goi gemu vele rakina pene mia-vanagivanagi,
gemu Basileia marorirorimuna na ovaiana. - 'Aneru evaikilarato aonai ekilato,“Palagu na gena aneru ekalarato agi vetaina,
gena vetugunagi talimara kalova emolena vetaina.” , E Palagu na Natuna kunena tanoparai mapene vaimaia aonai pene kila,“Palagu gena aneru maparami na pio aliruputali-venia.” l+ SKwalana Palagu na aneru ta ati evaikilaato, netiwato,“Goi au Natuku,
toma au goi Tamamu ai paago.” Pa evetaina maki ati evaikilaato, netiwato,“Au ia Tamanai pana ago,
e ia maki au Natuku ai pene ago.” *  Palagu na Natuna evetao-rageato, aneru evanagirato. Kwalana arana eveniato maki verage iwavagi, aneru arara evanagirato. M) Ia Palagu kolemana e maekana iwavagina evega-matagairana, e ia Palagu gelegele vagina. Ia gena kila tiavuna na gau maparara egapi-tagorana. Ia matotauna na gera rakava guligi-vagira rauparana ekala-gitakauato mulinai, Palagu goloka iwavagi aloripanai evetanu-talito kupai. Palagu Natuna kamu iwavagi, aneru maki evanagirato &( GNa etoma ikarai, Natuna genana ema vaikilarato. Palagu na gaura maparara Natuna eveniato pene gaunara. E ia genana maki Palagu na kupa e tanopara ekalarato. f' IKunenai, toma vogo e raupara gutumai Palagu na peroveta talimara geriana tenera evaikilarato. &y&Walakavaku maparami, ita gera Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi maparami Palagumi ria pene talu. Amen.%}&E toma pene ago, talima taa na au metau ragai mapene veniku, kwalana Iesu geparu-veniana talimara na gekwarikuto, pe geku pau tauniparaku ai avua-loulourana, vogaura na gevega-matagaiana, au Iesu Velekou gena vetugunagi talimana taunataunana. $9&Emaguli ea pia tugamagia e pia kwalanaa talimara Palagu gena taunilimalima pa Isaraela talimara taunatauna; ira atarai maino e venugagiviti pene mia. #y&Melo tauniparara kopira gevoro-vagirana genai, nama taa ati pene wala, e melo tauniparara kopira ati pia voro-vagira genai, nama ta maki ati pene wala. Kwalana gau kamuna kwapunamo Palagu genai, Palagu na talima valigu karigularai evega-agorana. "&Au gau kwauta veveagolokana ativagi pana kalaa, a au ita gera Velekou Iesu Keriso gena satauromo pana vekokoloku-agia. Kwalana esatauro genana tanopara gaura au geku ai gekwaregato satauro kukunai, e au maki tanopara gaura geriai akwaregato satauro kukunai. !& Taunipara kopira gevoro-vagirana talimara na rova ati gekwalanaana. A ira geria ririwa kamuna gomi tauniparami kopira pia voro-vagira negetina. Ira geririwaragena ganina taunatauna, gomi tauniparami kopira pia voro-vagira, pe ira pia veagi ulanana.  & Iokamonagi, gomi tauniparami kopira pia voro-vagira kilara gevega-kwalimurana talimara, neira ne taunipara mulimulina gaura kovagora geve veagolokagirana talimara. Netaunilimalima ne Keriso gena satauro pakunai pia vega-vitivitira kalira na nevetaina gekalana. oW& Epepa au matotauku gimakuna pataloa gomi gemi. Gogitaana, ekila matara kamura atalorana epepai. iK& Gaura pakurai ita gera elagani namanai taunilimalima maparara geriai kala namara pita kalara. A ekala namara Keriso genai gekamonagina petera maparara geriai pita kalara vegata. Ati kopi vorovagi genana maguli pono rawalia .U& Vovetaina gaurai kala namara kalakalarai ragai pita raga. Kwalana kala namara kalakalara ragai pita vega-ketoa genai, kuakua tomana taunataunai ganigani pita kuaa. +&Taunipara gena ririwa rakavara ekwalanarana talimana, taunipara gena ririwa rakavara geriana maguli rakava kwaikwaina e kwarega pene rawalira. A Veaga Palaguna gena kala namara ekwalanarana talimana, Veaga Palaguna gena kala namara geriana maguli vanagivanagi pene vaia. '&Tugamagi rakavara na ragai pia gapimi. Palagu ati pio opaa. Taunilimalima rakagau uvena evaroana, ne voia vuavuana gereganamo egapiana. !&Talima ta rai ripana Palagu gena kilai talimana, ia genai rakagau gemiana gaura kiata gena vevega-ripa talimana pene wareware-venia. K&Kwalana talima kwapuna geregana na gena maruna metauna pene vua. w&Taunilimalima maparara kwapurakwapura geria kala e maguli pia tavu-gitakaura. Ne voia mulinai vou kwapurakwapura ia matotauna gena maguli nama na vererena pene kalaa. A ati ia gena maguli namana talima taa na gena maguli goti pene vega-vetovoa. )&Pene talima ta matotauna pene vetugamagi, ia talima taunatauna nepenetiwa, aonai ia ati gevega-agiana talimana. Ia matotauna keikei eveopana. )&Taukavami kwapurakwapura ria pio veveakava, gemi metau pio vua-paraparara, kwalana vovetaina pio kala, Keriso gena rova pio kwalana-gitakaua. & G&Walakavaku maparami, pene vekarawami ai talima taa na kala eleana gogitaana genai, Veaga Palaguna na gemu maguli ekune-agiana talimamu na ao mamanauna na pono veakavaa, gena maguli pono toto-roriroria. Na goi matotaumi maki pono vegita-tago. Ati nama Satani na goi maki neopa-tovomuna !;&Ita matotaura ragai ita veveagolaka, e taukavara ragai ita kala parura, e taukavara kwapurakwapura geriai magau reketa voa ragai ita ririwamagira.s_&Pene ita Veaga Palaguna na gera maguli ekune-agirana genai, Veaga Palaguna gena rauparai pita laka. @y&Keriso Iesu gena taunilimalima taunatauna kolemana evetaina: Ia tauniparana na egapirage-kamurana gaura e eulamagirana gaura maparaparara satauro kukunai genaero-kaurato Keriso ria. S&kamumu pa manau, e nuga gaoka. Ekalara rova na ati ekourana, ati rovara. r]&Na Veaga Palaguna vuavuana ea: Ulamagi, verere, maino, vaigaoka, kala nama, nuga nama, veraramani, &rinaga ririwamagi pa mata korokoro, niuniu e kala kawakawa, vogaragi, opatago, kolema irauirau evetaira gaura kunenai akilagi-gavumito vetaina, ewagumona maki akilagi-gavumina evetaina pia kala talimara Palagu na Basileia aonai ativagi pia laka-toga. &kaivakuku aliruputali-venina, wara e megamega, kogo, vepiagikau, vevagi kalara, veitu, veagi, veveagoloka, vetaokavaluga, uve-rakava, f E&Taunipara na eririwarana kalara ea; mata-poraga kalara, kala mamilora, veavuga kalara, W '&Pene goi Veaga Palaguna na evaimuna genai, goi ati rova kapulenai omagulina. &Ita ripara, tauniparana eririwa-kamurana kalara, Veaga Palaguna na ati eririwarana, e Veaga Palaguna na eririwa-kamurana kalara, taunipara na ati eririwarana. Ira taura ruala gevevagina. Vovetainai, goi na kala namara pono kalara notina kalara ati okalarana. &Au evetaina akilana: Veaga Palaguna na gemi maguli pene kune-agira, pe taunipara gena ririwa rakavara ragaina pio kwalanara. e C&Pene gomi taukavami kwapurakwapura ria pio vegare-igaiga e pio kogo genai, pio vegita-tago, kwalana taukavami ria matotaumi pio vevega-rakava, kamonagi na nogo ketona nea. Taunipara gena kala e veaga Palaguna gena kala 5&Rova maparaparara rova kilana kwapunaimo Palagu na evega-agoato, netiwato, “Lagamu talimana pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.” lQ& Taunatauna, walakavaku, gomi Palagu na ekeamito, rova irauirau kwalanara geriana pio veluga-vagi ulanana. E gomi kwapurakwapura ati rova kapulenai gotaluna, na pakai gotaluna. Pakai gotaluna pakurai, taunipara gena ririwa rakavara pio kwalanara pa? Aikina kinavagi! Gomi maulamagimi na taukavami ria pio veveakava, e taukavami geria pio vegutunagi. iK& Gomi gemi tugamagi gekala-vevilivevilirana talimara nea, namana matotaurana ragira pia palara. N& Walakavaku maparami, pene auna melo tauniparara kopira vorovagira kalana etoma roe avopatagiana genai, au rakagau gaurai roe ege vega-vitivitikuna? Pere au na melo tauniparara kopira vorovagira kalana roe apara vopatagia genai, Keriso gesatauroato valina avopatagiana, e ia na taunilimalima aora ati pere vega-metaura. v~}}L|w| zyxwXviu`tEsSrqwpbo"mm;lkdjjSihgffedcbb%a``:_^J]x\[[RZZ&YYXX WVVUU TSRR1Q}PCOOMNMM?LL?KKJII~HG^FSE^CBA@@-?>i==<;; :J998A7A665^43221;0//--L,M++>*)(''&g%$$S#o"!!T ,PGgdTW Je;6 P ; t Z?eNDXv$TA Gema vevega-nama gemi vekuneagi talimara e Palagu gena taunilimalima veagara maparara pio venira. Itali talimara na maki gemi vevega-nama pege tugu. %SC Au aririwana ana vega-ripami, ita walakavara Timoteo tipura numana na pege tugu-atia. Pene ia penema kwara vega-veleke, taumai ruala paia wati-gitagitami. R Walakavaku maparami, anogimina, geku vevega-nagi kilara ea pio gapi-ragera maaomi namara ria; kwalana pepa kupa vagi pataloa. hQI E maino Palaguna na gau namara maparara pene venimi, gena ririwa pio kalaa ulanana. E rakagau ia na everere-agirana gaura Iesu Keriso genana ita aorai pene inagulu-agira. Ralema kamuna ia gena pene ago-vanagivanagi. Amen. P1 Maino Palaguna na gera Velekou Iesu pene talu-vanagivanagi vekapawai ralana na maevega-maguli-waiato. Iesu mamoe gitatagora talimana kamuna. gOG Geku noginogi kamu iwavagina gomi gemi ai pio rapali, pe gemi ai mapana waikule vega-veleke. Ny Gema pio rapali. Ai ripamai ai aomai kala-aleva Palagu wailanai, e gema ririwa kamuna vekuparage aimo paia talu. M Gekune-agimina talimara karora pio kamonagira, e geria vevai rorirorina kapulenai pio talu. Kwalana ira na gomi gemi maguli gegita-tagorana, e gomi gemi maguli rakavetaina Palagu genai piave kilagimi. Karora pio kamonagira, pe mavererera ria geria inagulu pia kalaa, na ati maaora metaura ria. Kwalana pene aora mametaura ria gomi pia gita-tagomi genai, gomi nama ta ati pio rawalia. VL% Kala namara kalakalara ragaina pio tugamagi-lekwalekwara, e gemi ai kila taunatauna gaura nea taukavami geria maki pio kilagira. Kwalana nevetaina kalara vekapawai gaura namara Palagu na everere-agirana. !K; Voia pakunai vanagivanagi Palagu vonevone-agina vega-namara Iesu genana pita veni-ragea Palagu genai. Palagu arana vonevone-agina ita murura vuavuara. sJ_ Kwalana enai ita ati gera talu-vanagivanagi vanugana. A ita vanuga roe nea pene vogomai gauna tatavuana. I Gaura pakurai ita maki Iesu genai gera talu kapurana ita laka-piati. Pe, ia na egapiato nugaragena ita na maki pita gapia. H Vovetaina gaurai Iesu maki ralana na taunilimalima pene vega-veagara ulanana, Ierusalema vanuga kamuna kanana mulinai evitivitito. G3 Rupu Veaga velena kamuna na polomakau, nanikoti, mamoe evagirawai aonai, tauniparara egapi-atirawai Isaraela talimara geria talu kapuna na, ne muli ai vou evekapurawai. Ralaramo Veaga Iwavagi Kapunai evevua-togarawai, rakava gapi-gerevagira vega-namana pene kalagira ulanana "F= Ita magera pata veagana. Na Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna aonai vekapawai inagulura gekalarawai talimara epatai ati pia ganigani. E Vevega-ripa irauirauna raupara taunataunana na ragaina pia vaigerevagimi. Namana Palagu gena vega-nama na ita palagura pene vega-tiligara. Ganigani rovara irauiraurana ita palagura ragai pene vega-tiligara. Vorova gekwalanarawai talimara nama ta ati gerawaliato. ID  Iesu Keriso walagani, toma, e vanagivanagi ati pene irau. dCA Iotugamagi-waikule, gekune-agimiwai talimara iotugamagira. Ira na Palagu gena kila gemi gekilagito. Ira geria maguli ai rakagau gematagaito pene ago geve kwaregato pio tugamagira, e ira geria kamonagi pio kulura. .BU Gaura pakurai aora matiligara ria pita kila,“Velekou na au pene veakavaku,
gaurai au ragai pana kali.Taunilimalima rakagau pia kalaa au geku ai?” A{ Moni ragaina pio ulamagi iwavagira. Rakagau gemi ai nea gaura pio gapi-ragera mavereremi ria. Pio kila, egaura ea gemai ai gelegele. Kwalana Palagu ekilato,“Au na ati vagi pana raka-kwanimi,
e geregami ati vagi pana raokwanimi.” &@E Taunilimalima maparara na vegarawa pia kupa-ragea, e vegarawa talimara geria maokomaoko kapuna pene nama iwavagi. Kwalana magarawana, na etuga-rakavona, pa maevegarawa-tilivagina talimana, e mata-poraga kalara gekalana talimara maparara Palagu na geria rakava voira pene venira. a?; Tipura numanai getaluna talimara pio tugamagira. Pio tugamagi, gomi maki ira ria tipura numanai pogoro talu-koukou. E gevega-vitivitirana talimara pio tugamagira. Pio tugamagi gomi maki pegere vega-vitivitimi. >>u Tau polu gapiragera ragai pio tugamagi-lekwalekwaa, kwalana talima reketa nevetaina gekalawai aonai, aneru gegapi-ragerato. Na ira ati geripa-rorirorito voo aneru gegapi-ragerato. H=  Gomi nuganugami ai walakava veulamagina pene mia-vanagivanagi. 6<g Kwalana ita gera Palagu kalova galagala.@;y Ita na tagapiana basileiana ati pene kalavo-kalavo. Voia pakunai Palagu ita tanikiu-venia, e Palagu na eririwaana magulinai ita aliruputali-venia mavekuparagera e makalira ria. 0:Y Ekila “veganamo vagi,” ganina kunenai Palagu na ekalarato gaura pia veakaveaka genai pene gaivagivagira. Kwalana ati pia veakaveaka gauramo pia mia-tago ulanana. L9 Votomai Palagu karona na tanopara etano-kepoato. Na toma Palagu ekila-gavuto, netina, “Au na tanopara veganamo vagi pana nukea. Ati tanopara gereganamo pana nukea, na kupa maki pana nukea.” 8  Pio vegita-tago, Palagu na evaikilamina aonai, karo na ragai pio karoverave-venia. Kwalana tanoparai Palagu na ekilagi-gavurato talimara gekaroveraveto aonai, ati gekali-magulito. Geria karoverave voina gegapiato. Ita raka pita kali-maguli-tiwa? Palagu toma kupai etaluna, ne voanana ita ekilagavu-venirana. Pene ia genana pita laka-gerevagi genai, raka pita kali-maguli-tiwa? 7w E Iesu genai pogo vogomai. Iesu vekapawai valigunai Palagu e taunilimalima vekarawarai erugana. E ia ralana genai pogo vogomai. Iesu ralana gemi ai eketokauto. Iesu ralana na ekilagiana kilana tiavu na Abela ralana gena kila tiavuna evanagiana. /6W Gomi tanukou kamuna gena e Palagu natuna gewala-kuneto ekalesiara geriai pogo vogomai. Ira arara Palagu na kupai etalorato. E gomi taunilimalima maparara Kotai pene gita virigira Palaguna genai e kala rorirori talimara palagura, Palagu na evega-nama iwavagirato palagura, geriai pogo vogomai. )5K Na gomi Siona Golonai pogo vogomai e kupa Ierusalemana maguli Palaguna gena vanuga kamuna genai, e aneru gutumagutuma ati vega-agira geriai pogo vogomai. t4a Vokolema gematagaito kalira kamu iwavavagi, ne Mose ekilato, “Au evega-pilupilukuna, akali-rakavana.” Q3 Kwalana Palagu na rova kilara evenirato aonai, gekali-rakavato, Palagu ekilato, “Pene talima taa na pa polomakau ta pa nanikoti taa na vogolo peneve kala-kaunagia genai, vatu na pio vale matea.” 92k e kipi kuluna kamu iwavagi erageto e karo kamuna ekilakilato gekamonagirato. Isaraela talimara na vokaro gekamonagiato aonai, Mose genogiato vokaro na ragai mapene vaikilara. X1) Gomi ati gimami na pio napakaunagia golonai pogo vogomai, Isaraela talimara vetaira. Ira Sinai Golona lagana taunataunanai gerugato, ne kalova emoleto gegitaato, e mukuna kaikolo e agi kamu iwavagina; A0{ Voia mulinai gomi ripami, vomalita vevega-namana tamana genai ene gapia netiwato tamana na ati egapi-rageato. Taunatauna, tamana matagina na enogiato, na tamana ati maetugamagi-waito V/% Pio gitaa, ta gomi aomi ai mata-poraga kalara ragai pene kalara, e Esau na Palagu ati ekwalanaato vetaina ragai pene kala. Esau na gena malita tiavuna ganigani rivu kwapuna vagi ulanana eware-piatogaato. ".= Pio vegita-tago, pe talima ta Palagu gena vega-nama genana ragai pene laka-gerevagi, vemamaki lamuna ia aonana ragai pene tupu-rage. Kwalana vemamaki lamuna pene tupu, lamu mamakina na gomi aomi ai rakava pene vega-walaa, ne taunilimalima vogo pene vega-rakavara Palagu wailanai. V-% Pio tiliga taunatauna, taunilimalima maparara ria maino ai pio talu ulanana. Pe gemi maguli pia veaga e ati vetoukaumi pia ago. Kwalana mavetoukauna e ati veagana talimana na Velekou ati pene gitaa. , Ne gagemi na golakagirana panara iovega-rorirorira, pe gage rakava talimana gagena ragaina pene rakava vagi, na pene nama. h+I Gaura pakurai gimami pege matemate, iogapi-itira, e tiumi gepilupiluna, iovega-tiligara. W*' Etoma nunuka kalara gevogomaina mavitivitira, ati vererera. Na mulinai vou vonunuka kalara geriana pene ripa talimana kala rorirori e maino talimanai pene ago. Aora pita vega-tiligara e pita ruga-kikitali Q) Ita tamara na toma kwapuramo gevega-nunukarana. Voo ira matotaura na getugamagirana nama negetiana tomaraimo. Na Palagu na evega-nunukarana ita gera nama ulanana, e ia ria pita veaga-koukou ulanana. `(9 Vega-gelegele taunipara kavanai ita tamara taunatauna na gevega-nunukarana, voira pakurai tamara takupa-ragerana. Vovetainai namana ita kwapurakwapura palagura Tamara Palagu maki patara kupa-ragea, ne pita maguli. %'C Tama maparara na naturia gevega-nunukarana. E pene gomi Palagu na ati evega-nunukamina, voia ganina gomi ati Palagu natuna taunatauna, gomi gamaka melomi. I&  Gaura pakurai vevega-nunuka kalara gemi ai pia wala aorai pio tiliga. Kwalana gomi Palagu natuna gaurai vovetaina ekalamina. Maita gitaa, arigi melo keina tamana na ati evega-nunukaana? %- Kwalana Velekou na eulamagirana talimara
vevega-ripa gaokara evenirana,
e ia natunai evega-agorana talimara
maparara ekwarirana.” $! E gomi Palagu na ekeamito ia natuna, na evega-nagi kilana gotugamagi-lekwalekwaato, netiwato,“Natuku, Velekou na vevega-ripa kalara gaokara
evenimuna aonai, ragaina pono gapi-malagara,
e pene vaikila inalamu genai, aomu ragaina pono vega-moiraa. \#1 Gomi rakava ria govevagina. Na gomi nevevagi aonai, ta ralamu rogoti na ere rigo. ="s Iesu ita tugamagia. Ia kala rakava talimara na ati gegapi-rageato, gekaroverave-veniato, na ekwalimuto. Gaura pakurai ragaina pio tugamagi-moira, e ragaina pio ruga-guilagi. n!U Matara Iesu genai ita tao-kaura. Kwalana Iesu na ita gera kamonagi etinaato, e pene vega-gugulua. Ia na wailanai vereremo etugamagiato gaurai, satauro nuga ragena ati etugamagiato. Ne Palagu gena terona aloripanai etanu-talito.   1 Vokamonagi talimara, ita gegita-tagorana talimara, gutuma iwavagi, noowane iloa na pia gegelagira. Voia pakunai ita gekoukou-gavurana gaura, e kala rakava ita geligoligorana gaura maparara ita piatogara. Ne matiligara ria wailarai Palagu na etaoato raka-vegalanai ita raka.   (Kwalana Palagu na raupara namana ta ita gera enavugaato. Ia gena ririwa ira maki ita ria veganamo pene vega-nama iwavagira.' 'E taunilimalima maparara geria kamonagi pakurai, Palagu na evega-magulirato. Na taa na Palagu na ekilagi-gavuato gauna ta ati egapiato. q[ &Tanopara ira geriai ati nama vagi. Tanopakara e golo kukura na, golo kovogara na, e legai getaluvowai. {o %Vatu na gevalerawai; reketa gevoro-rukirawai; mareketa vetali kativara na gevagirawai. Mamoe kopira e nanikoti kopira gerogagi-vorawai, ati geria e ati garia, gevega-vitivitirawai, e taunilimalima na kala ati namara geriai gekala-venirawai. |q $Reketa gavegarevegare-agirawai, gekwarirawai, reketa teini na geligoligorawai, ne tipura numanai getaorawai. 5c #Gekwaregawai talimara magevega-maguli-wairawai, ne tinara na magegapi-wairawai. Reketa tipura numai taunipara gekwari-rakava-kwaikwairawai e roli gekwaregawai, na ati geririwawai Palagu pia kilagi-veavugaa, ne tipura numana na pia luga-vagira. Kwalana geria ririwa vega-kuliitiwai namana pia gapia. _7 "Kalova tiavu-kolo emolena gekala-puterato, e vetali kativara matara na gekali-magulito. Geria moiramoira aorai getiligato; vetali ai kilara maki tiavu kolo, e gevetali-venirawai kwalura talimara gevega-ketorawai. :m !Ira mageria kamonagi pakunai, tanopara basileiara gevetali-venirawai aonai, gekwalimuwai. Kala rorirorira gekalarawai, e kilagavu gaura gegapirato liona pokara gekou-gavurato.  E rakagau mapita kilagia? Ati geku taim Gideona, Baraka, Samson, Iepeta, Davida, Samuela e peroveta talimara valira pana kilagira. P Tauniparana evoi-agiawai vavinena Rahaba Palagu genai magena kamonagi pakunai, Isaraela geria vegita-veakau talimara egapi-ragerato, ne Palagu gekaroverave-veniato talimara ria ati gevagirato.  Isaraela talimara mageria kamonagi pakunai, Ieriko vanuga kanana toma vega-taulatoi kwapuna gelaka-makeato mulinai evua-kapuato. `9 Isaraela talimara na Palagu gekamonagi-veniato pakunai, Rawapara Kalovakalova aona na noowane tano lakilakina na gelaka-vanagito. E Aikupito talimara maki ia vanagi negetiwato aonai, rawaparana ekou-gavurato.  Magena kamonagi pakunai, Pasova velekwana ekwalanaato e Isaraela talimara evaikilarato, rala geria vanagi vuatara mulirai pia irukau. Ne kwarega aneruna na natura, gewala-kuneto melora, ati pene vagira. Isaraela talimara na Palagu gekamonagi-veniato K Mose magena kamonagi pakunai, Aikupito na elaka-gerevagito, Aikupito velena pene paru kalina na ati ekalito. Ia ekwalimuto, kwalana ati tagitaana Palaguna ia na matanana noowane egitaato. 3_ Ia na etugamagiato, Keriso pakunai pia vega-nugaragea voina kamu iwavagi, Aikupito ai rinaga voira pene vanagira. Kwalana ia epoe-kune-agoto, wailai voina egita-agoato. 'G Ia matotauna eririwato, Palagu gena taunilimalima ria pia vega-vitiviti-koura. E ati eririwato, kala rakava aonai ati pia talu-rau verererai pene talu-nama. ~u Mose magena kamonagi pakunai, ekamuto aonai ati eririwato pia kilagia, ia Parao natuna vavinena natuna melona. |q Mose tamana e tinana Palagu genai mageria kamonagi. Voia pakunai Mose ewalato tomanai gegitaato kivani namana taunatauna, ne king gena kila kalina na ati gekalito. Na tamana e tinana na gegapiato, ne numa aonai uve toitoi etalu-agirato. W ' Iosepa magena kamonagi pakunai, evelepara-vealavealato, roli ekwaregawai aonai, Isaraela talimara Aikupito na pia laka-vagi ekilagiato, e tiligana rakavetaina pia kalaa kilana evaikila-venirato. Mose - S Iakobo magena kamonagi pakunai, roli ekwaregawai aonai Iosepa natuna ruala evega-namarato, e gena toki genai egapi-gaugauato, ne Palagu ealiruputali-veniato. z m Isaako magena kamonagi pakunai, Iakobo e Esau evega-namarato, e geriai roe nea pia wala gaura ekilagirato. = s Aperaamo etugamagito Palagu na Isaako mapene vega-maguli-waia ripa. Vovetaina gaurai evetaina maita kilagia: Aperaamo na Isaako kwaregana egapi-waikuleato. Isaako, Iakobo, Iosepa u c Palagu na Aperaamo maki evetaina evaikilaato, netiwato, “Isaako genana vou goi kalakalamu pia maguli.” *M Aperaamo magena kamonagi. Vovetaina gaurai, Palagu na ekalatovoato aonai, natuna Isaako vekapawai gaunai evega-agoato, ne Palagu maevega-namawaikule-veniato. Aperaamo ripana, Palagu na kilagavu ia eveniato, na ia natuna kwapuna kwanilova vekapawai gauna ulanana pene vagia netiwato. V% Na ira tanopara nama iwavagina geririwa-rakavaawai. Voo kupai emiana gauna. Voia pakunai Palagu ati enuga-ragena, ira geria Palagu negetina aonai, kwalana Palagu na geria vanuga kamuna ta ekala-maavuato. eC Pere geraokwaniato tanoparana pegere tugamagi-waikulea genai, maraupara na pegere waikule. s_ Vovetaina gekilana talimara geria kila na evega-matagairana, ira geria tanopara taunatauna na getavuana. ' E taunilimalima maparara kamonagi ai getaluwai aonai gekwaregato. Palagu na ekilagi-gavuarato gaura ira na ati gegapirato, na rauvagi ai gegita-kunerato, ne gegapi-ragerato. E gekila-matagaito ira tanopara poluna talimara. Ira etanoparai vega-talutoga talimaramo. %C Ne etalima kwapuna elogeapara-rakavato, na ia genana kalakalana gemagulito kupa mitiura vetaira vogo galagala vagi, e kone kwanona vetaina ati vega-agina. ;o Kamonagi pakunai Sara na tiliga erawaliato pene gapi ulanana, e elogeapara-rakavato, na kivani evega-walaato. Ia ripana, Palagu na rakagau ekilagi-gavuato gauna pene wala.  Kwalana Aperaamo vanuga kamuna ealoawai. Vovanuga vatu kamuna atanai pene rugakau. Vovanuga Palagu matotauna na enavugaana e pene kalaa. y Magena kamonagi pakunai, Palagu na ekilagi-gavuato tanoparanai evevanugato. Vonai noowane vega-talutoga talimana ta tanopara polunai etaluna vetaina. Isaako e Iakobo vetaira palai numarai getaluwai. Etalima toitoi Palagu gena kilagavu gegapiato.  Aperaamo magena kamonagi pakunai, Palagu na ekeaato aonai ekamonagito. Palagu na ekeaato gena vanuga pene raokwania, Palagu na matanopara ta mapene venia, vonai pene ago. Ne Aperaamo tipo elaka-piatito, ati ripana ravanai eagona na tipo eagoto. K~ Noa magena kamonagi pakunai, Palagu na wailai pia wala gaura ekilagavu-veniato. Voo Noa na rogotina ere gitara gaura. Noa na Palagu evega-taunataunaato, ne makalina ria na pouti ta ekalaato, garawana e natuna pene vega-magulira ularana. Ia gena kamonagi na tanopara talimara ekilagi-matagairana rakava talimara. E ia gena kamonagi vetainai Palagu na evaikilaato kala rorirori talimana. Ekala rorirori kamonagi genana evogomaina gauna. Aperaamo q}[ Ati gena kamonagi talimana na Palagu ati pene vega-verere-vagia. Kwalana rai na Palagu genai evogomaina talima na pene vega-taunatauna Palagu maguli etaluna. E Palagu getavuana talimara maparara voira namara Palagu na pene venira. | Enoka gena kamonagi vetainai, Palagu na tipo egapi-rageato, ati ekwaregato. Taunilimalima na maki ati gerawaliato, kwalana Palagu na egapi-vagiato. Rogotina ere gapi-gerevagia aonai, Palagu gena pukai ekilana, Enoka na Palagu aona evega-verereato. p{Y Abela magena kamonagi Palagu genai rorinai, Palagu eveniato vega-namana gauna na Kaino gena vega-nama gauna evanagiato. E gena kamonagi pakunai, Palagu na gena vega-nama gauna ekilagiato vega-nama gauna namana e Palagu na evega-taunataunaato ia kala rorirori talimana. Abela warau ekwaregato, na gena kamonagi pakunai roe ekilakilana. Abela, Enoka, Noa (zI Kamonagi pakunai taripana, Palagu ekilato, ne kupa e tanopara gevetaoto. Voia pakunai tagitarana gaura Palagu na ati tagitarana gaura geriana ekalarato. Ly Kunera talimara geria kamonagi rorinai, Palagu na egapi-ragerato. Bx  Kamonagi ganina evetaina. Tatugamagi-raramanirana gaura tavega-taunatauna-rorirorirana. Matarai rogotina tara gitara, na tavega-taunatauna-rorirorirana, vogaura taunatauna pita gapira. ywk 'Na mulirana ati mapita laka-waikule, ne pita lekwalekwa. Aikina, ita magera kamonagi, pe maguli pita vaia.v/ &Au geku kala rorirori talimana
gena kamonagi rorinai pene maguli.Na mulina na mapene waikule genai,
au ati pana verere ia genai.” u %Kwalana Puka Veaga ekilana,“Lagani girina kianamo,
pene vogomai netina talimana pene vogomai,
ati pene kwaipo. tw $Pio vaigaoka, kwalana Palagu gena ririwa kalana pio vega-aikia mulinai, rakagau ekilagi-maavuato maparana pio gapia. {so #Voia pakunai gemi tugamagi tiligara nea ragaina pio piatogara. Kwalana neia voina kamu iwavagi pio vegapia. 6re "Getipurarato talimara ria govitivua-kouwai, e gemi rinaga geverarimiwai maki tipo goverere-agirawai. Kwalana ripami, gomi magemi rinaga namara, pia mia-vanagivanagi gaura. Fq !Lagani reketai gutuma para wailarai gevega-nugaragemiwai, e gevega-vitivitimiwai. E lagani reketai gomi vetaimi gevega-vitivitirawai talimara lagarai goruga-tagowai, goruga-rukurukurawai. p Toma kunera iotugamagiwai kulera. Palagu gena maeka gogapiato mulinai, vitiviti kamu gorawalirato, na goruga-gaugauto. Do Maguli Palaguna gimanai pono ketokau kalina kamu iwavagi. +nO Kwalana ita ripara Palagu ekilato, “Rakava au na pana vega-voia, au na pana veni-waia.” E maekilato, “Velekou na gena taunilimalima pene gita virigira.” 6me Gomi gotugamagina, Palagu Natuna rai na gagena panakauna gaunai evega-agoana talimana vorakavetaina? Etalima rakava voina kamuna pene gapia. Ia na vovekapawai ralana, ia evega-veagaato gauna, ati veaga ralanai evega-agoana. E vega-nama iwavagina Palagu na genai maki kala rakava kwaikwaina ekalaana. 0lY Talima ta Mose gena rova ati ekwalanaawai, ne gegita-veakauawai talimara ruala pa toitoi na gekilagi-matagaiawai. Votalima gevagi-kwaregaawai, ati gegita-vetugaawai. 2k] Na makalira ria rakagau wailai gerai pene wala, voiamo pita alo-tagoa. Voo Palagu gena Kota Kamuna, e Palagu gevetali-veniana talimara e palagura pene galara kalovana. ,jQ Pene kila taunatauna taripaana mulinai, matavigi-ragena, ne takala rakavana gaurai, pita ripa, rakava gapi-gerevagira ularana, vekapawai gauna ta aikina ea. eiC Ita gera laka-koukou ai pita matagai vegata, ragaina pita tanu, reketa gekalana vetaina. Na mataukavara ria vevega-nagi pita vega-kamua. Kwalana matotaumina warau gogitaana, Keriso gena vogomai tomana ekavinagi vagina. h E taukavara pita tugamagira rakavetaina kwapurakwapura pita veakavara, ne pia veulamagi-veveni, e inagulu namara pia kala. "g= Gera veraramani tavega-taunataunaana gauna genai ita vegapi-kikitali, ragaina pita kalavo-kalavo. Kwalana Palagu na rakagau ekilagi-gavuato pene kalaa. Zf- Ita aora ealevarato rakava mamilagira geriana, e taunipara maki nanu nama iwavagina na eguligirato. Vovetaina gaurai Palagu genai ita laka-kavinagi aora mataunataunara ria e magera kamonagi taunataunara ria. Oe Ita magera Rupu Veaga velena kamuna, Palagu gena numa egita-tagoana. 0dY Vovegoli-gavu rapugana pa ketin na everale-kinikinito, voanana Keriso na ita gera maguli rauparana valiguna ekala-pakaato. Vovegoli-gavu rapugana Keriso tauniparana. vce Voia pakunai, walakavaku, ita aora gaoka-poro Iesu ralana genana Veaga Iwavagi Kapunai pita laka-toga. b7 Eira etugamagi-piatogarato gaurai, rakava gapi-gerevagira ularana vega-nama gauna ta aikina ea. Palagu laganai ita laka-kavi matugamagi-tiligara ria laQ E maekilato,“Ira geria kala rakava e kala teveletevelera
ati mapana tugamagi-waira.” 2`] “Velekou ekilana,‘Votoma mulirai,
au ira geria evekapawai pana kalaa.Au geku rova ira nugarai pana tao-togara,
e ira reparai pana gatura.’ ” O_ Veaga Palaguna na maki evega-riparana. Tovotovona ekilato, ^ Kwalana vekapawai gauna kwapuna namo evega-veagarato talimara evega-nama-iwavagirato. Pe ira nama iwavagi pia talu, vanagivanagi. ]) Volaganina pene vogomai etoma evealona, pene ago, ia gevetali-veniana talimara maparara Palagu na ia gagena panakauna gaunai pene tao-talira. \' Na Keriso na rakava gapivagira ularana vekapawai kwapunamo ekalaato toma maparara ularana. Ne voia mulinai Palagu aloripanai evetanu-talito. u[c Rupu veaga velera maparara toma mapararai kwapurakwapura geruga-taliwai, ne vovekapawai inagulura gekalarawai. Na geria vekapawai gaura gau kwatunamo geveniwai vanagivanagi. E vovekapawai gaura na rakava ati gegapi-gerevagirawai. Z Ne Palagu gena ririwa vetainai, Iesu Keriso tauniparana vekapawai gaunai evega-agoato veganamo. Gaurai voanana ita evega-veagarato. NY Vovetaina gaurai maekilato, “Palagu o, au ea, au pavogomai goi gemu ririwa kalana pana kalaa ulanana.” Gaurai vekapawai kalana tovotovona etao-gerevagiato, ne voia kapunai ta maevega-rugaato. DX Keriso gena kila tovotovona ea, “Goi vekapawai gaura e vega-nama gaura ati oririwana. Kalovai gekapurana vega-namara e kala rakava pono gapi-vagira ularana vekapawai vega-namara gekalana maki ati oririwa-venirana, e geriai ati overerena.” Ekalara rova na ekilagirana gelegelenai, na goina ati overere-agirara. $WA Vovetaina gaurai au akilato,‘Palagu o, au tauku ea,Puka Veaga aonai au gekilagikuto,
au pavogomai gemu ririwa pana kalaa ulanana.’ ” 'VG Kalovana polomakau, mamoe, nanikoti egalarana,
e kala rakava pono gapi-vagira ulanana
vekapawai vega-namara gekalana geriai maki ati overerena. ^U5 Gaura pakurai Keriso tanoparai evogomaito ne ekilato,“Goi vekapawai gaura vega-gelegelena polomakau,
mamoe, nanikoti e vega-nama gaura ati oririwarana,
na taunipara ta okala-maavuato au geku. [T/ Kwalana polomakau e nanikoti ralara na rakava ati gelegele pene gapi-gerevagira. S/ Na vovekapawai kalara rigolo kwapurakwapurai gekalarawai kalara na vorigolo kwapurakwapura aorai gekala-rakavawai gaura gevaikila-vegariparawai. \R1 Pere vovekapawai gaura na gealiruputaliwai talimara pegere vega-nama iwavagira genai, ati mapegere vekapa-waiwai. Kwalana ira pegere vealeva vagi, e geria kala rakava kunera mamilagira ati mapegere gapi-waira. eQ E Mose gena rova gau namara roe nea pia wala avuavuramo, ati gaura ganira taunataunara. Ira na vovekapawai gaura-rigolorigolo geveniwai, na vovekapawai gaura na aliruputali ai geagowai talimara ati evega-nama-iwavagirato. P Keriso vetaina veganamo vagi vekapawai gaunai eagoto, taunilimalima maparara geria rakava pene gapi-gerevagira ularana. Na ia penema matagaiwai. Voo ati rakava pene gapi-gerevagira ulanana, na raira ia gealo-tagoana talimara vega-magulira ularana.iOK Evetaloto, taunilimalima maparara veganamo vagi pia kwarega, mulinai Palagu na pene agirorira. NN Vovetaina voo tanopara evetinato vegata pene vitiviti. Na etanopara ikana eago-veniana, enai vou veganamo ema matagaito. Vovekapawai warewarenai evevega-agoto rakava pene gapi-gerevagira ularana. |Mq Rupu Veaga velena kamuna rigolo kwapurakwapura aorai Veaga Iwavagi Kapunai rala evua-togawai. Keriso vovetaina ati ekalana. Ia ati kupai elaka-togato mulinai vou vanagivanagi matotauna vekapawai warewarenai eagona, ne Palagu genai evevenina. L  Kwalana Keriso ati taunilimalima na gekalaato veaga iwavagi kovogana aonai elaka-togato. Iesu kupa taunataunanai elaka-togato. Ewagumona ita ularana Palagu wailanai ematagaina. Votalima na gekalaato voo kupai veaga iwavagi kovoganamo gevega-gelegeleato. FK Na egaura e kupa gaura avuavuramo evetaina gealevarana. A kupai taunataunara gemiana gaura aleva-alevara ularana vekapawai warewarena nama iwavagi. Evekapawai warewarera evanagirana. $JA Taunatauna, rova ekilana gelegelenai, roli gau maparara ralana pia alevara. Kwalana rala ati pene rigo genai, kala rakava tugamagi-piatogara maki aikina. I/ Palai Rupuna e vorupu aonai aliruputali ai geinagulu-agirawai rinagara maparara atarai kala kwapuna ekalaawai. Atarai rala ekwara-lovolovorawai. oHW Mose ekilato, “Erala e vekapawai vega-taunataunana gaunana Palagu na evaikilamito pio kwalanaa.” G Kwalana Mose na rova kilara maparara taunilimalima geria evalipiagi-gatuawai mulinai, polomakau natura valigura e nanikoti ralara egapirawai, ne nanu goti ekaoveviliawai. Voia mulinai gautupu melomelo (isopo) ragana vulu kalovakalovana na gekapaawai gauna vorala mananunai gepia-raiawai. Ne Mose na voraga mavulunai rala rova pukana e taunilimalima atarai ekwara-lovolovoawai. MF Vovetaina gaurai vekapawai kunena maki ralana vou evega-tiavuawai. $EA Kwalana voririwa getaloana pepana ekila-matagaina talimana pene kwarega vou magena tiavu, pene ia roe waemagulina, voririwa getaloana pepana ati tiavuna. ;Do Talima ta rogoti ere kwarega aonai, eririwana pene kila-matagai, pene kwarega aonai, natuna na gena rinaga pene vaira. Voririwa pa kila matagai pepai pene taloa ia gena kilagavu kilana. Natuna na vorinaga ati pene vaira pene ago, tamana gena kwarega taunilimalima wailarai pene vega-taunataunaa vou. Vekapawai valiguna aonai Keriso Palagu e taunilimalima vepakarai erugana. Kwalana Palagu na ekearato talimara maparara na ekilagi-gavuato maguli vanagivanagina pia vaia. Vovetainai Keriso ekwaregato, tovotovona vekapawai na aonai taunilimalima gekala-rakavato geria rakavana pene luga-vagira ulanana. B Na Keriso ralana na voira evanagirato. Kwalana ita aora, kwarega gevega-walaana kalara geriana, ealevarato, maguli Palaguna gena vetugunagi pita ago-veni ulanana. Keriso ati vetoukauna ta, matotauna talu vanagivanagi Veaga Palaguna genana evevenito Palagu genai. A Nanikoti e polomakau ralara e polomakau natuna valiguna gekapuato kovuna, Rupu Veaga velera na kala rakavai gemilowai talimara atarai girira kiara kiara gepia-kaurawai. Vovetaina gekalarawai taunilimalima tauniparara gevega-veagarawai Palagu wailanai. N@ Keriso ati nanikoti pa polomakau natura ralara tiavurai rupu ai elaka-togato. Na ia voia ralana tiavunai Veaga Iwavagi Kapuna aonai veganamo elaka-togato. Ne ita egaivagirato rakava gena tiavuna. n?U Na Keriso gau namara gema matagaito geria Rupu Veaga velena kamuna. Ia palai rupuna kamuna e nama iwavagina aonana elaka-togato. Ati taunilimalima na gevega-rugaato palai rupuna, kwalana vopalai rupuna ati etanopara gauna. >' Kwalana Palagu goveniawai gaura maparara voganigani e niuniu gaura, e talima pia vealeva ulanana veguligi magulira irauirau. E maparara taunipara rovaramo. Palagu na taunilimalima evenirato pia kwalanara pene ago, toma ta, raupara valiguna pene vega-rugaa. Iesu ralana = Vopalai rupuna elaganinai rakagau pia wala gaura evega-matagairana. Epalai rupuna aonai vega-nama gaura e vekapawai gaura vega-gelegele, polomakau, mamoe, manu Palagu geveniawai gaura maparara gealiruputaliwai talimara aora ati gelegele pene alevara. k<O Veaga Palaguna ekala maparara geriana ita evetaina evaikilarana: Pene Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna tovotovona eroe eruga-tagona genai, Veaga Iwavagi Kapuna lakatogana rauparana roe nea vou pene vekala-paka. ; Na rupu velena kamuna gereganamo rigolo kwapuna aonai veganamo kovoga vega-rualana aonai elaka-togawai. Gena laka-toga tomara mapararai rala maki egapikauwai. Vorala ia na rakava tugamagi-piatogana ulanana vekapawai gaunai evega-agoawai. Tovotovona ia gena rakava ulanana eveniwai e mulinai taunilimalima geria rakava ularana. Vorakava voo ati ripara aonai gaura gekalarawai rakavara. !:; Gau maparara vovetaina gekalarato mulinai, Rupu Veaga Velera toma mapararai kovoga tovotovona aonai gelaka-togawai, ne geria inagulu gekalarawai. f9E Vokou atanai kerupi ruala gevega-ruga-vewailarato. Vokerupi mara kalakalara, gitagitara aneru vetaira. Ta kavata kwalunai gevega-rugaato, e ta maki kavata kwalunai, e vanera getugu-gagavarato, ne rakava voivagira kapuna gekou-taliato. Vokerupi ruala na Palagu gena ralema kamuna gekilagiana. Na egaura girikotevera maparara toma ati paia kilagira. 8 Ia aonai kolo patana, kovu maponana atanai pia kalaa ulanana, e Kilagavu Kouna; ia mulina maparana kolona gekalaato. E kou aonai kolo gulona ta, aona maganiganina (mana) e Aarona gena toki, ekalakauto gauna, e vatu ruala Palagu na atarai rova etalorato vatura. k7O Vega-gelogavu rapugana vega-rualana mulinai makovoga ta ea. Voo Veaga Iwavagi Kapuna negetiwato. Q6 Palagu aliruputali-venina ulanana palai rupuna ta gevega-rugaato. Vopalai rupuna aonai kovoga tovotovona Veaga Kapuna negetiwato. Ia aonai lamepa taokauna gauna, teipolo e Palagu geveniato peretira. 5  Vekapawai kunena magena rova keikeira aliruputali ulanana, e magena veaga kapuna maki. Vokapu veagana tanoparai emiana gauna. J4  Palagu na evekapawai ea ekilagiana, “Vekapawai valiguna” netina aonai, ia na vovekapawai tovotovonai gauna kunena ekilagiana. Rakagau kanina e rakavana atilovana pene lekwalekwa.o3W Geria karoverave pana tugamagi-piatogara,
e geria rakava maparara ati mapana tugamagira.’ ” e2C Talima taa na laganai etaluna
talimana ati mapene vega-ripaa,
e talima taa walakava na ati pene vaikilaa,“Velekou ono ripaa!”Kwalana maparara na pia ripaku,
girigirina na pene ago kamuna. ~~L}}"|d{{{ zzyx)wPvv[v!u8t`ssirrqq1p3onmmlkjiihggOfsedccbb;a$``_b^]]\\1[JZZYXXWVV7UUTSSBRRQPOON-MLKK,JIII%HG-F`EE;DDRCCBAAc@??>>=1;;D::9/887u66555s5+4433322M10/..j--,+u*)(((+''G&&%u$$_#*""^!!o Xg"w"Q~_Ry5 ' ' '++5iKAgi ekuluna, eagona kapurana egavu-agona. Kuluna gokamonagiana, na ravanana evogomaina, e ravanana eagona ati goripaana. Palagu Palaguna genana gewalana talimara maparara maki vovetaina, ati goripana raka gewala-tiwana.” veGoi ragai pono vevega-kali evetaina avaikilamuna aonai, kwalana au pakila, ‘Gomi maparami pio walawai.’ s_Taunilimalima tauniparana genana ewalana gauna taunipara, e Palagu Palaguna genana ewalana gauna palagu. dAIesu evega-geleto, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamuna, talima ta Palagu gena Basileia aonai ati pene lakatoga-kawa, na nanu na pene wala e Veaga Palaguna genana maki pene wala talimana vou pene laka-toga. !Ne Nikodemo na erenagiato, netiwato, “Talima kamuna ta raka mapene walawai-tiwa? Tinana tinagenai pene laka-toga, ne mapene walawai?” /Iesu na evega-geleato, netiwato, “Taunatauna vagi avaikilamuna, ati pene walawai talimana na Palagu gena Basileia ati vagi pene gitaa.” veToma ta pogi aonai Iesu genai eagoto ne netiwato, “Rabi, ai ripamai, goi vevega-ripa talimamu, Palagu genana ovogomaito, kwalana vegailia irau vagira okalarana gaura Palagu na ati eveakavaana talimana na ati vagi pene kalara ripa.” d CParisea talimana ta etaluwai arana Nikodemo, ia Iuda talimara geria vekuneagi talimana ta.  E talima ta ati gelegele ia taunilimalima geria maguli rauparara pene vega-ripaa, kwalana taunilimalima maparara aora ia ripana.f ENa Iesu na ira ati evega-taunataunarato, kwalana taunilimalima maparara ia ripana namanama. - SIesu Pasova velekwana tomarai Ierusalemai etaluwai aonai, talima vogo na gevega-taunataunaato, kwalana vegailia irau vagira vogo ekalarato gegitarato gaurai. L Iesu kwaregana ekuliiti-waito mulinai, gena melo na vokila getugamagi-rawaliato, ne ira na Puka Veaga e Iesu na evega-riparato kilara gevega-taunataunarato. Iesu ripana taunilimalima geria kala J  Na Iesu na ia tauniparana Rupu Veaganai evega-gelegeleato. 4aIra na gevaikilaato, negetiwato, “ERupu Veaga rigolo gagala vativati taula toitoi (46) aorai gekalaato. Na goi na toma toitoi aorai mapono vega-rugaiti-waia notina?” wgIesu evega-geleto, netiwato, “ERupu Veaga iolovoa, ne toma toitoi aorai au na mapana vega-rugaiti-waia.” CVoia mulinai Iuda talimara na gevaikilaato, negetiwato, “Evetaina okalana ganina rakagau? Raka kolemana pene vega-matagaimu ai gemai ai, goi magemu rorirori nopono kala-tiwa?” )Ne gena melo na Puka Veaga aonai evetaloto kilana getugamagi-rawaliato, netina, “Goi gemu numa ulamagina aoku ai noowane kalova egalana.” +Ne pune gevoi-agirawai talimara ekila-wairato, netiwato, “Egau eanana iogapi-atira! Au Tamaku gena numa voivoi numanai ragai iovega-agoa!” I Ne vekwari walona ta eraka-vatuato. Gauna na Rupu Veaga na mamoe e polomakau maparara egui-atirato. Moni gevepoe-agirawai talimara geria pata egule-vepoporato, geria moni epopo-lovolovorato. 7Rupu Veaga aonai taunilimalima na polomakau, mamoe, e pune gevoivoi-agirawai, e talima reketa teipolo ai getanuto moni gevepoe-agirawai erawalirato. - Iuda talimara geria Pasova (Iuda talimara kwarega aneruna na tipo evanagirato) velekwana ewailawailato gaurai, Iesu Ierusalemai everageto. 5 Voia mulinai Iesu matinana e matarina melora, e gena melo, geverigoto Kaperanaumai. Vonai toma ati vogo getaluto. Iesu na Rupu Veaga ealevaato a; E Iesu gena vegailia irau vagina tovotovona evega-matagaiato Kana vanuganai, Galileia tanona aonai. Voanana ia maekana-ralemana iwavagina e tiavuna kamuna evega-matagaiato, e gena melo na gevega-taunataunaato. ~w “Taunilimalima maparara na vine nanuna nama iwavagina getaoati-kuneana, ne velekwa talimara geniu-matena mulinai vou, vine nanuna kiata nama lagina magetao-atiana. Na goi na vine nanuna nama iwavagina pogapi-gaugaua pene vogomai ewagumona.” }' velekwa kuneagina talimana na vonanu, vine nanunai eagoto gauna, eniu-tovoato. Ia ati ripana vovine nanuna ravanana evogomaito; a nanu gewagiato melora geregariamo ripara. Ne velekwa kuneagina talimana na vegarawa valigu talimana ekea-maiato, ne evaikilaato, netiwato, |/Voia mulinai maevaikilarato, netiwato, “Kiata iogutu-vagia, ioago-agia velekwa ekune-agiana talimana genai.” Gegutu-vagito, ne geago-agiato, {Iesu na vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Ne kwagutu nanu na iovega-vonura!” Ne gevega-vonu-poraketorato. [z/Vonai vatu kwagutura taula toitoi vega-ruga, Iuda talimara geria kala aleva kalarai geinagulu-agirawai. Vovatu kwagutura kwapurakwapura aorai ganira galon gagala ruala (20) pa gagala toitoi (30) vetaira. pyYNe tinana na vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Rakagau pene kilagia kalana pio kalaa.” xIesu na evaga-geleato, netiwato, “Gare, rakagau gaurai au oma vaikilakuna? Ne gomi gemi inagulu. Au geku toma rogotina ere kwara.” uwcVine nanuna pa wain eaikito, gaurai Iesu tinana na evaikilaato, netiwato, “Ira ati garia vine nanuna.” evCE Iesu magena melo ria maki geririwarato, gaurai vovegarawa velekwana aonai gelaka-togato. 3u aToma ruala geaikito mulinai, Kana vanugana aonai vegarawa velekwana ta gekalaato. Kana vanugana Galileia tanona aonai. Vovegarawa velekwana aonai Iesu tinana maki vonai. Ot 3Ne maevaikilarato, netiwato, “Taunatauna vagi, au na gomi avaikilamina, kupa pene vekala-paka pio gitaa, e Palagu gena aneru pia verage e pia mairigo pio gitara Taunilimalima Natuna genai.”Ms 2Iesu na maevega-geleato, netiwato, “Goi na ovega-taunataunakuna, kwalana au na pavaramu, goi figi gautupuna kapulenai pagitamu, ei? Kala reketa roe nea vou pono gitara, ekala ea pia vanagia.” vr g1Ne Natanaela na evega-geleato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, goi Palagu Natuna; goi Isaraela Velena.” Xq +0Natanaela na erenagiato, netiwato, “Raka poripa-tiwaku?” Iesu na evega-geleato, netiwato, “Filipo na rogotina ere keamu. Au na goi pagita-kunemu figi gautupuna kapulenai roe waotanu-tagovona aonai.” 'p I/Iesu na Natanaela egitaato, evogomaiwai, ne ia ekilagiato, netiwato, “Iogita, netalima Isaraela talimana taunatauna, ia genai opakau ta ati emiana.” o  .Natanaela everenagito, netiwato, “Nasareta na gau namana ta pene vogomai?” Filipo ekilato, “Ono vogomai ono mai-gitaa.” Ln -Filipo na Natanaela erawaliato, ne evaikilaato, netiwato, “Mose gena rovai e peroveta talimara geria pukai valina getaloato talimana paga rawalia, ia Iesu, Nasareta talimana, Iosepa natuna.” Hm  ,Filipo Betesaida talimana, Anduru e Petero ria vanuga kwapuna. l -+Elaganiato aonai, Iesu Galileia tanonai ene ago netiwato. Ia na Filipo erawaliato, ne evaikilaato; netiwato, “Muliku ai ono mai-laka.” k 1*Ne ia na Simona Iesu genai evaiagoato. Iesu na egitaato, ne evaikilaato, “Goi aramu Simona, Ioane natuna, na goi ewagumona aramu pia keaa Kefas nepiatiwa.” E ara “Kefas” e “Petero” ganira kwapunamo, karo ai ganina “Vatu.” Iesu na Filipo e Natanaela ekearato Nj )Anduru na Iesu eraokwaniato. Ati lovana kakana Simona erawaliato, ne evaikilaato, netiwato, “Ai na Mesia paga rawalia.” Mesia ganina Keriso, (Palaguna ekilagi-maavuato vevega-maguli talimana). pi [(Ioane gena kila gekamonagiato, ne Iesu mulinai gelakato talimana ta Anduru, Simona Petero tarina. 5h e'Ia evega-geleto, netiwato, “Iovogomai, ioma gitaa.” Ne ia ria geagoto, gena talu kapuna geve gitaato, votoma mamaguluna ia ria gepukato. Oragauna 4 koloko lavi kavanai gg I&Iesu eruga-kuleto, mulinai gelakakauto talimara ruala egitarato, ne erenagirato, netiwato, “Gomi, rakagau goririwana?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Rabi, goi ariginai otaluna?” Rabi ganina vevega-ripa talimana. Sf !%Ioane gena melo ruala na vokila gekamonagiato, ne Iesu mulina na geagoto. e %$Geruga-tagowai aonai, Iesu elaka-vanagito, egitaato, ne ekilato, “Iopoe-ago, Palaguna Mamoe Natuna, (gena vekapawai mamoena), iogitaa.” Rd #Elaganiato aonai, Ioane magena melo ruala ria vonai geruga-tagowai. tc c"Ioane ekilato, “Au na agitaato gaurai akilagi-matagaiana, ia Palagu Natuna.” Iesu gena melo tovotovora 1b ]!Tovotovonai au ati ripaku ia, na Palagu na etugukuto, pana vogomai, taunilimalima nanu na pana bapatisora ulanana. Ia na evaikilakuto, netiwato, ‘Goi na talima ta pono gitaa, Veaga Palaguna pene mairigo, atanai pene tikokau. Votalima na taunilimalima Veaga Palaguna na pene bapatisora.’ ” a   Ne Ioane maekila-matagaiato, netiwato, “Veaga Palaguna agitaato, kupa na emarigoto pune vetaina, ia atanai etikokauto. `  Tovotovonai au ati ripaku ia, na au avogomaito nanu na avebapatisona, kwalana Isaraela talimara na Iesu pia ripaa ulanana.” _ +Au na ia akilagiato, natiwato, ‘Au mulikuna evogomaina talimana na evanagikuto, kwalana au rogotina ara wala aonai vegata, ia emaguliwai.’ 2^ _Elaganiato aonai, Ioane na Iesu egitaato, ia genai evogomaiwai, ne ekilato, “Iopoe-ago, nee Palagu gena Mamoe Natuna, ia na tanopara gena rakava pene gapi-vagia. }] uEgau maparara Betania, Ioridana waina vokavanai, gewalato, Ioane evebapatisowai kapunai. Palagu gena Pasova mamoena [\ 1Ia au mulikuna evogomaina, au ati gelegele, ia gena tamaka walora pana lugara.” [ Ioane evega-geleto, netiwato, “Au nanu namo avebapatisona, na talima ta gomi aomi ai eruga-tagona, gomi ati ripami ia. Z Ne Ioane gerenagiato negetiwato, “Pene goi ati Keriso, e ati Elia, e ati voperoveta talimana, rakagau gaurai goi ovebapatisona?” ?Y {Vovetugu gekalaato talimara voo Parisea talimara. TX #Gaurai Ioane matotauna evevaravaragito, netiwato, “Au karo ta tanoleanai ekea-lailaina, netina, ‘Velekou gena raupara pio aleva-maavua.’ ” Isaia peroveta talimana na ekilagi-kuneato gelegelena. GW  Ne ira na magerenagi-waiato, negetiwato, “Na goi rai? Gemu vega-gele ono veni-rorirorimai, pe pege tugumai talimara geriai paia ago, paia vega-ripara. Goi matotaumu valimu rakavetaina?” OV Magerenagiato, negetiwato, “Na goi rai? Goi Elia pa?” Ia ekilato, “Au ati Elia.” Magekilato, “Ai na peroveta talimana gaaloana talimana goi pa?” Ia evega-geleto, netiwato, “Aikina!” U +Ne Ioane ati evekilagi-veavugato, na wailarai ekila-matagaito, netiwato, “Au ati Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna)” oT YIoane gena kila matagai ea. Iuda talimara na Rupu Veaga velera e Levi kwaluna talimara, (E Rupu Veaga aonai vetugunagi talimara), reketa Ierusalema na Ioane genai getugu-agorato, pia renagia ulanana, nepiatiwa, “Ia rai?” \S 3Tovotovona na vegata pene vogomai etoma talima taa na Palagu ati egitaato. Natuna wala gerega, ia maki Palagu, Tamana laganai etaluna talimana, ia na Palagu ema vega-matagaiato. Ioane Bapatiso gena kila matagai R Kwalana Palagu na Mose genana rova evenirato, a vega-nama e kila e maguli taunataunana, Iesu Keriso na evogomai-agirato. yQ mIa vega-nama na evonuvonu-rageto. Voo gena vega-nama vetainai ita maparara vevega-nama ataiatai evenirana. mP UIoane na ia kilana ekilagi-matagaiato, ekeaato, netiwato, “Au na akilagiato talimana ea, natiwato, ‘Au mulikuna pene vogomai talimana na au evanagikuto. Kwalana au rogotina ara wala aonai vegata, ia emaguliwai.’ ” O VoKila taunilimalima tauniparanai eagoto, ne ai aomai ai emagulito. Ia maekana ralemana iwavagina e tiavuna kamu gagitaato. Voo Palagu na Natuna geregana kwanilova, eveniato maekana ralemana iwavagina e tiavuna. Vega-nama e taunatauna na evonuvonu-rageto. YN - Ira Palagu natunai geagoto ati taunipara genana. Voo ati tina e tama ralarana pa taunipara gena ririwai pa tina e tama geria ririwai. Aikina, taunilimalima Palagu matotauna gavanana ia natunai evega-agorana. M  A taunilimalima reketa na gegapi-rageato e gevega-taunataunaato gaurai, ia na rorirori evenirato, Palagu natunai pia ago. TL # Ia gena tanoparai evogomaito, na gena taunilimalima na ati gegapi-rageato. sK a Kila tanoparai emaguliwai, e vokila aona na Palagu na tanopara ekalaato, na tanoparana ati eripaato. pJ [ Vomaeka ia maeka taunatauna, tanoparai evogomaito, taunilimalima maparara maeka penema venira ulanana. SI !Ia matotauna ati vomaeka, na ia evogomaito, maeka penema kilagia ulanana. (H KIa kila taunatauna kilagikilagina e maeka vega-matagaina ulanana evogomaito. Pe ia genana taunilimalima maparara na vali pia kamonagia e pia vega-taunataunaa. 8G mPalagu na talima ta etuguato, arana Ioane. ^F 7Maeka mukuna aonai ewaena, na mukuna na ati etugamagi-ripaato e ati egita-rawaliato. EE Maguli ia aonai emiana; vomaguli taunilimalima geria maeka. D Gau maparara Palagu na ia aona na ekalarato. Palagu na gau taa vagi maraupara poluna taai ati ekalaato, aikina kinavagi. 9C oIa tovotovona na vegata Palagu goti gemaguliwai. _B ;Tovotovona na vegata Kila emaguliwai. VoKila Palagu goti gemaguliwai, e voKila Palagu. ZA-Pio ripa, rai na kala rakava talimana gena raupara leana evaiwaikuleana genai, ia na voo kala rakava talimana palaguna kwarega aona na evega-maguliana, e rakava vogo maki Palagu na etugamagi-piatogarana.%@CWalakavaku maparami, pene gomi ta Palagu gena kila taunatauna aonana pene laka-gerevagi, nee taa na mapene vevaiwaikulea genai, kala namana ekalaana. h?IMaerapali-waito, ne kupa evekala-pakato, gura maeketoto; ne kwanona ganigani maevega-walaato. ">=Elia taunilimalima ita vetaira. Ia erapali-tiligatiligato gura ragai pene keto ulanana, ne tanoparai gura rigolo toitoi e uve taula toitoi ati eketoto. U=#Voia pakunai, gemi rakava taukavami kwapurakwapura geriai pio kilagi-matagaira, e kwapurakwapura geria pio rapali, pe gemi viti na pio nama. Palagu gena ririwa ekalarana talimana gena rapali tiavu vagi. $<ARapali makamonagira ria genai, viti talimana pene nama. Palagu na gena viti pene vega-namaa, e rakava ekalato genai, gena rakava pene tugamagi-piatogara. ;Ta evitiana pa? Ia ekalesia gekune-agiana talimara pene vetugu-agira, pia mai-rapali ia atanai e rigana pia mai-rigaa Velekou aranai. x:i Gomi nuganugami ai ta evitivitina pa? Pene rapali. Ta evererena pa? Palagu vega-ragena marira pene gapi. n9U Walakavaku maparami, gau kamu iwavagina ea: Kila gaokarana ragai pono kila-gavu gemi kila vega-taunataunara ulanana. Kupa pa tanopara pa gau poluna ta aranai ragai pono kila-gavu. Pene “Pa” nogotina genai, paamo nopiotiwa, a “Aikina” nogotina genai maki, aikinamo nopiotiwa. Vovetainai Palagu na ragai pene vaikilami gomi kepi. Kila matiavuna j8M Gogitaana, ita na tavega-ragerana, kwalana gevaigaokato gaurai. Iobu gena vaigaoka valina gokamonagiato, gomi ripami, Velekou na ikanai raka evega-nama-tiwaato, kwalana Velekou gena ulamagi e gena venugagiviti kamu iwavagi. 75 Walakavaku maparami, Velekou aranai gekilawai peroveta talimara iotugamagira. Geria vitiviti aorai gevaigaokawai. Gomi maki vovetaina pio vaigaoka. :6m Walakavaku maparami, matotaumi nuganugami ai ragai pio veagirori, Palagu na irauna ne agirorimina nea. Iokamonagi, Kota ekamonagina talimana warau vanagi ai eruga-tagona. g5GGomi maki pio vaigaoka. Aomi pia tiliga, kwalana Velekou gena vogomai maki warau pekavinagi. k4OWalakavaku maparami, pio vaigoaka pene ago neamo, Velekou pene vogomai. Araga talimana iogitaa, evealona, gena aragai varovaro gaura ganira namara ealorana, evaigaokana pene ago, gaulago e gaukala gurana pene keto-kaua. 3Gomi na ati geria rakava talimara goagirori kawarato e govagi-kawaregarato, ira na ati gekala-wainagimito. Vaigaoka e rapali 2!Gomi gemi maguli etanoparai rinaga e verere aorai, e gogoregala-rakavana. Pio gani-mate e pio kopa-gulu, vagivagimi tomana warau pekwara. T1!Iokamonagi, gemi aragai geinaguluto talimara gomi na voira ati govenirato. Geria aovitiviti iokamonagia! Gemi ganigani getenu-kourato talimara geria tagi warauna Goloka-iwa Velekouna na peve kamonagia. )0KGemi kolo e gemi siliva pege kalokalo. Vokalokalona gomi pene kilagi-atimi, e virigomi pene ganira kalova vetaina. Etoma ikara ularana gemi rinaga gotenurato. O/Gemi rinaga maparara pege poraga, e gemi rapuga palo na pege ganira. }. uMagemi rinaga vogo talimami, iokamonagi! Pio tagi, pio tagi kogokogo, kwalana viti ati keikeina gemi ai evogomaina. - Gaura pakurai, rai talima ripana, ia na kala namana pere kalaa gauna, na ati ekalaana genai, ia kala rakava talimana.Y,+Na gomi govevega-ragena e goveagina; vovetaira vevega-ragera rakava, ati nama. y+kGomi evetaina pogoro kila, “Pene Velekou pene ririwa genai pita maguli e evetaina pa vovetaina pita kala.” %*CGomi ati ripami gemi maguli pogipogi raka peneve mia-tiwa. Gomi gemi maguli rakagau? Gomi kovu vetaina, elakati-vegalapoluna veganamo, ne maelekwalekwana. I)  Iokamonagi, nee raira nevetaina gokilana, “Toma pa pogipogi ita pita ago etaoni pa votaoni ai. Vonai rigolo kwapuna pita talu, pitineti pita kala, moni galagala-vagi pita rawalira.” R( Palagu gereganamo rova etugu-rigona e veagirori talimana. Ia gereganamo matiavuna pene vevega-maguli e pene vevega-rakava. Goi rai, gaurai lagamu talimana oagiroriana? Ragai pono veagi pa veveagoloka '5 Walakavaku maparami, gomi kwapurakwapura ragai pio vekilagi-rakava. Rai na walakava ta ekilagi-rakavaana pa eagiroriana ia Palagu gena rova ekilagi-rakavaana e veagirori ekalaana. Pene goi na rova oagiroriana genai, goi na ati okwalanaana, na veagirori talimanai oagona. ]&3 Velekou wailanai pio tiu-tali, ne ia na pene gapi-itimi. Ragai pio vekilagi-rakava w%g Pio aovitiviti, pio tagi e pio wanono. Gemi mamai aovitiviti ai pene ago, e gemi verere aometau ai pene ago! )$KPalagu genai pio laka-kavi, ne ia maki gomi gemi ai pene laka-kavi. Gimami pio guligira, gomi rakava talimami! Aomi pio alevara gomi tugamagi-opakau talimami! }#sGaura pakurai pio vevega-manau, Palagu kapulenai pio maguli. Satani pio vega-waia, ne gemi na pene laka-vagi. K"Na Palagu gena vega-nama kamu ita gerai. Voia pakunai gena Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Eveagina talimana Palagu na etao-gerevagiana, e manau talimana gena vega-nama eveniana.” 8!iPuka Veaga aonai kila ta evetaina ekilana, “Palagu na ita aorai etaoato Veaga Palaguna eririwa-rakavana, ia na pene kune-agira.” Gomi gotugamagina vokila getalo-kawaato? e CGomi mata-poraga talimami, (Palagu genana gogerevagito talimami)! Gomi ati ripami tanopara ria pogo vegata Palagu ati pogo ririwaa? Rai eririwana tanopara goti pia vegata netina talimana na Palagu evetali-veniana.  E gonoginogina maki ati gorawalina, kwalana gemi tugamagi rakava; goririwana rakagau gonogirana gaura geregami na pio gaunara. ^5Gau reketa goririwana, na ati gogapirana, ne govagivagina. Gau reketa goririwa-rakavarana, na ati gorawalirana, ne gokogona e govevagina. Goririwarana gaura ati gorawalirana, kwalana Palagu ati gonogiana gaurai.  9Vevagi e kogo gomi nuganugami ai rakagauna gevega-walarana? Ne gemi ririwa rakavara aomi ai matotauria kwapurakwapura gevevagina geriana gevogomaina. wMaino ai gemagulina talimara noowane varovaro uvera gevarorana vetaina. Maino na kala namara vogo evega-walarana. Vokala namara taunilimalima geria maguli ai gematagaina noowane ginaroginaro (kuakua) tomanai gau namara gerawalirana vetaina.b=Na kupana evogomaina aonekana ati milona e ati vekwakunagina ta. Pene gapi-ragea talimana gena kala voa: Maino, karo nama, vegata. Ia magena venugagiviti e vuavuana maki namara. Kila opakau e kala opakau ati ripana. jMKwalana munemune e veagi gemiana kapura aovoaovo emiana, e kala rakavara maparara maki gemiana. -Ne aoneka ati kupa na pa Palagu genana gemarigona, na ia tanopara gena, taunilimalima aora na gemaragena e palagu rakavara geriana gevogomaina. )Na pene gomi aomi ai velivu, paru, e veagi gemiana genai, ragai pio kila, “Ai maaonekamai!” Voiana gomi na kila taunatauna gotao-togaana. %C Rai gomi aomi ai maaonekana e etugamagi-iluna? Gena maguli namara na pene vega-taunataunaa, e gena kala namara pene kalara maaonekana e mamanauna na. X) Walakavaku, figi gautupunai olive vuana ati pene tugura e olive gautupunai maki figi vuara ati pene tugu. Voia gelegelenai rama nanuna na nanumami ati pene galu-atia ripa. Palagu genana evogomaina aonekana P Puluka kwapuna na nanu mamamina e nanu mamamakina ati pia lakati, ei? ~u Vomuru kwapuna na vevega-nama kilara e vevega-rakava kilara gelakatina. Walakavaku maparami, nekala ragai pia wala. ) Ita maera na gera Velekou e Tamara tavega-namaana, e maera na maki Palagu na ia kolemana vetaina ekalarato taunilimalimara tavega-rakavarana. Na talima taa na mae rogotina ere vega-maranaa. Ia rakava e ati vega-marana venina, vevega-kwarega nanuna rakavana na evonuvonu-rageto. ;oTaunilimalima vega-maranana ripana, e gemagulina gaura irauirau maki maparara evega-maranarana e evega-maranarawai gelegele manu, warowaro, rawapara gaura, e manega paera maki. 0YMae maki kalova vetaina. Taunipara maparana aonai ia rakava kapuna taunipara maparana evega-miloana. Taunipara e palagura evega-rakavarana. Gera maguli rauparara maparara mae na pene vega-kepira ripa, kwalana ia kalova vetaina ita egalarana. Vokalova egala-vanagivanagina kapuna na evogomaina. !Voia gelegelenai mae makina: Kei galagala vagi, na gau kamura eveagi-agirana. Ura maki arigia kamuna, na kalova kiana na pene gala-gatua. 5cPoti iotugamagia: Kamu vagi, agi kamuna na vou ekwarivoana, na talina girigiri kekei. Votali keina kekeina na etaliana talimana gena ririwa kapura mapararai etali-agoana.  Osi murunai egiuana aurina tatao-togaana, kwalana taririwana pene kamonagira; vovetainai tauniparana maparana pita talia ripa. ( IIta maparara toma vogo kepi takalana. Na pene talima ta kepi ta ati ekalaana gena kilai genai, ia ati vetoukauna e tauniparana maparana pene gita-tagoa ripa. c  AWalakavaku maparami, gomi vogo vevega-ripa talimami ai ragaina pio ago. Kwalana ripami, Palagu gena Kota tomanai ia na ai, vevega-ripa talimamai, gema kala pene tavu-inamainamara, ati ekalesia talimara reketa vetaira. z mVega-gelegelena taunipara ati palaguna ia kwaregana, kamonagi maki vovetaina, pene ati kalana ia kwaregana.T !Rahaba tauniparana evoi-agiawai vavinena maki vovetaina. Ia gena kala aonana Palagu na egapi-rageato. Isaraela vegita-veakau talimara gena numai egapi-ragerato e raupara irauna na maetugu-atirato. eCGogitaana, taunilimalima gena kala na Palagu na egapi-rageana, ati gena kamonagi genanamo. s_Na Puka Veaga aonai gekilagiato kilana etaunataunato, evetaina ekilana, “Aperaamo na Palagu evega-taunataunaato, gaurai Palagu na egapi-rageato ia kala rorirori talimana.” E Palagu na maki evaikilaato, netiwato, “Au gataku.” zmPe gogitaana, ia gena kamonagi e gena kala geinagulu-koukouto; gena kamonagi gena kala na gevega-taunataunaato. /WIta tenera Aperaamo rakagu gaurai Palagu na evega-taunataunaato ia kala rorirori talimana? Ia gena kala na natuna Isaako pata veaga atanai Palagu ewareware-veniato. wgGoi kawakawa! Goi oririwana ganina taunatauna ono gitaa kamonagi kala na ati evega-matagaiana ia ati ganina. Goi na ovega-taunataunaana, Palagu kwapunamo. Nama! Na palagu rakavara na maki gevega-taunataunaana, ne gepilupiluna kwalana makalira. Na talima ta pene kila, “Goi magemu kamonagi, na kala au geku ai.” Na au geku vega-gele evetaina, “Gemu kamonagi ana gitaa. Raka rauparai pono vega-gitaku pene kala ati evega-matagaiana genai? Na au geku kamonagi matagai, geku kala na evega-gitamuna.” veKamonagi maki vovetaina, pene kamonagi gereganamo e kalana ati evega-matagaina genai kwaregana, ati ganina. MNe gomi taa na pono vaikilaa, noponotiwa, “Maaomu namamu ono ago. Pono vekou-tali, pe ragai pene nakulamu e pono gani-mate!” Na taunipara na eririwaana gaura ati oveniana, gena nama rakagau? `9Vega-gelegelena, pere walakava ta pa walawala ta ati gena rapuga e ati gana ganigani. J~ Walakavaku maparami, talima ta pene kila, ia magena kamonagi, na pene gena kala na ati evega-taunataunaana genai, rakagau namana pene vega-walaa. Vokamonagi na pene vega-magulia ripa pa? |}q Rai taunilimalima ati enugagivitirana, Palagu na maki ia ati pene nugagivitia gena Kota kamuna tomanai. Na rai taa na taunilimalima enugagivitirana, Kota kalina na ragai pene kali, kwalana venugagiviti na veagirori eiwaana. Kamonagi makalana 9|k Gokilana ekala gokalagirana genai, Palagu gena rova pio tugamagia, kwalana voo matiavuna taunilimalima geria rakava geriana pene luga-vagira. Voia maki pene veagirori-venimi. X{) Kwalana voPalagumo kwapuna ekilato, “Ragai pono mata-poraga,” maekilato, “Ragai pono vevagi.” Voia pakunai pene goi ati pono mata-poraga, na pono vevagi genai, goi rova okilagi-piatogaana talimamu. |zq Kwalana voo rai na rova maparana ekwalanaana, na kwapunamo ekala-ketoana, ia na rova maparana ekilagi-piatogaana. @yy Na pere gomi na taunilimalima geria verapuga pa raki gelegeleraimo gogapi-ragerana genai, gomi rakava gokalaana, e rova na maki evaikilamina, gomi rova gokilagi-piatogaana talimami. pxYGau namana ea: Palagu gena Basileia rovana pio kwalanaa, Puka Veaga aonai getaloato evetaina ekilana, “Lagamu talimana pono ulamagia matotaumu oveulamagina vetaina.” Neia gokwalana taunataunaana genai rorirori gokalaana. gwGIra na neara namana, gomi na govega-taunataunaana talimana arana Keriso, gekilagi-rakavaana. v/Na gomi na lealea talimara gogita-guilagirana. Rai na gomi evega-rakavamina, erolo-agomina Kota kapunai? Rinaga talimara nevetaina gekalana, ei? u}Iokamonagi, walakavaku namami, Palagu na etanoparai ati geria e ati garia talimara evirigirato, kamonagi na pia vonuvonu-rage, e gena Basileia pia gapia ulanana. VoBasileia Palagu na ekilagi-maavuato, ia geulamagiana talimaramo pia laka-toga. itKVoia genana gomi matotaumimo govevega-irauna e veagirori maki gokalaana gemi tugamagi geriana. sNe gomi na rapuga maralemana ekalaana talimana pio nugagi-rage-kamua, ne pio vega-vegupua, pio vaikilaa, “Etanutanu namanai ono mai-tanu,” a ati gana e ati gena talimana pio vaikilaa, “Vonai onove ruga,” pa, “Evuatai ono mai-tanu au gageku kwalanai.” 9rkPene talima ta, gimana makolo poevana e gena rapuga maki irau vagi, pere laka-toga gemi tanukou aonai, e ati gena e gana talimana ta gena rapuga kani kitakita pere laka-toga. Hq Walakavaku maparami, gera Velekou Iesu Keriso maekana e tiavuna kamu, ia govega-taunataunaana talimami, taunilimalima maparara pio gapi-rage gelegelera, ati ira geria kolema pio gapi-ragera. \p 3Ita Tamara Palagu na ekalesia talimana nama iwavagina e taunataunana vovetaina etugamagiana: Gamaka e wapu geria tagitagi ai egita-tagorana e matotauna evegita-tagona tanopara milona na irauna nee vemilona.0o [Pene talima matotauna evekilagina Palagu ekwalanaana netina, na maena ati egita-tagoana, votalima matotaunamo eveopana e Palagu kwalanana kalana maki ati ganina. zn oNa rai rova nama iwavagina, taunilimalima geria rakava eluga-vagirana rovana, egita-kalakalaana, ekamonagi-vanagivanagiana e ati ekamonagi-tegagelana, na gena kalai evega-matagaiana, ia Palagu na gena inagulu maparara aorai pene vega-namaa. nm WMatotauna vegitai evegitana, ne elaka-pakana aonai evetugamagi-lekwalekwana ia kolemana rakavetaina. tl cRai Palagu gena kila tipo ekamonagiana, na kalana ati ekalaana vegitai matotauna wailana egitaana vetaina. k Gena kila ragai tipo pio kamonagira, na gokamonagirana kilara gemi kalai pio vega-matagaia, matotaumi irauna nogo veopana kalinana. 6j gGaura pakurai maguli-rakavara e kala milora maparara pio piatogara. Palagu na aomi ai evaroato kilana pio gapi-ragea mamanaumi na. Kwalana nekilana pene vega-magulimi ripa. _i 9Kwalana taunilimalima geria paru geriana Palagu gena kala rorirorira ati pia matagai. h Walakava namami, eia pio ripaa: Gomi kwapurakwapura kila kamonagirai pio veleke, na kilai pio kwaipo, e ragai pio paru-vailavaila. Tg #Ia matotauna gena ririwaimo gena kila taunatauna genana evega-magulirato, kwalana taunilimalima e gemagulina gaura reketa gimana na ekalarato gaura maparara nuganugarai pita kune gaurai. Kamonagi e kala ef EVeveni gaura namara maparara e wareware rorirori gaura maparara kupa na gemarigona, Maeka Tamana, kupa maekana ekalaato Palaguna, genana emarigona. Kupa maekana eirauna, na ia ati eirauna pa mukuna na maki ati egapiana. 7e kWalakava namami, taa na ragai pene opami. xd kGena ririwa rakavara na aona gevega-vonuana, ne rakava gevega-walaana. E rakava ekamuna kwarega evega-walaana. wc iNa talima ta veripagani erawaliana pene ia evaigerevagiana, ne tugamagi-rakavara na aona geganiana, geopaana. Ub % Pene talima ta vekalatovo erawaliana aonai, ragai pene kila, “Evekalatovo Palagu genana evogomaina.” Kwalana Palagu kala rakavara na ati pene vekalatovo ripa, e ia na talima ta maki ati ekalatovoana. aa = Veripagani aonai evevega-tiligana talimana pene verere, kwalana vovekalatovo pene aiki aonai, roe wapene ruga-gaugau maguli akwana pene gapia. Vomaguli Palagu na ekilagi-maavuato ia geulamagiana talimara geria. `   Garo emaragena aonai, tiavuna kukulana na gawa erala-malaiana, ne tiare na eketo-vagina, gitagitana ralemana eaikina. Gena e gana vogovagi talimana maki vovetaina pene lekwalekwa gena rinaga inagulura kalakalarai. Vekalatovo e veripagani ravana evogomaina _  E magena e magana talimana maki pene verere, Palagu na pene vetao-rigoa laganinai. Kwalana pene lekwalekwa uraura tiarera vetaira. \^ 3 Walakava ta ati gena e ati gana ia pene verere, kwalana Palagu genai ia kamu. s] aEtugamagitugamagina talimana gena inagulu mapararai ati eruga-gaugauna. Lealea talimana e rinaga talimana T\ #Votalima vetaina pene ripa, ia Velekou genana gau kwauta ati pene rawalia. [  Na enogina genai kamonagi aimo pene nogi, ati aovoaovona. Kwalana eaovoaovona talimana rawapara akuna agina elavuvoana vetaina. :Z oNa pene gomi nuganugami ai ta ati aonekana genai, Palagu pene nogia, ia na pene venia, kwalana Palagu aona maparana mavererena na ia genogiana talimara maparara evenirana. .Y WGaurai kwalimu e vevega-tiliga gemi ai pene kamu taunatauna, pe gemi ai maki kepi ta ragaina pene mia e vekwakunagi ta maki ragaina, e gau kwautai ragaina pio rapu. uX eKwalana gomi ripami, veripagani na gemi kamonagi ekalatovoana genai, kwalimu e vevega-tiliga evega-walaana. dW CWalakavaku maparami, veripagani irauirau pio rawalira genai, tipo pio verere-agiramo. oV [Au Teimiti, Palagu e Velekou Iesu Keriso geria vetugunagi talimaku, gekuna epepa ewatina, gomi Isaraela goleana gagalana ruala (12) tanopara polurai gotalu-lovolovona gemi ai. Avega-namamina. Veripagani genana kamonagi pene tiliga WU' Palagu gena nama e vetuga kamu iwavagina maparami gemi ai pene mia. 7~~}}|{{PzyyBx~x ww?vuuEtss;rlqqppoo4nnjn2mml{lFkfjjibhh'ggffeddWcbb?aa`_^^^]]9\[ZZZYjXWWVdVUTSSRvR(QPPFOONNM_LLaKJJJIsHHQGFFwEEwDXCDBfAA]@?t>>C==O<;s;::&99 8$776p655d4332211000//V.4--N,u+**)) ((J''<&&}%e$##:"g!> !v7|#Z><aCG~ZA4 ; t q  my!AIz =ijK Na talima taa na ati ekilagi-matagaiato, kwalana ira maparara Iuda velera kalira na gekaliwai. Ji  Vogutuma para aonai Iesu warigi gekilagi-garigari-gitaawai. Talima reketa gekilawai, “Ia talima namana” negetiwato. Reketa gekilawai, “Aikina, ia na taunilimalima reketa evailearana.” lhQ Vovelekwa kapunai Iuda talimara na getavuawai, geverenagi-agiawai, negetiiwai, “Ia ariginai?” |gq Iesu tarina melora geagoto vovelekwai, mulirana Iesu maki maeagoto. Na ati elaka-matagaito, veavugai eagoto. Mf Iesu vovetaina ekilato, gaurai Galileiai etaluto. Iesu Ierusalemai neUGomi pio ago vovelekwai. Na au ati pana ago, kwalana au geku toma taunatauna rogotina ere kwara.” dTanopara na gomi ati eparu-venimina, na au eparu-venikuna, kwalana au kala rakavara ekalarana gaura akilagi-matagairana. cGaura pakurai Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au geku toma rogotina ere kwara. A gomi gemi ai toma maparara gelegeleramo. MbKwalana Iesu tarina maparara na maki ia ati gevega-taunataunaawai. =asKwalana rai matotauna pene vevega-matagai netina talimana, pia ripaa ulanana, gau kwauta ati pene kala veavugaa. Goi ekala okalarana, pe tanopara mapararai ono vevega-matagai!” `Ne Iesu tarina melora na gevaikilaato, negetiwato, “Ekapu ono raokwania, Iudeai pono ago, pe okalarana kalara gemu melo na pia gitara. p_YIuda talimara geria Palai-ama Velekwana tomana ekavinagito. (EPalai-ama Velekwana gekalaawai genai, palai-ama gekalarawai, ne aorai getaluwai, kwalana tenera tanoleanai palai-ama aorai getaluwai, voia pia tugamagi-tagoa ulanana.) ^ Voia mulinai Iesu Galileiai elakavowai. Ia ati eririwato, Iudeai pene ago, kwalana Iuda talimara vonai geria ririwa, ia pia vagia. ]+GIa na Iudas, Simona Isakariota natuna, ekilagiato. Iuda maki vomelo gagalana ruala aorai melona taa, na ia na Iesu roe nea vou pene lewaa.s\_FIesu evega-geleto, netiwato, “Au na gomi gagalana ruala avirigimito ei? Na gomi ta ne tiapolo.” ^[5EAi na gavega-taunataunamuna e garipa-rorirorina, goi Palagu gena Veaga Talimana.” ZDSimona Petero na evega-geleato, netiwato, “Velekou, ai rai genai mapaia ago? Maguli vanagivanagi kilara goi gemu ai. vYeCNe Iesu na gena melo gagalana ruala erenagirato, netiwato, “Gomi maki goririwana pio laka-gerevagi pa?” |XqBVokila gekamonagiato, voanana Iesu gena melo vogo ia genana gelaka-gerevagito, e ia ria ati magelaka-kouwai. #W?AMaekilato, “Vovetaina gaurai au na avaikilamito, ta au geku ai ati pene vogomai-kawa, na Tamaku na pene vega-taunataunaa talimana vou pene vogomai.” V3@Na gomi reketa na ati govega-taunataunakuna.” Iesu ripana tovotovona na vegata, rai taa na ati evega-taunataunaawai e maki rai na ia pene lewaa. U?Palagu Palaguna na maguli evenirana; tauniparana ati pene veakavara. Au na avaikilamina kilara Palagu, e ira aorai maguli emiana. fTE>Pene gomi Taunilimalima Natuna pio gitaa, pene veragewai, etalu-agiato kapunai rakavetaina? ~Su=Iesu ripana gena melona vokila gemunemune-agiawai, gaurai evaikilarato, netiwato, “Ekila na pevega-vekwakunagimi? R <Iesu gena melo gutuma na ekila gekamonagiato, negetiwato, “E vevega-ripa kilana gaoka vagi, rai na pene gapi-ragea.” }Qs;Iesu na ekila Iuda talimara rupu ai evaikilagirato, Kaperanaumai evevega-ripawai aonai. Maguli vanagivanagi kilara P#:Au kupa na emarigoto peretina au ea. Gomi tenemi mana geganito na gekwaregato. Na epereti pene gania talimana pene maguli vanagivanagi.” 'OG9Tamaku ia maguli kwalana ia na etugukuto e au ia pakunai amagulina. Voia gelegelenai au virigoku pene gania talimana maki pene maguli, kwalana au amagulina. vNe8Rai au virigoku pene gania e ralaku pene niua talimana, au aoku ai pene talu, e au maki ia aonai pana talu. aM;7Kwalana au virigoku ganigani taunataunana, e au ralaku maki niuniu gauna taunataunana. L-6Rai na au virigoku pene gania e ralaku pene niua talimana, maguli vanagivanagi pene vaia, e au na toma ikanai kwaregana pana vega-kuliiti-waia. CK5Iesu na evaikilarato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, pene gomi na Taunilimalima Natuna virigona ati pio gania e ralana ati pio niua genai, gomi aomi ai maguli ati pene mia. #J?4Eiana Iuda talimara matotaura aorai veitu kamu iwavagina ewalato, ira gekilato, “Etalima na arigi rauparai ia virigona pene venira pita gania?” yIk3Au maguli peretina kupa na emarigoto. Talima taa na epereti pene gania, ia pene maguli-vanagivanagi. E pereti au na pana venia au virigoku. Au virigoku pana veni-piatogaa kwalana, tanoparai getaluna talimara na maguli pia vaia ulanana.” UH#2Na kupa na emarigona peretina ea, ia pene gania talimana ati pene kwarega. EG1Gomi tenemi na tanoleanai mana geganiawai, na gekwaregato. F;0Maguli peretina au ea. fEE/Avaikila-taunataunamina, au evega-taunataunakuna talimana na maguli vanagivanagi pene vaia. D.Au ati akilana, talima taa na Tamaku egitaato natina, na Palagu genana evogomaito talimana geregana namo Tamaku egitaato. >Cu-Peroveta talimara na evetaina getaloato, ‘Ira maparara Palagu na pene vega-ripara.’ Tamaku gekamonagi-veniana e genana ripa gegapina talimara maparara, au geku ai pia vogomai. WB',Au geku ai ta ati pene vogomai kawa, na Tamaku, au etugukuto Palaguna, ia na rai au geku ai pene vaimaia talimanamo. E au geku ai pene vogomai talimana, au na toma ikanai kwaregana pana vega-kuliiti-waia. bA=+Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi matotaumi aomi ai munemune iovega-aikia. @+*Gaurai gekilato, “Etalima e Iesu, Iosepa natuna, ei? Ia tamana e tinana ita ripara. Raka rauparai ia ekilana, ‘Au kupa na amarigoto’?” g?G)Na Iuda talimara gemunemuneto, kwalana ia ekilato, “Au kupa na amarigoto peretina.” .>U(Kwalana au Tamaku gena ririwa, Natuna pia gitaa e pia vega-taunataunaa talimara maparara na maguli vanagivanagi pia vaia, e toma ikanai pana vega-kuliiti-waira.” &=E'E au etugukuto Palaguna gena ririwa, au evenikuto talimara maparara ta ati pana kala-lekwalekwaa, a maparara kwaregana pana vega-kuliiti-waira toma ikanai. < &Kwalana au kupa na amarigoto, ati au geku ririwa pana kalaa ulanana, na au etugukuto Palaguna gena ririwa pana kalaa ulanana. ;%Tamaku na au evenikuto talimara maparara, au geku ai pia vogomai, e raira au geku ai pia vogomai talimara, au na ati pana gui-waira. V:%$Na au na gomi warau avaikilamito, gogitakuna, na ati govega-taunataunakuna. 79g#Iesu na evaikilarato, netiwato, “Maguli peretina au ea. Au geku ai pene vogomai talimana ati pene vitoa, e au pene vega-taunataunaku talimana, nanuna ati pene kalaa. c8?"Ne ira na gevaikilaato, negetiwato, “Velekou, nepereti toma mapararai pono venimai.” w7g!Kwalana Palagu gena pereti kupana emarigoto talimana. Ia na tanoparai getaluna talimara maguli evenirana.” 46a Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Taunatauna vagi avaikilamina, ati Mose na vopereti kupa na evenimito. Aikina. Au Tamaku na pereti taunatauna kupa na evenimina. #5?Ai tenemai na mana geganiato tanoleanai, Puka Veaga aonai ekilagiana vetaina, evetaina ekilana, ‘Ia na pereti kupa na eveni-rigorato geganito.’ ” '4GIra na gerenagiato, negetiwato, “Goi na ai gema raka vegailia irau vagina pono kalaa paia gitaa, ne goi paia vega-taunataunamu? Goi na rakagau pono kalaa? 3)Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Palagu gena inagulu gomi na pio kalaa netina inaguluna eiamo: Etuguato talimana pio vega-taunataunaa.” ~2uNe gerenagiato, negetiwato, “Ai Palagu gena ririwa inagulura aia kala napaiatiwa genai rakagau paia kala?” %1CMapia rakava ganiganira inagulura ragai pio kala, na ganigani roe wapia mia-vanagivanagi pene ago, maguli vanagivanagi, inaguluna pio kalaa. Voganigani Taunilimalima Natuna na pene venimi, kwalana Tamana Palagu na ia genai vegailia ta ekalaato, ia evega-taunataunaato vegailiana.” O0Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina, gomi na au gotavukuna kwalana vopereti goganirato, ne gogani-mateto, e ati vovegailia irau vagira gogitarato gaurai, gotavukuna. "/=Taunilimalima na Iesu kovu kavata taitarinai gerawaliato, ne gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, goi arigi toma enai poma kwara?” /.WVotaunilimalima geripa-rorirorito, Iesu gena melo ria vonai aikina, gaurai vogati ai geragekauto, Kaperanaumai gevanagito, Iesu geve tavuato. Iesu maguli ganiganina N-Gati reketa Tiberia na gevogomaito, kovu taitarinai gema toga-rageto. Ira getoga-rageto kapuna, Velekou na pereti Palagu evega-namaato mulinai, taunilimalima evenirato, geganirato kapuna laganai. ,!Elaganiato, taunilimalima vogo Iesu gena melo gati ai geragekauto kapunai geruga-tagowai. Ira geripato, tovotovonai vonai gati kwapunamo vokovu taitarinai. E maki riparia, Iesu gena melo ria vogati ai ati gerageto, gena melo geregariamo gerageto ne gevanagito. u+cNe ia gegapi-rageato, gati ai, atilovana geago-veniawai kapunai gekwarato. Taunilimalima na Iesu getavuato D*Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ragai iokali, e au.” <)qIesu gena melo kilomita imaima pa taula toitoi vetaina gati gepako-agiato aonai, ira na Iesu gegitaato, nanu atana na elaka-maiwai, gati evogomai-veniawai, gaurana ira gekalito. K(Aonai agi kamu vagi egavuwai, gaurai vokovu akuna maki gekamuto. 'Vonai gati gautai gerageto, ne kovuna gevanagito, Kaperanaumai geagoto. Voo warauna epogiato, na Iesu rogoti ere kwara ira geriai. B&Elaviawai aonai, Iesu gena melo kovu ai geverigoto. '%GIesu eripato, taunillimalima pia vogomai, ia piama gapia geria king ai pia vega-agoa gaurai. Vovetaina gaurai golo ai maewaikuleto. Iesu nanu atanai elakato 4$aTaunilimalima na Iesu na evegailia irau vagina ekalaato gegitaato aonai, gekilato, “Taunatauna, e peroveta talimana tanoparai pene vogomai negetiwato talimana.” t#a Ne vopereti geganirato kovara maparara gekoko-koukourato, papalu maparara gagalana ruala gevega-vonurato. 0"Y Ira maparara gegani-mateto, ne Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Pereti kovara maparara iokoko-koukoura geriana, kiata vagi maki ragai pene lekwalekwa.” C! Ne Iesu na vopereti egapirato, Palagu evega-namaato, ne getanu-talito talimara maparara geveni-veagavurato. Magani maki vovetaina ekalarato, maparara gegapito geria ririwa gelegelerai. U # Iesu na evaikilarato, netiwato, “Taunilimalima ia vaikilara, ia tanutanu-tali.” Vokapu magawana. Ne taunilimalima maparara getanutanu-talito. Marumaru geregariamo ragana imaima (5,000) vetaina. y “Melo girigiri ta ea, ia gana pereti imaima, e magani ruala. Na ati pia gelegele etaunilimalima maparara geriai.” _7Gena melo ta arana Anduru, Simona Petero tarina, ia na evega-geleato, netiwato, 5Filipo na evega-geleato, netiwato, “Siliva monira tinavu ruala (200) na ganigani gaura pita voira, na ati pia gelegele, e kiarakiara maki maparara ati vagi pene gavura.” (Siliva moni tinavu ruala (200) talima ta voina uve taula vativati (8) aonai pene gapi vetaina.) iKIesu vovetaina ekilato, kwalana Filipo aona pene ripaa ulanana. A ia ripana rakagau pene kala. KIesu epoe-itito, taunilimalima galagala vagi ia genai gevogomaiwai, gaurai ia na Filipo evaikilaato, netiwato, “Ita ganigani ariginai toma tavoina etaunilimalima maparara gupu-agira?” DIuda talimara geria Pasova velekwana ekavinagiwai wailai. U#Voia mulinai Iesu golo ai everageto, ne vonai gena melo ria getanu-talito.  Ne taunilimalima vogo vagi ia mulina na geagoto, kwalana vegailia irau vagira ekalato viti talimara geriai gegitarato gaurai. Z /Voia mulinai Iesu Galileia kovuna na evanagito kavatai. Vokovu arana ta Tiberia. |q/Na pene ia na etaloato kilana ati pio vega-taunataunaa genai, au geku kila raka pio vega-taunatauna-tiwaa?”~u.Pere gomi Mose pogoro vega-taunataunaa genai, au maki pogoro vega-taunataunaku, kwalana ia na au kolemaku etaloato. #-Ragai pio tugamagi, au na Tamaku wailanai pana rolimi, aikina. Veroli talimana gogapi-rageana talimana, Mose, ia na gomi pene rolimi. %C,Gomi matotaumimo aomi ai govevega-ragena ne gogapi-ragerana. Na vovevega-rage Palagu geregana namo pene kalaa. Palagu genana evogomaina vovevega-rage, gomi na ati goririwaana pio gapia. Pene gomi nevetaina matotaumi aomi ai govevega-ragena genai, au raka pio vega-taunatauna-tiwaku? +Au avogomaito Tamaku aranai, ati gogapi-ragekuna. Na talima poluna ta pene vogomai matotauna aranai genai, pio gapi-ragea. s_*Na gomi rakavetaina, au ripaku. Au ripaku gomi aomi ai pa nugami garakaurai Palagu ulamagina ati emiana. A})Au taunilimalima geriana vevega-rage ati atavuana. O(Na gomi maguli vaivaina veaolenai au geku ai vogomai ati goririwana. #?'Gomi na Puka Veaga kilara gotavu-inamainamarana, kwalana gomi gotugamagina, vokila aorai maguli vanagivanagi pio rawalia. Vokilana au gekilagikuna. i K&E gena kila gomi aomi ai ati emiana, kwalana ia na etuguato talimana ati govega-taunataunaana.  3%Au Tamaku na etugukuto, e ia matotauna na au maki ekilagi-matagaikuto. Gomi na ia karona rogoti goro kamonagia, e kolemana maki rogoti goro gitaa. c ?$Na au gevega-taunataunakuna kalarana, Ioane na evega-taunataunakuna kilara, voira gevanagirana. Kwalana au Tamaku na evenikuto inaguluna ewagumona akalaana, eiana au evega-taunataunakuna, au Tamaku na etugukuto.  #Ioane noowane lamepa vetaina egalawai e emolewai, ne gomi vovekarawa kianai gemi ririwa, ia gena maekai tipo pio verere nogotiiwai.  "Au vega-taunataunaku kilara ati taunilimalima geriana evogomaina, a Ioane pakilagia kwalana, gomi maguli pio vaia pakurai. fE!Gomi na talima reketa gotugu-agorato Ioane genai, ne ia na kila taunatauna ekilagiato. ve Na talima taa na maki au evega-taunataunakuna, e au ripaku, ia na au ekilagi-matagaikuna kilana taunatauna. hIPere au matokaukumo para vekilagi-matagai genai, au geku kila ati tau vega-taunataunana. )“Au geregaku na gau ta ati pana kalaa ripa. Aveagirorina maki Palagu na evaikilakuna akamonagirana gelegelerai akalarana, gaura pakurai geku veagirori rakagoto, kwalana ati au matotauku geku ririwa ta akwalanaana, na au etugukuto Palaguna gena ririwamo akalaana. <qNe piama laka-piati: Kala nama talimara pia kuliiti, maguli pia vaia gaurai kala rakava talimara pia kuliiti, rakava voina metauna pia gapia ulanana.” Iesu pia kilagi-matagaia Nugami ragai pia palevagi! Tomana evogomaina, kwarega talimara maparara roe nea kala aora na Palagu Natuna karona pia kamonagia. b=E ia Natuna rorirori eveniato, pene veagirori ulanana, kwalana ia Taunilimalima Natuna. ykKwalana Tamana matotauna genai maguli emiana gelegelenai, Natuna maki vovetaina eveniato, maguli genai emiana. 1[Taunatauna avaikilamina, tomana roe nea pene vogomai, warau pekwara, kwarega talimara na Palagu Natuna karona pia kamonagia, e pia kamonagia talimara pia maguli. Taunatauna au na avaikilamina, au geku kila ekamonagiana e etugukuto Palaguna evega-taunataunaana talimana na maguli vanagivanagi warau pegapia. Ia Palagu gena Kota aonai ati pene laka-toga. Aikina. Kwarega warau peraokwania, maguli aonai pelaka-toga. V~%Voia ganina, taunilimalima maparara na Natuna pia nugagi-ragea, Tamana genugagi-rageana vetaina. Natuna ati enugagi-rageana talimana na Tamana maki ati enugagi-rageana, kwalana Tamana na Natuna etuguato. c}?Tamana na talima ta ati eagiroriana, kwalana veagirori tiavuna maparana Natuna eveniato. |7Vega-gelegelena Tamana na kwarega talimara evega-kuliiti-wairana, ne maguli evenirana vetaina, Natuna na maki gena ririwa talimara maguli evenirana. Z{-Kwalana Tamana na Natuna eulamagiana, e ia na ekalarana gaura maparara maki evega-gitaana. Pa, gau kamu iwavagira maki genai pene vega-matagaira, egaura maki pene vanagira, gomi nugami pia pale-vagi ulanana. zGaurai Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Taunatauna, au na avaikila-taunataunamina, Natuna geregana na gau ta ati pene kalaa, na Tamana gena kala pene gitara kalaramo ia na pene kalara. Tamana rakagau ekalana gaura mapararara Natuna na maki pene kalara. y/Vovetaina ekilato gaurai, Iuda talimara geria ririwa raupara ta pia rawalia vegata, pe Iesu pia vagi-kwaregaa negetiwato. Ati voTapati ati ekwalanaato gaurai, na ekilato, Palagu ia Tamana netiwato. Kwalana vokilai ia Palagu goti gelegele netiwato. Palagu Natuna gena tiavu sx_Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au Tamaku vanagivanagi einaguluna gaurai, au maki ainaguluna.” wVovetaina gaurai Iuda talimara na Iesu gevega-rakavaawai, kwalana Tapati tomanai vevega-maguli kalana ekalaato gaurai. _v7Ne votalima elakato, eagoto, Iuda talimara evega-riparato, ia Iesu na evega-namaato. fuEKapinai vou Iesu na votalima Rupu Veaga aonai erawaliato, ne evaikilaato, netiwato, “Ono kamonagi, ewagumona goi ponama. Kala rakavana ta ragai mapono kala-waia, rakava kamu iwavagina taa na neerawalimuna nea.” t  Na Iesu na evega-namaato talimana ati ripana, rai na evega-namaato, kwalana Iesu elaka-gerevagito, talima gutuma vonai aora na. s Ne ira na gerenagiato, negetiwato, “Voo rai talimana pevaikilamu, ‘Gemu gepa ono gapi-itia, ono laka,’ nepetiwa?” r% Ia na evega-gelerato, netiwato, “Au pevega-namaku talimana na pevaikilaku, nepetiwa ‘Gemu gepa ono gapi-itia, ono laka,’ nepetiwa.” q/ Gaura pakurai Iuda talimara na viti na enamato talimana gevaikilaato, negetiwato, “Toma Tapati, gemu gepa ragai ono vua-louloua, rova.” p{ Ne votalima gena viti veganamo enamato, gena gepa egapi-itiato, ne erugaitito, elakato. Vokala Tapati tomanai ewalato. _o7Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, gemu gepa ono gapi-itia, ono laka.” CnViti talimana na evega-geleato, netiwato, “Velekou, nanu ekuvilaana aonai, au kovu ai ati tau raka taoraiku talimana ta. Eanana matotauku kovu ago-veninai ta etulurai-kunena.” m3Iesu na vonai maokotagonai egitaato, eripato, ia toma vogovagi eviti-agiato. Gaurai Iesu na erenagiato, netiwato, “Goi oririwana ono nama pa?” flEVonai talima taa emaoko-tagowai, gena viti rigolora gagala toitoi taula vativati (38). kKwalana aneru ta kupa na emarigowai, vonanu evega-kuvilaawai. Vonanu ekuvilaawai aonai, etulurai-kunewai talimana gena viti enamawai.] /jWToma mapararai viti talimara vovogo vonai gemaoko-tagowai, mata-kele, gage rakava, e tauniparara kwautarana gekwaregato talimara, [nanu pene kuvilaa gealo-tagoawai. i%Ierusalemai kovu ta vanagi kamuna arana Mamoe Vanagina laganai. Vokovu arana Heberu karonai Betesda, ia laganai agalagi numara imaima. fh GEkala mulinai Iesu Ierusalemai everageto, kwalana Iuda talimara geria velekwa ta gekalaawai. ggG6Eevegailia irau vagina vega-rualana Iesu na ekalaato, Iudea na Galileiai eagoto mulinai.Cf5Ne tamana eripa-rorirorito, voora taunataunanai enamato, Iesu na ia evaikilaato, netiwato, “Goi natumu pemaguli.” Gaurai ia e gena numa talimara maparara Iesu gevega-taunataunaato. #e?4Ne ia na erenagirato, arigi orai natuna melona enamato. Ira gevega-geleto, negetiwato, “Walagani oragauna 1 koloko vetaina ia vovotina peraokwania.” d-3Raupara na ewaikule-waito aonai, gena vetugunagi talimara ria geverawalito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Goi natumu melona pemaguli.” c+2Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, natumu melona pene maguli gaurai.” Votalima na Iesu gena kila evega-taunataunaato, gaurai eagoto. Kb1Vovele ekilato, “Velekou, ita ago, natuku neekwaregana nea.” a0Iesu na evaikilaato, netiwato, “Gomi vegailia irau vagira e vevega-kali kalara ati pio gitara, ati pio vega-taunataunaku.” O`/Vovele ekamonagito, Iesu Iudea na eagoto Galileiai, gaurai eagoto ia genai, ne enogiato, Kaperanaumai ene verigo, pe ia natuna melona eneve vega-magulia, kwalana ia natuna melona roli ekwaregawai. I_ .Ne Iesu maewaikuleto Galileia vanugana taai arana Kana. Kana Iesu na nanu wain ai evega-agoato vanugana. Vonai king gena vele ta Kaperanaumai etaluwai, ia natuna melona eviti-rakavaato. `^9-Ne Galileiai evekwarato aonai, Galileia talimara na gegapi-rageato. Iesu gegapi-rageato kwalana Ierusalemai Pasova velekwana aonai ira maki vonai, pe Iesu na rakagau ekalarato gaura maparara, matara na gegitarato. ] ,Iesu matotauna evekilagi-matagaito, netiwato, “Peroveta talimana gena vanuga taunatauna talimara na ati pia nugagi-ragea.” H\ +Iesu vonai toma ruala etaluto mulinai, Galileiai eagoto. *[M*Ne ira na vogare gevaikilaato, negetiwato, “Ai na ewagumona Iesu gavega-taunataunaana, ati goi gemu kila vetainai, na ai matotaumai ia paga kamonagia, e pagama ripa-namanama, ia taunatauna Keriso, tanopara Vega-magulina Talimana.” Vele ta natuna melona Iesu na vitina evega-maguliato [Z/)Taunilimalima vogo na Iesu gevega-taunataunaato, kwalana gena valipia kilara na. Y%(Vovetaina gaurai Samaria talimara Iesu genai, gevogomaito genogiato, ira ria pia talu. Gaura pakurai Iesu vovanugai toma ruala maegapirato. \X1'Ne Samaria talimara vogo vovanuga aonai Iesu gevega-taunataunaato, kwalana vogare gena vali pia kilana genana gaurai, ia ekilato, “Au geku kala rakavara akalarato gaura maparara pekilagikilagi-atira.” lWQ&Au na gomi atugumito, ati govaro-vekwalavito gaura kuakuara. Varovaro vekwalavira talima reketa gevekwalavito, na gomi ira geria vekwalavi gaura kuakuarai pio laka-toga.” Samaria talimara gutuma na Iesu gevega-taunataunaato V}%Kwalana vovetaina pene vetao vou, evetaina gekilagiana kilana taunatauna, ‘Talima taa na evaroana, taa na ekuaana.’ >Uu$Ginaroginaro talimana gena inagulu voina pene gapia, e araga ganiganina pene tao-koua, maguli vanagivanagi ulanana. Ganina voa, varovaro talimana e kuakua talimana pia verere-kou. }Ts#Gomi magemi vegavutina kilana, gokilana, ‘Uve vativati mulinai vou keto-toga tomana pene kwara.’ Na au na avaikilamina, matami iokala-pakara, ne araga ganiganira iogita-kalakalara, ganira warau pege tola, ginaroginaro tomana pekwara. S"Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au gaku ganigani etugukuto Palaguna gena ririwa pana kalaa, e evenikuto inaguluna pana vega-gugulua. xRi!Vovetaina gaurai gena melo matotaura geverenagito, negetiwato, “Talima taa na gana ganigani pevuamai pa?” ^Q5 Na ia evega-geleto, netiwato, “Au magaku ganigani, gomi ati ripami ganiganina.” pPYVovepaka kianai gena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, ono ganigani.” LOGaurai taunilimalima na vanuga geraokwaniato, Iesu genai geagoto. HN Netiwato, “Iovogomai, talima ta iomai-gitaa. Ia na au geku kala akalarato gaura maparara pekilagikilagi-atira. Peiramu ia e Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna), pa?” oMWNe vogare gena nanu kwagutuna eraka-kwaniato, ewaikuleto vanugai, ne vanuga talimara evevaikilarato. {LoIesu vovetaina ekilawai aonai, gena melo gekwarato. Ira maparara nugara gepale-vagito, kwalana Iesu gare ta goti gekilakilawai, na talima ta ati ekilato, “Goi rakagau oririwana?” Pa “Rakagau gaurai goi egare goti gokilakilana?” qK[Na Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talimana au ea, goi avaikilamuna.” Iesu gena melo gewaikuleto 3J_Vogare na evaikilaato, netiwato, “Au ripaku, Mesia, gekilagiana Keriso negetina, pene vogomai. Ia pene vogomai tomanai, ia na gaura maparara pene kilagi-matagaira.” yIkPalagu ia Palagu Palaguna, pia aliruputali-venia talimara na palagu ai e taunataunai pia aliruputali-venia.” [H/Na tomana evogomaina e warau pekwara ea, aliruputali talimara taunataunara na Tamara Palagu palagu ai e taunataunai pia aliruputali-venia. Kwalana Tamara na vovetaina pia aliruputali-venia talimara etavurana. 9GkGomi Samaria talimami na goaliruputali-veniana Palaguna ati ripami; a ai na gaaliruputali-veniana Palaguna ripamai, kwalana vevega-maguli ai Iuda talimamai gemana evogomaina. F+Iesu ekilato, “Gare, geku kila pono vega-taunataunaa, toma ta evogomaina, egolo ai e Ierusalemai maki Tamara ati pio aliruputali-venia. 8EiAi tupumai e gatamai na egolo ai Palagu gealiruputali-veniawai, a gomi Iuda talimami gokilana, aliruputali kapuna Ierusalemai voa, pe taunilimalima vonai pia aliruputali.” UD#Vogare ekilato, “Velekou, au ewagumona pama ripa, goi peroveta talimamu. CwGemu kila taunatauna, kwalana goi vega-imaima vegata ovegarawato, e roe nogarawaana talimana ne ati goi garawamu.” BVogare evega-geleto, netiwato, “Au ati garawaku.” Iesu ekilato, “Ne okila-taunataunana, ‘Au ati garawaku’ notina ne rorinai. qA[Na Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono ago, garawamu ono vekeaa, pe taumi ruala pio vogomai.” @Vogarena enogiato, netiwato, “Velekou, nenanu ono veniku, pe nanuna ati mapene kalawaiku, e enai nanu gutu ragai mapana vogomai.” I? Na au na pana venia nanuna pene niua talimana, nanuna ati pene kala-waia. Kwalana au na pana venia nanuna ia aonai pulukai pene ago, pene vonewai-vonewai e maguli vanagivanagi pene venia.” k>O Iesu na maevega-geleato, netiwato, “Enanu pia niua talimara maparara nanuna mapene kala-waira. 5=c Goi iwavagi, na ai tenemai Iakobo kei ei? Epuluka ia na evenimaito, e ia matotauna na eniuawai, natuna maparara na e gena polomakau e mamoe lavetara na maki geniuawai.” t<a Gare ekilato, “Velekou, goi ati gemu keme e puluka maki ropu vagi. Nemaguli nanuna ariginai pono gapia? P; Na Iesu na evega-geleato, netiwato, “Pere Palagu gena veveni gauna poro ripaa, e poro ripa maki, nanu kiato gemu ai enogiana talimana rai genai, ia poro nogia, ia na maguli nanuna pere venimu.” \:1 Samaria garena evega-geleto, netiwato, “Goi Iuda taumu, au Samaria gareku, rakagau gaurai au geku ai nanu onogina?” Vovetaina ekilato, kwalana Iuda talimara Samaria talimara ria ati gevetau-kava-veveniwai. 29_Gena melo vanugai, ganigani voi geagoto. 8#Etanu-tagowai aonai, Samaria garena ta nanu gutu eagoto, ne Iesu na enogiato, netiwato, “Nanu kiata onoma veniku, pe anama niua.” 7+Iakobo gena puluka maki vonai. Iesu evogomaito, eraga-manukouto, gaurai puluka laganai etanu-talito. Ora gauna 12 koloko garogota-kilipaaluna. ~6uSamaria vanugana taai ekwarato. Vovanuga arana Sika. Vovanuga Iakobo na natuna Iosepa eveniato tanona laganai. 55eSamaria tanona na elaka-vanagito Galileiai. u4cIesu eripato ia valina Parisea talimara na gekamonagiato, ne Iudea eraokwaniato, Galileiai ewaikule-waito. O3Na Iesu matotauna na ta ati ebapatisoato; gena melomo gebapatisowai. 2 !Parisea talimara warau gekamonagito, Iesu na talima vogo egapirato, gena melo ai evega-agorato e ebapatisorato, Ioane ati vogo egapirato. I1 $Rai na Natuna evega-taunataunaana talimana na maguli vanagivanagi pene vaia. A Natuna ati evega-taunataunaana talimana na maguli ati pene vaia, na Palagu gena paru ia atanai pene mia.”P0#Tamana na Natuna eulamagiana, e gau maparara ia gimanai etao-kaurato. /+"Kwalana Palagu na etuguato talimana Palagu gena kila pene kilagia, kwalana Palagu na gena Veaga Palaguna na eveniato e evega-vonuvonu-rageana. l.Q!Rai na ia gena kila egapi-rageana talimana na evega-taunatauna vagiana, Palagu taunatauna vegata. r-] Ia vonai egitato e ekamonagito gaura ekilagi-matagairana, na talima taa na gena kila ati egapi-rageana. K,“Kukuna na emarigoto talimana gau maparara atarai; tanopara na evogomaito talimana ia tanopara talimana e tanopara kilaramo pene kilagi. Kupa na evogomaito talimana gau maparara atarai. B+Ia pene kamu, na au pana kei.” Iesu kupa na evogomaito *Pene vegarawa vavinena pene garawaa melona na pene garawaa. A pene garawaa koloana gatana eruga-tagona, (e au, Ioane), e gatana ekamonagi-tagona, gatana pene vegarawa koloana karona pene kamonagia genai, pene verere. Vovetaina gaurai au verere na pavonuvonu-rage. +)OGomi matotaumi na gokamonagikuto, pe ripami au akilato, ‘Au ati Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna), na au etugu-kunekuto ia wailanai.’ (Ioane evega-geleta, netiwato, “Talima taa na gau ta ati pene rawali-kawaa, na Palagu na kupana pene veni-rigoa vou pene rawalia. N'Ioane gena melo genai geagoto, ne gekilato, “Vevega-ripa talimamu, Ioridana waina vokavanai goi ria gotaluwai e goi na okilagiato talimana evebapatisona, taunilimalima vogo ia genai geagona.” &Votama Ioane gena melo Iuda talimana ta ria geveituto. Ira geria kila, arigi veguligi kalanai taunilimalima pene nama iwavagi. >%wVoo Ioane tipura numai rogoti gere kana-gavua aonai. $Ioane maki Aenon ai, Salim kavanai, ebapatisowai kwalana nanu kamu vonai. Taunilimalima voanana geagowai, evebapatisorawai. q#[Voia mulinai Iesu magena melo ria Iudea tanona kavana na geagoto. Vonai getaluwai e ebapatisowai. @"yNa rai raupara taunatauna na ekwalanaana talimana na maeka eago-veniana, ne taunilimalima na pia gita-namanamaa, gena kala namara ekalarato, Palagu genana ekalarato.” Iesu e Ioane (!IKala rakavara gekalana talimara maparara na maeka gerugaana, maeka ati geago-veniana. Ira gekalina, kwalana geria kala rakavara nege matagaina maekai gaurai.  'Voveagirori kwalana ea: Maeka tanoparai warau ema matagaito, na taunilimalima na mukuna geulamagi-kamuato, kwalana geria kala rakava gaurai. CIa genai evega-taunataunana talimana ati pene agiroria, na ati evega-taunataunana talimana warau eagirorirato, kwalana ia na Palagu Natuna wala geregana ati evega-taunataunaana gaurai. Kwalana Palagu na Natuna ema tugu-rigioato tanoparai, ati tanopara pene agiroria ulanana, na tanopara ia pakunai pene maguli gaurai. LKwalana Palagu na tanopara eulamagi-kamu-iwavagiato gaurai, Natuna wala geregana evenirato, gaurai ia pia kamonagi-venia talimara maparara ati pia kwarega, na maguli vanagivanagi pia vaia. dAVonai vou ia genai pia vega-taunatauna talimara maparara na maguli vanagivanagi pia vaia. q[Mose na tanoleanai gelema egapi-itiato gelegelenai, Taunilimalima Natuna maki vovetaina pia gapi-itia. pY Talima ta kupai ati vagi everageto, na kupana emarigoto talimana gereganamo, ia Taunilimalima Natuna. / Au na gomi gemi tanopara gaura akilagirana, na ati govega-taunataunakuna, na kupa gaura pana vega-ripami aonai, raka pio vega-taunatauna-tiwaku.  Au na avaikila-taunataunamuna, ai ripamai gaura gakilagirana, e gagitarato gaura gakilagi-matagairana, na gema kila ati gogapi-ragerana. q[ Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi Isaraela geria vevega-ripa talimamu, na egaura goi ati ripamu? R Nikodemo maeverenagito, netiwato, “Egaura raka gewala-tiwana?” 3~~G}o||{{zz y>xxSwvuuut"s&rr7q&p}ooeTddtcc,baa.`J__^]]\\2[`ZYY>XWWaVVFUu=<<5;;#:~:,98776Q55043322Y110V//..--0,o++T**a))1(`''U&&"%%$$,#""= v XzX [#qEM K _  o   *A82vf37;g Mareta na evaikilaato, netiwato, “Pa Velekou, au na avega-taunatauna-vagimuna, goi taunatauna Keriso, Palagu Natuna, tanoparai pono vogomai talimamu.” Iesu etagito u:c E rai roe magulina aonai, au evega-taunataunakuna, ati vagi pene kwarega. Ekila ovega-taunataunaana pa?” 9 Iesu na Maria evaikilaato, netiwato, “Au kuliitiwai, e maguli. Au pene vega-taunataunaku talimana pene kwarega, na roe mapene maguli. w8g Mareta na Iesu evega-geleato, netiwato, “Au ripaku, toma ikanai kuliitiwai tomanai ia pene kuliiti-wai.” T7! Iesu na evaikilaato, netiwato, “Goi walawalamu pene kuliiti-wai” b6= Na au ripaku, ewagumona maki rakagau Palagu pono nogia gauna, Palagu na pene venimu.” t5a Ne Mareta na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, goi pere enai genai, au walawalaku ati pere kwarega. 4 Mareta ekamonagito, Iesu evogomaiwai gaurai, elakawaila-wailaato Iesu goti geve verawalito. A Maria numai etanu-vaigoakato. 3 E Iudea talimara vovogo Mareta e Maria geriai geagoto, tauniparara pia vega-tiligara ulanana, kwalana walawalaria ekwaregato gaurai. @2{ Betania e Ierusalema vepakara kilomita toitoi vetaina. n1U Iesu ekwarato aonai eripato, Laasaro tauniparana toma vativati lega aonai warau pemaoko-agira. >0u Ne Tomas, arana ta Didimas pa Kapa negetiiwai, na Iesu gena melo reketa evaikilarato, netiwato, “Ita maki ia ria ita ago, pe ia ria pita kwarega-kou.” Iesu maguli kwalana /+ Na gomi gemi nama atugamagiana gaurai avererena, votomai au ia goti aikina, kwalana eia genana pio vega-taunataunaku. Gaurai ita ago genai.” I.  Ne Iesu na evara-namanamarato, netiwato, “Laasaro pekwarega. - Na Iesu na voo ekwaregato ekilagiawai. A gena melo matapolu gekilawai, eagalagina gaurai emaitu-kwaregato ekilagiana, negetiiwai. ^,5 Ne gena melona gevaikilaato, “Velekou, pene emaituna genai, roe nea pene nama.” +7 Iesu na evetaina evaikila-gaturato mulinai, maevaikilarato, netiwato, “Ita gatara Laasaro emaituna, na au aagona, maitu na ana vago-keroa.” \*1 Na mukunai elakana talimana evekwakunagina, kwalana ia aonai maeka ati emiana.” O) Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Toma kwapuna aonai ora maparara gagalana ruala ei? Pene talima ta lagani maekanai elakana genai, ati pene vekwakunagi, kwalana ia etanopara maekanai epoepoena. 0(Y Gena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, ewalagani vou Iuda talimara na vatu na ia vatumu nepegetiwa, a ewagumona maita waikule-wai notina.” e'C Votoma ruala mulirai gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita maita waikule-wai Iudeai.” `&9 Na Laasaro gena viti valina ekamonagiato, toma ruala etalu-agirato, etaluwai kapunai. M% Iesu na Mareta mavavine kavana Maria e Laasaro eulamagirawai. G$ Iesu na vovali ekamonagiato aonai, ekilato, “Nevitina ati pene veakwaregaa. Ne Palagu gena tiavu e vegailia iwavagina pene matagai ulanana. E neia genana Palagu Natuna pia vega-ragea.” x#i Ne evavine ruala na Iesu gena kila getuguato, negetiwato, “Velekou, goi na oulamagiana talimana pevitia.” '"G E Maria e enai Velekou mulamula ponana nama iwavagina na erigaato, e Velekou gagena maki guinana eiru-lakiato vavinena. Laasaro ia Maria walawalana koloana. m! U Betania talimana ta arana Laasaro evitiato. Betania Maria mavavine kavana Mareta goti geria vanuga. < s *Vonai talima vovogo Iesu gevega-taunataunaato.'G )Talima vovogo ia genai geagoto, negetiwato, “Ioane na vegailia irauna ta ati ekalaato, na etalima kilana ekilagirato kilara maparara taunatauna vegata.” !; (Ne voanana Iesu ewaikuleto. Eagoto, Ioridana waina na elaka-vanagito, eagoto kavata roparopanai, kunenai Ioane evebapatisowai kapunai; vonai etaluwai. kO 'Vokila galamanai geririwato, Iesu pia gapia negetiwato, na gimara na evegaivagito, elakato. R &Na gena kala akalarana genai, vokala pio vega-taunataunara, pene au ragai pio vega-taunataunaku nogotina. Pio ripa e pio vega-taunatauna, Tamaku au aoku ai etaluna, e au maki Tamaku aonai ataluna.” U# %Pene au Tamaku gena kala ati akalarana genai, ragai pio vega-taunataunaku. <q $A au Tamaku na evirigikuto, e etugukuto tanoparai; rakagau gaurai govaikilakuna, nogotina, au na Palagu akilagi-piatogaana, kwalana au akilana, ‘Au Palagu Natuna’ natina ei? 8i #Ita ripara, rakagau Puka Veaga aonai ekilagiana kilana emia-vanagivanagina. Palagu na votaunilimalima ekilagirato ‘palagu,’ e Palagu na gena kila evenirato talimara ira. } "Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gemi rova aonai kila ta evetaina ekilana, ‘Au akilato, gomi palagu.’ A{ !Iuda talimara gekilato, “Kala namana ta galamanai goi ati gavatumuna, na goi na Palagu okilagi-piatogaana gaurai. Goi taunilimalimamo, na matotaumu Palagu ai ovevega-agona.” hI Iesu na evaikilarato, netiwato, “Kala namara vovogo gomi wailami ai akalarato. Vokala maparara au Tamaku na evenikuto pana kalara netiwato. Vokala maparara aorai, arigi kala galamanai goririwana au iovatuku nogotina?” D Ne Iuda talimara vatu gegapito, ia vatua negetiwato. )M Au e au Tamaku ai kwapunamo.” .U Ira au Tamaku na evenikuto, e au Tamaku goloka iwavagi, taa na ati pene vanagia. E taa na maki ati gelegele ia gena vegitatago tiavuna aonana pene gapi-gerevagira. zm Ne au na maguli vanagivanagi avenirana, e ira ativagi pia kwarega; e taa na au gekuna ati pene gapi-gerevagira. b= Au geku mamoe na au karoku gekamonagiana. E au ripaku ira, e ira au muliku ai gelakana. S Na gomi na au ati govega-taunataunakuna, kwalana gomi ati au geku mamoe. (I Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na warau avaikilamito, na ati govega-taunataunakuna. Au Tamaku aranai akalarana kalara na au gevega-matagaikuna. } Ne Iuda talimara na geruga-gegelagiato, gerenagiato, negetiwato, “Ai roe gaaovoaovona. Arigi toma vou pono varamai, goi rai? Pene goi taunatauna Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna), genai, gemai ono vekilagiati-taunatauna.” H   Iesu Rupu Veaga aonai Solomona gena vanevane na elaka-agowai. g G Vonai Rupu Veaga Vega-veagana Velekwana Ierusalemai tomana ekwarato. Voo gaulago aonai. _ 7 Na talima reketa gekilato, “Talima ta palagu rakavana na pene porogia genai, evetaina ati pene kila. Palagu rakava na mata-kele talimara matara raka pene vega-ali-tiwara?” Iuda talimara na Iesu geparu-veniato w g Talima vovogo gekilato, “Ia palagu rakavana na peporogia, pe pekawaa. Rakagau gaurai, ia gokamonagiana?” X ) Ekila galamanai Iuda talimara matotaura vekarawarai geveware-kavalugato. Z- Talima taa na au geku maguli ati pene gapi-vagia au gekuna. Au matotauku geku ririwai atao-rigoana. Au mageku tiavu pana tao-rigoa, e mageku tiavu pana gapi-waia. Voo au Tamaku na evaikilakuto pana kalaa.” X) Tamaku na eulamagikuna, kwalana geku maguli atao-rigoana, e mapana gapi-waia. \1 Au mageku mamoe iraura reketa getaluna. Na ira elaveta aonai roe nea. Au na ira maki pana vaimaira. Ira na au karoku pia kamonagia, e ira maki elaveta kwapunamo ai pia ago e gitatagora talimana maki kwapunamo. yk Vega-gelegelena Tamaku ripana au e au maki ripaku Tamaku vetaina. E geku maguli maki atao-rigoana ira pakurai. dA Au mamoe gitatagora talimaku namana. Geku mamoe ripaku e geku mamoe maki riparia au. wg Mavoina talimana eraka-lekwalekwana, kwalana ia vetugunagi talimana mavoina, e mamoe maki ati eraramanirana. I  Inagulu talimana gevega-voiana vou mamoe egita-tagona talimana, ia ati mamoe gitatagora talimana taunatauna, e ia ati mamoe gatara. Gaura pakurai uraura kwaevana rakavana evogomaina egitaana genai, mamoe pene raokwanira, pene raka-lekwalekwa. Ne uraura kwaevana rakavana na pene gapi-talira, pene vega-kali-lovolovara. }s Au mamoe gitatagora talimaku namana. Mamoe gitatagora talimana namana gena maguli etao-taliana mamoe pakurai. V% Lema talimana ati pene vogomai-kawa. Na ia lema pene vogomai, vagivagi pene vogomai, vevega-rakava kwaikwai ulanana pene vogomai. Na au avogomaito, maguli pia vaia, e maguli na pia vonuvonu-rage ulanana.  Au kana vanagivanagina. Rai au gekuna pene laka-toga talimana ia pene maguli. Pene laka-toga, pene laka-piati, e ganigani pene rawali. p~Y Gevogomai-kuneto talimara maparara lema e verari talimara. Gaurai mamoe na karora ati gekamonagirato. t}a Na Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina. Au mamoe geria kana vanagina. p|Y Iesu na voparapore evega-riparato, na ira ati getugamagi-iluto. Iesu mamoe gitatagora talimana namana {# A talima poluna ta mulina na ati pia ago, aikina kinavagi; talima poluna genana pia laka-gerevagi, kwalana ia karona mamoe ati riparia.” z  Gena mamoe maparara evaiatirana, ne ira wailarai elakana, gena mamoe ia mulinai gelakakauna, kwalana mamoe riparia ia karona. #y? Kana vanagina gitatagona talimana na gena vanagi pene kala-pakaa, ne mamoe na ia karona gekamonagiana. Ia na gena mamoe arara evatorana, ne evaiatirana. Gx A mamoe gitatagora talimana kana vanagina na pene laka-toga. =w u Iesu ekilato, “Taunatauna, au na gomi avaikila-taunataunamina, mamoe kanana vanagina na ati pene laka-toga, na raupara taa na pene pae vanagi talimana ia lema e verari talimana. Mv )Iesu evega-geleto, netiwato, “Pere gomi mata-kele genai, gomi ati gemi rakava pogoro talu, na gomi gokilana, ‘Ai matamai alitago’ nogotina, gaurai gomi gemi rakava atami ai roe nea.”u (Parisea talimara vonai ia ria, ekila gekamonagiato, ne gevaikilaato, negetiwato, “Goi okilana, ai mata-kele notina?” %tC 'Iesu ekilato, “Au veagirori ulanana etanoparai avogomaito, mata-kele talimara pia poepoe ularana, e gepoepoena talimara matara pia kele ularana.” ~su &Ne matana enamato talimana ekilato, “Velekou, avega-taunataunamuna.” Ne etiu-talito, Iesu ealiruputali-veniato. orW %Iesu na evaikilaato, netiwato, “Talimana warau ogitaana ea, goi ewagumona ia goti gokilakilana.” hqI $Votalima evega-geleto, netiwato, “Velekou, ia rai? Ono varaku, pe pana vega-taunataunaa.” ,pQ #Iesu ekamonagito, matana enamato talimana gegui-atiato, talimana erawaliato aonai, evaikilaato, netiwato, “Taunilimalima Natuna ovega-taunataunaana pa?” =os "Ira gevega-geleto, negetiwato, “Goi owalato vegata rakava talimamu, rakagau gaurai ai ono vega-ripamai notina?” Ne rupu aona na gegui-atiato. Parisea talimara geria mata-kele bn= !Pere etalima Palagu genana ati pere vogomai genai, ia na gau ta ati pere kalaa ripa.” mw Tanopara evetinato vegata talima ta rogoti tara kamonagia, talima ta mata-kele ewalato talimana matana evega-aliato. ,lQ Ita ripara, Palagu na kala rakava talimara ati ekamonagi-venirana, a raira na ia gekwalanaana e gena ririwa kalara gekalarana talimara, ia na ekamonagi-venirana. ;ko Matana enamato talimana evega-geleto, netiwato, “A, gomi rakagau gaurai magokilana, nogotina gomi ati ripami ia ravanana evogomaito? Na iogitaa, ia na au mataku pevega-namaa. gjG Ai ripamai Palagu na Mose evaikilaato. A netalima, ai ati ripamai ia ravanana evogomaito!” ci? Ne irana gevaikila-gaokaato, negetiwato, “Goi ne ia gena melo, ai Mose gena melo. Ah{ Ia evega-geleto, netiwato, “Au na gomi warau pavarami, na gomi ati gokamonagina. Rakagau gaurai goririwana maiokamonagiwai nogotina? Gomi maki ia gena melo ai ioago nogotina pa?” g Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Votalima rakagau ekalato goi gemu ai? Goi matamu kele na raka evega-alitiwaato?” 0fY Matana enamato talimana evega-geleto, netiwato, “Au ati ripaku, ia kala rakava talimana pa aikina. Gau kwatunamo ripaku: Au mataku kele, na ewagumona apoepoena.” Ue# Matana enamato talimana magekea-waiato, ne gevaikilaato, negetiwato, “Palagu wailanai ono kila-gavu, pe ono kila-rorirori. Ai ripamai, goi matamu pevega-namaa talimana ia kala rakava talimana.” cd? Vovetaina gaurai tamana e tinana gekilato, “Ia melo kamu, pe iorenagia,” negetiwato. ecC Tamana e tinana vovetaina gekilato, kwalana Iuda talimara kalira na gekalito gaurai. Kwalana Iuda talimara na gevega-taunataunaato, talima taa na Iesu pene kilagia Keriso nepenetiwa talimana, rupu na pia tao-gerevagia. +bO Na ai ati ripamai, ewagumona arigi rauparai epoepoena. Ai maki ati ripamai, rai na matana pevega-namaa. Iorenagia, ia melo kamu, pe matotauna pene vega-gele.” aw Ne tamana e tinana gevega-geleto, negetiwato, “Ai ripamai, ia ai natumai, e ai ripamai maki, ia mata-kele ewalato. `/ Ne ira na gerenagirato, negetiwato, “E gomi natumi pa? Taunatauna ia mata-kele ewalato nogotina? E rakagau gaurai ia ewagumona, e poepoena?” H_  Iuda talimara na etalima gena kila ati gevega-taunataunaato, kwalana ekilato, ‘Tovotovonai au mataku kele, a ewagumona apoepoe-vega-namana.’ Gaura pakurai tamana e tinana gekea-mairato. S^ Ne Parisea talimara na votalima magerenagiato, negetiwato, “Goi okilana ia na matamu pevega-alira notina? Goi na ia raka ogita-tiwaana?” Ia evega-geleto, netiwato, “Ia peroveta talimana.” }]s Parisea talimara reketa gekilato, “Etalima ati Palagu genana evogomaito, kwalana ia na Tapati ati ekwalanaana.” Reketa gekilato, “Kala rakava talimara na vokala vetaira raka pia kala-tiwara?” voanana ira matotaura geveware-kavalugato. M\ Gaura pakurai Parisea talimara na magerenagi-waiato, matana raka peali-tiwara. Ia na evaikilarato, netiwato, “Votalima na mataku palina eiruato, ne wailaku aguligiaato, ewagumona apoepoena.” c[? Votoma Iesu na pali emoneato, mata-kele talimana matana evega-namaato voo Tapati tomana. OZ Ne matana enamato talimana Parisea talimara geriai gevaiagoato. !Y; Magerenagiato, negetiwato, “Talimana arigia?” Ia evega-geleto, netiwato, “Au ati ripaku.” Parisea talimara na enamato talima geverenagi-agiato FX Ia evega-geleto, netiwato, “Votalima arana Iesu, ia na pali pemonea, au mataku ai peirukaua, ne pevaikilaku, ‘Siloama kovunai onove guligia.’ Paago, paguligia, ne mataku paalira.” EW Taunilimalima gekilato, “Goi matamu raka poali-tiwaa?” +VO Reketa gekilato, “Talimana nea” Na reketa gekilato, “Aikina, ne matalima ta, na gitagitanamo ia vetaina.” Na ia matotauna ekilato, “Talimana au ea.” .UU Ia lagana talimara e vanagivanagi enoginogiwai kapunai gegitaawai talimara geverenagito, negetiwato, “Etalima noginogi kapunai etanu-tagowai talimana ei?” [T/ E evaikilaato, netiwato, “Ono ago, wailamu Siloama kovunai ono veguligia.” Siloama ganina, “Palagu na etuguato talimana.” Ne, eagoto, wailana eveguligiato, ewaikule-waito aonai, matana warau ealirato. S Ekila ekilagiato mulinai, Iesu kwano ai ekainiuto. Kainiuna na pali emoneato, ne vopalina mata-kele talimana matana eiruato. AR} Au tanoparai roe ataluna aonai, au tanopara maekana.” sQ_ Au etugukuto Palaguna gena inagulu maeka aonai pita kalara. Pogi ne vogomai, mata ati pene inagulu ripa. 9Pk Iesu evega-geleto, netiwato, “Ati ia gena rakava pa ati tamana e tinana geria rakava pakurai, na evetaina ewalato kwalana, Palagu gena tiavu ia genana pene matagai ulanana. O/ Gena melo na gerenagiato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, rai ekala-rakavato, gaurai etalima matana kele ewalato? Ia pa tamana e tinana?” UN % Iesu elaka-vanagiwai aonai, talima ta egitaato. Votalima mata-kele ewalato. Mw;Ne vatu gegapito, ia vatua negetiwato, na Iesu elaka-veavugato, ne vekarawarana Rupu Veaga aonana elaka-piatito.zLm:Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, Aperaamo rogoti ere wala aonai, au amaguliwai.” 3K_9Iuda talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Goi gemu maguli rigolora gagala imaima (50) maki rogoti ere rawalia, rakagau gaurai Aperaamo ogitaato notina?” J 8Gomi tamami Aperaamo etugamagito, au geku vogomai tomana pene gitaa netiwato, gaurai everereto. Egitaato, ne aona enamato.” I97Gomi ati ripami ia, na au ripaku ia. Pene au pana kila, au ati ripaku ia, au opakau talimaku gomi vetaimi, na au ripaku ia, e gena kila akwalanarana. NH6Iesu evega-geleto, netiwato, “Pere au matotauku para vevega-rage, geku vevega-rage ati ganina. Na au Tamaku na evega-ragekuna. E ia gomi na gokilagiana, gokilana gomi gemi Palagu nogotina. -GS5Ai tamamai Aperaamo ekwaregato. Goi na ia, ai tamamai Aperaamo, oiwaato, ei? Ia ekwaregato e peroveta talimara maki gekwarega-gatuto. Goi otugamagina, goi rai?” vFe4Iuda talimara gekilato, “Ai ewagumona paga ripa-namanama, goi palagu rakavana na eporogimuto. Aperaamo ekwaregato, peroveta talimara maki gekwaregato, a goi okilana, rai na goi gemu kila pene kwalanara talimana ati pene kwarega. dEA3Taunatauna vegata, avaikilamina, au geku kila pene kwalanaa talimana ati pene kwarega.” Dw2Au matotauku araku vega-ragena rauparana ati atavuana; na ia talima taa na etavuana, e ia Kota ekamonagina talimana. C1Iesu evega-geleto, netiwato, “Au palagu rakavana na ati pegorogiku. Au Tamaku akupa-rageana, na gomi na au ati gokupa-ragekuna. B-0Ne Iuda talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ai taunatauna garorirorina. Goi Samaria talimamu e palagu rakavana na peporogimu.” A /Palagu natuna na Palagu gena kila pene kamonagia. A gomi ati Palagu natuna, gaura pakurai ati gokamonagina.” Iesu e Aperaamo #@?.Na gomi taa na au geku ai kala rakava ta porawalia pa? A pene au na kila taunataunana akilagiana genai, rakagau gaurai au ati govega-taunataunakuna, ei? _?7-Na au na gomi kila taunatauna avaramina, aonai gomi na au ati govega-taunataunakuna. P>,Gomi tamami Tiapolo gena taunilimalima, pe gomi goririwana tamami na eririwa-rakavarana kalara pio kalara. Tovotovona na vegata ia vevagi-repa talimana e kila taunatauna ati ekwalanaana, kwalana ia aonai kila taunatauna ta ati emiana. Ia eopana, voo ia gena maguli taunatauna. Kwalana ia opa talimana, opakau maparara tamara. =}+Rakagau gaurai au na rakagau akilagiana kilana ati gotugamagi-iluana? Kwalana au geku kila ati gelegele pio kamonagira. M<*Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pene Palagu taunatauna gomi Tamami genai, au pogoro ulamagiku. Kwalana au Palagu lagana na avogomaito. Au geku ririwai ati avogomaito, na ia na etugukuto. B;})Gomi matotaumi tamami (Tiapolo), na rakagau ekalana kalana gokalaana.” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai ati kuvia lema talimamai. Ai Tamamai Palagumo geregana.” Tiapolo natuna :9(Au Palagu genana akamonagirato kilara taunataunara maparara gomi avaramina, na gomi goririwana, au iovagiku nogotina. Aperaamo vovetaina ati ekalato. V9%'Ira na Iesu gevega-geleato, negetiwato, “Ai tamamai Aperaamo.” Iesu na evaga-gelerato, netiwato, “Pere gomi taunatauna Aperaamo natuna genai, ia na ekalarato kalara gomi na maki pogoro kalara. 8&Au na rakagau Tamaku genai agitarato gaura gomi avaramina, a gomi tamami genana gokamonagito gaura gomi na gokalarana.” 7+%Au ripaku gomi Aperaamo kalakalana, na gomi goririwana, au pio vagiku, kwalana gomi na geku vevega-ripa kilara, ati vagi gogapi-ragerana. 6 $Gaura pakunai pene Palagu Natuna na pene luga-vagini genai, gomi pio veluga-vagi vegata, gau kwauta na ati mapene ligoligomi. 5#Inagulu talimana ati voina talimana numai ati pene talu kikitali, na numa gatana natuna vou numai pene talu-vanagivanagi. 4+"Iesu na evaikilarato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, rai rakava ekalaana, ia kala rakava gena inagulu talimana ati voina talimana. C3!Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ai Aperaamo kalakalana e inagulu talimana ati voina talimanai ati gaagoto. E goi rakagau gaurai okilana, ‘Taunatauna na pene luga-vagimi’?” t2a Gaurai taunatauna pio ripaa, e votaunatauna na pene luga-vaginmi, gau kwauta na ati mapene ligoligomi.” A1{Ne Iesu na Iuda talimara, ia gevega-taunataunaato talimara, evaikilarato, netiwato, “Pere gomi na au geku vevega-ripa kilara pio kwalanara genai, gomi au geku melo taunatauna. a0;Talima vogona na Iesu gevega-taunataunaato, ekila ekilagirawai gaurai. Aperaamo natuna / E au etugukuto Palaguna au goti, au ati eraokwanikuna; kwalana au na vanagivanagi ia na everere-agirana kalaramo akalarana.” .Gaurai maevaikilarato, netiwato, “Gomi na Taunilimalima Natuna pio gapi-itia mulinai vou, pio ripa au Keriso. Ne pio ripa, au geregaku na gau ta geku ririwaimo ati akalaana, na Tamaku na au rakagau evega-ripakuna kilaramo, au na gomi avega-ripamina. D-Ira ati getugamagi-iluto Iesu na Tamana ekilagiawai. P,Kila vovogo para kilagira e para agirorimi, kwalana gemi kala vetainai. Na kwapunamo, au etugukuto Palaguna taunatauna, e ia genana akamonagito kilara tanoparai getaluna talimara avega-riparana.” +!Na ira na gerenagiato, negetiwato, “Goi rai?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Tovotovonai vegata gemi akilagirawai vetaina. !*;Gaura pakurai au na gomi pavaikilami; gemi rakavai pio kwarega. Kwalana pene au, Keriso, ati pio vega-taunataunaku genai, gemi rakavai pio kwarega.” )1Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi etanopara genana ekalamito, na au kukunana amarigoto. Gomi etanopara talimami, na au ati etanopara talimaku. (Na Iuda talimara gekilato, “Ia pekila, ia pene ago kapunai ita ati pita ago. Voia ganina ia matotauna pene vevagi, pa?” 5'cIesu na evaikila-wairato, netiwato, “Au alaka-gerevagina. Gomi na pio tavuku, na gemi kala rakava aonai pio kwarega. Au pana ago kapunai, gomi ati pio ago ripa.” [&/Iesu gena ekila Rupu Veaga aonai evevega-ripawai, moni geura-koukourawai mauana kapunai. Talima ta ati enapakauto genai, kwalana ia gena toma rogotina ere kwara. Au pana ago kapunai gomi ati pio ago ripa N%Gaurai ira na gerenagiato, negetiwato, “Goi tamamu ariginai?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi ati ripami au, e Tamaku maki ati ripami. Pere au pogoro ripaku, Tamaku maki pogoro ripaa.” ]$3Au matotauku avekilagina; e Tamaku, etugukuto Palaguna, na au maki ekilagikuna.” r#]Gomi gemi rovai maki evetaina ekilana, talima ruala na kila kwapunamo gekilagiana genai voo taunatauna. "+Na pene au pana veagirori genai, geku veagirori taunatauna. Kwalana au ati geregakumo aveagirorina, na Tamaku, au etugukuto Palaguna, au goti. a!;Gomi taunilimalima geria veagirori rauparanai goveagirorina. Au na ta ati aagiroriana. w gIesu evega-geleto, netiwato, “Aikina, au matotauku avekilagina, na au na rakagau akilagiana gauna taunatauna. Kwalana au ripaku ravanana avogomaito e ravanana mapana ago. A gomi ati ripami au ravanana avogomaito e ravanana mapana ago.   Parisea talimara na gevaikilaato, negtiwato, “Goi matotaumu ovevaravaragina; gaurai goi gemu varavara ati taunatauna.” 5c Na Iesu taunilimalima evopata-venirato, netiwato, “Au tanopara maekana. Rai au muliku ai pene laka talimana, mukunai ati pene laka, na maguli maekana pene vaia.” `9 Vogare evega-geleto, netiwato, “Velekou, ta vagi maki aikina.” Gaurai Iesu ekilato, “Au na maki gemu rakava metauna voina ati pana venimu. Ono laka, na ragai mapono kala-rakava-wai.”] Iesu tanopara maekana =s Ia erugaitito aonai, talima ta ati egitaato, vogaremo, ne erenagiato, netiwato, “Goi pege vega-rakavamu talimara arigia? Taa na gemu rakava metauna voiana ati pevenimu?” }s Ira na vokila gekamonagiato aonai, ira kwapurakwapura aorai geripato mageria kala rakava, gaurai kwapurakwapura gelakavagi-lakavagito; talima kamura gelaka-kuneto mulinai vou gulu valigu magelakato. Iesu gereganamo eruga-tagowai, vogare goti. 9mNe Iesu maerupu-talito, kwano ai maetalotaloto. <qIra na Iesu roe wagerenagiawai aonai, erugaitito, ne evaikilarato, netiwato, “Rai gomi aomi ai rogotina ere kala rakava genai, ia na vatu pene gapia, egare pene vale-kunea.” Vovetaina gekilato, Iesu gekalatovoato, pia vega-verauleaa ulanana. Na Iesu erupu-talito, kwano ai ririna na etalotaloto. nUMose gena rova ekilana, vovetaina pia kala garera, vatu na paia vale matera. Goi rakagau notina?” lQIesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, egare eveopa-lemavona aonai pege rawalia. fENe rova gevevega-ripagirawai talimara e Parisea talimara na gare ta Iesu genai geago-agiato. Vogare eveopa-lemawai aonai gerawaliato, ne geago-agiato, Iesu ria getanu-tagowai talimara maparara wailarai gevevega-rugaato. %CElaganiato amoamo valiguna ia maewaikuleto Rupu Veaganai. Vonai taunilimalima maparara geagoto genai, getanu-gegelagiato, ne etanu-talito, evega-riparato. & INa Iesu Olive Golonai eagoto. <s5Ne taunilimalima maparara geria numai geagoto.6e4Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Goi maki Galileia talimamu pa? Puka Veaga aona pono tavua, voanana pono ripa, peroveta talimana ta Galileia na ati pene vogomai.” [ 3“Ita gera rova ekilana, talima ta gena kila gekamonagi-kuneana vou, voia mulinai gena rakava voina metauna pia venia.” 2Parisea talimana ta vonai arana Nikodemo. Ia pogi ta eagoto Iesu evegitaato talimana. Ia na evaikilarato, netiwato,  1A etaunilimalima na gevega-taunataunaana, ira Mose gena rova ati ripara talimara. Palagu na geria rakava voira pene venira.” ^ 50Vekuneagi talimana ta pa Parisea talimana taa na ia evega-taunataunaana pa? Aikina! \ 1/Ne Parisea talimara gevaikilarato, negetiwato, “Pe, gomi maki ne ia na peopami? y.Rupu Veaga giatatagona talimara gevega-geleto, negetiwato, “Etalima ekilana vetaina talima ta rogotina ere kila.” 1 [-Rupu Veaga gitatagona talimara gewaikuleto, ne Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na gerenagirato, negetiwato, “Rakagau gaurai ia ati pogo vaimaia?”  ,Talima reketa geririwato pia gapia, na ta gimana ia genai ati enapa-kauato. Iuda velera na Iesu ati gevega-taunataunaato ^5+Vovetaina gaurai talima matotaura aorai gevetao-kavalugato, kwalana Iesu galamanai. }*Puka Veaga aonai ekilana, Keriso Davida petena na pene vogomai, e Betelehemai, Davida etaluwai vanuganai, pene wala.” ve)Talima reketa gekilato, “E Keriso.” Na reketa gekilato, “Aikina, Keriso Galileia na ati pene vogomai. (Talima reketa vogutuma aorai vokila gekamonagiato, ne gekilato, “Taunatauna, ita na peroveta talimana taaloana talimana ea.” 5'Iesu na Palagu Palaguna vovetaina ekilagiawai, raira na Iesu gevega-taunataunaana talimara na vou pia vaia. Votomai Veaga Palaguna Palagu na rogoti ere venira, kwalana Iesu na Palagu gena maeka ralema iwavagina maki rogoti ere gapia gaurai. Taunilimalima matotaura gevewareto &Puka Veaga aonai ekilana gelegelenai, netina, ‘Au pene vega-taunataunaku talimana aonana maguli nanuna pene galu-atia.’ ” .U%Velekwa ikana tomana, voo toma kamu iwavagina, Iesu erugaitito, ne ekila-inalato, netiwato, “Rai nanu na ekalaana, au geku ai pene vogomai, nanu penema niu. %C$E raka kila ia na ekilagiana, netina, ‘Pio tavuku na ati pio rawaliku,’ e, ‘Au pana talu kapunai gomi ati pio ago ripa’?” Maguli eveniana nanuna #Ne Iuda talimara matotaura geverenagito, negetiwato, “Ia ravanai pene ago, pe ita na ati pita rawalia netina? Peiramu ia pene ago Grik talimara geria tanoparai, Iuda talimara gutuma maki ira aorai getaluna gaurai, vonai Grik talimara pene vega-ripara. eC"Gomi na pio tavuku, na ati pio rawaliku, e au pana talu kapunai, gomi ati pio ago ripa.” ~!Iesu ekilato, “Au gomi ria ati rau kiana pita talu, voia mulinai pana laka-gerevagi etugukuto Palaguna genai pana ago. x}i Parisea talimara gekamonagito, taunilimalima gutuma na vokila Iesu genai gekilagi-garigariawai. Voia galamanai Parisea talimara e Rupu Veaga velera kamura na Rupu Veaga gitatagona talimara reketa, getugurato, Iesu pia gapia ulanana. o|WNa taunilimalima vogovagi egutuma aonai ia gevega-taunataunaato, negetiwato, “Keriso pene vogomai aonai, vegailia irau vagira kalara kalakalarai etalima pene vanagia pa?” Vegitatago talimara getugurato Iesu pia gapia ulanana {Ne ia gapi-talia negetiwato, na talima ta gimana ia genai ati enapa-kauato, kwalana gena toma taunatauna rogoti ere kwara gaurai. QzNa au ia ripaku, kwalana au ia genana avogomaito e ia na etugukuto.” |yqIesu Rupu Veaga aonai roe waevevega-ripawai aonai, ekila-kamukamuto, netiwato, “Taunatauna, gomi ripami au rai e ravanana avogomaito. Na au ati matotauku geku ririwaimo avogomaito. Au etugukuto Palaguna taunatauna. Gomi ati ripami ia. =xsNa Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna), pene vogomai aonai, ta ati pene ripa ia ravanana pene vogomai. Na etalima ravanana evogomaito ita maparara ripara.” wIogitaa, ia magugulagina ekilakilana, taa na ati evaikila-wainagiana. Pa peiramu kaonsela talimara pege ripa, Keriso taunataunana ea. [v/Ne Ierusalema talimara reketa, gekilato, “Pia vagia negetina talimana ea. u Gomi na gau maparara mulira gitagitarai ragai pio agirorira, na gau maparara rorirori ai pio agirorira.” E talima Keriso pa? GtPene melo tauniparara kopira Tapati tomanai golama-vagirana Mose gena rova ragai pio kala-makoraa genai, rakagau gaurai au goparu-venikuna, Tapati tomanai talima ta pana vega-nama gugulua? Ys+Mose na melo tauniparara kopira lamavagira kalana evenimito, gaura pakurai gomi na melo keira Tapati ai maki kopira golama-vagirana. Vokopi lamavagi kalana ati Mose na etinaato, na gomi tenemi na getinaato. rIesu na evega-gelerato netiwato, “Au na enai Ierusalemai kala irau vagina ta akalaato aonai, gomi maparaparami nugami gepale-vagito. q Votaunilimalima gutuma gevega-geleto, negetiwato, “Goi palagu rakavana taa na eporogimuto. Rai na ene vagimu notina?” ~puMose na gomi rova evenimito, ei? Na gomi taa na vorova ati gokwalanarana. E rakagau gaurai au iovagiku nogotina?” bo=Rai talima gena ririwa kilara ekilagina, matotauna arana vega-ragena rauparana ekaalana. Na au etugukuto Palaguna vega-ragena rauparana ekalaana talimana genai, kila taunatauna emiana, ia genai opakau ta ati emiana. Tn!Pene talima ta eririwana Palagu gena ririwa pene kalara netina talimana, au geku vevega-ripa kilara pene ripara. Pene ripa, au geku vevega-ripa kilara Palagu genana gevogomaina, pa au matotauku gekuna. m'Iesu evega-geleto, netiwato, “Au na rakagau avevega-ripagirana gaura ati au geku vevega-ripa, na au etugukuto Palaguna genana gevogomaina. l/Ne Iuda talimara gevevega-kali-rakavato, negetiwato, “Etalima vevega-ripa kilara raka eripa-tiwato, ia vevega-ripa kapuna taai ati elakato.” |kqVelekwa tomara reketa geaikito, reketa roe voa aonai, Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, ne evevega-ripato. LK~~}||C{{{>zzyy xZwvv}uutsrrIqpponmlkkJjiih2g[ff eIdd3cbbga``_^^]e]\[ZYYXrWW`VVuVU=TcSkRRQPP=O==“Lagani ati rau aonai, gomi na au ati pio gitaku, e lagani ati rau mulinai, mapio gitaku. [Kwalana au Tamaku genai aagona.]” 0zYAu Tamaku gena gau maparara au geku. Vovetaina gaurai pakila, ‘Ia na au gekuna pene gapira kilara gomi pene varami.’ ” “Gemi aovitiviti verere ai pia ago” \y1Ia na au pene vega-rageku, kwalana au gekuna pene gapira kilara gomi pene varami. x) Veaga Palaguna, ia taunatauna, pene vogomai aonai, ia na gomi pene vaimi, taunatauna pio ripaa. Kwalana ia ati matotauna gena tugamagi kilara pene kilagira. Aikina. Ia au gekuna pene kamonagira kilaramo pene kilagira. E roe nea vou pia wala gaura pene vega-ripa-kunemi. wwg Gau vogo roe aririwana ana varami, na maparara ewagumona ati gelegele pio ripara e ati pio gapi-ragera. evC E Palagu na tanopara talimara pene agirorira ganina ea etanopara velena warau eagiroriato. kuO Palagu gena kala rorirori ganina taunatauna ea, au Tamaku genai aagona, pe ati mapio gita-waiku. Mt Geria kala rakava ganina taunatauna, au ati gevega-taunataunakuna. 6seE ia pene vogomai aonai, etanopara talimara geria kala rakava e Palagu gena kala rorirori e Palagu na tanopara talimara pene agirorira ganira pene vega-matagai namanamara. }rsNa taunatauna avaikilamina e gomi gemi nama ulanana gomi aomi na alaka-gerevagina, alakana. Kwalana pene au ati pana laka genai, Veveakava Talimana, Veaga Palaguna, gemi ai ati pene vogomai. Na pene au pana laka genai, gemi ai pana tugu-maia. PqGomi ekilara pavega-ripami gaurai, aomi gevekwalavina e getagitagina. pNa ewagumona ema tugu-rigokuto Palaguna genai maawaikulena, e taa na ati erenagikuna, ‘Goi ravanai oagona?’ ati notina. ro]Na au na ekila ana vara-kunemi. Pe wailai vou taunilimalima na kalara gemi ai piave kalara genai, ekila pavarami pio tugamagira. Veaga Palaguna gena inagulu Tovotovonai au gomi ria roe watataluwai gaurai ekila gemi ati akilagirato. lnQEkalara gomi gemi ai pia kalara kwalana ira na au Tamaku ati geripaato, e au maki ati geripakuto. :mmIuda talimara geria rupu na pia tao-gerevagimi. Pa, tomana ea evogomaina, talima taa na pene vagi-kwaregami genai, ia mata polu pene kila, ia Palagu vetugunagina eago-veniana. \l 3“Au na ekila avaramina, kwalana ati aririwana gemi kamonagina pio laka-gerevagi. wkgGomi na maki au roe wapio kilagi-matagaiku, kwalana gomi au ria tataluna tovotovona na vegata gaurai.”hjIVeveakava Talimana, Veaga Palaguna pene vogomai. Ia kila taunataunara kilagikilagira ulanana, Tamaku genana pene vogomai. Au na gomi gemi ai pana tugua, Tamaku laganai pana talu aonai. Ia na au pene kilagi-matagaiku. *iMNa ekalara gewalana kwalana rova aonai getaloato kilana pene taunatauna ulanana. Vokila evetaina ekilana: ‘Au tipo geaorakava-vagi-kawakuto, ati kwalanai.’ hPere au na kala irau vagira kalara, talima reketara na rogoti gere kalara gaura, ira nuganugarai ati para kalara, ira ati geria kala rakava. Na ewagumona ira na vokala irau vagira kalara pege gitara, aonai ira na au maTamaku goti taumai ruala geaorakava-vagimaina. Jg Au eao-rakavakuna talimana na au Tamaku maki eaorakava-vagiana. fPere au ati para vogomai, e ati para vaikilami, ira ati geria rakava. Na ira ewagumona geria rakava na ati geria rava rauparana. +eOIara na ekala ati namara maparara gomi gemi ai pia kalara ganina taunatauna, gomi na au araku gokwalanaana gaurai; kwalana au etugukuto Palaguna ira ati ripara. d{Avaikilamito kilana pio tugamagi-tagoa: ‘Inagulu talimana ati voina talimana etugunagiana talimana ati pene iwaa.’ Pene au gevega-vitivitikuto, gomi maki pia vega-vitivitimi. Pene au geku kila gekwalanarato, gomi gemi kila maki pia kwalanara. @cyPene gomi tanopara gena taunilimalima roe pogoro talu, tanopara talimara na pegere ulamagimi, kwalana gomi ira geria taunilimalima gaurai. Na gomi ati tanopara gena taunilimalima. Aikina. Gomi warau avirigimito, etanopara magulina aonana agapi-vagimito. Gaura pakurai tanopara talimara na geaorakava-vagimina. nbU“Pene tanopara talimara na pia aorakava-vagimi genai, pio ripa, au geaorakava-vagi-kunekuto. aAu geku rova kilana gomi avenimina ea, mataukavami ria pio veulamagi-veveni.” Tanopara talimara na Iesu gena melo geaorakava-vagirato {`oGomi na au ati govirigikuto, na au na gomi avirigimito, e avega-rugamito pio ago, vuavuami pio vega-walara, voira namamo pia mia-vanagivanagi. Vovetaina gaurai rakagau goririrwarana gaura au araku ai Tamaku pio nogia, Tamaku na pene venimi. |_qAu na gomi vetugunagi talimami ati pana kilagimi, kwalana vetugunagi talimana na gena vele na rakagau ekalaana, ia ati ripana. Na gomi gata napanatiwa, kwalana au Tamaku genana rakagau akamonagirato gaura maparara, gomi warau avega-ripamito. S^Pene au na rakagau avaikilamina kalara pio kalara genai, gomi au gataku. 5]c Gena ulamagi kamu iwavagi talimana, taukavana pakurai gena maguli kwavina ati egapiana, etao-rigoana. Gena ulamagi kamu talimana taunatauna na voa, irauna ta aikina, nea. z\m Au geku rova kilara ea, matotaumi vekarawami ai mataukavami ria pio veulamagi, au na gomi aulamagimina vetaina. [{ Au na ekila gomi pavenimi ganina, au geku verere gomi aomi ai pene mia, pe gomi maki aomi verere na pia vonuvonu-rage. 9Zk Pene au geku rova kilara pio kwalanara genai, gomi au geku ulamagi aonai pio talu, gelegele au Tamaku gena rova kilara akwalanarana, ne ia gena ulamagi aonai ataluna vetaina. Y{ Tamaku na au eulamagikuna gelegelenai, au na gomi maki aulamagimina. Vanagivanagi au geku ulamagi aonai pio talu. XPene vuavuami vogo galagala vagi genai, taunilimalima na au Tamaku gevega-rageana, e gomi maki au geku melo taunataunarai pio ago. 8WiPene gomi au geku ai pio raga-tago pa au ria pita kwapuna, au geku kila gomi gemi ai pene mia genai, rakagau goririwarana gaura pio nogira, gemi noginogi gaura pio rawalira. Au vine, na gomi raga. Au geku ai pene raga-tago, au ia genai pana raga-tago vetaina, talimana vuavuana gagala vagi. Pene au pio raokwaniku genai, gau kwauta ati pio kalaa. wTgAu geku ai pio raga-tago, pe au maki gomi gemi ai pana raga-tago. A vine ragana ta gereganamo genai ati pene vua, na vine gautupuna genai pene raga-tago vou pene vua. Gomi maki vovetaina, pene au ria ati pita kwapuna genai, ati pio vua. OSGomi warau pogo vealeva-gatu. Vokila avenimito gaurana pege alevami. R+Vine ragara au geku ai ragakau gaura, ati gevuana ragara, ia na ekoirana; e raga maparara mavuara, ia na ekoi-alevarana, pia vua vogo ularana. YQ -“Au vine gautupuna taunatauna, au Tamaku vine aragana inagulu-agina talimana. (PINa etanopara talimara pia ripa, au na Tamaku aulamagiana. E au Tamaku na ekilagiato gelegelenai akalana. Gaurai iokuliiti, ekapu na ita laka-gerevagi.”(OIAu gomi ria ati pita kila raurau, kwalana etanopara ekune-agiana velena, Satani, roli ekwarana. Ia ati tiligana, gaurai au geku ai gau kwauta ati pene kalaa. fNEEkala rogoti gere wala aonai avaramina. Pe ekala pene matagai aonai, pio vega-taunataunaku. gMGAu pakila pogo kamonagi, au pakila, ‘Au alaka-gerevagina, na mapana waikule-wai gomi gemi ai.’ Pere au pogoro ulamagiku genai, Tamaku genai aagona, pe pogoro verere, kwalana au Tamaku goloka iwavagi, au tairageku ai. qL[Maino gomi gemi ai araokwaniana. E au geku maino gomi avenimina. E emaino au na gomi avenimina, ati tanopara talimara na gomi gevenimina vetaina avenimina. Nugami ragaina pia golugolu e ragai pio tugamagitugamagi e ragai pio kali. RKA gomi veakavami talimana Veaga Palaguna. Ia au araku ai Tamaku na pene tugu-maia. Ia na gau maparara pene vega-riapami, e au na rakagau akilagirato gaura, gemi tugamagi ai mapene vega-matagai-waira. FJGomi ria roe ata taluna aonai, ekilara gomi avaramina. IAu ati eulamagikuna talimana, au geku kila ati ekwalanarana. Ekila gokamonagirana e ati au geku, na Tamaku gena; au ia na etugukuto. XH)Iesu na evaikilaato, netiwato, “Au eulamagikuna talimana na au geku vevega-ripa pene kwalanaa. Ne au Tamaku na votalima pene ulamagia. Ne taumai ruala paia ago ia genai, ne ia ria paia talu-vanagivanagi. *GMIudas, ati Iudas Isakariota, na evaikilaato, netiwato, “Velekou, rakagau gaurai goi matotaumu ai gemai pono vevega-matagai, na tanopara genai aikina?” ^F5Au geku rova kilara egapi-ragerana e ekwalanarana talimana na au eulamagikuna. E au eulamagikuna talimana au Tamaku na maki pene ulamagia. Au na maki pana ulamagia e au matotauku ia genai pana vevega-matagai.” pEYVotoma gomi pio ripa, au Tamaku aonai ataluna, e gomi au aoku ai gotaluna, e au gomi aomi ai ataluna. {DoTanopara talimara na ati pia gitaku tomana ati rau, na gomi na pio gitaku. Gomi au amagulina gaurai, pio maguli. kCOAu na gomi geregami gamaka vetaira ati pana raokwanimi. Au mapana waikule-wai gomi gemi ai. tBaVeaga Palaguna, ia kila taunatauna evega-matagaiana. Ia tanopara magulinai getaluna talimara na ati pia gapi-ragea ripa, kwalana ati gegitaana e ati geripaana. Na ia gomi ripami, kwalana ia gomi ria gotaluna e gomi aomi ai pene talu. A{Ne au Tamaku pana nogia, ia na veveakava talimana ta pene venimi. Voveveakava talimana gomi ria pio talu-vanagivanagi. W@'“Pene gomi au goulamagikuna genai, au geku rova kilara pio kwalanara. ~?uAu araku ai rakagau pio nogira gaura maparara, kalara au na pana kalara.” Iesu na Veaga Palaguna ekilagi-maavuato m>S E au araku ai rakagau pio nogira, au na pana kalara. Voanana Tamaku pia vega-ragea Natuna pakunai. i=K Taunatauna avaikilamina, au evega-taunataunakuna talimana, au na akalarana kalara, ia na maki pene kalara. E ia na kala kamu iwavagira pene kalara, au na akalarana kalara pene vanagira. Kwalana au Tamaku genai aagona. :<m Au akilana, au Tamaku aonai ataluna e Tamaku au aoku ai etaluna natina genai pio vega-taunataunaku. Pene aikina genai, e kala akalarana gogitarana genai pio vega-taunataunaku. k;O Goi na ati ovega-taunataunakuna, au Tamaku aonai, e Tamaku au aoku ai, ei? Au na gomi avaikilamina kilara ati au matotauku geku rorirori ai avaikilamina. Aikina. E Tamaku, ia au aoku ai etaluna, ia na gena inagulu ekalarana. d:A Iesu na evaikilaato, netiwato, “Filipo, au goi goti erapa tatalu-agiato, na goi na au rogoti oro ripaku? Au egitakuna talimana na Tamaku egitaana. Na goi rakagau gaurai okilana, ‘Tamara ono vega-ripamai notina?’ u9cFilipo na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, Tamara ono vega-ripamai, pe aomai pia keto-tali.” 8yPene taunatauna au gomi na goripakuto, au Tamaku maki pogoro ripaa. Na ewagumona vou goripaana e warau pogo gitaa.” .7UIesu na evaikilaato, netiwato, “Raupara au, Taunatauna au, e maguli maki au. Talima ta Tamaku genai raupara poluna na ati pene ago. Aikina kinavagi. Aumo gekuna. 6Tomas na evaikilaato, netiwato, “Velekou, ai ati ripamai goi ravanana oagona, e rauparana raka paia ripa-tiwaa?” 65gAu pana ago kapuna rauparana gomi ripami.” =4sNe aagona, gomi gemi kapu pana kala-maavua. Pana kala-maavu gatua vou, pana waikule-wai, gomi panama vaimi au ria pita talu. Pe au ariginai pana talu, gomi maki au ria pita talu. 3Au Tamaku gena numai kovoga galagala vagi; pere aikina genai, ekila gomi ati para varami: Au aagona, gomi gemi kapu ta pana kala-maavua. 2 “Nugami ragai pia golugolu, e ragai pio tugamagitugamagi. Palagu pio vega-taunataunaa, e au maki pio vega-taunataunaku. U1# &Iesu na Petero evega-geleato, netiwato, “Goi gemu maguli au pakuku ai pono tao-rigoa notina? Avaikila-taunataunamuna, kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.”80i %Petero na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, rakagau gaurai ewagumona au goi mulimu na ati pana wati ripa? Au goi pakumu ai geku maguli pana tao-rigoa, pana kwarega.” l/Q $Simona Petero na Iesu erenagiato, netiwato, “Velekou, goi ariginai, oagona?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Au ariginai aagona kapunai, ewagumona au muliku na ati pio vogomai, na kapinai vou pio vogomai mulikuna.” w.g #Pene gomi mataukavami ria pio veulamagi-veveni genai, taunilimalima maparara pia ripa, gomi au geku melo.” -# "Rova kilana valiguna avenimina. Taukavami ria pio veulamagi. Au na gomi aulamagimina gelegelenai, gomi maki mataukavami ria pio veulamagi. I,  !Natuku, au gomi ria ati pita talu-rau. Ne gomi na au pio tavuku. Au na Iuda talimara avaikilarato gelegelenai, gomi maki vokilamo kwapuna avenimina: Au aagona kapunai, gomi ati pio ago ripa. \+1 Pene Palagu na Iesu pakunai vevega-rage e maeka ralema iwavagina pene gapia genai, Palagu matotauna na maki matotauna gena maeka ralema iwavagina Taunilimalima Natuna pene venia. Palagu na veganamo pene venia. *' Iuda elaka-piatito mulinai, Iesu ekilato, “Ewagumona Taunilimalima Natuna pia vega-ragea, e Palagu maki Natuna aonana pia vega-ragea. ) Iudas na vopereti egapi-rageato mulinai, atilovana vonuma na elaka-piatito. Voo warau epogiato. Iesu Petero na pene opa-tagoa ekilagiato ](3 Voia aonai Iudas moni kouna egita-tagoawai. Vovetainai gaurai ira reketa getugamagito, Iesu na pevaikilaa, velekwai rakagau geririwarana gaura eneve voira, pa lealea talimara gau reketa eneve venira negetiwato. o'W Na geganigani-kouto talimara ta vagi maki ati eripato, rakagau gaurai Iesu na vovetaina evaikilaato. )&K Iuda na vopereti egapiato, ne ia aonai Satani elaka-togato. Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Rakagau oririwaana pono kalaa gauna ono kala velekea.” )%K Iesu evega-geleto, netiwato, “Au na pereti pana turaa, ne pana venia talimana voa.” Ne Iesu na pereti eturaato, Simona natuna, Iudas Isakariota, eveniato. ^$5 Ne Iesu genai egegepekauto talimana na, erenagiato, netiwato, “Velekou, vorai?” \#1 Simona Petero na Ioane evarulagiato, eririwato, Iesu pene renagia rai ekilagiana. M" Gena melo aorai Iesu na eulamagiawai melona ia genai egegepekauto. E! Ne gena melo gevegitavegitato, ati riparia rai ekilagiato. ) K Iesu na ekila ekilagirato mulinai, aona evekwalavi-rakavato, gaurai ekila-matagaito, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, gomi taa na au pono lewaku.” hI Taunatauna avaikilamina, au na atuguana talimana egapi-rageana talimana na au egapi-rakekuna. E au egapi-ragekuna talimana na au etugukuto talimana, Palagu, egapi-rageana.” Iesu Iudas Isakariota na pene lewaa ekilagiato  Ewagumona au na wailarai pia wala gaura avaramina, pe pia wala aonai pio ripa-rorirori, (Palagu na etugukuto) Talimana Au. F Au na gomi maparami ati akilagimina, au na avirigirato talimara au ripaku. Na e Puka Veaga aonai getalorato kilara pia taunatauna ularana: ‘Rai au goti pereti paia gani-koukoua talimana, kwarilina pene gapi-itia au geku ai’ (Voia ganina, Iesu mapene kilagi-piatoga, ne vagi-kwaregana rauparana pene kalaa). y Ewagumona egaura maparara gomi na pogo ripara, pene pio kalara genai pio verere. Iesu gena kwarega ekilagi-matagaiato +O Au na gomi taunatauna avaikilamina, inagulu talimana ati voina talimana na gena vele ati pene iwaa, e vetugunagi melona na pene tugua talimana ati pene vanagia. mS Kwalana au na pavega-gitami, pe au na rakagau gomi gemi ai pakalaa kalana, gomi na maki pio kalaa. 9 Pene au gomi gemi Velekou e Vevega-ripa talimakuna gomi gagemi paguligira genai, gomi maki matotaumi aomi aimo taukavami reketa gageria pio guligira. *M Gomi na au gokilagikuna, gokilana ‘Vevega-ripa Talimana’ e ‘Velekou’ voo taunatauna gokilagikuna, kwalana au taunatauna Vevega-ripa Talimaku e Velekou. gG Gagera eguligi-gaturato mulinai, gena rapuga kamuna maerogagiato, eagoto gena tanutanu kapunai evetanu-talito, ne evaikilarato, netiwato, “Au na gomi gemi ai rakagau pakalaa kalana ganina taunatauna pogo ripaa pa? c? Iesu ripana rai na ia pene lewaa, vovetaina gaurai netiwato, “Ati maparami vealeva.” -S Iesu na evaikilaato, netiwato, “Erikuna talimana taunipara na maparana vealeva, pe ia gagenamo pene guligia. Gomi maparami vealeva, na kwapunamo ati vealeva.” W' Simona Petero ekilato, “Velekou, ati gagekumo, na gimaku e repaku maki.” K Petero na evaikilaato, netiwato, “Aikina, au gageku goi na ativagi pono guligia,” Iesu na evega-geleato, netiwato, “Pene au na goi gagemu ati pana guligia genai, goi ati au geku melo.” { Iesu na evega-geleato, netiwato, “Ewagumona au na rakagau akalaana kalana ati oripaana, na kapinai vou pono ripa.” (I Gageramo eguligi-agorawai pene ago, Simona Petero genai evekwarato, ne Petero na evaikilaato, netiwato, “Velekou, goi au gageku ono guligia notina?” iK Ne rivu ai nanu ewagiato, gena melo gagera eguligirato, e eligoato taugelana na eiru-lakirato. \1 gaurai ganigani kapuna na ekuliitito, gena kota egaivagiato, ne taugela eligoato. 3 Iesu ripana, Tamana na gaura maparara ia gena tiavu kapulenai etaorato. E maki ripana, ia Palagu genana evogomaito, e mapene waikule Palagu genai;  5 Iesu magena melo ria lavilavi ganiganina geganiawai aonai, Tiapolo na Iudas Isakariota, Simona natuna, aona eganiato, Iesu pene lewaa ulanana. d  C Pasova velekwana roli egapiawai, Iesu eripato, etanopara pene raokwania Tamana genai peneve rage tomana warau pekwara. Etanoparai gena taunilimalima eulamagi-rakavarato, gena ulamagi geriai ati eikato, pene ago ikanai. J   2Au ripaku, Tamaku gena kila na taunilimalima maguli vanagivanagi pia vaia. Gaura pakurai au na rakagau akilagirana kilara, rakagau Tamaku na evaikilakuna pana kilagira netina kilaramo.”& E 1Kwalana au ati matotauku geku rorirori ai akilana. Na Tamaku, au etugukuto Palaguna, na au evega-nagikuto au rakagau pana kilagia e raka pana kilagi-tiwaa. ' G 0Au erugakuna e au geku kila ati egapi-ragerana talimana, agirorina talimana ta etaluna. Au na akilagirato kilara, vokilara na ia piave agiroria toma ikanai. b= /Pene talima taa na au geku kila ekamonagiana, na ati evega-taunataunaana, au na votalima ati pana agiroria. Kwalana au ati tanopara agirorina ulanana avogomaito. Aikina. Au tanopara vega-magulina ulanana avogomaito. q[ .Au maeka, etanoparai avogomaito, gaurai au pene vega-taunataunaku talimana mukuna aonai ati pene talu. E -E au egitakuna talimana na au etugukuto Palaguna egitaana. / ,Iesu eparalato, netiwato, “Au pene vega-taunataunaku talimana ati au evega-taunataunakuna, na au etugukuto Palagu na evega-taunataunaana. ;o +Kwalana Iuda velera geria ririwa kamuna, taunilimalima na pia vega-ragera, a Palagu na pene vega-ragera tugamagina ati gekalaawai. Iesu gena kilana taunilimalima pene agirorira }s *Iuda kuneagina velera vovogo na maki Iesu gevega-taunataunaato, na Parisea talimara kalira na gekaliwai, gaurai Iesu ati gekilagi-matagaiawai. Kwalana pene pia kilagi-matagaia genai, Parisea talimara na rupu na nege gaivagirana kalinana. y )Isaia vovetaina ekilato, kwalana ia na Iesu maekana ralemana e tiavuna iwavagina egita-kuneato, gaurai ia ekilagiato. b= (“Palagu na matara evega-kelerato,
e aora evega-mukunarato,
kwalana matarana ragai pia poepoe,
e aorai ragai pia tugamagi-ilu ulanana.Au geku ai ragai pia waikule,
naavega-namarana kalinana.” lQ 'Ira na Iesu ati gevega-taunataunato ganina, Isaia kapu taai gena talotalo ai maekilato, S &Voanana peroveta talimana arana Isaia gena kila etaunataunato, Isaia evetaina ekilato,“Velekou,
rai na ai gema kila pene vega-taunataunara?Rai genai Velekou gena tiavu pene matagai?” {~o %Iesu na Iuda talimara wailarai vegailia irau vagira vovogo ekalarato, na roe voa ati gevega-taunataunaawai. t}a $Maeka gomi ria roe nea aonai, maeka pio vega-taunataunaa, pe maeka natunai pio ago.” Ekila ekilagi-gaturato mulinai eraokwanirato, ne eagoto, ati pia rawalia kapunai etaluwai. Iuda talimara na Iesu roe voa ati gevega-taunataunaawai V|% #Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Maeka gomi ria ati pene mia rau. Maeka gomi ria roe nea aonai, maekai iolaka, mukuna na negapimina nea. Mukuna aonai elakana talimana ati ripana, ia ravanana eagona. T{! "Taunilimalima gevega-geleto, negetiwato, “Ai rova kilara gakamonagito, Keriso pene talu-vanagivanagi, goi rakagau gaurai okilana, Taunilimalima Natuna pia gapi-itia? Taunilimalima Natuna rai?” ]z3 !Ia evetaina ekilato, ia gena kwaregai raka pene kwarega-tiwa gauna ekilagi-atiato. lyQ Ne au tanopara na pene gapi-itiku, voanana taunilimalima maparara au geku ai pana rolo kavira.” yxk Ewagumona tanoparai Palagu na veagirori ekalaana. Ewagumona Palagu na etanopara velena, Satani, eveakalovoana. pwY Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Ne karo ne ati au ulakuna pevogomai, na gomi ulami na pevogomai. v/ Talima gutuma vonai rugakou na vokaro gekamonagiato, ne gekilato, “Kupa pekulua.” Mareketa gekilato, “Aneru taa na pevega-vegupua.” u7 Tamaku, goi aramu ono vega-ragea.” Ne karo ta kupana ema rigoto, netiwato, “Au na araku warau pavega-ragea, e eia maki mapana vega-rage-waia.” ]t3 “Ewagumona au aoku evekwalavina, e geku tugamagi pekamu. Gaurai rakagau naanatiwa? Ana kila, ‘Tama, eora ono mai-vega-namaku’ naanatiwa? Aikina, au geku vogomai ganina taunatauna aonai pama kwara ea. {so Au vetugunagiku eago-veniana talimana muliku ai pene laka; pe au ariginai, au vetugunagiku eago-veniana talimana maki vonai au goti. Au vetugunagiku eago-venina talimana, au Tamaku na ia maki pene vega-namaa.” Iesu gena kwarega ekilagiato 7rg Gena maguli eulamagiana talimana na gena maguli pene piatogaa. A e tanoparai gena maguli etugamagi-piatogaana talimana na, gena maguli e etao-togaana maguli vanagi ulanana. Uq# Taunatauna vagi avaikilamina, vuiti uvena kwano aonai pene rigo e pene kwarega vou, ganira vogo ia genana pia wala. A vuiti uvena kwano aonai ati pene rigo e ati pene kwarega genai, gereganamo pene mia. {po Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Orana warau pekwara, Taunilimalima Natuna maeka ralema iwavagina pene vaia. [o/ Filipo eagoto Anduru eve vaikilaato, ne tauria ruala geagoto, Iesu gevaikilaato. 4na Ira geagoto Filipo genai, ne gevaikilaato, negetiwato, “Velepara, ai gaririwana Iesu aia gitaa nagatina.” Filipo Galileia tanonai vanuga ta arana Betesaida talimana. m Velekwa tomanai aliruputali ulanana Ierusalemai geverageto talimara aorai, Grik pa Helene talimara reketa maki gelakakauto. Wl' Vovetainai Parisea talimara matotaura aorai geveineveineto, gekilato, “Gogitaana, gomi ati gotiligana. Iogitaa, etanopara talimana maparana ia mulinai gelakana.” Grik talimara reketa na Iesu getavuato wkg Talima gutuma geagoto Iesu ria pia verawali, kwalana gekamonagito, Iesu na vegailia irauna ekalaato pakunai. Kj Iesu na Laasaro kala vatuna kovogana na ekea-piatiato, e kwarega na evega-kuliiti-waiato tomanai, taunilimalima gutuma para ia ria. Na votalima na vokala gegitaato valina roe wagepiaawai. iy Votoma gena melo na egaura ati getugamagi-ilurato. Na Palagu na Iesu evega-rageato e maeka ralema iwavagina eveniato mulinai vou, ira geripa-rorirorito, egaura maparara getalorato, ia gekilagiato. E geripato, vokala maparara ia genai gekalarato. h “Siona natuna, (Ierusalema talimami), ragai iokali,
iopoe-ago, gemi Vele evogomaina,
ia doniki natuna atanai petanukau.” pgY Iesu na doniki natuna ta erawaliato, ne atanai etanukauto, Puka Veaga aonai ekilana gelegelenai, Wf' Lauta e kalamo laura vetaira gaura gegapito, ne Iesu genai geagoto, gelailaito, negetiwato,“Hosana,Velekou aranai evogomaina talimana ita vega-namaa!Isaraela geria King ita vega-namaa!” {eo Elaganiato aonai, velekwa ulanana gevogomaito talimara vovogo gekamonagito, Iesu Ierusalemai warau eagowai. d5 Kwalana ia pakunai Iuda talimara vogo ira geriana gelaka-gerevagito, ne Iesu gevega-taunataunaato. Iesu gena lakatoga Ierusalemai gevonevone-agiato qc[ Vovetainai gaurai Rupu Veaga velera kamura navuga getovoato Laasaro maki pia vagi-kwaregaa negetiwato. Iuda talimara vogovagi gekamonagito Iesu Betaniai. Ne vonai geagoto, ati Iesumo ulanana, na Laasaro maki pia gitaa ulanana. Laasaro kwarega na Iesu na evega-kuliiti-waiato. a- Lealea talimara vanagivanagi gomi ria pio talu, na au gomi ria ati pita talu-vagi.” Rupu Veaga velera kamura na Laasaro pia vagia negetiwato. 0`Y Ne Iesu na evaikilarato, netiwtao, “Ioraokwania, e vavinena rakagau pere kalaa gauna pekalaa, ia na au tauniparaku mulamulana peiru-kunea, toletoleku ulanana. S_ Ia vovetaina ekilato, ati lealea talimara evetugarawai gaurana, na kwalana ia lema talimana gaurana. Ia moni putena evua-loulouawai, e vopute aonai moni elemarawai, ne gena ririwa gaura evoi-agirawai. g^G “Rakagau gaurai emulamula maparana siliva monira tinavu toitoi (300) ai ati pevoi-agaia? (E talima kwapuna voina rigolo kwapuna aonai vetaina). Pere voi-agia, pe voina monina pere gapia, lealea talimara pere venira.” h]I Na Iesu gena melo ta arana Iudas Isakariota, e Iesu roe nea vou pene lewaa talimana, ekilato, \} Ne Maria na mulamula ponana nama iwavagina lita kapana vetaina egapiato, ne Iesu gagena ganapana eriga-agiato, e guina na eiru-lakiato. Numa maparana vomulamula ponana na evaiato. Vomulamula gautupu arana nad lamuna na gekalaawai, voina kamu vagi. 8[i Vonai Iesu ralialona ganiganina gekalaato. Mareta na garia ganigani erapalaato, Laasaro maki vonai ganigani kapunai getanu-koukouto talimara ria getanu-kouto, geganiganiwai. 0Z [ Pasova velekwana toma taula toitoi wailai roe voa aonai, Iesu Betaniai eagoto. Laasaro Betaniai etaluwai, e vonai ekwaregato, Iesu na kwarega na evega-kuliiti-waiato. cY? 9Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na vevega-nagi kilana warau Iuda talimara gevenirato, gevaikilarato, pene ta pene kamonagi Iesu ariginai, ia rorirori pene ago, Iuda velera pene vevarara, pe pia gapia.IX  8Ira na Iesu getavuawai, Rupu Veaga aonai geruga-koukouto genai, matotaura nuganugaraimo geverenagi-verenagito, negetiwato, “Gomi raka gotugamagi-tiwana? Evelekwai toma ema matagaina pa?” ~Wu 7Iuda talimara geria Pasova velekwana ekavinagito. E Iuda talimara vogo votanoparai getaluwai Ierusalemai gema laka-koukouto. Ira gema laka-koukouto ganina taunatauna, Palagu wailanai pia vekala-vealeva voupe, Pasova velekwana pene vetina. SV 6Vovetaina gaurai Iuda talimara wailarai Iesu ati elaka-matagaiwai. Vokapu eraokwaniato, eagoto tanoleanai taunilimalima aikina kapuna laganai, vanuga ta arana Efraim ai. Gena melo ria vonai getaluwai. U 5Gaura pakurai votoma na evetinato eagoto, Iuda talimara kamura na Iesu raka pia vagi-kwarega-tiwaa raupana getavuato. =Ts 4E Iesu ati Iuda talimaramo pakurai pene kwarega. Na Palagu natuna kapu irauirau ai getalu-lovolovona talimara maparara pene gapi-koukoura, golea kwapunai pene vega-agora ulanana. FS 3Ia vovetaina ekilato, ati ia matotauna maaona maparana ekilato; na ia volaganinai Rupu Veaga velena kamuna, gaura pakurai ia eperovetato, Iesu pene kwarega Iuda talimara maparara pakurai. &RE 2Gomi ati gotugamagi-iluna, namana talima kwapunamo taunilimalima maparara pakurai pene kwarega, a etanopara maparana pia vega-rakava-gatuvagia ati nama.” Q' 1Nea ira aorai talima ta arana Kaiapa, ia volaganinai Rupu Veaga velena kamuna, ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi gau ta ati ripami! ^P5 0Pene ia evetaina ita na tipo pita gitaguilagia genai, taunilimalima maparara na ia pia vega-taunataunaa. Ne Roma talimara pia vogomai, ita gera kapu (pa Rupu Veaga) e gera tanopara ita gerana pia gapi-vagira.” FO /Ne Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na kaonsela talimara gekea-koukouratao, ne gevaikilarato, “Ita ewagumona rakagau ita kala? Etalima na vegailia irau vagira vogo ekalarana. oNW .Na reketa gewaikule-waito Parisea talimara geriai, ne Iesu na rakagau ekalarato gaura geve vararato. M -Ne Iuda talimara vogo, Maria genai geagoto talimara, Iesu na vokala ekalarato gegitarato aonai, vogo Iesu gevega-taunataunaato. dLA ,Ne ekwaregato talimana kwarega rapugara na gimana e gagena gerekorato e wailana gekumu-agiato rapugana ria elaka-piatito. Iesu na evaikilarato, netiwato, “Iolugaa, pe ene laka.” Iesu vagivagina rauparana getavuato _K7 +Vovetaina ekilato mulinai ekea-paralato, netiwato, “Laasaro, onoma lakati!” Voana Iesu aona evega-vekwalavi-rakavaato, ne kala kapunai eagoto. Vokala vatu kovogana vatu taa na getape-gavuato. @Ey %Na Iuda talimara reketa gekilato, “Etalima na mata-kele talimana matana evega-aliaato, pe Laasaro maki ati vagi pere kwarega, ei?” Iesu na Laasaro kwaregana evega-kuliiti-waiato PD $Ne Iuda talimara gekilato, “Iogitaa, Laasaro eulamagi-rakavaana.” C) #Iesu etagito. B! "Ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Ariginai gotaoato?” Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Velekou, ono vogomai, pe onoma gitaa.” #A? !Iesu na Maria egitaato etagiwai, e Iuda talimara, ia ria gevogogmaito talimara, maki getagiwai gaurai, ia aona maki evetuga-rakavato, roli etagito. B@} Maria eagoto, Iesu laganai eruga-talito, Iesu egitaato aonai, gagena kwalanai etiu-talito, ne evaikilaato, netiwato, “Velekou, goi pere enai, au walawalaku ati pere kwarega.” a?; Iuda talimara, Maria getanu-rukurukuawai talimara, na Maria gegitaato, eraka-kuliitito elaka-piatito aonai, mulina na geagoto. Ira matapolu gekilato, Maria kalai eagona, kwarega talimana eneve tagi-agia negetiwato. ]>3 Voorai Iesu vanugai rogoti ere laka-toga, ia Mareta na erawaliato kapunai roe voa. S= Maria vokila ekamonagiato aonai, veganamo ekuliitito, Iesu genai eagoto. 1<[ Mareta vovetaina ekilato mulinai ewaikule-waito, ne vavine kavana Maria veavugai eve kea gariato, netiwato, “Vevega-ripa talimana pevogomai e goi etavumuna.” f~h}.|{zzXyxxVww3vuustsrrqLpoo nmm)lJkYj4ihh*ggff_>=<;:9987765584k4200R//.c-m,+2*~* )(()'&d%$$M#"!!!@ &  $q* i/64 F ` M /UJgT_fu'cIesu na maerenagi-waiato, netiwato, “Simona, Ioane natuna, au oulamagikuna, pa?” Petero evega-geleto, netiwato, “Pa Velekou, goi ripamu, au na goi aulamagimuna.” Iesu ekilato, “Au geku mamoe pono gitatago-namanamara.” W&'Geganigani-gatuto mulinai, Iesu na Petero evaikilaato, netiwato, “Simona, Ioane natuna, goi na au oulamagikuna ulamagina na eira geria ulamagi au geku ai getaoana gauna eiwaana, pa?” Petero ekilato, “Pa Velekou, goi ripamu, au na goi aulamagimuna.” Iesu na evaikilaato, netiwato, “Au geku mamoe natura pono gupura.” %%E vevega-matagai vega-toitoina gena melo geriai, Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato mulinai. Iesu na Petero maevega-ruga-waiato ]$3 Iesu evogomaito, pereti egapiato, ne evenirato, e magani maki vovetaina ekalarato. /#W Iesu na evaikilarato, netiwato, “Iovogomai, iomai-ganigani.” Iesu gena melo taa na evetaina ati erenagiato, “Goi rai?” Kwalana ira ripara, voo Velekou. _"7 Simona Petero gati ai eragekauto, ne leke kone ai erolo-rageato. Voleke magani kamura na evonuto, vomagani kamura maparara tinavu kwapuna gagala imaima e toitoi (153), vogo galagala vavagi, na leke ati everaleto. h!I Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi na leke ai pogo gapira maganira reketa iovuamaira.”  1 Kone ai gevetoga-rigoto aonai, gepoe-agoto kalova veagala gegitaato, e magani kalovai taokau gegitarato, e pereti reketa maki vonai miatago. ENa Iesu gena melo reketa gati na vou geleva-agoto. Voleke mamaganina maki gerolo-kauato. Kwalana ira na leke gepia-rigoato kapuna e taitari vepakara ati rau, mita tinavuna (100) vetaina. Iesu na eulamagiawai melona. E melo na Petero evaikilaato, netiwato, “Goi voma Velekou.” Simona Petero na vokila ekamonagiato, “Voma Velekou.” Veganamo gena rapuga eraka-rogagiato, ne kovu ai epavuraito. Vorapuga, einaguluwai gaurai egaivagiato. -Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Leke gati ripana kavana na iopia-rigoa, nenai magani taarana pio rawalira.” Leke gepia-rigoato, ne maia goli-rage-waia negetiwato aonai gerolo-rage-kavaato metau panipani, kwalana magani vogo galagala vavagi geleke-gavurato gaurai. Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Natuku, gomi gemi ai magani keita nea pa?” Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Aikina.” ~uAmoamo valiguna Iesu kovu taitarinai eruga-tagowai; na gena melo ati geripa-rorirorito voo Iesu eruga-tagowai. 3Ne Simona Petero na evaikilarato, netiwato, “Au kovu ai vetavu aagona.” Reketa, gekilato, “Ai maki goi ria tawatina.” Ne taura taulatoi kwapuna gelaka-piatito, geagoto, gati ai geveragekauto, ne geve vetavuto. Na vopogi maparana aonai magani ta vagi ati gerawaliato. A{Simona Petero; Tomas, arana ta Didimas pa Kapa; Natanaela, Kana vanugana talimana, Kana Galileia tanonai; Tepetaio natuna ruala; e Iesu gena melo ruala; maparara vonai getanu-kouwai. x kVoia mulinai Tiberia kovuna pipinai Iesu gena melo geriai evevega-matagaito. Vonai evetaina evevega-matagaito: DA eira atalorato kwalana, gomi na Iesu pio vega-taunataunaa, ia taunatauna Keriso, Palagu Natuna. Pene gomi na ia pio vega-taunataunaa genai, ia aranai maguli vanagivanagi pio vaia.oWIesu na vegailia irau vagira vogo gena melo wailarai ekalarato. Na voira e pukai ati atalorato. SIesu na evaikilaato, netiwato, “Tomas, goi na ovega-taunataunakuna, kwalana pogitaku gaurai. A ati gegitakuna, na gevega-taunataunakuna talimara pia verere.” Epuka Ioane na etaloato ganina rakagau _7Ne Tomas na Iesu evega-gegelekato, netiwato, “Au geku Velekou e au geku Palagu.” ~uNe Tomas evaikilaato, netiwato, “Tomas, gimaku ono gitara, ririmu enaero kapurai onoma goto-togaa. E gimamu ono tugu-maia, pe ririmu au penipeniku gekwanuato kapunai onoma goto-togaa. Gemu aovoaovo ono vega-aikia, e ono vega-taunataunaku.” ucToma taula vativati (8) geaikito mulirai, Iesu gena melo numa aonai, e votoma Tomas maki ira ria. Vonuma vanagina kanagavu, na Iesu evogomaito, ira nuganugarai eruga-talito, ne ekilato. “Ragai iokali, aomi ai maino pene mia.” 6eVovetaina gaurai Iesu gena melo na gevaraato, negetiwato, “Velekou ai na paga gitaa.” Na Tomas ekilato, “Au ia gimana genaerorato kapura pana gitara, e ririka naero gelaka-togato kapura na pana tugu-togaa, e penipenina gekwanuato, kapunana ririku pana tugu-togaa vou, pana vega-taunataunaa.” 9Na Tomas, Iesu gena melo geriai eagoto tomanai ia aikina. Tomas arana ta Didimas pa Kapa, ia maki Iesu gena melo ta vomelo gagalana ruala aonai. yGomi na gena rakava pio tugamagi-piatogaa talimana, gena rakava Palagu na maki pene tugamagi-piatogaa. A gena rakava ati pio tugamagi-piatogaa talimana, gena rakava Palagu na maki ati pene tugamagi-piatogaa.” Iesu Tomas genai evevega-matagaito }Vovetaina evaikila-gaturato mulinai, agilana evili-kauato geriai, ne evaikilarato, netiwato, “Veaga Palaguna iogapia.  Ne Iesu na ira maevaikilarato, “Ragai iokali, aomi ai maino ene mia! Tamaku na au etugukuto vetaina, au na maki gomi atugumina.”  )Vovetaina ekila-gatuto mulinai, gimana genaerorato e penipenina gekwanuato kapura evega-gitarato. Velekou gegitaato aonai, geverere-rakavato. ( IVoSandei poginai, voo toma tovotovona epetoma kwapuna aonai, Iesu gena melo numa gautai getanu-kouto. Ira Iuda talimara kalira na, gaurai geria numa vanagina gekana-gavuato. Iesu evogomaito, ira nuganugarai eruga-talito, ne evaikilarato, “Ragai iokali, aomi ai maino ene mia.” T !Maria, Magadala garena, Iesu gena melo geriai eagoto, ne evaikilarato, netiwato, “Au na Velekou pagitaa.” Ne Velekou na evaikilaato kilara maparara ira evararato. Gena melo geriai evevega-matagaito u cIesu na evaikilaato, netiwato, “Au ragai ono gapiku, kwalana au Tamaku genai rogoti araverage. Na ono ago au walakavaku geriai, pono vaikilara, ‘Au Tamaku e gomi Tamami, e au geku Palagu e gomi gemi Palagu genai averagena.’ ” *MIesu na evaikilaato, netiwato, “Maria!” Maria eruga-kuleto, ne evaikilaato, Heberu karonai, netiwato, “Rabboni!” Ekila ganina, “Vevega-ripa Tauna.” 'Iesu na evaikilaato, netiwato, “Gare, goi rakagau gaurai otagina? Goi rai otavuana?” Maria etugamagito, Iesu voaragai einaguluna talimana, gaurai evaikilaato, netiwato, “Velekou, pene goi na pogapi-pakaa genai, ariginai potaoa kapuna ono varaku, pe ana gapia.” !Evetaina ekila-gatuto mulinai, epoe-gegelagito, Iesu vonai rugatago egitaato. Na Maria ati eripa-rorirorito, voo Iesu eruga-tagowai. V% Ne voaneru ruala na gevaikilaato, negetiwato, “Gare, goi rakagau gaurai otagina?” Maria na evega-gelerato, netiwato, “Kwalana au geku Velekou pege gapi-pakaa, au ati ripaku ariginai pegeve taoa.”  Aonai aneru ruala egitarato, rapuga kulokulo gerogagito, Iesu gevega-maokoato kapunai tanutago. Ta repana kavanai, ta gagena kavanai. uc Na Maria kala kovogana mulinai etagiwai. Etagiwai aonai erupu-talito, ne erune-togato kala kovoganai. uc Na Iesu gena melo ruala magewaikule-waito geria numai. Iesu Maria, Magdala garena, genai evevega-matagaito  Kwalana ira na Puka Veaga aonai evetaloto kilana rogoti gere ripa-taunataunaa, kilana ea: Iesu kwaregana mapene kuliiti-wai. taNe Iesu na vomelo evekwara-kuneto talimana, maki elaka-togato. Vogaura egitarato, ne evega-taunataunaato. 5e Iesu repana maparana gekumuato mukona egitaato, Iesu tauniparana gekumuato rapugana kulokulona goti ati miakou. Na vomuko ikuiku, pe gerevagi ai. ~Aonai Simona Petero eraka-kwarato, ne elaka-togato kala kovogana aonai, Iesu gekumuato rapugana kulokulona miatago egitaato, }Erupu-talito, ne erune-togato, Iesu gekumuato rapugana kulokulonamo miatago egitaato. Ia tipo erune-togato, na ati elaka-togato. o|WTaura ruala geraka-kouto, na Iesu na vomelo na Petero eraka-kwaniato, kala vatunai eve kwara-kuneto. E{Ne Petero e Iesu na vomelo gerakatito, kalai geagoto. KzNe eraka-waikuleto, Simona Petero e Iesu gena melo ta, Iesu na eulamagiawai melona, geriai, ne evaikilarato, netiwato, “Velekou kala na pege gapi-pakaa, ita ati ripara ariginai pege taoa.” `y ;Tapati eaikito mulinai, epetoma toma tovotovonai, amoamo elagani maamamaawai aonai, Maria, Magadala garena, kalai eagoto. Ne epoe-agoto, kala vanagina getao-gavuato vatuna gegapi-gerevagiato pakai miatago egitaato. x1*Votoma voo Iuda talimara geria kala maavu tomana, e vokala kovogana maki kavinagi, gaurai Iesu tauniparana gegapiato, vonai geve tao-togaato. w)Iesu gesatauroato kapuna maaragana. Voaraga aonai kala kovogana ta vatu na gekoloato, vokala kovogana rogoti gere vetao-agia. #v?(Ne Iesu tauniparana gegapiato, tauria ruala na rapuga kulokulo namana mamulamulana na gekumuato, Iuda tenera na kwarega talimara gekalarawai gelegelena. [u/'Nikodemo, tovotovonai Iesu genai pogi aonai eagoto talimana, maki eagoto. Ia na muro e aloe gekao-vevilirato mulamulana kilogram gagala toitoi (30) maki egapi-kauato. (Voveiru mulamulana ponana nama iwavagi). 3t_&Eia mulinai Iosepa, Arimatea talimana, na Pilato enogiato, Iesu tauniparana pene gapia ulanana. Pilato na rorirori eveniato, ne eagoto, Iesu tauniparana eve gapiato. Iosepa Iesu gena melo taa, na Iuda talimara kalira na ekaliwai, gaurai elaka-veavugawai, gena kamonagi ati evega-matagaiawai. s %Puka Veaga aonai etaloato kilana ta evetaina ekilana, “Penipenina gekwanuato talimana genai mapia poe-rage.” Iesu getoleato r$Ekala gekalarato kwalana, Puka Veaga aonai getalorato kilara pia taunatauna, netina, “Ia tiligana ta vagi ati pia gaukorua.” Gq#Eia egitaato talimana na evaravaragiato, e ia gena varavara taunatauna. Ia ripana, ia ekila-taunataunana, e ia na ekilagi-matagaiana ganina, gomi na maki pio vega-taunataunaa ulanana. p"A vetali talimana taa namo Iesu penipenina kolovana ekwanuato. Ne veganamo ekwanuato kapuna na rala e nanu gevepopo-atito. ooW!Na Iesu genai gevogomaito aonai, Iesu gegitaato warau ekwaregato, gaurai gagena ati gekwari-koruato. 0nY Gaura pakurai vetali talimara gevogomaito, ne gesatauro-kuneato talimana gagena gekwari-koruato, talima vega-rualana Iesu goti gesatauroato maki vovetaina gekalaato. rm]Votoma kala-maavu tomana, kwalana pene lagania voo Tapati veagana kamuna ta Pasova velekwana tomara aorai. Gaura pakurai Iuda talimara ati geririwato, voTapati veagana kamunai kwarega talimara tauniparara satauro kukunai pia mia-tago. Vovetaina gaurai Pilato genogiato, Iesu e votalima ruala gagera pia kwari korura, ne satauro kukura na pia gapi-rigora. Al{Iesu na vovine nanuna mamakina eniuato, ne ekilato, “Peaiki.” Repana egelo-rigoto, ne tauniparana na ia palaguna elaka-vagito, ekwaregato. Soldia taa na Iesu penipenina ekwanuato rk]Vine nanuna mamakina makwagutu na vonai miatago. Nanu romagina gauna vine nanuna mamakina aonai getuguraiato. Vine nanuna mamakina na evonuto, ne isopo ragana kwalunai gekwanu-kauato, ne getugu-rageato, Iesu pipiganai getao-kauato. 5jcVoia mulinai Iesu eripato, gena inagulu maparara warau pevega-aikira. E Puka Veaga aonai getaloato kilana pene taunatauna pakurai netiwato, “Au nanuna pekalaku.” +iOE gena melo evaikilaato, netiwato, “Tinamu nea.” Votoma na vegata, Iesu gena melo na Iesu tinana gena numai evaiagoato, ne egita-tagoawai. Iesu gena kwarega hIesu na tinana e eulamagiawai melona vonai rugatago egitarato, ne tinana evaikilaato, netiwato, “Natumu melona nea.” %gCIesu gena satauro kwalanai gare vativati geruga-tagowai: Iesu tinana, e Iesu tinana vavine kavana, e Maria, Klopa garawana, e Maria, Magadala garena. 3f_Vovetaina gaurai matotauria nuganugarai gekila-koukouto, negetiwato, “Ragai ita ralea, na iru ulana ta ita kalaa, pene iru talimana na vorapuga pene gapia.” Ekala gekalaato ganina taunatauna, Puka Veaga aonai getaloato kilara pia taunatauna ularana, evetaina ekilana, “Au geku rapuga ira vekarawarai gewarerato, e au geku rapuga ularana iru ulana ta gekalaato.” Vovetaina gaurai vetali talimara na vokala gekalarato. LeVetali talimara na Iesu gesatauroato mulinai, gena rapuga gegapirato, kava vativati gekalarato, ne vetali talimara na geria kwapurakwapura gegapito, vega-kapule rapugana geraokwaniato. Kwalana vega-kapule rapugana ia rapuga kwapuna namo getuliato. A ia ati rapuga kinikinira getuli-koukourato vou gekalaato rapugana. fdEPilato na evega-gelerato, netiwato, “Rakagau au na pataloa kilana pataloa vegata.” Ic Ne Rupu Veaga velera kamura na Pilato gevaikiaato, negetiwato, “ ‘Iuda talimara geria vele’ ragai ono taloa, na evetaina ono taloa, ‘Ia ekilato, au Iuda talimara geria Vele.’ ” +bOVokila Heberu karonai, e Roma karonai, e Grik karonai etalorato. Iesu gesatauroato kapuna vanuga kamuna laganai, gaurai Iuda talimara gutuma na vokila geagiato. 3a_Pilato na kila reketa mara revareva kwatunai etalorato, ne satauro kukunai genaero-kauato. Etalorato kilara ea, “IESU, NASARETA TALIMANA, IUDA TALIMARA GERIA VELE.” g`GVokapu ai ira na Iesu gesatauroato talima ruala ria; ta kavatai, ta kavatai, Iesu nuganugai. _Iesu gena satauro evua-itiato, elaka-piatito, eagoto kapu arana “Repa Gavana Kapunai” Heberu karonai vokapu arana “Gologota” g^GGaura pakurai Pilato na Iesu ira gimarai etao-kauato pia satauroa ulanana. Iesu gesatauroato ]Na ira geinalato, negetiwato, “Iokaliagia! Iogapi-pakaa! Iove satauroa!” Pilato na maerenagirato, netiwato, “Gemi vele ana satauroa, ei?” Rupu Veaga velera kamura gevega-geleto, negetiwato, “Kaisara gereganamo ai gema vele, mavele poluna ta aikina.” 0\YVotoma Pasova velekwana ulanana kalamaavu tomana, ora gauna 12 koloko warau egapiato. Ne Pilato na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, gemi vele ea!” P[ Pilato na vokila ekamonagiato, ne Iesu ema vaiatiato, ne eagoto, Kota ekamonagiana talimana gena tanukau ai evetanukauto. Vokapu “Vatu Kalakauna” negetiiwai. E Heberu karonai “Gabata.” ;Zo Pilato na vokila ekamonagiato, ne raupara etavuwai, gena ririwa Iesu pene luga-vagia. Na Iuda talimara roe wagelailaiwai, negetiiwai, “Pene goi na etalima pono luga-vagia genai, goi ati Kaisara gatana. Rai talima matotauna evekilagina vele netina, ia na Kaisara, Roma geria vele, ekilagi-piatogaana.” qY[ Iesu evega-geleto, netiwato, “Pere Palagu na kupa na goi tiavu ati pere venimu genai, ewagumona au goi gemu tiavu kapulenai ati para ruga. Gaura pakurai, au egapikuto goi gimamu ai etaokuto talimana, gena rakava kamu iwavagi.” 5Xc Ne Pilato na evaikilaato, netiwato, “Goi ati oririwana au pono vega-geleku ei? Goi ati ripamu au mageku tiavu goi pana satauromu e mageku tiavu goi pana luga-vagimu?” W Ne numa kamunai maelaka-togato, ne Iesu evaikilaato, netiwato, “Goi ravanana ovogomaito?” Na Iesu na ati evega-geleato. DVPilato na vokila ekamonagiato aonai, ekali-rakavato. +UOIuda talimara na gevega-geleato, negetiwato, “Ai magema rova, ai gema rova ekilana, ia pene kwarega vegata, kwalana ia matotauna Palagu Natunai pevekilagi.” T#VoRupu Veaga velera kamura mageria vetugunagi taura na gegitaato aonai, geparalato, negetiwato, “Iosatauroa! Iosatauroa!” Ne Pilato na evaikilarato, netiwato, “Gomi matotaumi na ioago-agia, e iove satauroa, kwalana au na ia genai kepi ta ati parawalia.” aS;Ne Iesu ema laka-piatito, repanai kraon koukau, walokoko makalana gevatuato gauna, e rapuga kalovakalovana maki roe waerogagi-tagoawai. Ne Pilato na Iuda talimara evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, talimana ea.” KRPilato maelaka-piatito Iuda talimara geriai, ne evaikilarato, netiwato, “Iogitaa, au na ia gomi wailami ai ama vaiatiana ganina ana vega-ripami, au na ia genai kepi ta ati parawalia.” QNe wailanai gelaka-kavito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Iuda talimara geria King, toma namana!” Ne wailana gevaleato. #P?E soldia na walokoko makalana gauna gevatu-rokurokuato, kraon vetaina, ne Iesu repanai gekou-kauato. E rapuga mogana kalovakalovana na gevega-rapugaato. gO IVovetaina gaurai Pilato na Iesu egapiato, vetali talimara pa soldia evenirato, ne gekwariato. N'(Na ira maparara gelailaito, negetiwato, “Aikina! Ia ragaina! Na Barabas.” A Barabas elemawai e evagivagiwai gaurai gevega-tipuraato.2M]'Na gomi gemi kala ta evetaina, Pasova velekwana tomanai, tipura talimana ta pana luga-vagia. Gaurana gomi goririwana au na Iuda talimami gemi vele ana tugu-atia pa?” ML&Pilato ekilato, “Taunatauna rakagau?” Iesu pene kwarega kilana ?Kw%Pilato na vovetaina gaurai Iesu erenagiato, netiwato, “Goi vele pa?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Goi okilana au vele notina ne taunatauna okilana. Au tanoparai ama walato ganina taunatauna, taunatauna pana vega-matagaia ulanana. Taunataunai gemagulina talimara maparara na au karoku gekamonagiana.” WJ'$Iesu na evega-geleato, netiwato, “Au geku Basileia ati etanopara gena. Pere au geku Basileia e tanopara aonai pere mia e pere ruga genai, au geku vetugunagi talimara pegere kuliiti, Iuda talimara ria pegere galama, e talima ta maki ati gelegele, Iuda talimara gimarai pere taoku. Na au geku Basileia ati etanopara aonai emiana.” 6Ie#Pilato evega-geleto, netiwato, “Pe, au Iuda talimaku ei? Goi gemu tanopara talimara na e Rupu Veaga velera na pege vaimaimu, au pegema veniku. Goi raka kepi okalaato?” H%"Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi nevetaina au ovaikilakuna matotaumu aomu tuga okilana pa talima reketa na pege vaikilamu kilana?” G!Gaurana Pilato numa kamuna aonai maelakatoga-waito, ne Iesu ekeaato, erenagiato, “Goi Iuda talimara geria king pa?” gFG Eia ewalato ganina, Iesu rakavetaina pene kwarega ekilagiato kilana pene taunatauna ulanana. E Ne Pilato na evaikilarato, netiwato, “Iogapia, ioago-agia, ne gemi rova ekilana gelegelenai iove agiroria.” Vovetaina gaurai Iuda talimara na Pilato gevaikilaato, negetiwato, “Ai gema rovana rorirori ati evenimaina, talima ta paia vagi-kwaregaa.” DIra na gevega-geleato, negetiwato, “Pere ia kala rakavara ati pere kala genai, goi gemu ai ia ati pagara vogomai-agia.” yCkGaurai Pilato elaka-piatito ira geriai, ne evaikilarato, “Etalima pogo vaimaia gena kepi kwalana rakagau?” /BWNe Iuda talimara na Iesu Kaiapa lagana na gevaiagoato Roma geria kavana gena numa kamunai. Voo warau elagani-maamamaawai. Iuda talimara ati geririwato, Roma geria kavana gena numai pia laka-toga, kwalana gekilato, ira pia vealeva-tago. Ira geria ririwa Pasova velekwana pia gania vegata. WA'Petero maeveopatago-waiato, atilovana kokoloku ekogoto. Iesu Pilato wailanai R@Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana ta Petero na tegana epati-vagiato talimana gena talima ta, ia evaikilaato, “Au atugamagina, goi maki ia goti voaraga aonai noopagitamu, pa?” W?'Simona Petero kalovai roe waetunuawai. Ne kalova laganai geruga-kouto talimara na gerenagiato, negetiwato, “Goi maki ia gena melo ta, ei?” Petero eveopa-tagoto, netiwato, “Aikina, au aikina.” > Ne Anas na Iesu maligoligona roe voa Rupu Veaga velena kamuna Kaiapa genai etugu-agoato. Petero na Iesu maeopatago-waiato 7=gIesu na evaga-geleato, netiwato, “Pene au na kila rakavana ta pakilagia genai, ono kilagia, arigi kila rakavana! Na pene au pakila-taunatauna, rakagau gaurai povaleku?” b<=Iesu vovetaina ekilato gaurai, Rupu Veaga gitatagona talimana ta ia laganai eruga-tagowai, ia na Iesu wailana evaleato. Ne Iesu evaikilaato, netiwato, “Goi e Rupu Veaga velena kamuna nevetaina ovaikilaana?” };sRakagau gaurai au orenagikuna? Au gekamonagikuto talimara ono verenagira, ira ripara au na rakagau akilagirato.” q:[Iesu na evega-geleato, netiwato, “Au taunilimalima gutuma wailarai akila-matagaito. Au vanagivanagi Iuda talimara geria rupu ai e Rupu Veaga aorai avevega-ripawai, e Iuda talimara gelaka-koukouna kapurai, au ati akila-veavugato. x9iVoorai Rupu Veaga velena kamuna na Iesu erenagiato, Iesu gena melo e gena vevega-ripa everenagi-agirato. |8qVokapu nakula na egapiato, gaurai vetugunagi talimara e Rupu Veaga gitatagona talimara na kalova ta gekalaato. Ne vokalova geruga-gegelagiato, etunurawai. Petero maki ira lagarai erugato etunuawai. Rupu Veaga velena kamuna na Iesu erenagiato *7MNe kana vanagina egita-tagoato vavinena na Petero evaikilaato, netiwato, “Goi maki etalima gena melo ta, ei?” Petero evega-geleto, “Aikina, au aikina.” L6Na Petero kana vanagina mulinaimo erugato. Iesu gena melo, Rupu Veaga velena kamuna na eripaato melona, maewaikuleto, ne kana vanagina egita-tagoawai vavinena evevaikilaato, Petero evaitogaato. w5gSimona Petero e Iesu gena melo taa na Iesu gelaka-guiato. Rupu Veaga velena kamuna ripana ira, Iesu gena melo. Vovetaina gaurai ia maki Iesu ria gevega-lakatoga-kourato, Rupu Veaga velena kamuna gena numa kanana aonai Kota kapunai. #4?Kaiapa na Iuda talimara egavu-tinarato, netiwato, “Namana talima kwapunamo taunilimalima maparara pakurai pene kwarega.” Petero na Iesu eopa-tagoato )3K ne Anas genai gevaiago-kuneato, kwalana Anas ia Kaiapa gena tegama. Kaiapa na Anas natuna vavinena egarawaato. Kaiapa ia Rupu Veaga velena kamuna volaganinai. 2 Ne vetali talimara kuneagira talimana e Iuda talimara geria Rupu Veaga gitatagona talimara na Iesu gegapiato, ne geligoligoato, D1 Ne Iesu na Petero evaikilaato, netiwato, “Goi na nevetali kativana ponao aonai ono ura togaa! Au Tamaku na peveniku vitiviti kaperina ati pana niua, ei?” Iesu Anas genai gevaiagoato h0I Aonai Simona Petero gimanai vetali kativana ta. Vovetali kativana einu-vagiato, eavuato, ne Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana tegana aloripana kavana epati-vagiato. Vovetugunagi talimana arana Malkas. 1/[ Vovetaina ekilato, kwalana ia gena kila tovotovonai ekilagiato kilana pene taunatauna ulanana, netiwato, “Au ovenikuto talimara taa vagi ati akala-lekwalekwaato.” . Iesu evega-geleto, netiwato, “Au na pavaikilami, talimana au. Pene gomi aumo gotavukuna genai, etalima iotugura, ialaka.” y-kIesu na maerenagi-wairato, netiwato, “Gomi rai gotavuana?” Ne ira gekilato, “Iesu, Nasareta Talimana.” ,wIesu na evaikilarato, netiwato, “Talimana au,” netiwato aonai, ira maparara gekoleto, ne kwano ai geketo-talito. <+qIra gevega-geleto, negetiwato, “Iesu, Nasareta talimana.” Iesu na evaikilarato, netiwato, “Talimana au.” Iudas, Iesu elewaato talimana, maki ira ria vonai rugatago. *Iesu ripana kune, ia genai rakagau pia wala gaura maparara, gaurai eagoto geriai, ne erenagirato, netiwato, “Gomi rai gotavuana?” )Vovetaina gaurai Iudas na Roma vetali talimara e Rupu Veaga gitatagona talimara reketa evairato. VoRupu Veaga gitatagona talimara voo Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na getugurato. Ne voaragai geagoto, makerera, malamepara, e mageria vetali rinagara. y(kIudas, Iesu elewaato talimana, maki vokapu ripana, kwalana Iesu magena melo ria vonai toma vogo getanu-kouwai. B' Iesu na vorapali ekilagi-gatuato mulinai, gena melo ria gelakato. Geagoto, Kidron waina na gelaka-vanagito, pene ago kavatai. Vonai araga ta, gena melo ria voaraga aonai gelaka-togato. +&OGoi aramu ira avega-riparato, e roea mapana kilagi-matagaia. Kwalana voanana au oulamagikuna ulamagina ira aorai pene mia, e au maki ira aorai pana talu.”9%kTamaku o, goi kala rorirori Palagumu, tanopara magulinai getaluna talimara goi ati geripamuto. A au na goi aripamuto, e au geku melo ea pia ripa, au goi na oma tugu-rigokuto. !$;Tamaku, au geku ririwa kamuna, au ariginai pana talu, au ovenikuto talimara maki au ria, pe vonai paia talu, pe au maeka ralema iwavagina ovenikuto gauna pia gitaa. Vomaeka ralema iwavagina ovenikuto, kwalana au goi na tanopara rogotina oro kalaa aonai vegata oulamagikuto. c#?Au ira aorai, e goi au aoku ai, pe ira maki pia kwapuna vegata. Ne voanana tanopara magulinai roe getaluna talimara pia ripa, au goi na otugu-maikuto, e pia ripa maki, goi na ira oulamagirana au oulamagikuna vetaina. !";Goi na au maeka ralema iwavagina ovenikuto gauna ira avenirato, ira pia kwapuna ulanana, pe ita taura ruala takwapunana vetaina, ira maki pia kwapuna. !yPe ira maparara pia kwapuna, Tamaku, goi au aoku ai otaluna e au goi aomu ai ataluna gelegelena. Vovetainai au aririwana, ira maki pia kwapuna, e ita aorai pia talu, pe tanopara magulinai roe getaluna talimara pia ripa, au goi na otugu-rigokuto. - S“Au ati ia gena melo geregaria geriamo arapalina. Aikina. Au ira na vali piave piaa genai, au pia vega-taunataunaku talimara maparara maki geria arapalina.  Ira pakurai au matotauku avevega-veagana, pe ira maki pia veaga-taunatauna.” Iesu erapalito kamonagi talimara maparara geria 6eGoi na tanopara magulinai getaluna talimara nuganugarai au otugu-togakuto gelegelenai, au na ira maki tanopara magulinai roe gemagulina talimara nuganugarai patugu-togara. T!Goi gemu kila-taunataunana na ono vega-veagara; goi gemu kila taunatauna. MIra ati etanopara talimara, au vetaiku, au ati etanopara talimaku. /Au ati etanopara na pono gapi-vagira rapalina akalaana. Na anogimuna, pono gita-tagora, pe Talima Rakavana, Satani, na ragai pene gapira natina. DGoi gemu kila au na ira warau avenirato. Etanopara magulinai getaluna talimara na geao-rakavagirana, kwalana ira ewagumona ati etanopara talimara, au vetaiku, au ati etanopara talimaku. 7 Na ewagumona au goi gemu ai awatina. Au tanoparai roea aonai, ekilara pakilagira, au geku verere na ira aora pene vega-vonuvonu-ragera ulanana. !; Au tanoparai ira ria roe wagataluwai aonai, goi aramu tiavuna na ira agita-tagorawai. Goi na au ovenikuto talimara agitatago-namanamarato, pe ta ati elekwalekwato; pene lekwalekwa talimanamo, taunatauna elekwalekwato, Puka Veaga aonai getaloato kilana vega-taunataunana ulanana. mS Au goi gemu ai awatina, etanoparai ati pana talu-awagi. Na ira tanoparai roe wapia talu. Tamaku Veagamu, goi na au ovenikuto talimara goi aramu tiavuna na pono gita-tagora. Pe ira maparara pia kwapuna, ita taura ruala vetaira. [/ Au geku taunilimalima maparara goi gemu taunilimalima. E goi gemu taunilimalima maparara au geku taunilimalima. E ira geriana au araku gevega-rageana, kwalana au geku maeka ralema iwavagina gevega-matagaiana. 3_ Au ira geria arapalina. Au ati etanopara magulinai getaluna talimara geria arapalina. Na au ovenikuto talimara geria arapalina, kwalana ira goi gemu taunilimalima. GKwalana goi na ovenikuto kilara maparara avararato. Ira na vokila maparara gegapi-ragerato, geripa-rorirorito, au goi lagamu na avogomaito. E gevega-taunataunana, au goi na otugu-rigokuto. ]3Ewagumona ira pege ripa, goi na ovenikuto gaura maparara goimo gemuna gevogomaito. D“Tanopara magulina aona na ogapi-vagirato, ne ovenikuto talimara geriai goi avega-matagaimuto. Ira goi gemu taunilimalima, goi na au ovenikuto. Ira na goi gemu kila gekwalanaato. yTamaku, tanopara rogotina ere vetina e au maki goi goti roe voa aonai, au geku ai maeka ralema iwavagina emiawai. Ewagumona aririwana, vomaeka ralema iwavagina goi matotaumu wailamu ai geku ai ono vega-matagaia.” Iesu gena melo geria erapalito r]Au na goi tanoparai pavega-ragemu. Goi na ovenikuto pana kalaa notiwato inaguluna warau pavega-gugulua. H Maguli vanagivanagi ea: Maguli vanagivanagi pia gapia talimara maparara pia ripa, Palagu taunataunamu goi geregamu kwanilova, e Iesu Keriso pia ripaa. Iesu Keriso goi na otuguato tanoparai. 6eKwalana goi na ia rorirori oveniato, taunilimalima maparara ia gena vegitatago kapulenai pia talu. Pe goi na ia oveniato talimara maparara maguli vanagivanagi pene venira. `  ;Iesu vovetaina ekila-gatuto mulinai, eali-rageto, kupa egitaato, ne ekilato, “Tamaku orana ea. Natumu maeka ralema iwavagina ono vega-matagaia, pe Natumu na goi maekamu ralemana iwavagina maki pene vega-matagaia. _ 7!Au aririwana, au geku ai pio kwalanakau, pe au geku ai maino pio gapia ulanana, au na ekila gomi pavarami. Etanoparai gotaluna aonai, vitiviti pio rawali. Na pio tiliga! Au na tanopara gena tiavu agunuato.”V % Taunatauna, tomana evogomaina, warau pekawara, gomi pio raka-lovolovo, kwapurakwapura gemi ririwa rakarai pio raka, na au geregaku pio raokwani-guilagiku. Na au ati geregaku, kwalana Tamaku au lagaku ai. ] 3Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Ewagumona vou govega-taunataunakuna, ei? ] 3Ewagumona ai garipa-rorirorina, goi gau maparara ripamu. Talima taa na ene renagimu netina verenagina maki, goi na oripa-kuneana. Gaura pakurai gavega-taunataunamuna, goi taunatauna Palagu genana ovogomaito.” |qGena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Ogitaana, ewagumona goi okila-matagai-rorirorina, ati oparaporena. xiAu Tamaku lagana na etanoparai amarigoto. Ewagumona etanopara araokwaniana, Tamaku genai maawaikule-waina.” $Akwalana Tamaku matotauna na gomi eulamagimina. Gomi eulamagimina, kwalana gomi na au goulamagikuna, e govega-taunataunakuna, au Palagu genana avogomaito. |qVotoma pene kwara aonai, gomi au araku ai pio noginogi. A au ati akilana, au na gomi pakumi ai Tamaku pana nogia; 4a“Ekilara au na gomi gemi parapore ai akilagirana, na toma kapirai parapore ai ati pana vaikilami. Kapinai vou au Tamaku valina gemi pana kilagi-matagai-namanamaa. GPene vogomai ewagomona, gomi na au araku ai gau ta rogoti goro nogia. Au araku ai pio nogi, ne pio rawali; pe aomi verere na pia vonuvonu-rage.” Iesu na tanopara gena tiavu evega-ketoato 9E votoma gomi na au gau kwauta ati pio nogiku. Taunatauna avaikilamina, au araku ai rakagau pio nogira gaura maparara, au Tamaku na pene venimi. *MGomi maki vovetaina: Ewagumona goaovitivitina, na au na mapana gita-waimi, pe mapio verere. Talima taa na gomi gemi verere ati gelegele gemina pene gapi-vagia. V%Gare ta melo ene vega-walaa ulanana, evitivitina, kwalana gena gapi orana pekwara. Na melo e walana aonai, genai vovitiviti etugamagi-lekwalekwaana, kwalana melo ta tanoparai warau pevega-walaa vererena. &ETaunatauna avaikilamina, gomi pio tagi e pio tagi-wanonowanono, na tanopara talimara pia verere. Gomi pio aovitiviti, na gemi aovitiviti verere ai pia ago. 6~eIesu eripato, gena melo geria ririwa ia renagia negetiiwai, gaurai ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi matotaumimo aonai au na rakagau pakilagia veineveinena gokalaana, ei? Au pakila, ‘Lagani ati rau aonai ati pio gitaku, e lagani ati rau mulinai mapio gitaku,’ napatiwa ganina gotavuana? }!Vovetaina gaurai gekilato, “Ia e rakagau ekilagiana, netina, ‘Lagani ati rau’ netina? Ita ati taripana ia na rakagau ekilagiana!” ||qNe gena melo reketa matotauria aoraimo gekilakilato, negetiwato, “Ia e rakagau ekilagiana, netina, ‘Lagani ati rau aonai au ati pio gitaku, e lanagani ati rau mulinai mapio gitaku,’ e ekilana, ‘Kwalana au Tamaku genai aagona?’ ” ~}r|{{-zzyMxxw'vutDsMrRqDponnll)ksjBidhhFggfff)eddccbVa``T__F^^H]]w\\T[[#ZYzXXWwVV'UUT}TSS(RRhQQbPPOPON^NMMLL3KKTKJIIIHH/GFFoEEDD?CCCTBBRAA)@??o?>> ===<<$;;::9x9877v7-6T55e44p33f221}1&00d/.--P,,+{**)))U(('&&3%g$$'#""o!!~! AhQ5L?r :  g f[;6$4kvxeAonai Tiapolo na Iesu evairageato golo ta kukunai tanopara basileiara maparara veganamo evega-gitaato. wNa Iesu na evega-geleato, netiwato, “Veaga Pukana aonai evetaina ekilana, ‘Taunilimalima ati gauganigani namo pia maguli.’ ” ~vuTiapolo na ia evaikilaato, netiwato, “Pene goi Palagu Natuna genai, evatu ono vaikilaa, pene gauganigani.” 0uYVonai toma e pogi gagala vativati (40) Tiapolo na ekalatovoawai. Votoma maparara aorai ia ati eganiganiwai, gaura pakurai votoma geaikito mulirai ia evito-rakavaato. t {Iesu Ioridana wainai Veaga Palaguna na evega-vonuato mulinai, ewaikule-waito, tanoleanai Veaga Palaguna na evaiagoato. isK&Kainana ia Enos natuna, Enos ia Seta natuna, Seta ia Adamu natuna, Adamu ia Palagu natuna.r%Lameka ia Metusela natuna, Metusela ia Enoka natuna, Enoka ia Iared natuna, Iared ia Mahalalel natuna, Mahalalel ia Kainana natuna. }qs$Sela ia Kainana natuna, Kainana ia Afasada natuna, Afasada ia Sem natuna, Sem ia Noa Natuna, Noa ia Lameka natuna. ypk#Nahoro ia Serug natuna, Serug ia Reu natuna, Reu ia Peleg natuna, Peleg ia Ebere natuna, Ebere ia Sela natuna. o"Iuda ia Iakobo natuna, Iakobo ia Isaako natuna, Isaako ia Aperaamo natuna, Aperaamo ia Tera natuna, Tera ia Nahoro natuna. n5!Nasona ia Aminadab natuna, Aminadab ia Admin natuna, Admin ia Areni natuna, Areni ia Hesron natuna, Hesron ia Perese natuna, Perese ia Iuda natuna. {mo Davida ia Iese natuna, Iese ia Obed natuna, Obed ia Boas natuna, Boas ia Salmon natuna, Salmon ia Nasona natuna. lyEliakim ia Melea natuna, Melea ia Mena natuna, Mena ia Matata natuna, Matata ia Natan natuna, Natan ia Davida natuna. kLevi, ia Simeona natuna. Simeona ia Iuda natuna. Iuda ia Iosepa natuna, Iosepa ia Ionam natuna, Ionam ia Eliakim natuna. jyEre ia Iosua natuna. Iosua ia Eliesere natuna. Eliesere ia Iorim natuna. Iorim ia Matat natuna, Matat ia Levi natuna. zimNeri ia Melki natuna. Melki ia Adi natuna. Adi ia Kosam natuna. Kosam ia Elmadam natuna. Elmadam ia Ere natuna. hIoda ia Ioanan natuna, Ioanan ia Resa natuna, Resa ia Serubabele natuna. Serubabele ia Sealtiele natuna. Sealtiele ia Neri natuna. gNagai ia Mahat natuna, Mahat ia Matatia natuna. Matatia ia Semein natuna, Semein ia Ioseka natuna, Ioseka ia Ioda natuna. f}Iosepa ia Matatia natuna, Matatia ia Amosa natuna, Amosa ia Nahum natuna, Nahum ia Eseli natuna, Eseli ia Nagai natuna. {eoHeli ia Matat natuna, Matat ia Levi natuna. Levi ia Melki natuna, Melki ia Ianai natuna. Ianai ia Iosepa natuna. 2d]Iesu gena inagulu tovotovona etinaato aonai, ia rigolona gagala toitoi (30). Taunilimalima na gekilagiawai ia Iosepa natuna. Kalakalana ea: Iosepa ia Heli natuna, NcVeaga Palaguna ema rigoto ia atanai, noo pune vetaina. Karo ta kupa na ekea-rigoto, netiwato, “Goi au Natuku, warigi aulamagi-gitamuna; goi na au maki ovega-vererekuna.” Iesu kalakalana arara bTaunilimalima maparara Ioane na ebapatisorawai aonai, Iesu maki ebapatisoato. Ne Iesu erapaliwai aonai, kupa evekala-pakato. ~auHeroda na vorakava maparara atarai ta maetao-kauato, Ioane tipura numanai ekana-gavuato. Ioane na Iesu ebapatisoato &`EIoane na Heroda, Galileia velena, maki ekilagi-rakavaato, kwalana ia kakana Filipo garawana etavarariato, e kala rakavara vogovagi ekalarato gaura pakurai. '_GIoane na ekilakila e makila reketa aora na Palagu Valina Namana taunilimalima geria evopatagirato, e enogirato, geria rakava aora na pia vetugamagiwai. I^ Ia gimanai aleva-aleva gauna, vuiti momona e vuiti ganina genana pene aleva-gitagitara ulanana. Vuiti taokouna numanai pene tao-koua, na vuiti momona vou pene kapua ati eputena kalovanai.” ] Aonai Ioane na maparara evaikilarato, netiwato, “Au na gomi nanu na abapatisomina, na talima ta pene vogomai, ia gena tiavu na au geku tiavu evanagiana. Au ati gelegele ia gena tamaka walona pana lugaa. Ia na Veaga Palaguna e kalova na pene bapatisomi. \#Taunilimalima aorai evetaina getugamagito, “Etalima e Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli talimana) pa,” negetiwato. x[iVetali talimara na maki gerenagiato, negetiwato, “Ai maki raka paia kala-tiwa?” Ia na evega-gelerato, netiwato, “Talima geria moni ragai pio verarira e ragai pio vaikila-rakavara. Gomi voimi pakurai maki ragai pio munemune.” QZ Ia na evega-gelerato, netiwato, “Rova ekilana rorinaimo pio koko.” 'YG Takiti koko talimara maki bapatiso pia gapi ulanana Ioane genai geagoto, gerenagiato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu o, ai raka paia kala-tiwa?” Tanukou talimara na Ioane gerenagiato, negetiwato, “Na ai rakagau paia kala?” V1 Giro gautupu kwalarai warau pege taora; gaura pakurai vuavua namara ati gevega-walarana gautupura maparara pia patira, kalovai pia pia-ragera.” UwGemi rakava na pio vetugamagiwai, ne gemi maguli ai vuavua namara pio vega-walara, e ragai pio kila, ‘Aperaamo ai tamamai, (pe Palagu na pene gapi-ragemi).’ Kwalana pio ripa, Palagu matiavuna, Aperaamo natuna evatu geriana pene vega-walara! ZT-Taunilimalima gutuma Ioane genai geagoto, pene bapatisora ulanana. Na Ioane na evaikilarato, netiwato, “Gomi warowaro natura, rai na pevaikilami, Palagu gena Kota kamuna tomana genana pio kali-maguli? [S/Aonai taunilimalima maparara naPalagu gena vevega-maguli pia gitaa!’ ” TR!Poga maparara pene vega-vonura,
golo kamura e gologolo keira
maparara pene kala gelegelera.Raupara teetetera maparara pio vega-rorirorira,
raupara ropuropura maki pio vega-vonura. SQIsaia, peroveta talimana, gena pukai etaloato gelegelenai, netiwato,“Talima ta tanoleanai ekeana, netina,‘Velekou gena raupara ioalevaa,
gena vogomai rauparana iovega-roriroria. tPaAonai Ioane Ioridana waina kapura mapararai elakalakawai, evopatawai, taunilimalima geria rakava aora na pia vetugamagiwai e pia laka-waikule Palagu genai, e bapatiso pia gapia, Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara ularana. rO]Anas e Kaiapa ira Rupu Veaga velera kamura. Volaganinai Palagu na Ioane Sakaria evaikilaato tanoleanai. qN ]Tiberia Kaisara, Roma geria vele, rigolo gagalana imaima (15) evele-agirato aonai Pontio Pilato, ia Iudea geria Kavana, Heroda, ia Galileia velena, tarina Filipo, ia Iturea e Trakoniti kapura geria vele, Lisania, ia Abilene velena. ZM-4Iesu ekoloato maaonekana maki, Palagu e taunilimalima na maki geririwaawai.HL 3Voia mulinai Iesu matamana e matinana Nasaretai gewaikule-waito. Geria kila maparara ekamonagirato e, ekala-venirato. Egaura gewalato maparara Maria aonai etaorato etugamagi-tagorawai. HK 2Na ira ati ripara, rakagau gaurai Iesu evetaina evega-geleto. oJW1Iesu na evakilarato, “Rakagau gaurai au gotavukuna? Gomi ati ripami, au tamaku gena numai?” Iw0Iesu tamana e tinana na enai gerawaliato aonai, nugara gepale-vagito, gaurai tinana na evaikilaato, netiwato, “Natuku, rakagau gaurai evetaina pokalamai? Goi tamamu e au goi pakumu ai rauparamai maki pege vekou, raka pomia-tiwa napagatiwa.” aH;/Maparara Iesu gena verenagi e vega-gele kilara gekamonagirato, gevevega-kali-rakavato. MG.Toma toitoi mulinai, Iesu gerawaliato Rupu Veaga aonai Iuda talimara geria vevega-ripa talimara ria. Palagu gena kila gekilagirawai, e ekamonagirawai e vokila ganina rakagau, everenagi-agirawai. iFK-Gevetavuto aonai ati gerawaliato, gaurai gewaikule-waito Ierusalemai. Iesu tavutavuna ulanana. uEc,Ira geria tugamagi Iesu ira ria. Toma kwapuna gelakagiato mulinai, walakavaria e gataria aorai getavuawai. vDe+Velekwa eaikito mulinai, gewaikule-waito geria vanugai, na ira ati riparia, Iesu Ierusalemai geraokwaniato. qC[*Iesu rigolona gagalana ruala egapiato matamana e matinana velekwa ulanana gelakato, gekalawai vetaina. 4Ba)Rigolo mapararai Iesu tamana e tinana Ierusalemai gelakawai, Pasova velekwana ulanana. (Iuda talimara kwarega aneruna na elaka-vanagirato, ati evagirato velekwana). A (Emelo ekamuto makwalimuna maki; Palagu gena aoneka na evonuvonu-rageto e gena vega-nama kamu ia atanai. Iesu Rupu Veaga aonai @'Iosepa e Maria Velekou na rova ekilagirato kalara maparara gekalarato mulinai, Galileiai gewaikuleto, geria vanuga Nasaretai. +?O&Voora kianai ia maki ekwarato, aonai Palagu evega-namaato, Ierusalema vaimagulina gealoawai talimara wailarai emelo valina evaravaragiato. Nasaretai gewaikuleto H> %ne ewaputo, rigolo gagala taula vativati e vativati (84) etalu-agirato, warauna elogeaparato. Rupu Veaga ati eraokwaniawai, pogi, lagani Palagu ealiruputali-veniawai, erapaliwai e evokawai. =7$Vonai peroveta garena ta arana Ana. Ia Panuela natuna, Asere gena kwalu garena. Ia evegarawato, rigolo taulatoi kwapuna garawana goti getaluto, D<#votaunilimalima vetaira aora veavugara gaura maparara piave matagai. Goi, Maria, maki vitiviti ati keikeina pono rawalia, noowane nugamu garakauna kativana pia kwanua vitina vetaina.” h;I"Ne Simeona na ira ruala evega-namarato, Maria evaikilaato, netiwato, “Emelo na, Isaraela talimara gutuma vega-ketora e vega-kuliitirai pene ago. Ia vegailia ta Palagu genana, taunilimalima gutuma na pia kilagi-piatogaa, Y:+!Melo tamana e tinana na Simeona gena kila gekamonagiato, gevevega-kalito. l9Q Maeka ea, ati Iuda talimara vega-maekagira,
e goi gemu kwalu Isaraela vega-ragera ulanana.” I8 goi na okala-maavurato taunilimalimara maparara wailarai. H7 Warauna gemu vevega-maguli tiavuna mataku na pama gitaa, 6“Velekou, gemu vetugunagi talimana
ewagumona vou pono tugu-piatogaku
mamainoku pana laka
gemu kilagavu gelegelenai. Z5-Gaurai Simeona na melo egapiato, epaniato, Palagu evega-namaato, netiwato, 4+Veaga Palaguna na Rupu Veaga aonai Simeona evaitogaato vou, Iesu tamana e tinana na gevaitogaato, rova na ekilagiana kalana pia kalaa ulanana. 3)Veaga Palaguna na maki evaikilaato, netiwato, ia ati pene kwarega, Keriso (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli talimana), pene gitaa vou. V2%Talima ta Ierusalemai etaluwai, arana Simeona. Ia kala rorirori talimana e Palagu gena rova ekwalanarawai talimana. Ia na Isaraela gena vevega-maguli ealo-tagoawai e Veaga Palaguna na evega-vonuato. \11Velekou gena rova gelegelena veveni gaura pia veni negetiwato, pune natura ruala. d0AKwalana Velekou gena rova na ekilagiana, “Malita melora maparara veaga Velekou gena.” t/aMelo ewalato toma gagala vativati (40) mulirai, ira geria vekala-aleva tomana ekwarato, Mose gena rova na ekilagiana gelegelenai. Gaurai Iosepa e Maria na Iesu Ierusalemai gelakagiato, Velekou wailanai pia vega-matagaia ulanana. `.9Toma taula vativatinai, melo tauniparana kopina kiata pia voro-vagia tomanai, ia gearaato arana, Iesu. Tinana na rogoti ekuviagia aonai, aneru na ekilagiato arana gekeaato. Iesu Rupu Veaganai gevega-matagaito M-Mamoe gegita-tagorawai talimara gewaikuleto, Palagu gevega-rageato, e gevega-namaato, kwalana gekamonagirato e gegitarato gaura taunatauna, aneru na ira evega-riparato gelegelenai. Iesu gearaato F,Maria na vokilara maparara aonai etaorato e etugamagirawai. v+eNa gekamonagito talimara maparara mamoe gegita-tagorawai talimara geria kila na nugara evega-keto-vagirato. T*!Melo gegitaato, aneru na gevega-riparato vetainai valina gevaravaragiato. )Gaurai gelakato, Maria e Iosepa gerawalirato, melo keina maki polomakau garia ganigani tapilana aonai maokotagonai gerawaliato. K(Aneru maparara na geraokwanirato, kupai gewaikuleto mulinai, mamoe gitatagora talimara gekila-kouto, negetiwato, “Ita Betelehemai ita ago, Velekou na pevega-ripara gauna itave gitaa.” '“Kupa atagaina raimoraimonai Palagu pia vega-ragea,
e tanoparai maino ia na eao-namarana talimara na pia gapia!” z&m Ne veganamo kupa anerura gutuma eaneru kwapuna ria gegoto-kwarato, Palagu gevega-namaato, negetiwato, %  Vegailiana evetaina, melo ralarala pio rawalia polomakau geria ganigani tapilana aonai emaoko-tagona, rapuga na pege kumua.” T$! Etoma Davida na vanugai gemi vevega-maguli Velena pewala, Keriso Velekou! #- na aneru na evaikilarato, netiwato, “Ragai pio kali! Vali Namana au na pavuamaia gomi gemi, taunilimalima maparara pene vega-vererera valina. l"Q Aonai Velekou na aneru ta ira geriai ekwarato, Velekou maekana na ewae-talirato; gekali-rakavato, }!sVokapu ai mamoe gegita-tagorawai talimara reketa uraurai getaluwai, pogi airana geria mamoe gegita-tagorawai. U #Ia egapito, natuna kunena maru, rapuga na ekumuato, polomakau garia ganigani tapilana aonai evega-maoko-rigoato, kwalana wariwari talimara geria numa gevonuto gaurai. Mamoe gitatagora talimara aneru ria FIra ruala vonai getaluwai aonai, gena gapi tomana ekwarato. Z-Vonai arana pia taloa ulanana, ia tao-gavuna Maria goti geagoto. Ia matinagena. FIosepa maki elakato. Nasareta, Galileia kavana vanugana taa na, Betelehemai eagoto, Iudea kavana vanugana ta, Davida gena vanuga. Vonai eagoto, kwalana ia Davida gena kwalu talimana. wGaura pakurai taunilimalima maparara arara talotalora ularana kwapurakwapura geria vanuga taunataunarai gewaikuleto. V%Tentiti tovotovona voa, Kurinio na Siria evele-agiawai laganinai gegapiato.  1Volaganinai Kaisara Augusto, Roma geria vele, na gena kilakila etuguato, tanopara talimara maparara arara pia talora, tentiti (census) pia gapia.  PIoane ekamuto mapalaguna e matiligana. Tanoleanai etaluwai, pene ago Isaraela talimara geriai ematagaito tomana.y mONe mukunai e kwarega aonai getaluna talimara
maeka na pene rala-talira,
maino rauparanai pene vaira.”  NKwalana ita gera Palagu gena vetuga kamu ita gerai.Garo eragena maekana vetaina vevega-maguli ita atarai pene mia. } uMGena kwalu talimara pono vega-ripara,
ia na geria rakava pene tugamagi-piatogara
e pene vega-magulira. 1 ]LNatuku o, goi maki Goloka Iwavagi Palaguna
gena peroveta talimanai pia kilagimu,
kwalana pono laka-kune Velekou gena raupara
pono kala-maavua ulanana. a =KWailanai pita laka maveagara e marorirorira maki
gera maguli tomara mapararai.   Jnetiwato, gevekuku-venirana talimara
gimara na pene vaimagulira.Gaurai vetugunagina pita ago-venia, ati kalira. > yIIa na ita kalakalara Aperaamo ekilagavu-veniato, x kHEkilato maki, ita tupura gatara pene vetugara,
e gena kilagavu veagana ati pene tugamagi-lekwalekwaa.  GIta ia na ekilagi-gavurato,
gevekuku-venirana e geparu-venirana talimara
gimara na pene vega-magulira netiwato. ^ 7FEkilagavu ia gena peroveta talimara veagara na
rauvagi gekilagi-matagaiato: z oEVevega-maguli talimana matiavuna goti etuguato ita gera,
ia gena vetugunagi talimana Davida kalakalana. 9  mD“Velekou, Isaraela talimara
geria Palagu, ita vega-namaa,
kwalana ia gena kwalu talimara evogomai-veniarato
pene voi-waikulera e pene vega-magulira ularana. }  uCIoane tamana Sakaria Veaga Palaguna na evega-vonuato, gaurai Palagu gena kila evega-matagaiato, netiwato, !  =BValina gekamonagiato talimara maparara na getugamagiato, gekilato, “Emelo rakavetaina?” Kwalana Velekou gimana tiavuna ia atanai. Sakaria gena mari  {AAonai lagana talimara maparara gevevega-kalito vokala valina Iudea golo vanugara maparara aorai eraka-lovolovoto. e  E@Vonai vou muruna evekala-pakato, maena maki evelugato, ne ekilakilato Palagu evega-namaato.  '?Sakaria na talotalo gauna eririwaato, ekilagiato, geveniato, gaunai evetaina etaloato, “Ia arana Ioane.” Aonai maparara gevevega-kalito. R >Aonai irana melo tamana gimaraimo gerenagiato, melo arana rai nepiatiwa. A =Ira gekilato, “Na goi na pamili aonai neara aikina!” O Toma vega-taula vativatinai melo tauniparana kopina kiata pia voro-vagia ulanana getanu-kouto. Votoma maki arana pia keaa Sakaria, tamana arana pia kea-vanagia negetiwato.  %:Ne lagana talimara e gena talimana valina gekamonagiato ia ria geverere-koukouto, kwalana Velekou gena vetuga kamu ia genai ewalato gaurai. R 9Elisapeta gena gapi tomana warau ekwarato gaurai, melo ta egapiato.  {8Maria vonai Elisapeta goti uve toitoi getalu-agirato. Mulinai gena vanugai ewaikule-waito. Ioane Bapatiso ewalato z o7kalakalara ekilagavu-venirato gelegelena.Aperaamo makalakalana
pene vetuga-vanagivanagira, netiwato.” = u6Gena kilagavu ita tupura e gatara Isaraela talimara
geriai ati etugamagi-lekwalekwarato,
e ia evogomaito gena vetugunagi talimaraIsaraela pene veakavara ulanana, ~ y5Vito talimara maki gau namara na evega-vonurato,
na rinaga talimara ia na gimara kovagora etugu-waikulerato. } 4Ia na vele kamura geria tanutanu
kapura na eroli-piarigorato,
na ati gevega-agirana talimara egapi-itirato. W| )3Ia gimana egapi-itirato tiavuna na
veagi talimara eako-lovolovorato. q{ ]2Gena vetuga ia kalina na gekalina
talimara atarai pene taoa,
pene ago gulu maparara aorai. iz M1kwalana kala kamu iwavagiraTiavu Palaguna na au geku ai pekalara.Ia arana veaga. 9y m0kwalana au, gena vetugunagi vavinena,
geku talu lealeai roe tugamagi-tagokuna!Ewagumona, pene ago, gulu mapararaPalagu gena vega-nama au ataku ai nepiatiwa, Tx #/Au palaguku na maki au evega-magulikunaPalaguna everere-veniana, Nw .Ne Maria ekilato,“Au aoku na Velekou evega-rageana. xv k-Goi overerena, kwalana ovega-taunataunato, Velekou gena kila pene vuvuka notiwato.” Maria gena verere marina au =,Gemu vega-nama kilana pakamonagia aonai, natuku tinageku ai evererena gaurai ekalavona. Mt +Na au geku nama rakagau gaurai Velekou tinana au geku ai pevogomai? s !*Ne ekila-kamukamuto, netiwato, “Vavine maparara aorai Palagu gena vega-nama goi atamu ai kamu iwavagi, e pono gapia melona atanai maki! 'r I)Elisapeta na Maria gena vega-nama kilana ekamonagiato natuna ia tinagenai ekalavo-kalavoto, aonai Elisapeta Veaga Palaguna na evega-vonuato, mamina egapiato. Fq (Vonai Sakaria gena numai everageto, Elisapeta evega-namaato. Mp 'Oranaimo Maria ekuliitito, Iudea golo vanugana gautai elakato. 1o ]&Maria ekilato, “Au Velekou gena vetugunagi vavineku, pe pokilagia vetainai geku ai pene wala.” Ne aneru na eraokwaniato, elakato. Maria Elisapeta genai eagoto :n q%Kwalana Palagu gau maparara kalakalara ripana.” Hm  $Pono ripa, goi vavine kavamu Elisapeta, warauna pelogeapara vagi, na matinagena. Ripamu, taunilimalima na gekilagiawai, ia kapakovago garena negetiiwai, na etoma ia gena uve taula toitoi ea. Jl #Aneru na evega-geleato, netiwato, “Veaga Palaguna goi atamu ai pene kwara, Palagu tiavuna na pene porogimu. Vovetainai goi gemu na pene wala melona maveagana Palagu Natunai pia kilagia. uk e"Maria na aneru evaikilaato, netiwato, “Eeraka pene wala-tiwa? Au tau ta goti rogoti gara genokou.” jj O!Ia Vele Taputapu ai pene ago, vele talutalu Iakobo petena geria, gena Basileia ati pene aiki.” i % Ia arana peneve rage e pia kilagia Goloka Iwavagi Palaguna Natuna. Palagu talutalu na king ai pene vega-agoa, ia kalakalana Davida vetaina. Ch Goi pono kuvia melo ta pono gapia, pono araa, arana Iesu. wg iAonai aneru na maevaikilaato, netiwato, “Maria, ragai pono kali, Palagu gena vega-nama goi atamu ai petaoa. rf _Maria na ekila ekamonagiato aona warigi evekwalavi-gitato, etugamagito evega-nama ganina eerakagau. ze oAneru ia genai eagoto, evaikilaato, “Maino goi gemu ai, Velekou goi goti e gena vega-nama para goi gemu ai.” `d ;Vavine ta vonai. Ia mataogavuna arana Iosepa, Davida gena kwalu. Vovavine arana Maria. c Elisapeta matinagena uve taula toitoi aonai, Palagu na aneru ta arana Gaberiela etuguato vanuga ta Galileia aonai arana Nasareta. (b KEkilato, “Velekou na penugagivitiku, evetaina au geku ai pekalagia. Geku nugarage taunilimalima wailarai pegapi-pakaa.” Iesu gena wala aneru na ekilagiato ga IVoia mulinai ia garawana Elisapeta warauna ekuviato, gaurai uve imaima numai etalu-veavugato. t` cSakaria gena votoma inagulura Rupu Veaga aonai gaura evega-aikirato mulinai, ewaikuleto gena vanugai. U_ %Elakatito aonai, ira ati evega-vegupurato, gaurai geripato, ia epoe-karaleto, rakagau kwauta egitaato Rupu Veaga aonai. Gaurai ia gimanaimo ira evega-riparato, ati ekilakilato, kwalana ia muruna ekaputo. ^ !Ekala ewalawai gaurai, taunilimalima gevealo-kavato geveroliveroliwai rakagau gaurai Sakaria Rupu Veaga aonai warigi ekwaipo-gitato. G]  Na au geku kila ati ovega-taunataunaana gaurai, goi murumu pene kapu, ati pono kilakila, pene ago ekila ganina peneve wala tomanai. Akilagirana gaura geria lagani taunataunarai pia wala.” \ 5Aneru na evega-geleato, netiwato, “Au Gaberiela, Palagu wailanai arugana. Palagu na au petuguku, pana vaikilamu evali namana ea pana varamu. [ Sakaria na aneru evaikilaato, netiwato, “Au raka pana ripa-tiwa? Au velepara vagi, garawaku maki logeapara vagi.” Z 5Velekou wailanai pene laka Elia peroveta talimana gena kwalimu e gena tiavu vetaina. Tama manatura ia na mapene vega-tanu-koukoura. Karoverave talimarai maki pene vega-tanu-kulera, kala rorirori talimara pia kilagira; ne ia na Velekou gena taunilimalima pene kala maavura.” \Y 3Ia na Isaraela talimara vogona pene vaiwaikulera Velekou, ira geria Palagu, genai. NX Kwalana Velekou wailanai ia maki vele kamu iwavaginai pene mia. Ia maki vine nanuna ati pene niua e niuniu gaura gaokara maki aikina vagi. Ia tinana tinagenai roe voa, Veaga Palaguna na pene vonu. dW CGoi pono verere, mapono verere, taunilimalima vogona na maki ia gena wala pia verere-agia. 8V k Na aneru na evaikilaato, netiwato, “Sakaria, ragai pono kali, kwalana gemu rapali Palagu na pekamonagia. Garawamu Elisapeta na natumu ta pene gapia, pono araa, arana Ioane. AU  Sakaria na egitaato aonai nugana epara-vagito e ekalito. T   Aonai Velekou gena aneru ta ia genai ematagaito, mulamula kovuna maponana patapatana veagana ripana kavanai eruga-tagowai. QS  taunilimalima maparara mulimuli ai gerapaliwai aonai mulamula ekapuato. &R G Gaurai Rupu Veaga velera geria kala gelegelenai Sakaria gevirigiato, mulamula maponana namana pene kapua. Gaurai elaka-togato Velekou gena Rupu Veaga aonai, Q Toma ta Sakaria gena rupu inagulura ekalarawai Palagu wailanai Rupu Veaga aonai, kwalana gena kwalu geria toma pakunai. P {Na ira ruala vou ati naturia, kwalana Elisapeta maki egaerato, e ira ruala maki warauna gevelepara e logeapara-vagito. O )Ira ruala maki kala rorirori talimara Palagu wailanai. Velekou gena rova e vevega-nagi maparaparara gegapi-ragerawai maaora maparara na maki. bN ?Heroda, Iudea tanoparana evele-agiawai laganinai, Rupu Veaga velena ta etaluwai arana Sakaria, Abia gena kwalu talimana. Garawana arana Elisapeta. Ia maki Aarona kalakalana, Rupu Veaga velena geria kwalu garena. ~M wGaurai ewagumona pono ripa, gevega-ripamuto kilara votaunatauna vegata. Ioane Bapatiso gena wala gekilagi-matagaiato 4L cGaura pakurai au maki atugamagina, namana evetaina, Vele o, rakagau rakagau gewalato gaura veavugara patavu gitagitara, gaurai gewalato gelegelerai ama talorana goi gemu. sK aTovotovonai taunilimalima matara na gegitarato gaura e gevopatagirato valira gelegelerai gevega-riparato. J Vele talimamu Teofilo, goi atalo-venimuna. Taunilimalima vogo na Iesu na ekalarato kalara ita vepakarai gaura valira warau getalorato. _I 9Ita gera Palagu kwapuna, gera Velekou Iesu Keriso pakunai evega-magulirana Palaguna, pita vega-ragea. Ia goloka iwavagi e ralema iwavagi, tiliga e tiavu maparana ia gena, ewagumona pene ago vanagivanagi! Amen.H Palagu na pene gita-tagomi ripa, ne ragai pio keto, e ia gena ralema iwavaginai pene vetaomi ati kepimi e mavereremi. #G ATalima reketa kalova aona na pio vaiatira, pio vega-magulira. Reketa pio vetugara, na makalimi ria, milorana nege kawarimina. Palagu vega-ragena rapalina :F qGetugamagi-aovoaovona talimara pio gita-vetugara. E 5Palagu gena ulamagi aonai pio maguli e gera Velekou Iesu Keriso gena vetuga pio aloa, kwalana gena venugagiviti na maguli vanagivanagi pene venimi. D /Na gomi, gataku maparami, gemi kamonagi veagana pio gapi-gaugaua, atanai gemi maguli pio vega-rugakaua. Veaga Palaguna tiavunai pio rapali. C 5Votaunilimalima na gomi aomi ai veware-lovolovo gevega-walaana. Ira geria ririwa rakavara na gekune-agirana. Veaga Palaguna ira geriai maki aikina. B 1Gevaikilamito, negetiwato, “Toma ikarai vevega-veitu talimara pia matagai, Palagu mulirai pia taoa, ne geria ririwa rakavara pia ago-venira.” |A sNa gomi, gataku maparami, gera Velekou Iesu Keriso gena apostolo na gevaikilamito kilara pio tugamagi-tagora. Z@ /Votalima munemune e vevenigalamamo ripara. Ira geria ririwa rakavara geago-venirana, matotaura gevevega-ragena e talima reketa gevega-nama-opakaurana ira matotaura nama pia rawalia ulanana. Vevega-nagi kilara -? Utaunilimalima maparara pene agirorira ularana. Palagu ati gekwalanaana talimara geria rakava aonai Palagu ati gekwalaana kalara gekalarana, e kala rakava talimara, Palagu ati gekwalanaana talimara, na Palagu kila rakavara geveniato, maparara geria kala rakava voina pene kilagira ulanana.” 2> _Adamu petena vega-taulatoi kwapuna (7) Enoka, ia na votalima eperovetagirato, netiwato, “Iopoe-ago, Velekou evogomaina ea magena aneru veagara galagala vagi ria, G=   Ira noowane rawapara akura gererena, geria nugarage kalara gematagaina. Ira geria raupara geraokwanirato mitiura vetaira, Palagu na mukuna kaikolo kapuna geria ekalaato emia-vanagivanagina. < 7 Votalima gomi gemi rupu velekwara gokalarana aonai, ira no milo gomi aomi ai. Ira matotauriamo gevetugamagina. Ira iloa ati gurara, agi na tipo elavuvorana vetaira. E gautupu malaina launa meramerara ati vuana vetaina, malamura gelagu-ragerana, ne gekwarega-vega-rualana. `; ; Vetugaria kika! Ira Kaino gena kala pege gapia. Balaama eleato vetaina rinaga polura rakara pege vai. Kora ekaroveraveto e matotauna evevega-rakavato vetaina ira maki pege karoverave e matotaura pege vevega-rakava. !: = Na votalima ati getugamagi-matagairana gaura gevevega-veitu-agirana; e geria vemamilagi ai geriparana gaura pae vetaira, vogauna ira gevega-rakavarana. d9 C A Maikolo, aneru maparara geria vele ta, Tiapolo goti gekogoto, Mose tauniparana rai na pene gapia galamanai, Maikolo na Tiapolo kila rakavara na ati egoloato, na ekilato, “Velekou na pene paku-koekoemu!” netiwato. 98 mVokala gelegelenai, vonivi talimara na maki matotaura tauniparara vovetaina gevega-rakavarana; Palagu gena rorirori gekilagi-piatogaana, e palagu kamura gevega-veiturana. 7 Sodoma e Gomora, e lagara taonira ragai pio tugamagi-lekwalekwara. Votalima geria kala maki aneru gekalato kalara vetaira gekalarato, gemata-poragato e kala poraga vagira gekalato, ne egala-vanagivanagina kalovana na egalarato, voo ita vega-ripara ulanana. w6 iAneru reketa maki iotugamagira, geria raki taunatauna ati gegapi-gaugaurato, e geria talu kapuna geraokwaniato. Gaura pakurai Palagu na mukuna kapunai etaorato, talu-vanagivanagi teinirana eligo-talirato, gena Kota kamuna tomana ulanana. s5 aGomi Puka Veaga valira maparara goripa-kunerato, na aririwana maana vega-ripa-waimi, Velekou na Isaraela talimara rakavetaina evega-magulirato Aikupito tanona na, na mulinai ati gevega-taunataunaato talimara maevagi-kwaregarato. 4 Kwalana talima reketa, Palagu ati gekwalanaana talimara, veavugai gomi aomi ai gelakatoga-garito. Netalimana ita gera Palagu gena vega-nama gegapiana, ira geria kala rakavara pia kalara ularana rauparanai gevega-agoana, e Iesu Keriso gera Velekou e Vele Iwavagina geregana kwanilovamo gekilagi-piatogaana. Palagu na rauvagi-vegata gena pukai etalo-rigoato, geria rakava voira pia rawalira. n3 WGataku maparami, geku ririwa kamuna gera vevega-maguli rauparana kilana pana talo-venimini natiwato, na au na agitaato, namana geku pepai pana vega-nagimi, Palagu gena veaga talimara evenirato kamonagina pio gapi-kikitalia. [2 1Vetuga, maino, e ulamagi na pio vonuvonu-rage. Vevega-ripa talimara opakaura Z1 1Au Tiudi Iesu Velekou gena vetugunagi talimaku, e Teimiti tarina, gekuna epepa ewatina. Gomi Palagu na ekeamito talimami, Tamara Palagu na eulamagimina e Iesu Keriso na egita-tagomina talimami, atalo-venimina. D0Iesu na gau vovogo ekalarato. Pere maparara pegere talora genai, au atugamagina, etanopara maparana pere kei, ati vagi pere gelegele, vopuka maparara pegere tao-koukoura genai.}/sIesu na vomelo gauna ea, ekila evaravaragirana e etalorana. Ita ripara, ia gena varavara kilara e taunatauna. ).KEkila pakunai, walakava kamonagi aonai nuganugarai vali erakawai, valina, “Iesu na emelo e ati pene kwarega.” Na Iesu ati ekilato, vomelo ati pene kwarega. Iesu tipo evetaina ekilato, “Pene au pana ririwa, ia pene maguli pene ago, au pana waikule-wai, goi gemu ai voia rakagau?” /-WIesu na evega-geleato, netiwato, “Pene au pana ririwa, ia roe wapene maguli pene ago, au pana waikule-wai, voia rakagau goi gemu ai? Au muliku ai ono mai-laka.” z,mPetero na vomelo (pa Ioana) egitaato, ne Iesu evaikilaato, netiwato, “Na Velekou, ia kolemana rakavetaina?” e+CPetero eruga-kuleto, Iesu na eulamagiawai melona egitaato, mulira na eagowai. Emelo, Iesu ria geganigani-kouwai lavinai Iesu genai egegepekauto, ne erenagiato netiwato, “Velekou, goi pene lewamu talimana rai?” [*/Iesu na ekila ekilagiato, Petero pene kwarega kolemana e gena kwarega na Palagu raka pene vega-rage-kamutiwaa, ekilagi-atiato. Ne Petero evaikilaato, netiwato, “Au muliku ai onoma laka.” Iesu gena melo ta !);Avaikila-taunataunamuna, goi malaga valigumu ai, matotaumu na pae kopina kapamu ai okala-kauawai, ne oririwarawai kapurai oagowai. Na goi pono velepara laganinai, gimamu pono tugu-gagavaa ne talima taa na pene kwatua, ne pene vaimu, ati oririwaana kapunai pene vaiagomu.” e(CIesu na Petero vega-toitoina maerenagiato; netiwato, “Simona, Ioane natuna, goi na au oulamagikuna, pa?” Petero aona emetauto, kwalana Iesu na vega-toitoi erenagiato, “Goi au oulamagikuna, pa?” Petero ekilato, “Velekou, goi gaura maparara ripamu, e goi ripamu, au na goi aulamagimuna.” Iesu ekilato, “Au geku mamoe pono gupura. @~~}~} ||{qzziyy ww5vv(untWss^==<;;m::M9877Z65$4u33P211//i..-Y,,S++*))/('"&b%%($$#""{!!u @,>olO6Vn ~   n K{F7X5) Rauparai geketoto vuiti uvera taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana. Na Satani evogomaina, Palagu gena kila ira aora na egaivagirana, Vali Namana nege vega-taunataunaana e nege magulina kalinana. E4 Eparapore ganina evetaina: Vuiti vuara Palaguna kila. 3 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Palagu gena Basileia kilara veavugara gomi gemi ai evega-matagairana, na maparara parapore ai avaikilarana, pia gitara, na ganira ati pia ripara, pia kamonagira, na ati pia tugamagi-ilu.” Vuiti vuara paraporena ganina G2 Gena melona Iesu gerenagiato voparapore ganina rakagau. o1WReketa kwano namanai geketoto, getupu-nama-iwavagito, gevuato, kwapurakwapura vuara tinavuna (100).” Aonai Iesu karona evega-kamuato, netiwato, “Mategana talimana pene kamonagi.” Rakagau gaurai Iesu na parapore ekilagirato 0Reketa gawa maginiginira aorai geketoto. Ne gawa maginiginira ria gekala-kouto, na varovaro gaura gepinupinurato gaurai gekwaregato. b/=Reketa vatu kapurai geketoto. Getuputo, na ati rau gemalaito, kwalana kwano ati nanuna. L.“Araga talimana gena aragai elakato, gena vuiti vuara pene pia-lovolovora ulanana. Epiarawai aonai, reketa rauparai geketoto. Ne taunilimalima na gepana-vevilirato, e manu na geganirato. -Taunilimalima gutuma para getanu-kouto vanuga, maparara na Iesu genai geagoto. Ne ia na geria parapore ta ekilagiato, netiwato, p,YMataa Ioana, Kusa garawana. Kusa ia Heroda gena rinaga egita-tagorawai talimana ta. Ta Susana, e gare mareketa maki vogo vavagina. Egare geria rinaga na Iesu magena melo geveakavarawai. Parapore-Araga talimana vuiti uvera evaroto m+SGare reketa maki ia ria geagoto, Iesu na palagu rakavara vogare aorai egui-atirato e geriai viti, evega-namarato. Ta Maria, arana gevatoato Magadala vanugana garena. Egare aona na palagu rakavara taulatoi kwapuna egui-atirato. '* IVoia mulinai Iesu na vanuga kamura e vanuga keira eago-venirawai, Palagu gena Basileia Valina Namana evopatagiawai. Gena melo gagalana ruala na geveakavaato. )2Iesu na egare maevaikilaato, netiwato, “Gemu kamonagina warau pevega-magulimu. Ewagumona ono laka maaomu namana ria.”"(=1Ia ria geganigani-kouto talimara geverenagi-verenagito, negetiwato, “Ia eeraka talima vetaina, pe ia na talima galamara ekila-wairana netina?” g'G0Ne Iesu na egare evaikilaato, netiwato, “Gemu galama warauna patugamagi-piatogara.” r&]/Gaura pakurai, au na goi avaikilamuna, gena rakava vogo vavagina, na Palagu na warauna petugamagi-piatogara. Gaura pakurai gena ulamagi kamu vagi. Na gena galama kiaramo etugamagi-piatogarato talimana gena ulamagi maki kei vagi.” v%e.Goi na repaku ai riga ta ati popopoa, na ia na au gageku mulaga maponana namana na pevega-nupa-vekwalavira. $-Goi na ita gera vegapi-rage vevelavunai au ati pogapi-rageku, na egare ogitaana, pema rage vegata au gageku roe evelavuana. #,Voia mulinai Iesu etanu-kuleto, vavine etanu-wailaato vou, Simona evaikilaato, netiwato, “Egare ogitaana? Au goi gemu numai pama ragekau aonai, gageku guligi-agina nanuna ta ati povuamaia, na egare matana nanura na au gageku peguligira, e guina na peiru-lakira. "%+Simona na evega-geleato, netiwato, “Au atugamagina gena gapitore kamu talimana.” Iesu na evaikilaato, “Pa, rorinai pokilagia.” 2!]*Na etalima ruala geria gapitore vega-voi-waira gegaoka-vagito gaurai, moni eveniwai talimana na geria gapitore maki ati etavurato. Rai na votalima eulamagi-kamuato?” d A)Iesu na evaikilaato, “Talima ruala na moni eveveniwai talimana genai moni gegapi-toreto. Talima taa na siliva monira tinavu imaima (500) egapi-torerato, mataa na siliva monira gagala imaima (50) egapi-torerato. )K(Ne Iesu na ia evaikilaato, netiwato, “Simona, au mageku kila goi gemu ai.” Simona na netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, ono kila, pana kamonagi.” b='Parisea talimana na, vokala egitaato, ia matotauna etugamagito, “Etalima pene taunatauna ia peroveta talimana genai, ia pere ripa, ia genai penapakau garena rai. Ia pere ripa, vogare ia mata-poraga garena!” S&eagoto Iesu mulinai eruga-talito, gagena kwalanai etagi-rakavato, matana nanuna na Iesu gagena evega-nuparato. Ne guina na eiru-lakirato, gagena evelavurato, mulaga ponana namana gagenai epopo-kauato. \1%Vovanugai gare ta etaluwai, ia mata-poraga garena. Ia ekamonagito, Iesu Parisea talimana gena numai eganiganiwai, ne vatu matana, alabasta vatuna na gekalaato matana, aonai mulaga maponana namana egapi-kauato, $Parisea talimana taa na Iesu enogiato pia ganigani-koukou, netiwato. Gaurai Iesu eagoto gena numai, ganigani kapunai etanu-talito. #Na Palagu gena ripa gegapi-rageana talimara na Palagu gena aoneka gevega-taunataunaana.” Iesu ia Simona, Parisea talimana gena numai dA"Taunilimalima Natuna evogomaito, ia ganigani ta ati erugaana. Gaurana gokilana, ‘Ia ganigani gaoka talimana e vine nanuna eniu-gaoka-vagiana talimana, takiti-koko talimara e kala rakava talimara gatara!’ nogotina. )!Kwalana Ioane Bapatiso evogomaito, evokato e vine nanuna ati eniuato. Gaurai gomi gokilana, ‘Ia palagu rakavana na eporogiato,’ nogotina. + Ira noo melo keira vetaira, vanuga gatamarai getanu-tagona, geulaulana, kavata melora na kavata gekea-venirana, negetina,‘Ai vegarawa vererenai kita
galavuwai gomi gemi,
na gomi ati gopalawai!Ai kwarega marira gagapiwai,
na gomi ati gotagiwai!’ ]3“Ewagumona guluna talimara raira ria pana vega-gelegelera? Ira rakavetaina? 7Na Parisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara na Palagu gena vevega-maguli rauparana gerugaato. Ioane na bapatiso maki ati gegapi-rageato. ,QTaunilimalima maparara e takiti-koko talimara maparara na maki ekila gekamonagiato, ira na Palagu gena raupara gevega-taunataunaato, Ioane na ebapatisorato. ?wIesu maekilato, “Avaikilamina, etanoparai pege maguli talimara maparara aorai taa na Ioane ati pene vanagia. Na Palagu gena Basileia aonai kapi talimana na Ioane pene vanagia.” 8iIoane valina Puka Veaga aonai evetaina etaloato, Palagu ekilato,‘Au na geku vetugunagi talimana pana tugu-kunea,
gemu raupara wailamu ai pene kala-maavua.’ ” 1Na, rakagau pio gitaa ulanana goagoto? Peroveta talimana ulanana? Pa! Avaikilamina, gogitaato talimana ia peroveta talimara maparara evanagirana. jMPene aikina genai, rakagau pio gitaa ulanana goagoto? Rapuga namana eligoana talimana gitagitana goagoto? Aikina. Rapuga namara gekalana talimara e ganigani namara geganirana talimara ira vele talimara geria numai getaluna. Ioane na vetugunagi talimara gelakato vou, Iesu na gelaka-kavito talimara evaikilarato, Ioane valina geria ekilagiato, netiwato, “Ioane genai goagoto aonai, votanopakanai rakagau pio gitaa ulanana? Ralaka agi na elavu-aveaveana pio gitaa ulanana goagoto? =uAu geku ai ati gena aovoaovo talimana evererena.” W 'Ne Iesu na etalima ruala evega-gelerato, netiwato, “Iowaikule, gomi na pogo gitara e pogo kamonagira gaura Ioane pio vevaraa: Mata-kele talimara gepoepoena, gage rakava talimara gelakana, lepera talimara genamana, tega-gela talimara gekamonagina, kwarega talimara gekuliiti-waina, e Vali Namana lealea talimara geria evopatagiana. M Voora kianai Iesu na taunilimalima vogo evega-namarato, viti talimara, viti gevuawai talimara, palagu rakavara na geporogirato talimara. Mata-kele talimara gutuma maki matara evega-alirato. E Talimara ruala Iesu genai gekwarato, ne gevaikilaato, “Ioane Bapatiso na petugumai, nepetiwa, ‘Ia na ekilagiato pene vogomai talimana goi, pa talima poluna ta paia aloa?’ ”  etugurato, Velekou genai, ia renagia, “Ioane na ekilagiato, pene vogomai talimana goi, pa talima poluna ta paia aloa?” z mIoane gena melona egaura maparara gewalato gaura gevega-ripaato. Gaurai Ioane na gena melo ruala ekearato, zmEkala valina Iudea maparanai e Iudea lagana vanugara mapararai gekilagi-lovolovoato. Iesu e Ioane Bapatiso LIra maparara kalina gevonuto. Palagu gevega-rageato, negetiwato, “Peroveta talimana kamuna ta ita aorai pematagai!” E, “Palagu gena taunilimalima pene veakavara ularana pevogomai!” PNe etanuitito, ekilakilato. Voia mulinai Iesu na tinana eveni-waiato. "=Ne Iesu elaka-kaviagoto, kwarega kounai enapakauto. Kou gevuaato talimara geruga-talito. Ne Iesu ekilato, “Melo valigu, avaikilamuna, ono kuliiti!” dA Iesu na wapu egitaato, ne evetugaato, gaurai evaikilaato, netiwato, “Ragai ono tagi.” 4a Vanuga aonai rogoti gelaka-toga aonai, kwarega ta vanuga aona na gevuatiawai. Wapu ta natuna melona kekeimo melona ekwaregato. Vanuga talimara gutuma na wapu gekwaruato. w Voia mulinai Iesu vanuga gauta arana Nain ai elakato. Gena melo e taunilimalima gutuma maki ia gelaka-kwaruato. <q Ne vetali velena gena vetugunagi talimara gewaikuleto ia gena numai. Viti melona gerawaliato, gena viti warau eaikito. Iesu na wapu ta natuna kwarega na evega-maguli-waiato ]3 Iesu na ekila ekamonagiato, evevega-kalito, eruga-kuleto, ia mulinai gelakato talimara maparara evaikilarato, netiwato, “Au na gomi avaikilamina, Isaraela aonai kamonagi evetaina au na ati arawaliato.” (IAu maki talima reketa geria vegitatago kapulerai, e vetali talimara pa soldia au kapuleku ai. Au na ta avaikilaana, ‘Ono laka!’, natina elakana e mataa avaikilana, ‘Ono vogomai!’, natina evogomaina. E au geku vetugunagi melona avaikilaana, ‘Eia ono kalaa!’, ne ekalaana.” n~UAu maki ati gelegele, goi gemu ai pana wati. Na tipo ono kila pe, geku vetugunagi melona pene nama. }Iesu ira ria gelakato. Numa gevekaviato aonai, vetali velena gatana reketa etugu-wailawailarato Iesu genai, ne vetali velena gena keakau kilana Iesu gevaikilagiato, negetiwato, “Velekou, ragai ono vekwalavi, au ati gelegele, goi au geku numai pono ragekau. d|AKwalana ia na ita gera taunilimalima eulamagirana, e ai gema rupu maki ia na ekalaato.” {Gaurai Iesu genai geagoto, maaora maparara na genogiato, negetiwato, “Evetali velena ia talima namana gaurai ono veakavaa. 'zGVetali velena na Iesu valina ekamonagiato, ne Iuda talimara kamura reketa etugurato, Iesu pia nogia, pene vogomai, gena vetugunagi melona penema vega-namaa. yVonai Roma vetali velena ta etaluwai. Gena vetugunagi melona, eulamagi-kamuawai melona, eviti-rakavaato, roli ekwaregawai. zx oIesu na vokila maparara taunilimalima wailarai ekilagi-gaturato, mulinai vou Kaperanauma vanuganai elaka-togato. ?ww1Talima ta au geku kila ekamonagirana, na kalara ati ekalarana, ia numa kala talimana vetaina, kwano merumeru ai numa evega-rugaato, gapata na egutu-lauato, eketo-lovolovoto.”Rv0Ia talima ta gena numa ekalaato vetaina. Lega etavi-lekwalekwaato, vatu atanai evega-rugaato, aonai gapata kamu vagi erakato, vonuma eroliato, na ati egalu-lauato, kwalana vatu atanai erugato gaurai. tua/Ana vega-ripami, rai au geku ai evogomaina, au geku kila ekamonagirana e kalara ekalarana ia rakavetaina. t.“Rakagau gaurai au govaikilakuna, nogotina, ‘Velekou, Velekou,’ aonai au na akilagirana kalara ati gokalarana? s-Talima namana na gau namara ia aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira. Talima rakavana na gau ati namara aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira. Kwalana talima aona na rakagau evogomaina gauna murunai ekilagirana.” Numa kala talimara ruala r1,Gautupu maparara vuarai pita ripara. Figi vuana maki gautupu vekalavekalarai ati gekwamoana, e vine vuana maki gawa maginiginirai ati gekwamoana. rq]+“Gautupu namana vuana rakavara ati pene tugura, e gautupu rakavana vuana namara ati pene tugura. 4pa*Arigi rauparai goi tarimu ovaikilaana, notina, ‘Gata, matamu ai ripiripi ana gaivagia vou,’ na goi matamu ai lako tupina vou ati ogitaana? Goi opakau talimamu, kune goi matamu ai lako tupina ono gaivagia vou, pono poepoe-namanama vou, tarimu matanai ripiripi pono gaivagia.” Gautupu ta vuana voe)Rakagau gaurai goi tarimu matanai ripiripi ogitaana, na lako tupina goi matamu aonai ati otugamagiana? (nI(Ripa etavuana melona na evega-ripaana talimana ati pene vanagia, na gena ripa etavuana gauna pene vega-aikia vou, evega-ripaana talimana goti pia vegelegele. +mO'Iesu na parapore ta maevaikila-venirato, netiwato, “Mata-kele talimana na mata-kele talimana ta pene vaia ripa? Pe tauria ruala lega aonai pia keto-rigo? ilK&Pio veni, pe Palagu na maki pene venimi, vogora pene roli-rigora, pene kora-koura, pene vonu-poraketo, pene vepolavepola-vagi, pene popo-rigoa gemi ai. Kwalana rakavetaina govenina, Palagu na maki vovetaina pene venimi.” Ek%“Aomi ai taunilimalima ragai pio kilagi-rakavara. Vovetainai Palagu na maki ati pene kilagi-rakavami. Rakava voina taunilimalima geriai ragai pio kilagi-kaua, pe Palagu na rakava voina maki gemi ai ragai pene kilagi-kaua. Rakava pio tugamagi-piatogara, pe Palagu na maki gemi rakava pene tugamagi-piatogara. tja$Pio vegita-vetuga, gomi Tamami evegita-vetugana vetaina.” Aomi ai taunilimalima ragai pio vega-rakavara i-#Na geparu-venimina talimara pio ulamagira, kala namara geriai pio kala, pio venira, na vega-voi tugamagina ragai pio kala. Ne akwami pia kamu, e Goloka Iwavagi Palaguna natunai pia kilagimi, kwalana ia na ati gevega-namaana talimara e kala rakava talimara evega-namarana. 3h_"Pa pene geveni-waimina talimaramo govenirana genai, gomi gemi nama rakagau? Rakava talimara na maki talimara gevenirana, mulinai maparara mapia vega-voi-waira negetina. #g?!Pa pene kala namara gemi ai gekalagirana talimaramo kala namara, gokala-venirana genai, gomi gemi nama rakagau? Rakava talimara maki nevetaina gekalana. %fC Pene goulagamirana talimara gomi geulamaginina talimaramo genai, gomi gemi nama rakagau? Rakava talimara maki geulamagirana talimaramo geulamagirana. teaGoi na rakagau oririwaana taunilimalima na pia kalaa gemu ai kalana, ira geriai maki vovetaina pono kala. ydkGemu ai pia nogi talimara pono venira e raira na gemu gau ta pia gapia genai, gapiwaina kilana ragai pono vai. /cWPene talima taa na mokomu kavata pene valea, mokomu kavata mapono ali-venia. Talima taa na gemu kouti pene gapia genai, tiati maki ragai pono vogaragia, pene gapia. obWGekilagi-ketoketomina talimara pio vega-namara, e gekala-rakava-venimi na talimara geria pio rapali. a'“Na au gokamonagikuna talimami avaikilamina: Geparu-venimina talimara pio ulamagira, gevega-rakavamina talimara pio kala-nama-venira. 1`[Taunilimalima na geagimina talimami, vetugami, kwalana tenera na maki peroveta talimara opakaura nevetaina geagirato.” Gevega-rakavamina talimara pio ulamagira _9Toma gogani-matena talimami, vetugami,
kwalana peneve vitomi.Toma gomamai na talimami, vetugami kika,
kwalana piove waguri e piove tagi. m^SNa gomi rinaga talimami mavetugami kika,
kwalana vega-vereremi rinagara warau gogapirato. ,]QVogaura pia wala tomanai pio verere puriiti mavonelagimi, kwalana akwami kamu vagi kupai. Kwalana ira kalakalarana maki peroveta talimara wagekala-tiwarato. "\=Pio verere pene talima na pia paru-venimi genai, e pia kilagi-rakavami, pia roli opakaumi, e arami pia vega-rakavara Taunilimalima Natuna pakunai. "[=Gomi raira ewagumona evitomina pio verere,
kwalana gomi roe nea pio gani-mate.Gomi raira toma gotagina pio verere,
kwalana gomi pio mamai. Z9Iesu eali-itito, ne epoe-agoto gena melo egitarato evaikilarato:“Aoma talimami, pio verere,
kwalana Palaguna Basileia gomi gemi. GYNa taunilimalima maparara geririwawai Iesu pia napa-kaulagia, kwalana tiavu ia genana evogomaiwai, gaurai taunilimalima maparara geria viti genamato. Raira pia verere e raira geriai rakava |Xqia pia kamonagia e vitira pene vega-namara ulanana. Palagu rakavara na geporogirato talimara maki evega-namarato. pWYIra ria golona gema rigoto kapu gelegelenai, Iesu ema ruga-talito. Ia na evega-riparawai talimara gutuma e taunilimalima gutuma para maki Iudea e Ierusalema na gevogomaito, Taia konena na e Sidona konena na maki gevogomaito; xVie Iudas, Iakobo natuna; Iudas Isakariota, Iesu pene lewaa talimana. Iesu evevega-ripato e viti evega-namarato LUe Mataio, e Tomas; Teimiti Alfia natuna; Simona, Selote talimana; XT)Simona, arana ta Petero, tarina Anduru; e Teimiti, Ioane, Filipo e Batolomio, ySk Elaganiato, gena melo ekea-koukourato, aora na galagalana ruala evirigi-vagirato, arara ekilagirato, Apostolo. pRY Toma ta Iesu golo ta kukunai everageto pene rapali, vopogi mamaguluna ia Palagu genai erapalito. Q+ Na ira vou geparu-rakavato, gaurai matotaura nuganugarai gekila-kouto Iesu raka pia kalagi-tiwaa. Iesu na melo gagalana ruala evirigirato /PW Epoe-gegelagito, maparara egitarato, ne votalima evaikilaato, netiwato, “Gimamu ono tugu-roriroria.” Gimana etugu-roriroriato, ne enamato gimana kavata vetaina. FO Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ana renagimi, rova aonai arigia nama, Tapati tomarai kala namara pita kalara nama pa kala rakavara pita kalara? Pita vevega-nama pa pita vagivagi?” :NmNa Iesu na ira na rakagau getugamagiawai gauna warauna eripaato, gaurai gima keve talimana evaikilaato, netiwato, “Ono rugaiti, enai onoma ruga.” Ne erugaitito, everugato. M5Rova gevevega-ripagiawai talimara e Parisea talimara na ia gegita-tagoawai, Tapati tomanai pene vevega-nama pa aikina, kwalana pia tamania ulanana. zLmMaTapati taai Iesu rupu aonai elaka-togato, evevega-ripawai. Vonai talima ta gimana ripana kavana ekeveto. lKQIesu na maevaikilarato, netiwato, “Taunilimalima Natuna ia Tapati Velena.” Gima keve talimana 6JePalagu gena numai elaka-togato, Palagu wailanai getaorawai peretira egapirato, eganiato e taukavana maki evenirato. Vopereti maveagara, Rupu Veaga veleramo garia, rova.” IIesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi Davida mataukavana evitorato aonai, Davida na kala ekalagiato kilana ati goagiana? H#Parisea talimara reketa na gerenagirato, negetiwato, “Gomi rakagau gaurai aina rova ati gokwalanaana, Tapati tomarai vuiti gokwamona?” G Tapati tomanai Iesu vuiti aragara aora na evanagiwai, aonai gena melo vuiti gekwamoto, gimarai gemuturawai, ganira geganirawai. 'FG'E talima taa na vine nanuna kunena eniuana mulinai vine nanuna valiguna ati pene ririwaa, kwalana ia pene kila, ‘Vine nanuna kunena nama vagi.’ ”SE&Na vine nanuna valiguna nanikoti kopina valigunai pene wagia genai nama. ]D3%Talima taa na vine nanuna valiguna nanikoti kopina kunenai ati pene wagi-rigoa. Pene vovetaina pene kala genai, vine nanuna valiguna na kopi kunena pene rakagi-pakaa. Vine nanuna pene vepopo e kopi pene rakava. C+$Iesu na geria kila vega-gelegele ta maekilagiato, netiwato, “Talima taa na rapuga valiguna ati pene rale vagia, rapuga kunena vega-paniagina. Pene vovetaina pene kala genai, rapuga valiguna pene ralea, e rapuga valiguna karena rapuga kunena goti ati pia gelegele. nBU#Tomana evogomaina, vegarawa valigu talimana gatana geriana pia gapi-gerevagia, vou ira pia voka.” A "Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gotugamagina vegarawa valigu talimana gatana lagarai etaluna aonai pia voka pa? Z@-!Parisea talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ioane Bapatiso gena melo toma vogo aorai, gevokana e gerapalina. Aina melo maki vovetaina gekalana, a goina melo ganigani e niuniumo gerakagiana.” ? Au maki kala rorirori talimara keakeara ularana ati avogomaito, na kala rakava talimara galamara kila-waira ulanana avogomaito.” Voka k>OIesu na evega-gelerato, netiwato, “Nama talimara toketa ati getavurana, na viti talimara namo. t=aParisea talimara reketa e rova gevevega-ripagiawai talimara mataukavara ria na Iesu magena melo gekilagi-rakavarawai, gekilawai, “Rakagau gaurai gomi takiti-koko talimara e kala rakava talimara ria goganiganina e goniuniu-kouna?” $<ANe Levi na velekwa para gena numai ekalaato, Iesu gana. Wariwari talimara aorai takiti-koko talimara gutuma para e matalima reketa ria na geganiato. [;/Gaurai Levi ekuliitito, gena gaura maparara eraokwanirato, Iesu mulinai elakato. >:uVoia mulinai Iesu vanuga na elakatito, takiti-koko talimana arana Levi takiti-koko numanai tanutago egitaato. Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Muliku ai onoma lakakau.” E9Taunilimalima maparara gevevega-kalito e Palagu gevega-rageato. Gekali-rakavato, gaurai gekilato, “Kala irau vagira etoma pata gitara!” Iesu na takiti-koko talimana arana Levi ekeato 8Ne ia eraka-kuliitito taunilimalima wailarai, emaoko-agirato gaura egapirato, gena numai elakato, Palagu evega-rageato. m7SAu na ana vega-gitami, Taunilimalima Natuna magena rorirori, rakava pene tugamagi-piatogara etanoparai.” Ia na viti rakava talimana evaikilaato, netiwato, “Avaikilamuna, ono kuliiti, gemu gepa ono gapia, numai ono laka!” 6Raka para kilatiwa malaga, ‘Gemu rakava patugamagi-piatogaa’ naparatiwa, pa para kila, ‘Ono rugaiti, ono laka’ naparatiwa? 5 Iesu ripana ira na rakagau getugamagiawai, gaurai erenagirato, netiwato, “Rakagau gaurai aomi ai nevetaina gotugamagina? @4yParisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara aora evetaina getugamagito, “Eerai ta, ia na Palagu ekilagi-rakavaana? Palagumo geregana galama etugamagi-piatogarana!” 3yIesu na geria kamonagi egitaato, tiutiu talimana evaikilaato, netiwato, “Gata, gemu rakava patugamagi-piatogara.” U2#Na gutuma kamu vagi pakurai, laka-toga rauparana everauleato. Gaurai tiutiu talimana magilena numa kininai gevua-rageato, ilu gekalaato pakana na, getugu-rigoato taunilimalima nuganugarai Iesu wailanai. 1'Talima reketa na tiutiu talimana ta gile ai gevuaato. Numa aonai pia lakagi-togaa rauparana getavuawai, Iesu wailanai pia tao-talia ulanana. 05Toma ta Iesu evevega-ripawai aonai, Parisea talimara e rova gevevega-ripagirawai talimara Galileia e Iudea vanugara maparara na, e Ierusalema na gevogomaito, ia laganai getanu-talito. Palagu gena tiavu Iesu genai evega-matagaiato, viti talimara pene vega-namara ulanana. V/%Ne Iesu elakato kapu gerevaginai everapaliwai. Iesu na galama ekila-wairato 4.aNa Iesu valina warauna taunilimalima na gekilagi-lovolovaato, taunilimalima gutuma para gelaka-kavito, ia gena kila pia kamonagira e geria viti vega-namara ularana. -Iesu na evaikilaato, netiwato, “Talima ta ragai pono vega-ripaa.” Maevaikilaato, “Ono laka, Rupu Veaga velena na pene gitamu, e vealeva vega-namana gaura Mose na ekilagirato gelegelenai pono venia, pe taunilimalima pia ripa, goi ponama.” , Iesu gimana etugu-agoato, viti talimana enapa-kaulagiato, evaikilaato, “Aririwana, ono nama!” veganamo lepera eaikito. ~+u Toma ta Iesu vanuga gauta aonai, vonai talima ta kopina maparana lepera na evaiato. Ia na Iesu egitaato, wailanai evetiu-talito enogiato, netiwato, “Velekou, pene oririwana genai, taunatauna pono kala-alevaku e pono vega-namaku ripa.” */ Ne gati gau ruala taitari ai gegoli-ragerato, geria gau maparara geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto. Iesu na lepera talimana evega-namaato h)I Simona goti gevetavukouto talimara maki Teimiti e Ioane, Tepetaio natuna gevevega-kali-rakavato. Iesu na Simona evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, ewagumona vegata pene ago goi taunilimalima vetavurai pono ago.” j(M Kwalana ia mataukavana maparara gevevega-kali-rakavato, magani vogo vavagina gelekerato gaurai. 6'eSimona Petero na vokala ewalato gauna egitaato, ne Iesu gagena kwalanai etiu-talito evaikilaato, netiwato, “Velekou, ono laka-paka au gekuna, au galama talimaku.” "&=Vovetaina gaurai taukavaria gati gautai gelaorato, pia vogomai, ira pia veakavara ulanana. Gevogomaito, gati ruala voa gevega-vonurato, roli gepuluwai. ]%3Ne gepiarato, magani vogo galagala vagi getogato, geria leke maki roli geveraleto. +$OSimona na evega-geleato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, ai paga vekwalavi lagani, magani ta vagi ati paga rawalia, na gemu kila pakunai leke ana piara.” #-Ekilakila-gatuto mulinai, ia na Simona evaikilaato, netiwato, “Gemi gati ropu ai ioago-agira, pe gemi leke pio piara, magani piatoga.” /"WNa Iesu vogati gautai eragekauto, Simona gena gati. Ia na Simona evaikilato, gati kiata pene rokoati-lagia nanu ai. Ia gati ai etanu-talito, gutuma evega-riparawai. !Ia na gati ruala egitarato, taitari ai gegapitoma-ragerato; vetavu talimara na geraokwanirato, ira geria leke gealevarawai.   Toma ta Iesu Genesareta kovuna pipinai eruga-tagowai, taunilimalima na geruga-makeato, Palagu gena kila pia kamonagia ulanana. <s,Ne Iudea aonai rupu mapararai evopatawai.;o+Na Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au vanuga irauirau ai maki pana vopata, Palagu gena Basileia valina namana pana varavaragia, kwalana au Palagu na etugukuto ganina voa.” )K*Elaganiato, Iesu etogaitito, kapu pakanai elakato. Taunilimalima na getavuawai, geverawaliato, gegapi-gaugauato ati geririwato ia na ira pene raokwanira. +O)Palagu rakavara maki taunilimalima vogo aora na gelaka-piatito, ne palagu rakavara gekogoto, negetiwato, “Goi Palagu Natuna!” Na Iesu na evaikilarato ragai pia kilakila, kwalana ira riparia Iesu ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli talimana). Iesu rupu aorai evopatawai 3_(Garo everigoawai aonai, taunilimalima na viti irauirau talimara maparara Iesu genai gevaiagorato. Ia gimana ira kwapurakwapura atarai etao-kauawai evega-namarawai. 0Y'Iesu eagoto vogare laganai eruga-talito, viti ekila-waiato, ne viti eaikito. Gare na veganamo etanuitito, ne ira egupurato. Viti talimara vogo Iesu na evega-namarato &E&Iesu rupu eraokwaniato, Simona na numai elakato. Simona gena tegama garena evitiato, tauniparana etiavu-rakavato; gaurai Iesu genogiato pene veakavaa. gG%Ne Iesu valina kapu maparaparanai eraka-lovolovoto. Iesu na Simona gena tegama evega-namaato F$Na Taunilimalima maparara gevevega-kalito, ira matotaura gevevaikilato, negetiwato, “Eerakagau ekilagiana? Matiavuna e makwalimuna na palagu rakava evaikalarana, gelaka-piatina!” T!#Iesu na ekila-waiato, netiwato, “Kulumu, ia aona na ono laka-paka!” Gaurai palagu rakavana ia tano ai taunilimalima wailarai erara-taliato, ia aona na elaka-piatito, ia mako ta ati erawaliato. (I"“Iesu, Nasareta talimamu o, rakagau ono kala ai gemai notina? Goi ai ono vega-rakavamai ulanana povogomai pa? Au ripaku, goi Palagu gena Veaga Talimamu.” mS!Rupu aonai palagu rakavana eporogiato talimana ta etanu-tagowai. Ia ekogo-lailaito, netiwato, |q Ia gena vevega-ripa kilara taunilimalimana gekamonagirato, gevevega-kaliagirato, kwalana gena kilakila matiavura. c?Iesu Kaperanauma, Galileia vanugana taai, everigoto. Tapati tomanai evevega-ripato. fENa Iesu ira nuganugara na elaka-gerevagito, ne elakato. Iesu na palagu rakavana egui-atiato %Gaurai gekuliitito, Iesu vanuga aona na gerolo-atiato, geria vanuga gekiniato golona kavata ropa-kareketo voanana pia pia-rigoa negetiwato. `9Rupu ai getanu-kouto talimara maparara na vokila gekamonagiato, geparu-rakavato. +OElisa, peroveta talimana, laganinai lepera talimara vogovagi Isaraelai getaluwai, na ta vagi ati evega-namaato, Naaman, Siria talimanamo geregana evega-namaato.  +Na Isaraela wapura geriai Palagu na Elia ati etuguato. Kapu gerevagina vanugana ta arana Sarefata, Sidona tanoparanai, wapu ta genai etuguato. 6 eEia maki pio kamonagia: Taunatauna, Elia laganinai wapu vogovagi Isaraelai getaluwai. Rigolo toitoi e uve taula toitoi aorai gura ati eketowai, tanopara maparana erogeato. ^ 5Avaikila-taunataunamina, peroveta talimana gena vanuga kwalanai ati pia gapi-ragea.  Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au ripaku gomi na evegavutina kilana au pio varaku, nopiotiwa, ‘Toketa talimamu, matotaumu pono vevega-maguli! Kaperanaumai okalarato kalara valira gama kamonagirato, pe enai gemu vanuga kwalanai maki pono kala.’ ” 6 eNe maparara na gevega-namaato e gevega-rageato, kwalana kila namaramo ekilagirato. Gaura pakurai, ira matotaura geverenagito, negetiwato, “Ia e Iosepa natuna pa?” eCIesu na evopata-venirato, netiwato, “E kilakila pogo kamonagia kilana etoma pevuvuka.” !;Aonai Iesu na Puka ekou-gavuato, rupu gitatagona talimana eveni-waikuleato, ne etanu-talito. Rupu aonai talima maparara na ia gegita-kalakalaato. X)e Velekou na taunilimalima pene vega-magulira
laganina pana vopatagia.” ve“Velekou Palaguna au geku ai ea,
kwalana ia na au eporogikuto,
e evirigikuto, Vali namana lealea
talimara geriai pana vopatagia.Etugukuto, eligorato talimara geriaiPalagu na geligorato talimara
elugarato valina pana varavaragia ulanana,
e mata-kele talimara matara pia alira.Gevega-rakavarana talimara pana vega-magulira, (IIsaia peroveta talimana gena puka rupu gitatagona talimanana Iesu eveniato, ia na ekule-pakaato, pene agia kapuna erawaliato, eagiato, evetaina ekilana, /WNe Iesu Nasaretai elakato. Ia ekamuto vanugana. Vanagivanagi ekalawai kalana Tapati tomarai ia rupu ai elakawai. Puka Veaga pene agia ulanana erugaitito aonai, ~uIesu ira geria rupu aorai evevega-ripawai, maparara na gevega-rageato. Nasareta talimara na Iesu ati gegapi-rageato Iesu maewaikuleto Galileiai, Veaga Palaguna tiavuna maki ia ria. Ia valina Galileia tanona aonai gepia-lovolovoato.  Tiapolo gena vekalatovo kalara maparara evega-aikirato, ia eraokwaniato, pene ago toma ta. Iesu gena inagulu etinaato Galileiai  Iesu na evega-geleato, netiwato, “Puka Veaga aonai maki ekilagiana, ‘Velekou goi gemu Palagu, ragai pono kalatovoa.’ ” q~[ Maekilagiana maki, ‘Aneru na pia gopemu, pia gapi-itimu, irauna gagemu vatu ai oputu-kauana.’ ” p}Y kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, ‘Palagu na gena aneru pene vaikilara, goi pia malamu.’ |) Ne Tiapolo na Ierusalemai evaiagoato, Rupu Veaga kukunai evega-rugakauato, evaikilaato, “Pene goi Palagu natuna, eanana ono puri-rigo, >{uNa Iesu na evega-geleato, netiwato, “Puka Veaga aonai evetaina getaloato, ‘Velekou, goi gemu Palagu pono aliruputali-venia, iamo geregana vetugunagina pono kalaa!’ ” az;Pene goi na au pono aliruputali-veniku genai, egaura maparara pono gapira goi gemu.” >W==?=<< ;o:99587766T55a449332g1001/.h--:,+*))K(K''0&1%%2$D##L""3!S cSr~q7f8DoN{  e [x'xri )Na kaputi e riti aora gaura ati geria e garia talimara pio venira vou, gau maparara gemi ai pia kala-alevara. jqM (Gomi kawa! Gomi ati goripana, muli kavana ekalaato Palaguna na aona kavana maki ia na ekalaato? 8pi 'Gaurana Velekou na evaikilaato, netiwato, “Gomi Parisea talimami gemi kaputi e riti muliramo goguligi-gitakaurana, na aomi vou verari e kala kawakawa na gevonu-poraketoto. )oK &VoParisea talimana na egitaato aonai, evevega-kali-rakavato, kwalana Iesu ati eveguligito, (ira tenera velera geria vevega-ripa gelegelenai), na tipo eganito. n) %Iesu ekila-gatuto mulinai, Parisea talimana taa na ekeaato, ia goti pia ganigani-koukou; gaurai gena numai eagoto, rapalai etanu-talito. pmY $Pene goi tauniparamu maparana maeka na pene waea genai, mukuna kiata vagi ati pene mia, ia maeka vagi, lamepa ewae-lovolovona, goi evega-maekamuna vetaina.” Iesu na Parisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara egolorato Pl #Gaura pakurai, rogomu pono vetole, maeka goi aomu ai neemukunana nea. :km "Goi matamu goi tauniparamu gena lamepa vetaina. Pene goi matamu nama genai, tauniparamu maparana pene waea. Na pene goi matamu rakava genai, tauniparamu maparana pene mukunaa. Vj% !“Talima taa na lamepa pene kapua aonai, ati pene tao-veavugaa, rivu na ati pene koutalia, na lamepa taotaona kapuna taunataunanai pene taoa, pe pia laka-toga talimara na maekana pia gitaa ulanana. liQ Palagu gena Kota kamuna tomanai, Nineva talimara pia rugaiti, toma guluna pia tamanira, kwalana Iona gena vopata gekamonagiato aonai, ira geria rakava na gevetugamagi-kuleto. Na talima ta ea Iona eiwaana.” Taunipara maekana h! Palagu na taunilimalima pene veakotaa tomanai, Seba logeana pa kuinina pene rugaiti, egulu pene tamanira, kwalana ia gena tanopara rauvagi na evogomaito, Solomona gena aoneka kilara pene kamonagira ularana. Na iogitaa, talima taa na Solomona evanagiana talimana ea. g Kwalana Iona vegailia ta Nineva talimara geriai, voia gelegelenai Taunilimalima Natuna vegailiana pene ago egulu geriai. _f7 Taunilimalima gutuma na Iesu gerugakorope-gavuato, ne evaikilarato, netiwato, “Toma guluna gulu rakavana! Vegailia irauna geririwaana, na vegailia ta ati pia rawalia, Iona, peroveta talimana, vegailianamo. %eC Na Iesu evega-geleato, netiwato, “Evetaina ono kila, Palagu gena kila gekamonagiana e gekwalanaana talimara ne nama!” Vegailia irauna geririwaato d7 Vokila ekilagiawai aonai, gare ta taunilimalima gutuma aora na ekeato, netiwato, “Goi evega-walamuto e eveni-rurumuto garena nama iwavagi!” ncU Gaurana ia na palagu rakava vagira taulatoi kwapuna maevaiagorato, maparara gelaka-togato, vonai getaluwai. Gaura pakurai votalima kunenai gena rakava kiata kei, na ikana kavanai gena rakava kamu iwavagi.” Verere taunataunana Xb) Ewaikule-waito, numa erawaliato. Numana kala vealeva gitagitana nama iwavagi. faE “Palagu rakavana ta talima ta genana elaka-vagito, ne tano lakilaki na elaka-vanagito, aga pene gani netiwato, na agalagi kapuna ta ati erawaliato. Ne ia matotauna ekilato, ‘Ana waikule araokwaniato numanai.’ ` Rai ati au gataku ia au ekukuna talimana, e rai au goti ati gatao-koukouna ia ekala-lovolovona.” Palagu rakavana maewaikuleto O_ Na tiliga iwavagi talimana ta pene vogomai, etalima penema vevagi-venia, ne pene vega-aikia, ia gena vagivagi gaura, eraramanirana gaura, pene veraria, e gena rinaga maparara pene ware-lovolovora. u^c Matiligana talimana gena vagivagi gaura na gena numa pene gita-tagoa genai, gena rinaga pia mia-nama. %]C Na pene au palagu rakavara Palagu gena tiavu ai agui-atirana genai, pio ripa, Palagu gena Basileia, gena vegitatago tiavuna, gomi gemi ai warauna pekwara. Q\ Pene au palagu rakavara Belsebul gena tiavu ai agui-atirana genai, gomi mulimi ai gelakana talimara na palagu rakavara rakavetaina gegui-atirana? Ira na gevega-taunataunaana gomi na kila ati ganira. M[ Gaura pakurai, Satani matotauna pene veware-kavaluga genai, gena basileia raka pene ruga-tiwa? Evetaina akilagiana, kwalana gomi gokilana, au Belsebul gena tiavu ai palagu rakavara agui-atirana. :Zm Iesu na geria tugamagi warau eriparato, gaurai evaikilarato, netiwato, “Kaomani ta pene vekala kavaluga, ia pene rakava, e kwalu ta pene vekala kavaluga genai, ia pene keto. bY= Talima reketa na Iesu gekalatovoato, geria ririwa vegailia ta kupa na penema rigo. Xy na talima reketa gekilato, “Ne Belsebul, palagu rakavara geria vele, gena tiavu ai palagu rakavara egui-atirana.” &WE Iesu na muru-kapu palagu rakavana, egui-atiato, gaurai vomuru-kapu talimana ekilakilato. Taunilimalima vogo na eia ewalato kalana gevevega-kaliagiato, MV Pio tugamagi, gomi rakava talimami, na gau namara natumi venivenira ripami, gaurana gomi Tamami kupai etaluna, ia na Veaga Palaguna genogi-veniana talimara pene venira vegata!” Iesu e Belsebul 7Ui Pa gatoi pene nogi genai rogaroga pono venia? lTQ Gomi tama aomi ai pene rai natuna melona magani pene nogi genai, goi na warowaro pono venia? S- Kwalana pene noginogi talimana pene gapi, pene vetavuvetavu talimana pene rawali, e pene koekoe talimana Palagu na gena vanagi pene kala-pakaa. R1 Gaura pakurai, au na gomi avaikilamina: Noginogi ai Palagu na pene venimi, vetavuvetavu ai pio rawali, koekoe ai gemi vanagi pia kala-pakaa. $QA Avaikilamina, lewana ia gatana, na ati pene kuliiti, ganigani ati pene venia, na gena nogi ririwarage pakunai pene kuliiti, eririwarana gaura pene venia. KP Aonai votalima numa aona na pere keati, neperetiwa, ‘Ragai ono vega-vekwalaviku. Vanagi warauna pakana-gavua, e au manatuku ria gamaituna. Au ati pana kuliiti, gau kwauta ati pana venimu.’ oOW kwalana au gataku ta gena lakalakai geku ai pema kwara, na au geku ai ganigani aikina pana gupua.’ -NS Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pere gomi ta pogi nugana gatana genai pere ago, pere nogia, neperetiwa, ‘Gataku o, ganigani kiata ana gapi-torea vou, 6Me Gema rakava ono tugamagi-piatogara,
kwalana ai maki gevega-rakavamaina talimara
geria rakava gatugamagi-piatogarana.E veripagani ai ragai pono vaimai.’ ” ?Ly Toma, toma aorai, gama gauganigani pono venimai. K/ Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gorapalina aonai, epio kilatiwa:‘Ai Tamamai goi aramu pene veaga;
gemu Basileia pene vogomai. >J w Toma ta Iesu kapu taai erapalito. Evega-aikito aonai, gena melo taa na evaikilaato, netiwato, “Velekou o, rapali ono vega-ripamai Ioane na gena melo evega-riparato gelegelena.” pIY *na gau kwapunamo gerevagi. Maria na iwavagina pevirigia, taa na ia genana ati pene gapi-vagia.”H )Velekou na evega-geleato, netiwato, “Mareta, Mareta, gau vogo vavagina aomu gevega-vonuana e gevega-vekwalaviana, QG (Mareta ira garia ganigani ekalawai, evekwalaviwai. Gaurai eagoto, evaikilaato, “Velekou, goi otugamagina pa? Tariku na peraokwaniku, au geregaku, avekwalavina. Ono vaikilaa, pe enema veakavaku!” |Fq 'Ia mavavine-kavana arana Maria, ne Maria eagoto Velekou gagena kwalanai evetanu-talito, gena kila ekamonagirawai. E &Iesu magena melo geria lakalaka aonai vanuga gautai gekwarato. Vonai gare ta arana Mareta, gena numai evairagerato. >Du %Rova evevega-ripagiawai talimana na evega-geleato, netiwato, “Egita-vetugaato talimana.” Ne Iesu na evaikilaato, “Ono laka, goi maki wapono kala-tiwa.” Mareta e Maria #C? $Iesu everenagito, netiwato, “Goi rakagau notina? Etalima toitoi aorai rai lagana talimana volema talimara na gevagiato talimana genai pita kilagia?” \B1 #Amoamo ekuliitito aonai, siliva monira ruala numa gatana eveniato, evaikilaato, ‘Etalima pono gitatago-namanamaa. Pene moni ati pene gelegele genai, geku waikule ai vou gemu moni voira panama venimu.’ ” *AM "Laganai eagoto, riga e vine nanuna komatanai epopoto, e ekumurato, ne gena toniki (ass) ai evega-tanu-kauato, wariwari numanai elakagiato, vonai egita-tagoato. h@I !Na Samaria talimana ta gena lakalaka aonai votalima everawaliato, egitaato aonai, evetugaato. ?  Levi na kwalu talimana ta (Rupu Veaganai vetugunagi talimana), maki vovetainamo, votalima erawaliato, na maelaka-gegelagiato. i>K Rupu Veaga velena ta voraupara na everigowai aonai, votalima erawaliato, na elaka-gegelagiato. j=M Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talima ta Ierusalema na Ieriko everigo-veniawai aonai, lema talimara na rauparai gekuluati-veniato gevagiato, e rapugana gegaivagirato, roli gevagi-kwaregaato, vonai geraka-kwaniato. <  Na rova evevega-ripagiawai talimana maveveagolokana Iesu maerenagi-veripaganiato, netiwato, “Au lagaku talimana rai?” o;W Iesu na evaikilaato, netiwato, “Povega-gele rorirori, nevetaina pono kala, pe pono maguli.” {:o Ia evega-geleto, netiwato, “Velekou goi gemu Palagu pono ulamagia, maaomu maparana, mapalagumu maparana, e makwalimumu maparana, e matugamagimu maparana; e ‘Lagamu talimana maki pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.’ ” `99 Iesu na evega-geleato, netiwato, “Rova rakagau netina? Goi na raka oagi-tiwaana?” 48a Rova evevega-ripagiawai talimana ta ekuliitito, ne Iesu ekalatovoato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, au raka pana kala-tiwa, maguli vanagivanagi pana vaia?” |7q Au na avaikilamina, peroveta talimara e tanopara velera kamura vogona geririwato, gomi na gogitarana gaura pegere gitara, na ati gegitarato, e gokamonagirana gaura pegere kamonagira na ati gekamonagirato.” Parapore -Samaria talimana namana 6 Ne Iesu epoe-kuleto gena melo geriai, veavugai evaikilarato, netiwato, “Gomi pio verere, kwalana egaura gogitarana pakurai. S5 Gau maparara Tamaku na evenikuto. Talima ta ati ripana ia Natuna, Tamanamo geregana, e ta ati ripana ia Tamana, na Natuna gereganamo, e Natuna na eulamagirana talimara geriai vou evega-matagairana.” 64e Votanukou aonai Veaga Palaguna na Iesu verere na evega-vonuato, ne ekilato, “Tamaku o, kupa e tanopara Velena, avega-namamuna, kwalana goi na aoneka e ripa talimara geriai otao-veavugarana gaura ati ripara talimara geriai ovega-matagairana. Pa, Tamaku, gemu ririwa evetaina pene vetao vegata. 39 Na, ragai pio verere kwalana palagu rakavara gemi tiavu aonai, aikina, a gomi pio verere kwalana gomi arami kupai etalorato gaurai.” Iesu evererena %2C Pio ripa, au na tiavu warauna avenimito, gelema e rogaroga pio pana-talira, Satani gena tiavu maki pio vega-pala palaa, gau taa na ati pene vega-rakavami. m1S Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Satani agitaato, rama ekeuleana vetaina kupa na eketo-rigoto. :0m Gena melo gagala taulatoi kwapuna e ruala (72) mavererera gewaikuleto, negetiwato, “Velekou o, palagu rakavara goi aramu ai gavaikilarato, ne karomai gekamonagirato.” N/ Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Rai na gomi pene kamonagi-venimi, au maki pene kamonagi-veniku; rai na ati pene gapi-ragemi, au maki ati pene gapi-rageku; e rai na ati egapi-ragekuna, etugukuto Palaguna maki ati egapi-rageana.” Iesu na etugurato talimara gagala taulatoi kwapuna e ruala (72) gewaikuleto t.a Goi maki, Kaperanauma o, goi oririwana kupai pono verage notina? Aikina, goi kwarega kapunai pono ago!” - Palagu na taunilimalima pene agirorira tomana kamunai, gomi na pio rawalia metauna Taia e Sidona geria metau pene vanagia. , “Korasina o, goi e Betesaida, vetugami kika! Kwalana kala irau vagira gemi ai gematagaiwai Taia e Sidona aorai pegere matagai, na ira rauvagi pegere vetugamagi-kule, pute rakavarai e tauniparara makulumarai geria vetugamagi-kule pegere vega-matagaira. +) Au na avakilamina, Kota kamuna tomanai evanuga na metau pene vuaa gauna, Sodoma gena metau maki pene vanagia.” Ati vega-taunatauna vanugara .*U ‘Gemi vanuga kakavura gagemai ai pege karakau gaura maki gakwara-vagirana gemi karoverave vevega-matagaira ulanana. Na pio ripa, Palaguna Basileia pekavinagi.’ g)G Na pene vanuga gautai pio kwara, ati pia gapi-ragemi genai, gatamanai pio lakati, nopiotiwa, 2(] Vovanugai viti talimara pio vega-namara e taunilimalimara pio vaikilara, nopiotiwa, ‘Palaguna Basileia (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana), gomi lagami ai ea.’ q'[ Pene vanuga gautai pio kwara, pia gapi-ragemi, rakagau wailami ai pia tao-atira gaura pio ganira. 0&Y Rakagau pia venimi pio ganira e pio niura, kwalana einaguluna talimana akwana pene gapia ulanana. Numa taa na manuma taai ragai pio ago, na vonumamo gaunai pio talu. %+ Pene maino eririwaana talimana vonai etaluna genai, gemi maino kilana ia atanai pene mia. Pene aikina genai, maino gemi ai mapene waikule-wai. S$ Pene numa gautai pio rage genai, nopiotiwa, ‘Enumai maino pene mia.’ c#? Moni molora, rula e tamaka ragai pio gapikau; rauparai talima ta ragai pio vega-vegupua. W"' Iolaka, au na mamoe vetaira atugumina, uraura kwaevara rakavara nuganugarai. S! Evaikilarato, netiwato, “Kuakua ganiganira vogo galagala vagi, na kuakua talimara maine vagi. Gaura pakurai kuakua Velekouna ionogia, pe kuakua talimara reketa mapene tugu-agora, ganigani piave kua. (  K Voia mulinai Velekou na talima gagala taulatoi kwapuna e ruala (72) evirigirato, ne ruala na ruala na etugu-kunerato, ia pene ago vanugara e kapura mapararai. - >Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talima ta elugana aonai, mulina maepoe-waikule-veniana, ia ati gelegele Palaguna Basileia pene vaia.” =Talima taa na maevaikilaato, netiwato, “Velekou, mulimu ai ana laka, na ana ago vou, geku numa talimara ria aia vevega-neka.” ^5 Iesu na matalima ta evaikilaato, netiwato, “Muliku ai onoma laka.” Na votalima na evega-geleato, netiwato, “Velekou, roe nea vou, ana waikule, tamaku anave tolea vou.” ) :Iesu na evakilaato, netiwato, “Uraura kwaevara mageria kovoga, e manu mageria nuguvi, na Taunilimalima Natuna vou ati gena maitu kapuna.” / 9Ira raupara na geagowai aonai, talima taa na Iesu evakilaato, netiwato, “Goi pono laka kapura mapararai au goi mulimu ai pana lakakau.” S 8Ne ira gelakato, mavanuga gautai. Iesu mulinai laka gekilagiato talimara <s 7Iesu eruga-kuleto, taura ruala ekila-wairato. ,Q 6Iesu gena melo, Teimiti e Ioane na vokala gegitaato, ne gekilato, “Velekou, goi oririwana kalova kupa na paia kea-rigoa, pene mairigo, pene vega-veroverora?” eC 5Na vanuga talimara na Iesu ati gegapi-rageato, kwalana ia Ierusalema eago-veniawai gaurai. { 4Gaurai gena vetugunagi talimara etugu-kunerato, Samaria vanugana taai gekwarato, Iesu gena agalagi kapuna gevetavuato. hI 3Iesu kupai pene verage tomana ekavinagiawai gaurai, Ierusalema pene ago-venia, netiwato. B} 2Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ragai pio kila-waia, kwalana rai na gomi ati evega-rakavamina talimana gomi eveakavamina.” Samaria talimara reketa na Iesu ati gegapi-rageato Q 1Ioane na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa taumu, talima ta gagitaato, goi aramu ai palagu rakavara egui-atirawai, na ai na gakila-waiato, kwalana ia ati ita ria tainaguluna gaurai.” P 0evaikilarato, netiwato, “Rai na emelo pene egapi-rageana au araku ai, ia na au egapi-ragekuna. Pene talima taa na au egapi-ragekuna genai, etugukuto Palaguna maki egapi-rageana. Kwalana rai gomi na gokilagi-piatogaana talimana gomi nuganugami ai, ia kamu iwavagi.” Iesu aranai vevega-kali kalara iraura ekalarato talimana w /Iesu warauna eripato rakagau getugamagiato, gaura pakurai melo keina ta egapiato, ia laganai evega-ruga-taliato vou, mS .Iesu gena melo nuganugarai veitu ewalato, kwalana gekilato, rai kamu iwavagi ira nuganugarai. N -Na gena melona ati getugamagi-rawaliato, Iesu na rakagau ekilagiato. Vokila ganina ira geriai veavuga, ragai pia ripaa ulanana, Iesu maki ati gerenagiato kwalana gekalito gaurai. Rai kamu iwavagi ( I ,“Au na kila ta gemi ana kilagia, pe pio kamonagia ragai pio tugamagi-lekwalekwaa. Taunilimalima Natuna pia lewaa vou taunilimalima gimarai pia tao-kaua.”  { +Talima maparara gevevega-kali-rakavato, kwalana Palagu gena tiavu gegitaato gaurai. Iesu gena kwarega maekilagi-waiato F  *Melo evogomaiwai aonai, palagu rakavana na kwano ai ekwalavi-taliato, tauniparana evega-pilupiluato. Na Iesu na palagu rakavana ekila-waiato, melo evega-namaato, ne tamana maeveni-waiato. _ 7 )Iesu na evega-geleato, netiwato, “Ati kamonagi e kila-tilivagi guluna! Toma vira au gomi lagami ai pana talu e pana vaigaoka-venimi?” Gaurai Iesu votalima evaikilaato, netiwato, “Natumu ono vaimaia.” U # (Goi gemu melo panogira, ia gui-atia napatiwa, na ira ati pege gelegele.” 4a 'Toma taarana ia palagu rakavana egapiana, ne ekogo-lailaina; tauniparana maki evegegena, aonai pokana na kapurokapuro gelakatina. Evetaina evagi-kwarega-vanagivanagiana. 9 &Ne talima ta gutuma aora na ekea-golito, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, anogimuna, au natuku melona onoma gitaa. Ia e gereganamo kekei ewalato. nU %Toma ta eaikito mulinai, ira golona geverigowai aonai, gutuma kamu vagi ria gelaka-verawalito. >u $Vokaro eaikito aonai, Iesu geregana gegitaato. Ekala gegitarato gaura, talima ta genai ati gekilagi-matagaiato votoma. Iesu na Palagu rakavana eporogiato melona evega-namaato uc #Karo ta iloa aora na ekea-atito, netiwato, “Au natuku ea, avirigiato talimana, ia pio kamonagi-venia!” oW "Ia roe waekilakilawai aonai, iloa na ema avugarato. Iloa na egapi-gavurato aonai, ira gekalito. zm !Tauria ruala na Iesu geraokwaniawai aonai, Petero na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, nama iwavagi ita ea, pe enai ama toitoi aia kalara. Ta goi gemu, ta Mose gena, e ta Elia gena.” Ia ati ripana rakagau ekilagiato. + Petero mataukavana gemaitu-kwaregato, na gekeroto aonai, Iesu mavewaevewaena e mamaekana ria gegitaato, e ia ria geruga-tagowai talimara maki. 9 Tauria ruala mavewaevewaera e mamaekara ria gematagaito, Iesu ria gekilakilawai, Ierusalemai pene kwarega negetiwato, Palagu gena ririwa gelegelenai. L Ne talima ruala gematagaito, Mose e Elia, Iesu ria gekilakilawai. [~/ Erapaliwai aonai, ia wailana gitagitana eirauto, e gena rapuga ekulo-garogaroto. 1}[ Ekila ekilagi-gaturato mulinai, toma taula vativati vetaira gevanagito vou, Iesu na Petero, Ioane, e Teimiti evairato, golo gautai geverageto pia rapali ulanana. |/ Avaikila-taunataunamina, enai reketa geruga-tagona ira ati pia kwarega vou, pene ago, Palagu gena Basileia pia gitaa.” Iesu gitagitana eirauto i{K Pene talima taa na au e geku kila nugaragera na pene nuga-rage genai, Taunilimalima Natuna maki pene nugarage ia genai gena vogomai ai, maekana mavewaena e matiavu iwavagina, Tamana aneru maveagara ria pia vogomai tomanai. z9 Pene talima taa na tanopara maparana pakunai gena maguli pene piatogaa genai, ia matotauna gena maguli pene vega-rakavaa, gena nama rakagau ia genai? 8yi Kwalana rai gena maguli evogaragiana talimana, ia gena maguli pene piatogaa. A rai au pakuku ai gena maguli pene piatogaa talimana, ia gena maguli ati pene vega-lekwalekwaa. Xx) Iesu na ira maparara evaikilarato, netiwato, “Pene talima ta au muliku ai pene laka netina genai, ia matotauna pene vetugamagi-piatoga, gena satauro pene vuaa toma mapararai, au muliku ai pene laka. w+ Ia maekilato, “Taunilimalima Natuna viti vogo pene vuara. Iuda velera, e Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiana talimara na pia rugaa, e pia vagi-kwarega maki, na toma vega-toitoinai kwarega na mapene kuliiti-wai.” Maguli kilakilara pa Iesu mulinai laka Rv Iesu na evaikila-taitalirato, ia valina talima ta ragai pia varaa. euC Iesu na evaikilarato, netiwato, “Na gomi na nogotina au rai?” Petero na evega-geleato, negetiwato, “Goi Palaguna Keriso, ia na ekilagi-gavuato vevega-maguli talimana.” Iesu gena kwarega e kuliitiwai ekilagirato t' Ia gevega-geleato, negetiwato, “Reketa gekilana goi Ioane Bapatiso, reketa Elia, mareketa na peroveta talimana kunena ta pekuliiti-wai.” s% Toma ta Iesu geregana erapaliwai, gena melo maki ia goti. Aonai Iesu na erenagirato, netiwato, “Taunilimalima na negetina au rai?” ,rQ Maparara gegani-kwaregato; kapinai Iesu gena melo na ganigani kovara gekoko-koukourato, papalu gagalana ruala gevega-vonurato. Petero na Iesu Kerisona ekilagiato (qI Voia mulinai Iesu na paraoa imaima e magani ruala egapirato, kupai eali-rageto, Palagu evega-namaato vou, epuki-kinikinirato, gena melo evenirato pia warera. Wp' Iesu ekilato rorinai gekalarato taunilimalima maparara gevega-tanu-talirato. To! Kwalana marumaru maparara ragana imaima (5,000) vetaira. Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Taunilimalima iowarera gagala imaima tanu ta (50), gagala imaima tanu ta (50,) ne pia tanu-tali.” cn? Na Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi na garia iovenira.” Ira na gevega-geleato, negetiwato, “Ai gemai pereti imaima e magani rualamo. Goi oririwana ai paia ago, ganigani paia voira egutuma maparana gana?” xmi Garo everigoawai aonai, gena melo gagalana ruala Iesu genai geagoto, gekilato, “Etaunilimalima ono tugura, pe vanuga vekavirai e araga talimara geria talu kapurai, garia gauganigani e maitu kapura ia tavu, kwalana eia e kapu pakana.” 6le Na taunilimalima na gekamonagirato gaurai, Iesu mulina na geagoto. Ne Iesu na egapi-ragerato, Palagu gena Basileia valina evopata-venirato, e viti talimara evega-namarato. 8ki Iesu gena apostolo gewaikuleto, rakagaurakagau gekalarato gaura valira Iesu gema varaato. Ne Iesu na evaigerevagirato, vanuga ta arana Betesaida, vanuganai evaiagorato. Dj Na Heroda ekilato, “Ioane repana au na apati-vagiato. Na, evali akamonagiana talimana e rai?” Heroda eririwato Iesu pene gitaa. Iesu na taunilimalima ragana imaima (5,000) egupurato yik Mareketa gekilato, Elia ematagaito. Mareketa gekilato, peroveta talimana kunena ta ekuliiti-waito, negetiwato. %hC Heroda, Galileia velena, Iesu valina ekamonagiato, aonai eaovoaovo-rakavato, kwalana talima reketa gekilawai, Ioane Bapatiso kwaregana pekuliiti-wai. %gC Iesu gena melo gelakato, vanuga gauragaurai geagoto, Vali Namana gevopatagiawai e viti talimana gevega-namarawai kapu mapararai. Heroda gena aovoaovo %fC Pene vanuga taai ati pia gapi-ragemi genai, vovanuga pio raokwania, gagemi kavuramo pio kwara-vagira ira geria kila-tilivagi vega-taunataunara ularana.” Je  Pia vairagemi numarai pio talu, pene ago, vanuga pio raokwania. d5 Evaikilarato, netiwato, “Gemi lakalakai gau kwauta ragai pio gapi-kaua. Toki, palaka, ganigani gaura, moni, e tiati ruala na maki ragai pio gapi. dcA Ne etugurato, Palagu gena Basileia valina pia vopatagia, e viti talimara pia vega-namara. b % Iesu na gena melo gagalana ruala ekea-koukourato, tiavu evenirato, palagu rakavara maparara pia gui-atira, e viti talimara pia vega-namara. a 8Ia tamana e tinana gevevega-kali-rakavato, na Iesu na evaikila-taitalirato, ekala valina talima ta genai ragai pia kilagia.n`U7Gaurai palaguna ewaikuleto, emagulito, veganamo ekuliitito. Iesu na evaikilarato, vavine pia gupua. `_96Ne Iesu na vavine gimanai egapito, evaikilaato, ekeaato, “Natuku o, ono kuliiti!” T^!5Taunilimalima na gemamai-agiato, kwalana ira geripato, vavine ekwaregato. ]4Maparara getagiwai e getagi-kilakilawai aonai, Iesu na evakilarato. “Ragai iotagi, vavine e ati pekwarega, ia tipo emaituna.” \93Iairo gena numai ekwarato, aonai Iesu na taunilimalima evaikilarato, numai ragai pia laka-toga, Petero, Teimiti, e Ioane, e vavine tamana e tinanamo. [ 2Iesu na vokila ekamonagiato, aonai Iairo evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, pono kamonagi vegata, pe ia pene maguli.” JZ 1Iesu roe waekilakilawai aonai, talima ta rupu gitatagona talimana Iairo gena numa na evogomaito, netiwato, “Natumu warauna pekwarega. Vevega-ripa talimana ragai ono vega-vekwalavia.” yYk0Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Natuku, gemu kamonagina pevega-namamu. Gaurai, maaomu namana ono laka.” tXa/Egare warauna eripato, ia ati gena veavuga rauparana, gaurai manuga-golugoluna eagoto, Iesu gagena kwalanai evetiu-talito. Iesu genai rakagau gaurai enapakauto e gena viti veganamo eakito valina ekilagi-atiato taunilimalima wailarai. gWG.Na Iesu ekilato, “Ta au geku ai penapakau, kwalana au ripaku, tiavu au gekuna pelakati.” qV[-Iesu everenagito, ekilato, “Rai na au penapa-kaunagiku?” Maparara geveopa-tagoto, gekilato, “Au aikina.” Na Petero ekilato, “Vevega-ripa talimamu, taunilimalima ogitarana, pege galukorope-gavumu e gelaka-pekupekumuna.” 4Ua,Taunilimalima gutuma mulira na evepipi-togato, makavata na evelakatito, Iesu laganai ekwarato. Iesu gena rapuga pipinai evegapikauto. Ne veganamo gena rala viti eaikito. QT+Voia aonai gare ta, genai rala vitina; rigolo gagalana ruala eviti-agiato. Ia gena rinaga e moni maparara evega-aikirato toketa geriai gena viti pia vega-namaa ulanana. Na taa na ati evega-namaawai. "S=*kwalana ia natuna vavine na kekeimo, roli ekwaregawai gaurai. Gena rigolo gagalana ruala. Iesu eagoto aonai taunilimalima gutuma na gelaka-piipipiawai. R)Ne rupu gitatagona talimana ta arana Iairo, Iesu genai eagoto, gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, gena numai ia ago netiwato, Q(Iesu kovu vokavana na ewaikuleto aonai, taunilimalima gutumana gegapi-rageato maverererana, kwalana maparara na gealo-tagoawai. ~Pu'“Ono waikule gemu numai. Palagu na goi gemu ai pekalaa kalana taunilimalima pono vega-ripara.” Gaurai ia eagoto, gena vanuga talimara maparara Iesu gena kala ia genai gewalato gaura evopatagirato. Iesu na vavine ta e gare ta evega-namarato O &Palagu rakavara genana gelaka-piatito talimana na enogiato, Iesu goti pia laka netiwato. Na Iesu na etugu-waiato, evaikilaato, 6Ne%Gaurana Gerasa kapuna talimara maparara na Iesu genogiato, pene raokwanira negetiwato, kwalana gekali-rakavato gaurai. Gaura pakurai Iesu gati ai eragekauto, maewaikuleto. M$Vokala gegitaato talimara na palagu rakavara na geporogiato talimana raka enama-tiwato valina taunilimalima geriai gepiaato. -LS#Taunilimalima gegoto-agoto, rakagau ewalato gauna iave gitaa ulanana. Iesu genai gekwarato aonai, ira na votalima, palagu rakavara vogo ia genana gelaka-piatito talimana, gerawaliato, Iesu gagena kwalanai etanu-tagowai marapugana e gena tugamagi maki rorirori. Gaurai ira maparara gekalito. K "Pae gitatagora talimara na rakagau ewalato gauna gegitaato, ne gerakato, vovali gepiaato vanuga kamunai e vanuga keirai. 0JY!Gaurana palagu rakavara votalima genana gelaka-piatito, pae geriai gelaka-togato. Ne vopae gewaloku-lovolovoto, roparopa na geralupito, kovu ai gevegugutu-kwaregato. 8Ii Vonai pae laveta ta golo kapanai geunaunawai. Gaura pakurai palagu rakavara na Iesu genogiato, pae aorai ia laka-toga, negetiwato. Ne Iesu na evaikilarato, “Ioago!” HNe palagu rakavara na Iesu genogiato, lega ropu-kelaunai ragai pene tugu-agora. (Voo palagu rakavara geria tipura kapuna). ?GwIesu na erenagiato, netiwato, “Goi aramu rai?” Ia na evega-geleato, netiwato, “Au araku ‘Vogovagi,’ ” kwalana palagu rakavara vogo vavagina na geporogiato gaurai. F Ia vovetaina ekilato, kwalana Iesu, na palagu rakavana evaikilaato votalima genana ene laka-vagi. Vega-vogo vavagina palagu rakavana na egapiawai, gagena e gimana teini na gekwatuawai, na teini erapurawai, ne palagu rakavana na kapu pakarai elakagiawai. cE?Ia na Iesu egitaato aonai, ekogo-lailaito, ne Iesu gagena kwalanai eketo-talito, netiwato, “Iesu o, goi Goloka Iwavagi Palaguna Natuna, au geku ai rakagau ono kalaa notina? Anogimuna, ragai pono vega-vitivitiku!” RDIesu gati na elaka-rigoto aonai, palagu rakavara na eporogiato talimana ta evogomaito Iesu genai. Ia vovanuga talimana. Rauvagi-vegata ati rapugana etaluwai, ati numai, na kala kapuna vatu kovogarai. CVokapu na Iesu magena melo geagoto, Gerasa (pa Gadara) talimara geria kapu ai gekwarato, Galileia kavata taitarinai. 2B]Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Gomi gemi kamonagi arigia?” Ira gekalito e getugamagi-kavato, matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Etalima e rai? Ia na agi e aku pevaikilara aonai, karona pege kamonagia!” Iesu na palagu rakavara aonai getaluwai talimana evega-namaato RANe gena melo geagoto, gevagoato, gekilato, “Vevega-ripa talimamu o, Vevega-ripa talimamu o, ita tapuluna, roli takwaregana!” Iesu etogaitito agi e aku ekila-wairato, ne geaikito, e erawa-taliato. @ Gevevanagiwai aonai, Iesu emaitu-kwaregato. Aonai na ragepogi ekwaragiato, aku gati aonai gevepopo-rigowai, gati roli epuluto. ?%Toma ta Iesu magena melo gati ai geragekauto, ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ita wati vanagi, kovu vokavai.” Ne gevevanagito. >9Ne maparara Iesu na evaikilarato, “Palagu na kila gekamonagiana e gekalarana talimara ira au tinaku e au tariku.” Iesu na agi e aku ekila-wairato z=mTalima taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Goi tinamu e tarimu numa mulinai geruga-tagona, goi getavumuna.” < Iesu tinana e tarina melora ia genai geagoto, na taunilimalima gutuma gaurai, ati geria raupara ia laganai pia laka-kavi. ;Gaurai gokamonagirana kilara pio rogona tolera. Kwalana magena kamonagi talimana Palagu na tugamagi-ilu pene venia, ati gena kamonagi talimana, ia etugamagina magena tugamagi-ilu, na gena tugamagi-ilu maki pene gapi-pakaa.” Iesu tinana e tarina melora b:=Veavuga gaura maparara pia matagai, vegunima kilara pia ripara e pia kilagi-atira. d9A“Talima taa na lamepa pene ekapuana genai, ati gulo na pene kou-talia, pa vala kapulenai pene taoa. Aikina, ia na lamepa taotaona kapunai pene taoa. Pia laka-toga talimara maparara na maekana pia gitaa ulanana. V8%Na kwano namai geketoto vuiti uvera, ira taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana, maaora namara na e manamara na gegapi-ragerana, gegapi-gaugaurana, vuara namara etugurana. Lamepa taotaona kapuna 7)Gawa veginivegini aorai geketoto vuiti uvera, ira taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana, na tugamagi vogovagi gekalarana, tanopara rinagara getugamagi-kokokokorana e tanopara gena maguli vererera na Vali Namana ekou-taliana. Gaurai vuara namara ati etugurana. ~6u Kwano mavatunai geketoto vuiti uvera, taunilimalima na Palagu gena kila gekamonagiana e mavererera na gegapi-rageana. Na ira noo talima ati lamura vetaira. Lagani kianamo, Palagu gena kila gekwalanaana, na vekalatovo pene kwara aonai pia keto. ~r}}.|{{ z)yhxwwvluttsrrqpooJnmm=lakkjjilhhgtffXee^ddHc{bbb a``2__^U]]%\\[%ZZUYXX'WVVPUU@TSARR0QPP+OWN{MMLKKJII0HHSGGsFGEDD$CBB\A|A@?>>u==E<< ;F:_987766(5444"3b211S0?/..B-- ,,!+**W)((''S&&P&$$D##W"">!!V R Q"h0PDC"Hf 2 W  1 +e`g1yKupa e tanopara pia lekwalekwa marauparanai, na rova gena leta keivagina ta pa gena koma ta ati vagi pene lekwalekwa. i0KMose gena rova e peroveta talimara geria kila gemiawai pene vogomai Ioane Bapatiso gena lagani ai. Voanana Palagu gena Basileia valina gevopatagiana aonai, taunilimalima maparara gevegigi-togana pia laka-toga ulanana. Y/+Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi taunilimalima wailarai govekilagi-rorirorina, na Palagu na gomi aomi eriparana. Taunilimalima na gevega-ragerana gaura Palagu na ati eririwarana, ekilagi-piatogarana. w.gParisea talimara moni geulamagi-kamuawai. Iesu gena kila maparara gekamonagirato aonai, gemamai-agiato. -  Vetugunagi talimana vele ruala vetugunagira ati pene ago-venira ripa. Kwalana ia na ta ati pene ulamagia, a ta pene ulamagia; ta pene vega-taunataunaa, a ta pene opa-venia. Palagu e moni vetugunagira ati pio ago-venira ripa.” Iesu gena kila reketa o,W E pene gomi talima ta gena rinaga ati pio gitatago-namanamara genai, gomi rinaga rai na pene venimi? +' Pene gomi tanopara rinagara e monira inagulu-agira ati ripami genai, Palagu na raka rinaga taunataunara kupai pene venimi pio inagulu-agira? 3*_ Rai gau keivagina inagulu-agina ripana genai, gau kamu vagina maki inagulu-agina ripana; e rai gau keivaginai pene opakau genai, gau kamu vaginai maki pene opakau. /)W Au na avaikilamina, etanopara rinagara e monira na taunilimalima pio gatara, kwalana gemi moni pia veaiki genai, gomi mia-vanagivanagi numarai pia gapi-ragemi. B(}Ikanai rinaga gitatagora talimana rakavana gena aoneka pakunai gena kamuna na evega-rageato. Kwalana tanopara talimara geria kila e tugamagi aonekara na maeka talimara geiwarana. '}Na ta maerenagiato, netiwato, ‘Goi gemu gapitore vira?’ Ia ekilato, ‘Vuiti putera maparara raganana (1,000).’ Ne rinaga gitatagora talimana na evaikilaato, ‘Gemu gapitore pepana ea, ono gapia, ne tinavu taula vativati (800) ono taloa.’ g&GEvega-geleto, netiwato, ‘Olive rigara mata maparara tinavu taula vativati (800).’ Ne rinaga gitatagora talimana na evaikilaato, ‘Gemu gapitore pepana ea, pe ono raka-tanutali, ne tinavu vativati (400) ono taloa.’ %-Gaura pakurai gena kamuna genai gegapi-toreto talimara maparara ekea-koukourato. Ne ta erenagiato, netiwato, ‘Goi gemu gapitore vira?’ $+Etugamagiwai aonai, ekilato, ‘Pama ripa rakagau pana kala! Gaurai pene gaivagiku genai, gataku namara vogovagi geria numai pia vairageku.’ W#'Ne vorinaga gitatagora talimana etugamagito, ekilato, ‘Au geku kamuna na ewagumona, geku inagulu na evega-aikikuna. Rakagau ana kala? Au ati kwalimuku pana araga e noginogi au geku ai nugarage gauna.’ c"?Gaura pakurai rinaga talimana na ekea-togaato, ne evaikilaato, ‘Goi valimu pakamonagia taunatauna pa? Au geku inagulu okalana aonai ono vevaravaragi, kwalana ewagumona goi ati au geku rinaga gitatagora talimana.’ V! 'Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Rinaga e moni vogo talimana ta emaguliwai. Ne talima reketa na rinaga vogo talimana gevaraato, ia gena rinaga gitatagora talimana na gena rinaga eulaulagirana.  ' A ewagumona ita verere e ita vonelagi e pita verere, kwalana tarimu ekwaregato, na pemaguli; elekwalekwato, na mapatama rawalia.’ ”}sTamana evega-geleto, netiwato, ‘Natuku, goi au lagaku ai otalu-vanagivanagina, au geku egaura maparara goi gemu. ,QA goi enatumu mata-poraga garera geriai gemu rinaga maparara pevevega-verovero-vagira; pewaikule-wai aonai, goi na polomakau natuna monapouna povagia ia gana!’ &ENa ia na tamana evaikilaato, netiwato, ‘Ono gitaa, au rigolo rigolo goi lagamu ai ataluna, vetugunagimu aago-venina, gemu ririwa maparara akwalanarana, gemu vevega-nagi ta ati akala-ketoana, e goi na nanikoti natuna ta maki ati ovenikuna au magataku ria vega-verere-agimai ulanana. {oTau kunena eparu-rakavato, numai ati elaka-togato, ne tamana elaka-piatito, enogiato ene laka-toga ulanana. ^5Vetugunagi talimana na evega-geleato, netiwato, ‘Goi tarimu pewaikule, tamamu na ia namana e magulina pema rawalia gaurai, ia na vetugunagi talimara pevaikilara, polomakau natuna monapouna gauna pege vagia.’ RGaurai vetugunagi talimana ta ekeaato, vokulu kwalana everenagi-agiato. {Natuna tau kunena araga kapunai. Araga na ewaikuleto, numa eago-veniawai aonai, mari e pala kulura ekamonagirato. {oKwalana natuku ea ekwaregato, na mapemaguliwai; elekwalekwato, na mapama rawalia!’ Ne ira maparara geverereto. a;E polomakau natuna monapouna ta iovuamaia, iovagia, ne pita gani e pita verere-koukou. W'Na tamana na gena vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, ‘Iokala-veleke! Rapuga nama iwavagina ta iovuamaia, ioma vega-rogagia. Rini ta ririnai ioma lupi-ragea, e tamaka maki gagenai ioma veakalaa. #?Ne natuna na evaikilaato, netiwato, ‘Tamaku, au Palagu wailanai e goi wailamu ai mageku kala rakava. Au ati gelegele goi natumu ai mapono kilagiku.’ 9kNe ekuliitito, tamana genai elakato. Roe waevogomaiwai aonai, tamana na warauna egitailiaato, ne evetuga-rakavaato, gaurai erakawaila-wailaato, evekapani-waloato, evelavuato. {Au ati gelegele goi natumu ai mapono kilagiku; na anogimuna, gemu vetugunagi talimanai pono vega-agoku, napanatiwa.’ ykAna waikule, tamaku genai ana laka, ne pana vaikilaa: Tamaku, Palagu wailanai e goi wailamu ai akala-rakavato. Ne eve vetugamagi-waito, netiwato, ‘Tamaku gena inagulu talimara vogo, e garia gauganigani maki vogo, na au enai vitona evagikuna. veIa evito-rakavaato gaurai, pae garia ganigani pene ganira netiwato, na voganigani maki taa na ati eveniato. jMNe eagoto, vokapu talimana ta genai inagulu eve tavuto, ne ia na etuguato pae pene gita-tagora. pYGena rinaga maparara evega-aikirato mulinai, vokapu ai roge kamukamu ekwarato. Ia warau ema lealeato.  ! Toma ati vogo geaikito mulirai, tau mulitaina gena rinaga etao-koukourato, ne kapu raurau ai elakato. Vonai gena rinaga eve ulaulagirato. : m Tau mulitaina na tamana evaikilaato, netiwato, ‘Tamaku, ita na rinaga ono warera, pe au gavuku rinagara ono veniku.’ Ne rinaga maparara natuna ruala nuganugarai ewarerato. 9 m Iesu maekilato, “Talima ta natuna ruala. " = Au na avaikilamina, rakava talimana ta gena rakava na evetugamagiwaina genai, Palagu gena aneru vovetaina pia verere.” Parapore -Elekwalekwato melona 6 e Pere rawalia genai, ia na gatana e lagana talimara pere keara, pere vaikilara, ‘Itama verere-koukou, kwalana geku siliva monina, elekwalekwato gauna, warau parawalia.’ lQ“Pere gare ta gena siliva monira maparara gagalana (10), aonai kwapuna pere lekwalekwa genai, ia rakagau pere kala? Ia na lamepa pere kapua, numa pere alia, vomoni kwapuna pere tavu-inamainamaa pere ago pereve rawalia. ;oAu na avaikilamina, voio gelegelenai rakava talimana ta gena rakava aora na evetugamagiwaina genai, kupai verere kamu iwavagi, kala rorirori talimara gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna (99) geria kala rorirori pakurai ati gevetugamagi-waina maki pene vanagira.” Parapore -Elekwalekwato monina @yne numai pere lakagia. Pere kwaragia aonai, gatana e lagana talimara pere keara, pere vaikilara, ‘Itama verere-koukou vou, kwalana geku mamoe, elekwalekwato gauna, maparawalia.’ :oPereve rawalia genai, pere pani-itia mavererena, y“Pere gomi ta gena mamoe tinavu kwapuna (100), aonai ta pere lekwalekwa genai, ia rakagau pere kala? Ia na gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna (99) tanopakanai pere raokwanira, elekwalekwato mamoena pere tavua pere ago pereve rawalia. ?yNe Iesu na eparapore geria ekilagiato, netiwato, "=Parisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara gemunemuneto, negetiwato, “Etalima rakava talimara egapi-ragerana e ira ria geganigani-kouna!” r _Takiti koko talimara e kala rakava talimara gutuma Iesu genai geagoto, gena kila pia kamonagira ularana. 9#Ia ati gelegele kwano vega-namana e varovaro gaura vega-kalara ulanana; gaura pakurai talima na pia piatogaa. Mategana talimana pene kamonagi!”ve"“Tamena nama, na pene tamena mamina pene lekwalekwa genai, arigi rauparai mamina mapene waikule-wai? q~[!Voia gelegelenai rai gena gaura maparara ati pene raokwanira, ia ati au geku melo.” Parapore -Tamena }3 Pene ia ati gelegele genai, ia aranai gena talima reketa pene tugu-agora, golea kamuna pakai roe voa aonai, maino pia gapia rauparana piave kalaa. |7Pa arigi vanuga velena, mavanuga velena ta pene vetalia netina, ne ati pene tanutali-kune, gavutina ati pene tavu, gena vetali talimara maparara ragana gagalana (10,000), e kavata velena gena ragana gagala ruala (20,000), ia gevogomai-veniana genai, pene wailara ripa pa? E{pia kila, ‘Etalima na etinaato, na ati evega-aikiato.’ kzOIrau inagulu pene vetina, ne ati pene vega-aikia, pia gitaa talimara maparara na pia mamai-agia, yPene gomi ta eririwana numa ta pene kalaa netina genai, pene tanutali-kune, numa voina pene ripaa, moni pegelegele pa aikina, ei? dxARai matotauna gena satauro ati pene vuaa, e muliku ai ati pene laka, ia ati au geku melo. Xw)“Pene talima ta eririwana, au geku ai pene vogomai netina, na ia tamana e tinana, garawana e natuna, kakana tarina e matotauna gena maguli ulamagina ati pene tugamagi-piatogaa genai, ia ati au geku melo. evCTaunilimalima gutuma para Iesu ria geagowai, ne eruga-kuleto, evaikilarato, netiwato, u9Au na avaikilamina, akearato talimana taa na geku velekwa ganiganina kiatavagi ati pene mamitovoa.’ ” Parapore -Iesu gena melo vaigaoka talimara 1t[Ne vele na vetugunagi talimana maevaikilaato, netiwato, ‘Ono ago raupara-parai e araga raupararai, taunilimalima pono vaikilara, pia vogomai, auna numa penema vonu. s}Ne vetugunagi talimana ewaikuleto, ekilato, ‘Vele o, gemu ririwa inaguluna warau pakalaa, na numa rogoti ere vonu.’ lrQVetugunagi talimana ewaikuleto, gena vele evaraato. Ne numa talimana maparuna na gena vetugunagi talimana evaikilaato, netiwato, ‘Ono raka-ago vanugai, gamaka, tiutiu, mata-kele e gage rakava talimara pono vaimaira.’ QqTa maekilato, ‘Au ewagumona vou pavegarawa gaurai, ati pana wati.’ |pqTa maekilato, ‘Au polomakau gagalana (10) pavoira gaurai aagona anave lugagi-tovora, gaurai ragai pono paru.’ }osNa ira maparara gekaroveraveto. Ta ekilato, ‘Au tano ta pavoia, aririwana pana gitaa gaurai, ragai pono paru.’ n7Velekwa ganiganina tomanai gena vetugunagi talimana ta etuguato, evaikilarato talimara eneve keara, ‘Iovogomai, gau maparara pege kala-maavura.’ |mqIesu na evega-geleato, netiwato, “Talima taa na velekwa kamuna ta erapalaato, ne taunilimalima gutuma ekearato. 3l_Iesu ria geganigani-kouto talimana taa na vokila ekamonagiato aonai, evaikilaato, netiwato, “Palagu gena Basileiai velekwa peneve gania talimana ia pene nama.” Rkne goi Palagu gena vevega-nama pono rawalia. Taunatauna, ira na ati pia vega-voimu, na kala rorirori talimara kwarega na pia kuliiti-wai tomanai vou, voimu ponove rawalia.” Parapore -Velekwa kamuna mjS Na pene velekwa ta pono rapalaa genai, gamaka, tiutiu, gage koru, e mata-kele talimara pono keara, i Iesu na velekwa kuneagina talimana evaikilaato, netiwato, “Pene goi ganigani pa velekwa ta orapalaana genai, gatamu, walakavamu, kalakalamu pa lagamu ai getaluna rinaga talimara ragai pono keara, kwalana ira na goi mapia keamu, goina vekea pia vega-voia. h Kwalana matotauna evevega-ragena talimana Palagu na pene vega-rigoa, a matotauna evevega-rigona talimana pene gapi-itia.” ^g5 Pene goi gekeamuna genai, pono tanu-tali kwano ai pa vuatai. Ne velekwa ekune-agiana talimana pene vogomai genai, pene vaikilamu, ‘Gata, kukunai onove rage.’ Goi velekwa talimara maparara na pia vega-ragemu. f7 Ne ekeamito talimana pene vogomai, pene vaikilamu, ‘Ono gerevagi, evele gena tanu kapuna ono vega-pakaa.’ Goi pono nuga-rage, ne pono tanu-rigo. Iesu na wariwari talimara egitarato, tanutanu kapura namaramo gegaunarato, ne geria parapore ta ekilagiato, netiwato, Jc Na Iesu ira na ati gevega-geleato. Parapore -Vegarawa velekwana !b;Ne evaikilarato, netiwato, “Gomi rai natumu pa gemu polomakau puluka aonai pere keto-rigo genai, goi na Tapati tomanai poro rolo-ragea pa aikina?” aNa ira ati gekilakilato, taa na maki ati evega-geleato. Ne Iesu na voviti talimana egapiato, evega-namaato mulinai etuguato. `/Ne Iesu na rova gevevega-ripagiawai talimara e Parisea talimara erenagirato, netiwato, “Tapati tomanai viti vega-nama vororirori pa aikina?” N_Vonai talima ta tauniparana eolooloto, Iesu wailanai etanu-tagowai. 6^ gTapati tomana taai Iesu (gekeato aonai) eagoto, Parisea geria vekuneagi talimana ta gena numai pia ganigani ulanana, ne taunilimalima na gena kala gegitavagi-gitavagirawai. i]K #Gaura pakurai gemi vanuga e Rupu Veaga kovagona pene mia. Au na avaikilamina, gomi na au ati pio gitaku vou, pene ago toma ta pene kwara, vonai vou pio kila, ‘Palagu aranai evogomaina talimana ita vega-namaa.’ ”\ "Ierusalema, Ierusalema o, goi na peroveta talimara ovagirana e Palagu na etugu-watirana talimara vatu na ovatu-materana. Lagani vogo aririwato, natumi pana kana-gegelagira, kokoloku garena natuna emuku-talirana vetaina, na gomi ati goririwato! [# !Na etoma, pogipogi, ilagaita geku lakalaka pana lakagia vegata, kwalana peroveta talimana irau kapu ai ati pene kwarega, na Ierusalemaimo! cZ? Iesu evega-geleto, netiwato, “Ioago, vouraura kwaevana iovaikilaa, ‘Au palagu rakavara agui-atirana e taunilimalima avega-namarana, toma, pogipogi, e toma vega-toitoinai geku inagulu pana vega-aiki -namanamaa.’ BY} Volaganinai Parisea talimara reketa Iesu genai geagoto, gevaikilaato, negetiwato, “Ekapu ono raokwania, makapu taai ono ago, kwalana Heroda eririwana goi pene vagimu netina.” }Xs Pio ripa, ewagumona gekapina talimara pia kune, a gekunena talimara pia kapi.” Iesu Ierusalema galamanai etagito 5Wc Taunilimalima garo rageragena na e garo rigorigona na, e waitogana na (north) e waiatina (south) kavana na pia vogomai, pia tanu-tali velekwai Palagu gena Basileia aonai. 3V_ Ne Aperaamo, Isaako, Iakobo, e peroveta talimara maparara pio gitara Palagu gena Basileia aonai, na gomi muli ai pia piatimi; votomai pio tagi, e karikarimi pia vepati. vUe Na ia pene kila, ‘Au ati ripaku gomi ravana na govogomaina. Au gekuna iolaka-gerevagi rakava talimami!’ {To Ne gomi pio kila, ‘Ai goi ria taganiganiwai e taniu-kouwai; e goi ai gema vanuga gatamanai ovevega-ripawai!’ sS_ Numa talimana pene kuliiti, vanagi pene kana-gavua mulinai, gomi muli ai pio ruga-tago, vanagi ai pio koekoe, nopiotiwa, ‘Velekou, ai gema vanagi ono kala-pakaa!’ na ia pene kila, ‘Au ati ripaku gomi ravana na pogo vogomai!’ 'RG “Pio vegigi-vanagi, vanagi kokotinana pio laka-toga ulanana, kwalana au na avaikilamina, taunilimalima gutuma ia laka-toga negetina, na ati pia laka-toga. {Qo Talima taa na erenagiato, netiwato, “Velekou, talima maine pia maguli pa?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, fPE Iesu Ierusalema rauparanai eagowai aonai, vanuga kamura e keira aorai evevega-ripawai. \O1 Ia paraoa egoro-agiana mulamulana vetaina, gare taa na girina kiatamo egapiato, paraoa goti ekiro-kourato, ne eraokwaniato, vomulamula na paraoa egoro-agiato e evega-kamuato.” Palagu gena Basileia lakatogana kNO Iesu na maerenagirato, netiwato, “Palagu gena Basileia rakagau genai pana vega-gelegelea? ZM- Ia mastadi gautupuna gutuna vetaina. Talima taa na egapiato, gena aragai evaroato. Mastadi gautupuna gutuna ekalato, gautupu ai eagoto, ne kupa manura ia raganai genuguvito.” Paraoa egoro-agiana mulamulana yLk Ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Palagu gena Basileia rakavetaina? Rakagau genai pana vega-gelegelea? OK Vovetaina ekilato aonai, geparu-veniawai talimara nugara gerageto, na taunilimalima maparara na Iesu gena kala nama iwavagira gegitarato aonai geverere-rakavato. Parapore -Mastadi gautupuna gutuna J9 A egare, Aperaamo petena garena, Satani na rigolo gagalana taula vativati (18) eligoligoato, au na Tapati tomanai ligoligo na ragai para lugaa pa?” (II Velekou na evega-geleato, netiwato, “Opakau talimami! Tapati tomarai gemi polomakau pa toniki ati golugarana, geria numa na ati govaiatirana nanu niu? (HI Rupu gitatagona talimana eparuto, kwalana Iesu Tapati tomanai evevega-namato gaurai. Gaura pakurai ia na taunilimalima evaikilarato, netiwato, “Toma taula toitoi taunilimalima geria inagulu tomara. Votomai vevega-nama ulanana pio vogomai, na Tapati tomanai ragai pio vogomai.” pGY Ne Iesu gimana vogare atanai evenapa-kauato aonai, veganamo rogena erorirorito, Palagu evega-rageato. jFM Iesu na egitaato, ne ekea-maiato, evaikilaato, “Gare o, goi ne vitina warau poveluga-vagi.” E) Gare ta vonai palagu rakavana na eporogiato, pe ekala-vitivitiawai rigolo gagalana taula vativati (18). Ia rogena eteveleto, ati erugaitiwai. >Dw Tapati taai Iesu evevega-ripawai rupu ta aonai. "C= Ne vuvuana namara pene tugura rigolo wailarai nama, pene aikina genai vou, pono patia.’ ” Iesu na ati elakawai garena evega-namaato Tapati tomanai .BU Na araga gitatagona talimana evega-geleto, netiwato, ‘Velekou, ono raokwania, erigolomo kwapuna ene mia-tago. Au na pana lavu-rukurukua e kwano namara pana popo. }As Gaura pakurai gena araga gitatagona talimana evaikilaato, netiwato, ‘Ono gitaa, rigolo toitoi pege aiki, au egautupu gitagitana avogomaina, na vuana ta ati arawaliana. Ono pati laua, kwalana ati ganina gaurai. Ekwano einaguluagi-kawaana.’ >@u Iesu na eparapore ekilagiato, netiwato, “Talima ta gena vine aragana aonai figi gautupuna evaroato. Aonai eagoto, figi gautupuna vuana etavuato, na vuana ta ati erawaliato. 9?k Aikina! Au na gomi avaikilamina, pene gemi rakava geriana ati pio vetugamagiwai, gomi maparami maki pio kwarega ira gekwaregato vetaina.” Parapore -Figi gautupuna ati vuana b>= A votalima gagalana taula vativati (18) Siloama kovunai koge numa evua-kapuato atarai eketokauto evagirato rakavetaina? Gomi gotugamagina, votalima geria rakava Ierusalema talimara maparara geria rakava evanagirato? =  Aikina! Au na avaikilamina, pene gemi rakava aora na ati pio vetugamagiwai, gomi maparami ira gekwaregato vetaina pio kwarega. X<) Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gotugamagina, voGalileia talimara vovetaina gevagirato gaurai, voiana evega-taunataunaato, ira geria rakava na Galileia talimara maparara geria rakava evanagirato? P;  Volaganinai talima reketa Iesu genai geagoto, ne gevaraato, Galileia talimara Pilato na evagirato, geria vega-nama gaura Palagu geveniawai aonai; ira ralara vega-nama gaura ralara ria epopo-kourato. m:S ;Avaikilamuna, ati pono laka-piati, pene ago, gemu metau voina maparana pono vega-voi-vagia.”;9o :Etamanimuto talimana goti veagirori kapunai roe wagoagona aonai pio maino. Pene aikina genai, eveagirorina talimana gimanai pene vetao-kaumu, ne eveagirorina talimana na tipura numana gitatagona talimana gimanai pene vetao-kaumu, ne tipura numana gitatagona talimana na tipura numanai peneve kana-gavumu. S8 9Rakagau gaurai matotaumi na ati gotugamagi-pakaana arigia rorirori? 7 8Opakau talimami! Tanopara e kupa vegailiara kilagikilagira ripami; rakagau gaurai ewagumona elagani kolemara ati goriparana? 6} 7Waiatina kavana (south) na gavurigo erigona aonai gokilana, ‘Garo tiavu vagi ene rala,’ ne garo tiavu vagi eralana. >5u 6Iesu na taunilimalima vogo evaikilarato, netiwato, “Pene garo everigona aonai iloa ruparupara gerai-atina gogitarana genai, gokilana, ‘Gura pene keto,’ ne gura eketona. 94k 5Tamana natuna maruna goti pia vepaka, natuna maruna tamana goti pia vepaka; tinana natuna vavinena goti pia vepaka, natuna vavinena tinana goti pia vepaka; tegama garena kamuna tegama garena keina goti pia vepaka, e tegama garena keina tegama garena kamuna goti pia vepaka.” Ora pene kwara vegailiana 3 4Ewagumona pene ago wailarai, numa kwapuna talimara imaima pia vetao-kavaluga, toi kavatai e lua kavatai, lua kavatai e toi kavatai. {2o 3Gomi gotugamagina, au maino tanoparai avogomai-agiato? Aikina, avaikilamina, veware-kavaluga ulanana avogomaito. ]13 2Na au bapatiso ta pana gapia, e au atugamagitugamagina, pene ago, pana vega-aikia! ]03 1“Au kalova avogomai-agiato tanoparai, e geku ririwa pere galakau-kune nama! / 0A vetugunagi talimana ati ripana gena vele gena ririwa, peneve inagulu kawa, voina pene kwaria, na ati vogo pene gapira. Vogora eveniato talimana genana vogora mapene ririwara; vogovagira eveniato talimana genana vogovagira pene tavu-venia.” Ati maino, na veware ,.Q /Vovetugunagi talimana gena vele gena ririwa ia ripana, na ati ekala-maavu-veniana e gena vele na ririwa ati ekalarana, kwarikwari kamu iwavagina pene gapia. I-  .Vetugunagi talimana gena vele gena waikule ati etugamagiana tomanai, e ati eripaana oranai pene kwara. Gena vele na peneve pati-kinikinia, e ati gevega-taunataunana talimara ria peneve taoa. -,S -Na pene vetugunagi talimana pene kila, ‘Au geku vele gena waikule pekwaipo vagi,’ ne vetugunagi marura e garera pene kwarira, e pene gani e pene niu-kawakawa. c+? ,Avaikila-taunataunamina, ia gena vele na rinaga maparara gitatagora talimanai pene taoa. g*G +Vovetugunagi talimana, gena vele na evaikilaato gelegelenai einaguluna, penema rawalia nama. s)_ *Velekou evega-geleto, netiwato, “Rai vorinaga gitatagora talimara na kila ekamonagiana e kala rorirorira ekalana, gena vele na evirigiato, numa e vetugunagi talimara pene gita-tagora, e ganigani maki orara rorirorirai pene venira? (  )Ne Petero na erenagiato, netiwato, “Velekou, eparapore aimo gemai okilagiana, pa taunilimalima maparara geriai maki?” y'k (Gaura pakurai gomi maki pio vealo-tago, kwalana Taunilimalima Natuna ati gotugamagiana oranai pene vogomai.” &3 'Na pio ripa, pene numa talimana ripana, arigi orai lema talimana pene vogomai numa pene gita-tagoa, pe lema talimana maki lema pene veraulea. % &Vovetugunagi talimara vealotago roe voa aonai geria vele pene waikule vonama, irauna pogi nugana pa amoamo kavanai pene vogomai. B$} %Vetugunagi talimara kerora roe voa aonai geria vele pene waikule nama. Taunatauna avaikilamina, gena rapuga pene ligo-kaua, ganigani kapunai pene vega-tanura, ne ganigani pene venira. =#s $Vetugunagi talimara na geria vele numai gealo-tagoana vetaina pio vealo. Vegarawa velekwana na pene waikule, vanagi ai pene koekoe genai, gena vanagi pia raka kala-pakaa ulanana. S" #“Inagulu pakunai pio verapuga-maavu e gemi lamepa pia wae vegata. a!; "Kwalana gomi gemi rinaga ariginai, gomi aomi maki vonai.” Vetugunagi talimara namara v e !Gemi rinaga iovoi-agira, monira ati geria e ati garia talimara iovenira. Ati pia rakava paotira iogapira, gemi rinaga kupai iotao-koukoura, vonai ati pia aiki, vonai lema talimara ati pia laka-kavi e palo na maki ati pia vega-rakavara. zm “Laveta keina, ragai pio kali, kwalana Tamami gena ririwa aona mavealevana na gena Basileia pene venimi. uc Na Palagu na Basileia pio tavu-kunea, aonai negaura maparara pene venimi.” Rinaga kupai pio tao-koukoura uc Kwalana Palagu ati ripara talimara maparara negaura getavurana, a gomi Tamami ripana negaura goririwarana. {o Gaura pakurai ragai pio poe-irauirau, toma irau rakagau goganina e goniuna; e ragai pio tugamagi-vekwalavi maki. I  Pene Palagu na tano gawara vovetaina evega-rapugarana, ira toma gekalana, a pogipogi kalovai pia pia-ragera, Palagu na gomi vovetaina pene vega-rapuga-namanamami. Gomi kamonagi kei talimami! *M Uraura tiarera iogitara raka gekala-tiwana. Ati geinaguluna e rapuga ati getulina. Na avaikilamina, King Solomona gena verapuga ralemana maki gevanagiana. eC Egau keina ati pono kalaa ripa, rakagau gaurai magau reketa ririwarai otugamagitugamagina? S Gomi rai otugamagitugamagina, gemu maguli kiata pono vega-mogaa ripa pa? 9 Kao iotugamagira, ati gevarovarona e ati gekuakuana; ati geria ganigani taokou-agira numara, na Palagu na egupurana! Gomi gau iwa vavagimi, manu kei! `9 Maguli gau kamuna, a ganigani gau keina, e taunipara gau kamuna, na rapuga gau keina. 5c Ne Iesu gena melo evaikilarato, netiwato, “Gaura pakurai, avaikilamina, gemi maguli ragai pio tugamagira, rakagau pio gani; pa tauniparami rakagau na pio rapugara.  Vetainamo raira matotauramo geria rinaga getao-kouna talimara ati geria rinaga Palagu wailanai.” Ragai pono tugamagitugamagi *M Na Palagu na evaikilaato, netiwato, ‘Goi gaurai kawa! Toma pogi goi gemu maguli agapi-vagiana gemuna, ne egemu rinaga potao-koura gaura rai na pene vaira?’ 4a Ne au matotauku pana vevaikila, “Goi gemu gau namara vogo galagala vavagi potenu-koura rigolo vogovagi ularana. Pe, ono agalagi, ono gani, ono niu e ono verere.” ’ /W Ne ekilato, ‘Au evetaina ana kala. Ganigani ataorana numara kunera ana lovora, numa kamura ana kalara. Enai vou au geku ganigani e rinaga maparara pana tao-koura. jM Ia etugamagito, ekilato, ‘Au raka ana kala-tiwa? Eganigani maparara eeravai ana tao-koura?’ w Ne eparapore ekilagiato, netiwato, “Rinaga vogovagi talimana ta gena araga na ganigani namara evega-walarato. U# Ne evaikilarato, netiwato, “Pio vegita-tago! Rogomi pio vetole, rinaga vogora ririwamagira nogo kalana nea; kwalana taunilimalima geria maguli taunatauna ati geria rinaga vogora na gevega-walarana.” w g Iesu na evega-geleato, netiwato, “Melo o, au rai na gomi ruala gemi rinaga warewarera ularana etaokuto?” X ) Taunilimalima gutuma aora na talima taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, au kakaku ono vaikilaa, ai tamamai na eraokwanirato rinagara ene warera, pe au kava taa ene veniku.” z m Kwalana Veaga Palaguna na votomai rakagau pio kilagi kilara pene vega-ripami.” Parapore -Rinaga vogo talimana B } Iuda talimara geria rupu ai pia agirorimi, e vanuga velera e Kota kamura gekamonagina talimara wailarai pia vaiagomi genai, ragai pio tugamagitugamagi, irau raka nogo kilatiwana. F  Taunilimalima Natuna rai na ekilagi-rakavaana, Palagu na ia gena rakava pene tugamagi-piatogaa, na rai na Veaga Palaguna ekilagi-rakavaana, ia gena rakava ati pene tugamagi-piatogaa. + Na rai na au taunilimalima wailarai pene rugaku e pene kilagi-veavugaku, ia maki Palagu gena aneru wailarai pana rugaa e pana kilagi-veavugaa. /W “Au na avaikilamina, rai na au taunilimalima wailarai pene kilagi-matagaiku, ia maki Taunilimalima Natuna na Palagu gena aneru wailarai pene kilagi-matagaia. gG Taunatauna vegata, gomi repami guira maki maparara Palagu na evega-agi-gitakaurato. Pe ragai pio kali; gomi voimi kamu vagi, manu girigiri vogo voira maki govanagirato.” Iesu pene kilagi-matagaia e pene kilagi-veavugaa ~u Manu girigiri imaima maki toea rualanamo gevoirana, ei? Na Palagu na ta vagi maki ati etugamagi-lekwalekwaana. jM Na ana vega-ripami, rai kalina na pio kali: Palagu kalina na pio kali. Taunipara pene vagia mulinai magena tiavu, gomi mapene pia rigomi, kalova egala-vanagivanagina kapunai. Pa, au na avaikilamina, iamo kalina na pio kali!  “Gataku maparami, avaikilamina, taunipara pia vagia, na mulinai kala ta ati mapia kalaa talimara kalira na ragai pio kali. w Gaura pakurai rakagau mukunai gokilagiato gauna, maekai piave kamonagia, rakagau kovoga mukunanai tegai gokilagi-garigariato gauna, numa kinira na piave keagi-rigoa, taunilimalima maparara na pia kamonagia ularana.” Palagu kalina na pita kali R Koutali gaura maparara pia matagai, veavuga kilara maparara pia ripara.  1 Vovepaka aonai taunilimalima gutuma kamu vagi warauna getanu-kouto, panatali kapuna aikina, aonai Iesu gena melo evaikila-kunerato, netiwato, “Pio vegitatago-namanama Parisea talimara geria paraoa egoro-agiana mulamulana genana, kwalana ne ira geria opakau kalana gaurai. nU 6ia vega-verauleaa ularana, geririwawai gau kwauta pene kilagi-lea, pe pia roli opakaua ulanana.~) 5Iesu vokapu na elaka-piatito, ne rova gevevega-ripagiawai talimara e Parisea talimara na gegaoato, gau vogo ia genai geverenagi-agirato, e}C 4Rova govevega-ripagirana talimami, rakavami kika! Ripa numana kala-pakana vanagina tavirina gomi na gogapiato. Gomi geregami ati pio laka-toga, na ia laka-toga negetina talimara geria raupara gomi na gokourana!” L| 3Abela gevagi-kwaregaato, voanana evogomaito Sakaria, ia pata veagana e Palagu gena numa veagana vekarawarai gevagi-kwaregaato. Pa, au na avaikilamina, metaura maparara toma guluna na pia vuara! #{? 2Vovetaina gaurai, peroveta talimara maparara gevagi-kwaregarato, Palagu na tanopara ekalaato vegata pene vogomai etoma, metauna toma guluna na pia vuaa. =zs 1Gaura pakurai Palagu gena Tugamagi-ilu ekilana, ‘Au na peroveta talimara e apostolo talimara pana tugu-agora geriai, ne reketa pia vagi-kwaregara, reketa pia gui-lovolovora.’ _y7 0Vovetainai gomi matotaumi tupumi e gatami geria kala gokilagi-matagairana e govega-taunataunarana; taunatauna vagi, tupumi e gatami na peroveta talimara gevagi-kwaregarato, e gomi na geria kala kapura gokalarana. x /Vetugami kika! Gomi tupumi e gatami na peroveta talimara gevagi-kwaregarato, e gomi na geria kala kapura namara gokalarana. kwO .Iesu evega-geleto, netiwato, “Gomi rova govevega-ripagiana talimami maki rakavami kika! Gomi na maruna metaura taunilimalima govega-vuarana, na gimami ririna ta maki geria marunai ati gokori-kauana, ati goveakavarana. %vC -Rova gevevega-ripagiawai talimana taa na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa taumu o, evetaina okilana aonai, ai maki okilagi-piatogamaina!” "u= ,Vetugami kika! Gomi kala ati vegailiara kapura vetaira, taunilimalima atara na gelaka-vanagina aonai gemilorana, ira ati geripana voo kapu rakavana.” t- +Parisea talimami, rakavami kika! Kwalana gemi ririwa rupu ai tanutanu namarai pio tanu, e gemi ririwa maki maketi kapurai pia vega-namami. s  *Parisea talimami, rakavami kika! Kwalana gomi na Palagu govega-namaana gaura girigirira, gemi ganigani, mamira vega-namagira gaura (tivoga, oporo, gaulaura) tolega gagalana (10) gokalarana, tolega kwapunamo vega-nama gaunai govega-agoana, na kala rorirori e Palagu ulamagi-venina magulina goleana. Gomi na e kala kamura pogoro kalara e vokala keira maki ragai pogoro raokwanira. +~~?}}7|{{z|z yyDxww\vuttsLr]qqUppooHnn0mmym!lkkh=== N ; X a9z mVolaganinai Taunilimalima Natuna pia gitaa, iloa aona na pene vogomai matiavuna e mamaeka ralema iwavagina ria. Taunilimalima pia kali-agamotu, geria tugamagi maki roe nea pia aiki pia wala gaura pakurai; kwalana kupa tiavura pia veakaveaka. xi“Garo, uve, e mitiu aorai vegailia pia wala. Tanopara petera rawapara e aku kulura na pia kali-rakava.  Talima reketa vetali kativara na pia vagi-kwaregara, reketa pia gapi-magulira, tanopara mapararai pia lakagira, piave vega-tipurara; e ati Iuda talimara na Ierusalema pia pana-talia, pene ago geria toma peneve gugulu.” Taunilimalima Natuna gena vogomai 5Volaganinai gare kuviakuvia e melewa valigu garera kika mavetugara! Vitiviti kamu etano ai pene kwara, Palagu na gena pete talimara pene agirorira.  Kwalana volaganinai Palagu na taunilimalima geria rakava voira pene venira Puka Veaga aonai getalo-kunerato vega-taunataunara. LVolaganinai Iudeai getaluna talimara golo ai pia kali-ago. Vanuga kamuna Ierusalemai getaluna talimara vanuga pia raka-kwania, e kuni ai getaluna talimara vanuga kamuna aonai ati pia laka-toga. |q“Vetali goleara na Ierusalema pia ruga gegelagia pio gitaa, ne pio ripa, Ierusalema roli gevega-rakavaana. I Pio vaigaoka genai, pio maguli.” Ierusalema pia vega-rakavaa >wNa repami guira nivana taa vagi ati pene lekwalekwa. \1Taunilimalima maparara na pia aorakava-vagimi, kwalana au gogapi-ragekuna gaurai. ~Tamami, tinami, kakami, tarimi, kalakalami, e gatami na taunilimalima geriai pia lewami. Gomi reketa maki pia vagi-kwaregami. q}[kwalana kila e aoneka au na pana venimi, pia paru-venimi talimara na pia kilawaimi, na ati pia tiliga. O|Pio vetugamagi, gemi vevega-gele kilara ragai pio tugamagi-aloalora, E{ Eegomi gemi lagani namana au vega-taunataunaku ai pio ago. bz= Na vogaura rogoti gere wala aonai, ira na gomi pia gapimi, pia vega-vitivitimi. Rupu aonai pia agirorimi, tipura numarai pia tao-togami. King e kavana wailarai pia agirorimi, kwalana au gogapi-ragekuna pakurai. 1y[ Kapu vogo aorai tanokepo pene kwara, roge pia kwara, e taunilimalima gutuma viti pia rawali taa na ta pene kawaria. Vevega-kali vegailiara kamura kupa na pia matagai. rx] Iesu maekilato, “Tanopara ta tanopara ta goti pia galama, kaomani ta kaomani ta goti pia vetali. w- Pene gomi na vetali pa veineveine kulura pio kamonagira genai, nugami ragai pia golugolu. Egaura pia wala-kune, na ikana roe nea pene kwara.” lvQIesu evega-geleto, netiwato, “Gomi rogomi pio vetole, nege opami na nea. Kwalana taunilimalima vogo au araku ai pia vogomai, pia kila, ‘Talimana au ea!’ e, ‘Tomana pekwara!’ nepiatiwa. Na ira mulirai ragai pio laka. u7Ne Iesu gerenagiato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, arigi toma pene wala? E pene wala genai, pene vega-taunataunaa vegailiana rakagau?” t#“Tomana pene kwara, enai gogitarana gaura maparara talima reketa na pia vale-vepopo-rigora, vatu ta vatu ta atanai ati pene mia-tago.” EsIesu gena melo reketa na Rupu Veaga gekilagiato, gitagitana maralemana, vatu namara na e Palagu gevega-namaato warewarera gaura namara na geveakwagoato, negetiwato. Na Iesu ekilato, QrKwalana maparara geria moni vovogo aora na kiatanamo pege veni, na ewapu lealea gena moni kika, gena maguli ai pere veakavaa gaura maparara peurara.” Iesu na roe nea vou pia wala gaura ekilagirato tqaNe Iesu ekilato, “Taunatauna, au na avaikilamina, ewapu na peuraa monina maparara geria veveni peiwara. opWWapu lealea ta eagoto, egitaato, gena moni keira rualamo eura-rigorato, (e no toea kwapuna vetaina). lo SIesu eali-itito aonai, moni vogo talimara geria vega-nama monira moni kounai geurarawai egitarato. $nA/Ira na wapu geria numa rinagara gevega-aikirana. Geria rapali mogaloki, na geopakauna. Vovetaina gekalana talimara metau kamu iwavagi pia rawalia.” m .“Rova gevevega-ripagiana talimara geriana rogomi pio vetole. Ira geririwana rapuga mogara pia ligora, maketi kapurai pia loulou, taunilimalima na pia vega-namara ularana. Rupu aorai e gani-koukou kapurai geria ririwa tanutanu kapura namaraimo pia tanu. Yl+-Taunilimalima maparara wailarai Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, k,Davida na Keriso ia ‘Velekouna’ ekilagito, rakagau gaurai Keriso ia Davida natuna?” Rova gevevega-ripagiawai talimara geria opakau Xj)+pene ago goi geparu-venimuna talimara
goi gagemu kapulenai pana taora.’ i*Davida Salamo aonai ekilato,‘Palagu na au geku Velekou evaikilaato:Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu, dhA)Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ira rakagau gaurai Keriso Davida natuna negetina? ogW(Ne voia mulinai ati magerenagi-waiato, gekalito gaurai. Keriso Davida natuna pa Davida gena Velekou? xfi'Rova gevevega-ripagiawai talimara reketa gekilato, “Vevega-ripa talimamu o, vevega-gele namana nea.” e!&Taunatauna, ia maguli talimara geria Palagu, ati kwarega talimara geria Palagu. Kwalana Palagu genai, taunilimalima maparara magulira.” Cd%Mose na evega-taunataunaato, kwarega na pia kuliiti-wai. Gautupu egalaato valina aonai, Mose na Velekou ‘Aperaamo gena Palagu, Isaako gena Palagu, e Iakobo gena Palagu’ ekilagiato. xci$Ira maki ati pia kwarega, na aneru vetaira pia talu. Palagu natunai pia ago, kwalana ira kuliitiwai talimara. fbE#na roe vogomaina Basileianai, kala rorirori talimara pia kuliiti-wai. Ira ati pia vegarawa. Ya+"Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Etanoparai maru e gare gevegarawana, p`Y!Kuliitiwai tomanai vogare rai garawana? Kwalana ira tauria taulatoi kwapuna na gegarawaato gaurai.” (_K Ikanai vogare maki ekwaregato. ^melo vega-toitoina na maki vovetainamo. Voia aonai ira maparara taulatoi kwapuna, maparara gekwaregato, naturia ta ati gevega-walaato. 1]]Melo vega-rualana na wapu maegarawaato, \yTau walakako maparara taulatoi kwapuna. Tau kunena na gare ta egarawaato, ne ekwaregato, natuna ta ati evega-walaato. o[W“Vevega-ripa talimamu o, Mose na rova ai gema evetaina etaloato, ‘Pene tau ta kakana pene kwarega, wapuna pene kwarega-kwania, ati natura genai, vomaru na kakana wapuna pene garawaa, naturia pia gapira kwarega tauna gena.’ ZSadukea talimara reketa Iesu genai geagoto. Geria tugamagi kwarega talimara ati pia kuliiti-wai. Iesu gerenagiato, gekilato, 2Y]Iesu gena kila taunilimalima wailarai rorirori gaurai, ati geria raupara ia pia opa-leaa, na gena vega-gele na evega-kalirato, ati gekilakilato. Kuliitiwai kilara uXcGaurai Iesu na evaikilarato, “Kaisara gena gau, Kaisara pio venia, Palagu gena gau, Palagu pio venia.” W+“Siliva monina ta iovega-gitaku! E rai avuavuna e rai arana?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “E Kaisara avuavuna e arana,” negetiwato. JV Iesu na geria opakau warau egitaato, ne evaikilarato, netiwato, YU+Ono vaikilamai, Kaisara, Roma geria vele, genai takiti paia veni pa aikina?” T}Voopakau talimara na Iesu gerenagiato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu o, ai ripamai, gemu kila e gemu vevega-ripa-rorirori. Taunilimalima geria raki ati otugamagirana, na goi na Palagu gena raupara ovevega-ripagi-gitakauana mataunataunamu na. `S9Gaura pakurai tipo gegitagitaato. Kapinai vou opakau talimara getugurato, noo kala rorirori talimara vetaira, Iesu pia renagia, gena kila pene irau genai, ia pia gapia, Roma kavanana gimana tiavuna aonai pia taoa. zRmRova gevevega-ripagiawai talimara e Rupu Veaga velera kamura na Iesu tipo vonaimo pia gapia rauparana getavuawai, kwalana ira ripara, Iesu na eparapore e ira ekilagirawai gaurai. Na taunilimalima gutuma getanu-tagowai gaurai gekalito. BQ}Rai vovatu atanai pene ketokau talimana pene keto-lovolovo-vagi; e evatu talima ta atanai pene ketokau genai, pene kavi-minamina-vagia.” Kaisara, Roma geria vele, gena takiti monira rP]Iesu na egita-kalakalarato, ne erenagirato, netiwato, “Ekilakila Puka Veaga aonai ganina rakagau? Evetaina ekilato,‘Vatu numa gekalarana talimara na
gerugaato, gepia-togaato vatuna,
keakwala vatunai eagoto.’ MOIa pene vogomai, araga gitatagona talimara pene vagi-veroverora, ne araga talima iraura pene venira.” Taunilimalima na ekilakila gekamonagiato aonai, gekilato, “Aikina, nevetaina ragaina!” N Ne araga mulinai gerolo-atiato, gevagi-kwaregaato.” Iesu everenagito, netiwato, “Araga gatana rakagau pene kala ira geriai? )MKNa araga gitatagona talimara na gegitaato aonai, matotaura gevevaikilato, negetiwato, ‘Araga pene gaunaa melona ea, ita vagi-kwaregaa, pe araga ita gera.’ L Ne araga gatana ekilato, ‘Au rakagau maana kala? Au natuku, aulamagi-iwavagiana melona, ana tugua, atugamagina ia pia nugagi-ragea!’ tKa Vetugunagi talimana vega-toitoina maetuguato, na gegalama-rakavarakavato, kopina mamakomakona gepiatiato. J  Ne vetugunagi talimana ta maetuguato, na ia maki gegalama-veniato, e gevega-nugarageato, gimana kovagona magetugu-waikuleato. qI[ Vine vuara (grapes) gemerato, ne ia na gena vetugunagi talimana ta etuguato araga gitatagona talimara geriai, vine vuara reketa pene gapira ularana. Na araga gitatagona talimara na gekwariato vou gimana kovagona getugu-waikuleato. QH Ne Iesu na talima eparapore evaikilarato, netiwato, “Talima ta vine aragana evaroato vou, araga gitatagona talimara geriai eraokwaniato. Ne elakato kapu taai. Vonai toma vogo evetalu-agirato. /GWGaurana Iesu na ira maki evaikilarato, netiwato, “Au na maki arigi tiavu ai egaura akalarana ati pana varami.” Parapore -Araga gitatagona talimara rakavara MFIesu gevega-geleato, negetiwato, “Ai ati ripamai,” negetiwato. CENa pene ita pita kila, ‘Taunilimalima geriana,’ nepitatiwa genai, taunilimalima maparara na ita vatu na pia vale matera, kwalana ira gekilana, Ioane peroveta talimana, negetina.” DDIra aorai geveroliverolito, negetiwato, “Pene ita pita kila, ‘Palagu genana,’ nepitatiwa genai, ia pene kila, ‘Rakagau gaurai Ioane ati govega-taunataunaato?’ nepenetiwa. \C1Ioane gena bapatiso kalana Palagu genana evogomaito, pa taunilimalima geriana?” cB?Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na maki verenagi ta ana venimi. Pio varaku, hAIgerenagiato, negetiwato, “Arigi tiavu ai goi na egau okalarana? Rai na etiavu evenimuto?” I@ Toma ta Iesu Rupu Veaga aonai evevega-ripawai, Vali Namana taunilimalima evopata-venirawai. Ne Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera Iesu genai geagoto, }?s0Na ati geria raupara, kwalana taunilimalima maparara geririwawai, Iesu gena kila ta vagi ragai pia kala-ketoa.:>m/Iesu tomara mapararai Rupu Veaga aonai evevega-ripawai. Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera na ia pia vagia rauparana getavuawai. 7=g.evaikilarato, netiwato, “Veaga Pukana aonai evetaina ekilana, ‘Au geku numa rapali numana pia kilagia,’ na gomi na lema talimara geria kumu kapunai pogo vega-agoa.” Q<-Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, voivoi talimara egui-atirato, Z;-,Ne goi e aomu ai getaluna talimara pia gule-vepopo-lovolovo-vagimi; vatu ta maki vatu ta atanai ati pia raokwania, kwalana Palagu gena veveakava emarigoto ati oripaana gaurai.” Iesu na Rupu Veaga ealevaato ~:u+Tomana pene kwara aonai, geparu-venimuna talimara na kwano pia tenua, pia kana gegelagimu, ati gemu rava rauparana. d9A*netiwato, “etoma gemu maino kwalana poro ripaa nama! Na ewagumona, goi na ati ogitaana. `89)Iesu vanuga kamuna Ierusalema elaka-kavinagiato, egitaato, ne galamanai etagito, 7!(Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na avaikilamina, pene ira pia vaigari genai, evatu pia kogo.” Iesu Ierusalema galamanai etagito 67'Ne Parisea talimara reketa na taunilimalima gutuma aora na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu, gemu melo ono kila-waira!” 5+&Gekilato,“Velekou aranai evogomaina Velena ita vega-namaa!Maino kupai e maeka ralema iwavagina
kupa atagaina raimoraimonai!” 54c%Ierusalema warauna ekavinagiato, Olive Golona na everigowai, Iesu gena melo gutuma gevererewai, Palagu gevonevone-agiato, kwalana kala kamu vagira gegitarato gaurai. U3#$Iesu eagowai aonai, taunilimalima geria rapuga kamura rauparai geavarawai. r2]#Ne Iesu genai geago-agiato. Geria rapuga toniki rogenai geava-kaurato vou, Iesu gevega-tanukauato. A1}"Gevega-geleto, negetiwato, “Velekou na eririwaana.” s0_!Toniki natuna gelugaawai aonai, toniki gatara na gerenagirato, “Ne rakagau gaurai toniki golugaana?” V/% Ne tauria ruala geagoto, Iesu na evaikilarato gelegelenai gerawaliato. .-Pene talima taa na pene renagimi, pene kila, ‘Rakagau gaurai golugaana?’ nepenetiwa genai, gomi pio kila, ‘Velekou na eririwaana.’ ” #-?“Wailara vanuganai ioago. Pio kwara aonai, toniki natuna ta kwatukau pio gitaa, atanai talima ta rogoti ere ragekau. Pio luga-vagia, pio vogomai-agia. , Betepeiti e Betania ekavinagirawai aonai, Olive Golona kavanai, Iesu na gena melo ruala etugu-kunerato, evaikilarato, netiwato, O+Ekilakila-gatuto vou, Iesu elaka-kuneto, Ierusalemai everageto. c*?Na au geparu-venikuna talimara, ati geririwato au ira pana kune-agira negetiwato talimara, iovaimaira, au wailaku ai ioma vagi-kwaregara!’ ” Iesu gena kwalimu gugulu lakatogana Ierusalemai gevonevone-agiato 4)aIa evega-geleto, netiwato, ‘Au na avaikilamina, magena e magana talimana vogora mapana venia, a ati gena e ati gana talimana genai girigiri kiana maki pana gapi-vagia. Y(+Na ira na gevaikilaato, ‘Velekou, ia gena moni gagalana warauna pegapira.’ ''Ne vonai geruga-tagowai talimara evaikilarato, netiwato, ‘Ne moni kwapuna genai nea gauna iogapia, moni gagalana talimana iovenia.’ r&]Rakagau gaurai au geku moni panikai ati otaorato? Pe au para waikule aonai, mataokauna para rawalia.’ U%#Gena vele na evaikilaato, ‘Goi vetugunagi talimamu rakavana! Matotaumu gemu kila na pana agirorimu. Goi ripamu au ati vekuparage talimaku, ati au geku gaura agapirana, e ati avarorato gaura apatirana. $7Au goi kalimu na akalito, kwalana goi ati ovekupa-ragena talimamu. Talima geria gau ogapirana, e ati goi na ovarorato gaura opatirana e okuarana.’ #!Vetugunagi talimana ta maevogomaito, ne ekilato, ‘Velekou o, goi gemu moni kwapuna gauna ea, au na muko ai akumuato, atao-togaato. N"Gena vele na evaikilaato, ‘Goi vanuga imaima pono gita-tagora.’ u!cVega-rualana eagoto, ne ekilato, ‘Velekou, kwapuna ovenikuto aona na, au na moni imaima maparawalira.’ ? wIa na evega-namaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi talimamu namana! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana gaurai, au na vanuga maparara gagalana avenimuna, goi na pono gita-tagora.’ Talima kunena eagoto, ne evaikilaato, ‘Velekou, kolo monina kwapuna ovenikuto aona na, au na moni gagalana maparawalira.’ 3_Na votalima na king rakina geveniato mulinai, ewaikule-waito. Ne gena vetugunagi talimara ekearato, pia vega-ripaa, moni polura vira ira kwapurakwapura na gerawalirato. )KNa gena tanopara talimara na ati geririwaawai gaurai, mulina na kilakila getuguato, negetiwato, ‘Ai ati gaririwana etalima ai gema vele ai pene ago.’ s_ Rogoti ere laka aonai, gena vetugunagi talimara gagalana (10) ekearato, kolo monira kwapurakwapura ira kwapurakwapura evenirato, ne evaikilarato, netiwato, ‘Au muliku ai pio inagulu-agira, pe moni polura taarana mapio rawalira.’  Ne ia ekilato, “Raki kamuna talimana ta kapu raurau ai elakato, king pa vele rakina pene gapia vou, mapene waikule-wai. D Maparara gekamonagiwai aonai, Iesu na geria parapore ta ekilagiato. Kwalana ia Ierusalema ekavinagiato gaurai, ira matapolu gekilato, Palagu gena Basileia volaganinai pene matagai. "= Kwalana Taunilimalima Natuna gelekwalekwato talimara tavutavura e vega-magulira ulanana evogomaito.” Parapore -Vetugunagi talimara moni gegita-tagoto yk Iesu na evaikilaato, netiwato, “Etoma vevega-maguli enumai pema kwara, kwalana etalima maki Aperaamo natuna. SSakaio erugaitito, Velekou evaikilaato, netiwato, “Velekou, ono kamonagi! Geku rinaga kavata viriviri talimara pana venira, e gena rinaga agapi-kawaato talimana vega-vativati pana veni-waia.” veGegitaato talimara maparara gemunemuneto, negetiwato, “Etalima galama talimana, gena numai eneve talu.” LNe Sakaio eraka-rigoto, mavererena na Iesu evaiagoato gena numai. !;Iesu vonai ekwarato, epoe-rageto, ia egitaato, ne evaikilaato, “Sakaio, onoma rigo-rakaraka, kwalana etoma au goi na numai pana talu gaurai.” Gaura pakurai ia eraka-kuneto, sikamoa gautupuna taai epae-rageto, Iesu voanana pene laka-vanagi aonai, pene gitaa ulanana. taIa gena ririwa Iesu kolemana rakavetaina pere gitaa, na talima gutuma e ia kupavagi gaurai, ati egitaato. a;Vonai takiti-koko talimara geria vele ta arana Sakaio; ia moni e rinaga vogo talimana. < uIesu Ieriko ai ekwarato, ne vanuga aona na eagowai. *M+Veganamo matana ealirato, epoepoe-namanamato, Iesu mulinai elakato, Palagu evega-rageato. Vokala gegitaato talimara maparara na maki Palagu gevega-rageato.N*Iesu ekilato, “Matamu ia nama, gemu kamonagi na pevega-namamu.”  )“Goi rakagau oririwana gemu ai ana kalaa notina?” Ia evega-geleto, netiwato, “Velekou o, mataku ono mai-vega-alira.” o W(Iesu eruga-talito, ne ekilato, “Iovaimaia!” Ia evogomaito, ne Iesu na erenagiato, netiwato, x i'Gelaka-kuneto talimara na gekila-waiato, na ia ekea-vigiragewai, “Davida Natuna o, au ono gita-vetugaku!” Y +&Ne ekea-lailaito, netiwato, “Iesu o, Davida natuna, au ono gita-vetugaku!” S %Gevaikilaato, negetiwato, “Iesu, Nasareta talimana, elaka-vanagina.” s_$Taunilimalima gutuma raupara na gelaka-vanagiwai ekamonagirato, ne everenagito, “Ne rakagau kuluna?” r]#Iesu Ieriko ekavinagiato aonai, mata-kele talimana ta raupara pipinai etanu-tagowai, enoginogiwai. 4a"Iesu gena melo na vokila ganina ati gerawaliato. Kila ganina ira geriai veavuga. Ira ati ripara Iesu na rakagau ekilagiato. Iesu na mata-kele talimana evega-namaato X)!Pia kwaria e pia vagi-kwaregaa, na toma vega-toitoinai mapene kuliiti-wai.” oW Ati Iuda talimara gimarai pia tugu-kaua. Ira na pia vegarevegare-agia, pia mamai-agia e pia kainiua. ucIesu na gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, ne evaikilarato, netiwato, “Iokamonagi! Ita Ierusalemai taveragena. Vonai peroveta talimara na Taunilimalima Natuna valina getalo-kuneato kilara ganira maparara pia taunatauna. !ia emagulina aonai gau vogo pene rawali, e volaganinai vou maguli vanagivanagi pene rawalia.” Iesu na gena kwarega maekilagi-matagaiato 0YIesu na evaikilarato, “Taunatauna avaikilamina, talima ta gena numa eraokwaniato, pa garawana, kakana, tarina, tamana, tinana, natuna Palagu gena Basileia pakunai, }sPetero na evaikilaato, netiwato, “Goi ripamu, ai gema gaura maparara garaokwanirato, mulimu ai galakana.” taIesu evega-geleto, netiwato, “Taunilimalima na ati pia kalara ripa gaura Palagu na pene kalara ripa.” ~Taunilimalima na ekila gekamonagiato, ne Iesu gerenagiato, negetiwato, “Na, rai na maguli vanagivanagi pene rawalia?” } Kamela rina ilunana pene vanagi gaoka, na gena rinaga vovogo talimana Palaguna Basileiai gena laka-toga gaoka-galagala vagi.” |Iesu na egitaato, ne evaikilaato, netiwato, “Rinaga vogo talimara Palagu gena Basileia lakatoganai, geria lakatoga gaoka vagi. \{1Vokila ekamonagiato aonai, aona emetau-rakavato, kwalana ia rinaga vogo talimana. zzmIesu na vokila ekamonagiato, ne ekilato, “Goi gau kwatunaimo orapuna. Gemu rinaga maparara ono voi-agira, monira lealea talimara pono venira, ne kupai goi gemu rinaga pono rawalira. Vovetaina pono kala voupe, au muliku ai ponoma laka.” fyEVotalima ekilato, “Au keiku na vegata pene vogomai etoma nerova maparara akwalanarana.” x1Rova ripamu, ‘Ragai pono mata poraga, ragai pono vagivagi, ragai pono lema, ragai pono veroli-opakau, tamamu e tinamu pono kupa-ragera.’ ” w}Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi rakagau gaurai au namaku okilagina? Talima ta ati nama, Palagumo geregana nama. (vIIuda talimara geria vele taa na Iesu erenagiato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu namana, au rakagau pana kala vou maguli vanagivanagi pana rawalia?” +uOTaunatauna au na gomi avaikilamina, rai na Palagu gena Basileia ati pene gapi-ragea melo girigiri vetaina, Basileiai ati pene laka-toga.” Rinaga vogo talimana Talima reketa girigiri Iesu genai gevua-agorato, gimana atarai pene tao-kaua ulanana. Gena melo na gegitarato, ne gekila-wairato. 8riAu na avaikilamina, takiti-koko talimana Palagu na evega-taunataunaato, ia makala rorirorina vanugai ewaikuleto, a Parisea talimana aikina. Kwalana matotauna evevega-ragena talimana Palagu na pene vega-rigoa, a matotauna evevega-rigona talimana pene vega-ragea.” Iesu na girigiri evega-namarato #q? Na takiti-koko talimana rauvagi ai erugato, ati epoe-rageto kupai, kopana evaleato, ekilato, ‘Palagu o, au rakava talimaku, ono gita-vetugaku!’ p  Epetoma kwapuna aonai au toma ruala avokana, e arawalirana gaura golea gagalana (10) akalarana, ne golea ta goi avenimuna.’ o) Parisea talimana geregana kavatai erugato, ne erapalito, netiwato, ‘Palagu o, avega-namamuna, kwalana au ati talima maparara vetaira, karoverave talimara, kala teveletevele talimara, e vekalakau talimara. Avega-namamuna, kwalana au ati votakiti-koko talimana vetaina. mnS “Talima ruala Rupu Veaganai geagoto, geverapalito; ta Parisea talimana, ta takiti-koko talimana. $mA Talima reketa geria tugamagi ira kala rorirori, na taunilimalima maparara kala rakava talimara. Iesu na etalima geria parapore ekilagiato, netiwato, KlAu na avaikilamina, geria rorirori ai veganamo pene veakavara. Na Taunilimalima Natuna pene vogomai aonai, kamonagi tanoparai pene rawalia pa aikina?” Parisea talimana e takiti-koko talimana )kKPe rakagau? Palagu na evirigirato talimara, ia genai pogi e lagani getagina e genogina talimara, veagirori tomanai ati pene veakavara? Veakavarai neekwaipona? `j9Velekou maekilato, “VoKota ekamonagina talimana rakagau netiwato, iokamonagia. i7na gau kwatunamo, ewapu na au evega-tauvitikuna gaurai, gena ririwa kalana ana kalaa, kwalana vanagivanagi evogomaina, au evega-tauvitikuna.’ ” ^h5Gaova kiata erauto, Kota ekamonagina talimana na wapu gena ririwa kalana ati ekalaato. Na toma ta ia matotauna evetugamagito, netiwato, ‘Au Palagu kalina na ati akalina e taunilimalima maki ati akupa-ragerana, QgVovanuga wapuna ta Kota ekamonagina talimana genai ewaikule-wai waikule-waiwai, gena rorirori eve ririwamagi-agiawai e ekilawai, ‘Ono veakavaku, pe gevega-rakavakuna talimara akwara ono venira!’ f9Evetaina ekilato, “Vanuga gautai Kota ekamonagina talimana ta etaluwai. Ia Palagu kalina na ati ekaliwai, e taunilimalima maki ati ekupa-ragerawai. e Ne Iesu na gena melo geria parapore ta ekilagiato. Voparapore na pene vega-ripara, vanagivanagi pia rapali e ragai pia moira ulanana. edC%Iesu gena melo na gerenagiato, negetiwato, “Velekou o, ariginai pene wala?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Kwarega tauniparara gemiana kapunai, kao maki vonai pia koukou, (pe ira na pia vega-matagaia).”Zc-$Talima ruala aragai pia inagulu aonai, ta pene gapi-vagia, a ta pene rugaa.]” pbY#Gare ruala vuiti kao-agina gauna pia kaoagi-koukoua aonai, ta pene gapi-pakaa, a ta pene raokwania. [ Ea"Avaikilamina, vopogi aonai talima ruala gepa kwapunaimo pia maitu aonai, ta Palagu na pene gapi-vagia, (kwalana pegapi-ragea gaurai), a ta pene raokwania, (kwalana erugaana gaurai). `)!Rai matotaunamo gena maguli rogona etoleana talimana, gena maguli pene piatogaa; a rai gena maguli epia-togaana talimana maguli pene rawalia. &_G Lota garawana pio tugamagia! R^Votomai, pene talima ta numa kukunai etanu-tagona, numai ati mapene laka-toga gena rinaga pene gapira. E pene talima ta aragai genai, ia gena numai ati mapene waikule-wai gena rinaga gapigapira. M]Taunilimalima Natuna pene matagai genai, maki vovetaina pene wala. \wNa Lota Sodoma eraokwaniato tomanai, kalova e salfa pa vatu matiavura kupa na geketo-rigoto, maparara eporo-mourato. q[[Lota gena lagani ai maki vovetainamo. Geganiwai, geniuwai, gevoivoiwai, gevarovarowai, numa gekalawai. 3Z_Taunilimalima maparara geganiwai, geniuwai, maru e gare gevegarawawai, pene vogomai, Noa gena poti aonai elaka-togato tomanai, gutugutu na maparara egugutu-kwaregarato. TY!Taunilimalima Natuna pene vogomai tomana Noa gena lagani ai vetaina. QXNa ia vitiviti vogo roe nea pene vuara, etoma guluna na roe pia rugaa. W Kwalana eramaana aonai, maekana kupai kavata-kavatana eagona vetaina, Taunilimalima Natuna gena tomai maki vovetaina pene wala. VReketa na pia vaikilaimi, ‘Talimana goi voa!’ pa ‘Talimana goi ea!’ nepiatiwa. Na ragai pio ago, mulirai ragai pio laka. 7UgNe ia na gena melo evaikilarato, netiwato, “Toma ta pene kwara aonai, gomi gemi ririwa kamuna Taunilimalima Natuna gena toma taa vagi pogoro gitaa, na ati pio gitaa. T{Talima ta ati pene kila, ‘Ono gitaa, goi ea!’ pa ‘Goi voa!’; kwalana Palagu gena Basileia gomi aomi ai nea.” DSParisea talimara reketa na Iesu gerenagiato, Palagu gena Basileia arigi toma pene vogomai. Ia na evega-gelerato, netiwato, “Palagu gena Basileia pene vogomai ati pio gitaa gauna. R!Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, ono laka, gemu kamonagi na pevega-magulimu.” Palagu gena Basileia pene vogomai kilara UQ#Rakagau gaurai etau polu kwapuna pewaikule-wai, Palagu pema vega-ragea?” \P1Iesu ekilato, “Talima maparara gagalana pege nama. Taulavati kwapuna ravai nea? UO#Ia Iesu gagena kwalanai evetiu-talito, evega-namaato. Ia Samaria talimana. gNGTalima kwapunamo ira aorai kopina egitaato enamato, ne ewaikule-waito, Palagu evega-rageato. *MMIesu na egitarato, ne evaikilarato, netiwato, “Rupu Veaga velera geriai ioago, pe piave gitami.” Ne geagowai aonai, tauniparara gevealevato, genamato. QL ira gekeato, negetiwato, “Iesu! Gema Velekou! Ono gita-vetugamai!” Kw Vanuga taai elaka-togato, ne lepera talimara gagalana (10) ria geverawalito. Rauvagi ai roe voa aonai geruga-talito, ^J5 Iesu Ierusalema eago-veniawai aonai, Samaria e Galileia vetogara na evanagito. RI Gomi maki vovetaina; pene Palagu na pene vaikilami inagulura maparara pio kalara genai, pio kila, ‘Ita vetugunagi talimara gera inagulu.’ ” Iesu na lepera talimara gagalana (10) evega-namarato PH Pa vetugunagi talimana gena kamonagi pakunai pene vega-namaa? Aikina. 1G[Aikina, goi pono kila, ‘Gaku ganigani ono kala e nanunanu rapugana na pono verapuga, pe pono gita-tagoku; au pana ganigani gatu mulinai vou, goi mapono ganigani.’ kFO“Pere gomi ta gemu vetugunagi talimana tano pene lugaa pa mamoe pene gita-tagora mulinai, inagulu kapuna na numai pene vogomai genai, goi na pono vaikilaa, ‘Ono laka vega-veleke, pe onoma ganigani,’ noponotiwa pa? DEVelekou na evega-gelerato, netiwato, “Pene gomi gemi kamonagi mastadi gautupuna gutuna kamuna vetaina, giri-konevekoneve kiana gomi na egautupu kamuna pa malberi gautupuna pio vaikilaa, ‘Ono velagu-rage, pe rawaparai onove vevaro!’ nopiotiwa genai karomi pene kamonagira.” Vetugunagi talimana gena inagulu bD=Apostolo na Velekou gevaikilaato, negetiwato, “Gema kamonagi ono vega-kamura!” tCaPene ia na toma kwapuna aonai vega-taulatoi kwapuna pene vega-rakavamu, e vega-taulatoi kwapuna pene waikule-wai goi gemu ai, pene kila, ‘Pavetugamagiwai,’ nepenetiwa genai, goi na gena rakava pono tugamagi-piatogara.” Kamonagi GBVovetaina gaurai rogomi pio vetole! Pene goi walakavamu kala rakavara ekalana genai, pono kila-waia, pene gena rakava na pene vetugamagiwai genai, gena rakava pono tugamagi-piatogara. A1Pere nama ia gaagonai vatu kamuna ta pegere kwatu-kaua, ne rawapara ropukelau ai pegere pia-raia, kwalana egirigiri ta rakavai neopa-togaana nea. @ %Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Taunilimalima vega-ketora gaura roe nea pia wala, na pene vega-walara talimana vetugana kekei. ;?oAperaamo ekilato, ‘Pene Mose gena rova e peroveta talimara geria kila ati pia kamonagira genai, kwarega na talima ta pene kuliiti-wai maki ati pia kamonagia.’ ” >Rinaga talimana ekilato, ‘Aikina, tamaku! Pene ekwaregato talimana ta pene ago genai, ira geria rakava na pia vetugamagiwai.’ a=;Na Aperaamo ekilato, ‘Mose e peroveta talimara ira ria, pe karora pia kamonagira.’ ^<5Au walakavaku imaima; ia na pene vaikilara eviti-vua kapunai nege vogomaina nea.’ p;YNe rinaga iwavagi talimana ekilato, ‘Tamaku o, anogimuna, Laasaro ono tugua tamaku gena numai. :Ita vekarawarai maki poga para emiana, gaura pakurai eanana talima ta nenai ati pene wati, e neana na maki ta enai ati pene vogomai.’ D9Na Aperaamo ekilato, ‘Natuku o, ono tugamagia, goi omaguliwai tomarai gau namaramo orawaliwai, a Laasaro gau rakavaramo erawaliwai. Na ewagumona ia evererena, a goi viti ovuaana. ]83Ne ekeato, netiwato, ‘Aperaamo, tamaku o, ono gita-vetugaku, Laasaro poro tugua, gimana ririrana nanu ai eneve tura-raia, pe maekumo anama vega-palapalaa, kwalana au ekalova molenai viti kamu vagi avuaana.’ y7kKwarega kapunai (Hades) viti evuawai aonai, epoe-rageto, rauvagi ai Aperaamo egitaato, e Laasaro maki ia goti. 6}Lealea talimana ekwaregato, ne aneru na Aperaamo laganai gevua-agoato. Rinaga talimana maekwaregato, ne getoleato. 5wEririwa-rakavawai rinaga talimana gana ganigani momora pere ganira. Kwaeva maki geagowai, ia komatana geremalirawai. `49Gena numa vanaginai lealea talimana ta arana Laasaro emaoko-tagowai. Ia malakulakuna. 3“Rinaga talimana ta etaluwai. Ia rapuga namaramo ekalawai e toma mapararai evererewai e ganigani namaramo eganiwai. Q2Maru taa na garawana pene guia, ne gare ta mapene garawaa genai, ia eveopa-lemana; mamaru taa na vomaru na eguiato garena pene garawaa genai, ia maki eveopa-lemana.” Rinaga talimana e Laasaro n~~~}}7||7{{zz}z/y^xx8wwRvvqv%ukttNssHrrqq)ploornnn-m?llkkjIi^hh>gffeeCdd cc"bbGaa`q__E^^]\}[[JZZ:YY>XWW0VVVUUT(SSfRRPQPP_OO NN#MALLsKKeJJ$IIT==|=Heroda gena kila gekamonagiato mulinai, ira magelakato. Raupara na geagowai aonai, vomitiu, garo eragena kavanai gegitaato mitiuna, na maekune-agirato, pene ago, melo keina emaoko-tagowai kapuna atanai eve mia-tagoto. ?hwGaura pakurai etugurato Betelehemai, evaikilarato, “Iolaka, melo keina iove tavu gitagitaa, pio rawalia genai, pioma vega-ripaku, pe au maki pana wati, pana aliruputali-venia.” g!Gaurana Heroda na aoneka talimara veavugai ekearato, ne erenagi-gainagainarato, netiwato, arigi toma taunataunanai mitiu ematagaito. f ‘Betelehema o,Iudea tanona aonai vanugana,Iuda vanugara nuganugarai
goi ati vanuga keina,
na maarana vanugana ta,
kwalana vevai tauna ta
goi gemuna pene vogomai,
ia na au geku Isaraela
talimara pene kune-agira.’ ” eIra na gevega-geleato, negetiwato, “Betelehema vanuganai, Iudea tanonai, kwalana peroveta talimana Mika na evetaina etaloato, dGaurana ia na Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiawai talimara maparara evega-tanu-kourato, ne erenagirato, netiwato, “Peroveta talimara rakagau negetiwato, Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna), ravanai pene wala?” ncUKing Heroda na vokila ekamonagiato ia nugana epilupiluto, e Ierusalema talimara maparara maki. Hb Ne geverenagito, negetiwato, “Iuda talimara geria king ta pewala negetina ariginai nea? Ia gena mitiu paga gitaa garo eragena kavanai. Ai ia aia aliruputali-venia ulanana paga vogomai.” ]a 5Iesu Iudea tanonai vanuga ta arana Betelehemai ewalato. Volaganinai King Heroda na Iudea tanona egita-tagoawai. Iesu ewalato mulinai, aoneka talimara garo eragena kavana na gevogomaito, Ierusalemai gema kwarato. V` 'Na ia goti ati gegeno-kouto natuna egapiato. Melona earaato arana, Iesu._ }Iosepa maitu na ekeroto aonai Velekou gena aneru na evaikilaato kalara ekalagirato. Maria evairageato, egarawaato. ^ )“Iogita,
vavine ta pene kuvia, melo ta pene gapia,
vomelo keina pia araa Emanuela.” Emanuela ganina “Palagu ita lagalagarai.” ] Egaura maparara gewalato e Velekou na peroveta talimana muruna na ekilagirato kilara pene vega-taunataunara ularana, netiwato, +\ QIa na melo ta pene gapia, pono araa arana Iesu, (Iesu ganina ia vevega-maguli tauna); kwalana ia na gena taunilimalima geria rakava aorana pene vega-magulira.” [ }Ia vovetaina etugamagiwai aonai, Velekou gena aneru ta nivi aonai ematagaito, ne evaikilaato, netiwato, “Iosepa, Davida natuna, komunamu Maria gapiragena kalinana ragai pono kali, kwalana ia e Veaga Palaguna na melo pevega-matagaia ia tinagenai. GZ  Iosepa, Maria garawana, ia kala rorirori talimana, e ati eririwato, taunilimalima wailarai Maria pene vega-nugaragea. Vovetaina gaurai gena ririwa ia veavugai vou Maria pene rugaa netiwato. 1Y ]Iesu Keriso evetaina ewalato: Ia tinana Maria Iosepa komunana, na ira ruala e rogoti gere vegarawa aonai, Veaga Palaguna na melo evega-matagaiato Maria tinagenai. 'X IGulu maparara Aperaamo genana pene vogomai King Davida genai gulu gagalana vativati (14), Davida genana pene vogomai Babuloniai gelakagirato gulu gagalana vativati (14), Babuloniai gelakagirato laganina na vegata pene vogomai Keriso genai gulu gagalana vativati (14). Iesu ewalato ?W yIakobo ia Iosepa tamana, Iosepa garawana Maria. Maria genana Iesu ewalato; Iesu arana gekilagiana Keriso negetina. (Keriso ganina ia Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna). UV %Eliud ia Eleasara tamana; Eleasara ia Matan tamana; Matan ia Iakobo tamana; LU Asoro ia Sadok tamana; Sadok ia Akim tamana; Akim ia Eliud tamana; WT ) Serubabele ia Abiud tamana; Abiud ia Eliakim tamana; Eliakim ia Asoro tamana; S 1 Babuloniai gegapi-agorato mulinai, Iesu evogomaito gulura e gewalato valina ea: Iekonia ia Sealtiele tamana; Sealtiele ia Serubabele tamana; R  Iosia ia Iekonia mawalakavana ria tamara. Volaganinai Babulonia talimara na Isaraela talimara gegapi-agorato Babuloniai. PQ  Hesekia ia Manase tamana; Manase ia Amon tamana; Amon ia Iosia tamana; OP  Usia ia Iotam tamana; Iotam ia Ahasa tamana; Ahasa ia Hesekia tamana; SO !Asa ia Iehosafat tamana; Iehosafat ia Ioram tamana; Ioram ia Usia tamana; SN !Solomona ia Rehoboam tamana; Rehoboam ia Abia tamana; Abia ia Asa tamana; M Iese ia King Davida tamana. Davida ia Solomona tamana. Solomona ia Uria garawana genana ewalato, (Uria garawana etavarariato mulinai); pL [Salmon ia Boas tamana, Boas tinana Rahaba; Boas ia Obed tamana, Obed tinana Ruta; Obed ia Iese tamana; UK %Ram ia Aminadab tamana; Aminadab ia Nasona tamana; Nasona ia Salmon tamana; hJ KIuda ia Perese e Sera tamara, ira tinara Tamar; Perese ia Hesron tamana; Hesron ia Ram tamana; qI ]Aperaamo ia Isaako tamana; Isaako ia Iakobo tamana; Iakobo ia Iuda makakana e matarina ria tamara; H Iesu Keriso ewalato, tupuna gatana geriana evogomaito valina ea: Iesu ia Davida kalakalana, Davida ia Aperaamo kalakalana. EG5Ne Rupu Veaga aonai getaluwai, Palagu gevega-rageawai.XF)4Ira na gealiruputali-veniato mulinai, mavererera Ierusalemai gewaikule-waito. YE+3Evega-namarawai aonai, Iesu ira evega-gevorato, Palagu na egapi-rageato kupai. zDm2Voia mulinai Iesu na Ierusalema na evaiatirato, geagoto Betaniai, ne gimana egapi-itirato, evega-namarato. ZC-1Au matotauku na Tamaku na ekilagi-gavuato Veaga Palaguna pana tugua, atami ai pene matagai. Gomi Ierusalemai pio talu, pene ago, kupa na pene marigo tiavuna pio rawalia.” Iesu Palagu na egapi-rageato kupai 1B]0Egaura vega-taunataunara talimami gomi. A/E ia aranai vetugamagiwai e rakava tugamagi-piatogara pia vopatagi-lovolovora tanopara mapararai, Ierusalema na pene vetina. @#.Maevaikilarato, netiwato, “Evetaina getaloato: Keriso taunatauna roe wapene vitiviti, e toma vega-toitoinai kwarega na pene kuliiti-wai. _?7-Ne Iesu na aora ekala-pakarato, Puka Veaga kilara ganira pia tugamagi-ilura ulanana. O>,Ne evaikilarato, netiwato, “Au gomi ria roe watataluwai aonai, avaikilamiwai: Mose gena rova e peroveta talimara geria kila e Salamo ai au kolemaku getalorato kilara maparara pia vuvuka.” 1=]+Ne Iesu na egapiato, wailarai eganiato. .<W*Ira na magani kapukapu ta geveniato. ;)Na ira roe wageaovoaovowai geria verere e geria nuga palevagi pakunai; ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Ganigani kiata nea pa?” ;:q(Waekilatiwato, ne gimana e gagena evega-gitarato. 09Y'Gimaku e gageku ioma gitara, ne pio ripa e au. Ioma gapi-kaulagiku, ne pio ripa kwalana avuavu ati virigona e ati tiligana, gogitakuna au mavirigoku e matiligaku.” ]83&Na ia ekilato, “Rakagau gaurai nugami gegolugoluna? Rakagau gaurai goaovoaovona? [7/%Ira nugara gepale-vagito e gekalito, ira matapolu gekilato, avuavu ta gegitaato. 6)$Votalima ruala roe wagekilakilawai aonai, Velekou ira nuganugarai eruga-talito, ne evaikilarato, netiwato, “Maino gemi ai pene mia.” 65e#Ne tauria ruala na rauparai ewalato gauna e Iesu na pereti raka ekala-koru-tiwato vou, ira na Iesu gegitailiaato geria gekilagiato. Iesu gena melo geriai evevega-matagaito 4"Ira na tauria ruala na gevaikilarato, negetiwato, “Taunatauna vegata, Velekou pekuliiti-wai e Simona genai maki evevega-matagaito.” 3!Rorirori gekuliitito, Ierusalemai gewaikule-waito, Iesu gena melo gagalana kwapuna mataukavara ria tanukou-tago gerawalirato. c2? Ne tauria ruala gevevaikilato, negetiwato, “Rauparai evaikilaravona, e Puka Veaganai getalorato kilara ganira gera ekilagi-matagairavona aonai, ita nugara pege tiavutiavu, noowane kalova na egalaravona, ei?” U1#Ne matara gevekala-pakato, geripato voo ia. Na ira wailarai elekwalekwato. 0yGanigani kapunai getanu-tagowai aonai, Iesu na pereti egapiato, evega-namaato, ekala-koruato, tauria ruala evenirato. /Na gekila-waiato, negetiwato, “Ai ria ita tanu-tago, kwalana pelavia, e garo maki waeverigona.” Ne ira ria vonai gelaka-togato. ^.5Geago-veniawai vanugana Emausa gekavinagiato, ne ia pene laka-vanagi netiwato. -{Ne ia valina Mose e peroveta talimara geria pukai e Puka Veaga maparanai maki getalorato kilara ganira evega-riparato. i,KKeriso vovetaina pene vitiviti mulinai vou maeka ralema iwavagina aonai pene laka-toga, ei?” + Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi kawakawa, peroveta talimara geria kila vega-taunataunarai maki kwaipo vavagimi! *yAi taukavamai reketa maki kalai pege ago, garegare na pege kilagia vetaina pegeve rawalia, na Iesu ati pege gitaa.” !);Na tauniparana ati pege rawalia. Ne pege waikule-wai, pege kila, aneru pege gitara, voaneru na pege vaikilara, ‘Ia warau pemaguliwai,’ nepegetiwa. (}Voia atanai, gema gare reketa na ai nugamai pege kala-golugolura. Ira amoamo elagani maamamaavona aonai kalai pege ago. ' Na ai gatugamagito, ia na Isaraela talimara pene vega-magulira. Ekala ewalato pene vogomai etoma warauna toma toitoi pege aiki. w&gIta gera Rupu Veaga velera kamura e gera vekuneagi talimara na gelewaato pene kwarega ulanana, gesatauroato. t%aIesu everenagito, netiwato, “Rakagau?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Iesu, Nasareta talimana, genai gewalato gaura. Ia peroveta talimana, Palagu wailanai e taunilimalima maparara wailarai gena kala e gena kila maki matiavura. &$ENe ira ta, arana Kleopa, na evega-geleato, netiwato, “Ierusalema na gevogomaito talimara aorai peiramu goimo geregamu enai pege wala gaura ati ripamu?” #5Iesu na erenagirato, netiwato, “Gomi rakagau erauparai golaka-vegupuvegupu-agiana?” Ne ira tauria ruala geruga-talito, wailara mavetugara. 1"]Na taura ruala ati geripato ia voo rai. Y!+Gelaka-vegupuvegupuwai aonai, Iesu maki elaka-kaviagoto, ira ria gelaka-kouto. = uGeagowai aonai, gewalato gaura gekilagikilagirawai.  Votomaimo Iesu gena melo ruala Emausa vanuganai gelakato; vokapu vepakana Ierusalema na kilomita gagalana kwapuna (11) vetaina. r] Na Petero ekuliitito, erakato, kala kovoganai eve poe-togato, na Iesu gekumuato rapugaramo egitarato. Ne numai ewaikule-wai aonai, gewalato gaura etugamagirato gaurai, evevega-kali-rakavato. Iesu Emausa rauparanai evevega-matagaito ve Na garegare geria kila ati gevega-taunataunarato, kwalana apostolo getugamagito, ira no gekila-kawakawawai. 3 Garera ea: Maria, Magadala garena, Ioana, Maria, Teimiti tinana, e magare reketa maki. Ira na evali Iesu gena apostolo talimara geria gekilagiato.  Kala geraokwaniato, gewaikuleto, vogau ewalato gauna valina maparana Iesu gena melo gagalana kwapuna (11) mataukavara ria gevararato. :oNe garegare na vokila getugamagi-rawaliato.  ekilato, ‘Taunilimalima Natuna rakava talimara geriai pia lewaa, pia satauroa, toma vega-toitoinai pene kuliiti-wai.’ ” q[Ia enai aikina; kwarega na pekuliiti-wai. Galileiai etaluwai aonai, evaikilamito kilana pio tugamagia, "=Garegare gekali-rakavato, kwano ai geruputalito, ne votalima na gevaikilarato, negetiwato, “Rakagau gaurai maguli talimana kwarega kapunai gotavuana? jMIra roe wageaovoaovowai aonai, maru ruala ira lagarai geruga-talito, geria rapuga kulogarogaro. U#Kala kovoganai gelaka-togato, na Iesu Velekou tauniparana ati gerawaliato. MKala kougavuna vatuna kule-gerevagi, pakai emia-tagowai gegitaato.  !Epetoma toma tovotovonai, garegare amoamo elagani maamamaawai kalai geagoto, mulamula ponara namara gekala-maavurato gaura geago-agirato. 58Ne gewaikuleto Ierusalema sitinai, mulamula maponara e veiru mulamulara gegapi-maavurato. Tapati tomanai gepikapikato rova ekilana gelegelenai.#7Galileia na Iesu ria gevogomaito garera, Iosepa mulina na geagoto, kala kovogana e Iesu tauniparana raka etao-toga-tiwaato gegitaato. pY6Vokala Paraire lavilavi ewalato, Tapati ulanana gekala-maavuwai tomana, Tapati roli ekwarawai gaurai. K5Voia mulinai Iesu tauniparana egapi-rigoato, rapuga kulokulo nama iwavagina na ekumuato, kala kapunai vatu gekoloato kovoganai etao-togaato. Vokala valiguna, aonai kwarega ta rogoti gere taoa. M4Ne Pilato genai eagoto, Iesu tauniparana pene gapi-rigoa netiwato. R 2Talima ta arana Iosepa Iudea vanugana Arimatea aonai etaluwai. Ia vali nama talimana ta, Palagu gena Basileia ealoawai. Ia maki Iuda kaonsela talimana, na gekila-gavuto kalana ati egapi-rageato. " =1Na Iesu geripaato talimara maparara, Galileia na ia mulina na gevogomaito garera maki, pakai geverugato, gewalato gaura gegitarato. Iesu getoleato  0Moale talimara gutuma na vokala ewalato gauna gegitaato, ne kopara gevalerato, gevetugamagi-rakavato, geria numai gewaikuleto. /Vetali velena na vokala egitaato, ne Palagu evega-rageato, netiwato, “Taunatauna vegata, etalima kala rorirori talimana!” x i.Iesu ekogoto, netiwato, “Tamaku o, palaguku goi gimamu ai ataoana!” Ekila-gatuto mulinai ekwaregato. kO-Ne Rupu Veaga aonai veaga iwavagi kovogana vega-gelogavuna rapugana pa ketin everale-kavalugato. 7,Garogota, ora gauna 12 koloko warau egapiato, garo gena tiavu eaikito, tanopara maparana mukuna na egapi-gavuato, pene ago, ora gauna 3 koloko. |q+Iesu na evega-geleato, netiwato, “Taunatauna avaikilamuna, etoma goi au goti paradaiso ai.” Iesu gena kwarega pY*Gaurai ia na Iesu enogiato, netiwato, “Iesu, gemu Basileia pono gapia aonai, au pono tugamagiku.” ta)Gau kwatunamo, ita taura ruala takwaregana gera rakava voira pakurai, na etalima ati gena kala rakava.” |q(Ia taukavana na ekila-waiato, netiwato, “Goi Palagu kalina na ati okalina? Goi maki pono kwarega ia gelegelena. 5c'Karoverave talimana ta, ia goti gesatauro-kourato talimana, na egoloato, netiwato, “Goi ati Keriso? Goi matotaumu ono vevega-maguli, ai maki ono vega-magulimai!” [/&Talotalo ta maki ia atanai getaloato, ekilato: “E IUDA TALIMARA GERIA VELE.” a;%gekilato, “Pene goi Iuda talimara geria vele notina, matotaumu ono vevega-maguli.” q[$Vetali talimara na maki gevegarevegare-agiato, ia genai geagoto, vine nanuna vevokaina getugu-rageato, }~s#Taunilimalima geruga-talito, gemoalewai, e Iuda talimara kamura na gemamai-agiawai, gekilato, “Ia na talima reketa evega-magulirato, na ia matotauna ati pene vevega-maguli pene ia Keriso, Palagu na evirigiato vevega-maguli talimana.” .}U"Iesu ekilato, “Tamaku o, geria rakava pono tugamagi-piatogara, kwalana rakagau gekalana ira ati riparia.” Ne iru ulana ta gekalaato vou gena rapuga gewarerato. |!Kapu arana “Repa Gavana Kapunai” gekwarato. Vonai karoverave talimara ria gesatauroato, ta ripana kavanai, ta kaulina kavanai. b{= Karoverave talimara ruala maki Iesu ria gevaiatirato ia ria pia sataurora ulanana. uzcPene au, gautupu maguliku, na evetaina pia kalaku genai, gomi, gautupu kwaregana, raka pia kala-tiwami?” yNe golo kamura pia vaikilara, nepiatiwa, ‘Ai atamai ai ioma ketokau!’ e tipatipa pia vaikilara, ‘Ai iokougavumai!’ xKwalana toma rakavara pia vogomai, taunilimalima evetaina pia kila, ‘Gaera garera e latara ati gerururana garera pia verere!’ w'Ne Iesu eruga-kuleto, evaikilarato, netiwato, “Ierusalema vavinemi! Au ragai iotagi-agiku, na matotaumi iovetagiagi e natumi iotagi-agira. vyTaunilimalima gutuma Iesu mulinai gelakato. Ira aorai reketa gare, ira Iesu getagi-agiawai e getagi-kilakilawai. u!Vetali talimara na Iesu gevaiatiato, geago-agiawai aonai, Kureni talimana ta arana Simona gerawaliato, ia kuni na ema lakatito vanuga kamunai eagowai aonai, vetali talimara na gegapiato, satauro gevega-vuaato. Ia na satauro evuaato, ne Iesu mulinai elakagiato. 5tcVogalama e vagivagi pakurai tipura numanai etaluwai talimana, eluga-vagiato geria noginogi gelegelenai, na Iesu evenirato geria ririwa kalana pia kalaa. Iesu gesatauroato 2s_Ne Pilato na geria ririwa egapi-rageato. yrkNa ira gekogoto maaora maparara na, negetiwato, ono satauroa; pene ago ikanai ira geria ririwa eguguluto. MqVega-toitoina maevaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai, raka kepi etalima na ekalaato? Au na ia pene kwarega kepina ta ati arawaliana. Gaura pakurai au na maana kwaria vou pana lugaa.” Spna ira gekogowai-kogowaiwai, gekilato, “Ono satauroa, ono satauroa!” noUPilato aona evekwalavito Iesu pene luga-vagia, gaura pakurai taunilimalima maevaikila-wairato, ~nuBarabas tipura numanai gekana-gavuato, kwalana vanuga kamuna aonai gegalamato e talima ta gevagi-kwaregaato gaurai. qm[Na taunilimalima maparara gekogoto, negetiwato, “Pono vagia! Barabas ono lugaa, ono venimai!” }lsVanagivanagi evekalagina kalana Pilato na Pasova velekwana tomanai tipura numanai etaluna talimana ta pene lugaa.] BkGaura pakurai au na ana kwaria vou pana luga-vagia.” [ j7Heroda maki ia genai kepi ta ati perawalia gaurai, mapetugu-waikulea ita gerai. Gomi na gogitaana, ia kepi ta ati ekalaato gauna na ia pene kwarega. Ui#evaikilarato, netiwato, “Gomi na etalima pogo vaimaia au geku ai, gokilana, ia na taunilimalima evailearana nogotina. Ewagumona au na gomi wailami ai gemi kila gaura patavura na kepi ta ati parawalia. ehC Pilato na Rupu Veaga velera kamura, e Iuda velera, e taunilimalima maparara ekearato, dgA Pilato e Heroda gevelivuwai, na votoma gevegatato. Pilato na Iesu gena kwarega ekilagiato #f? Heroda magena vetali talimara na Iesu gemamai-agiato, gevegarevegare-agiato, ne rapuga namana taa na gevega-rapugaato, magetugu-waikuleato Pilato genai. {eo Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiawai talimara vonai geruga-tagowai, Iesu geopagi-rakava-vagiawai. Md Gaura pakurai verenagi vogo Iesu eveniato, na ia ati evega-geleto. ^c5Heroda everere-rakavato Iesu egitaato aonai, kwalana Heroda Iesu valina ekamonagiato, e rauvagi evealo-agiato Iesu pene gitaa ulanana. Ia eririwato Iesu na kala irau vagira kalara reketa pene kalara pene gitara. ubcNa Pilato eripato, Iesu Heroda gena tiavu kapulenai gaurai genai etugu-agoato. Votoma ia maki Ierusalemai. laQVokila ekamonagiato aonai, Pilato everenagito, netiwato, “Etalima Galileia talimana pa?” C`Na votaunilimalima gevigi-rageto, gekilato, “Ia gena vevega-ripa kilara na Iudea talimara maparara aora pekala-vevilira. Galileiai etinaato pene vogomai enai.” Iesu Heroda wailanai _ Ne Pilato na Rupu Veaga velera kamura e taunilimalima gutuma evaikilarato, netiwato, “Kepi ta ati parawalia etalima genai.” ^Ne Pilato na erenagiato, netiwato, “Goi Iuda talimara geria king pa?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Pa, okilagiana nea.” }]sVonai geopagiato, gekilato, “Etalima ea paga rawalia, ai gema taunilimalima evailearana, ekilana, Kaisara, Roma geria vele, gena takiti monira ragai paia venia netina, e matotauna evekilagina, ia Keriso, Palagu na ekilagi-gavuato velena.” Y\ -Ne tanukou talimara maparara gekuliitito, Iesu gevaiagoato kavana Pilato genai. [GIra gekilato, “Raka vega-taunatauna talimara vetaira roe ata tavurana? Ia matotauna muruna na pekilagia pata kamonagia.”ZFNe maparara gekilato, “Pe, goi Palagu Natuna notina?” Ia evega-geleto, netiwato, “Gomi na gokilagiana nea.” ~YuENa ewagumona pene ago-vanagivanagi, Taunilimalima Natuna Tiavu Iwavagi Palaguna gimana ripana kavanai pene tanu.” >XwDe pene verenagi ta pana venimi, ati pio vega-geleku. dWACNe gevaikilaato, negetiwato, “Ono varamai, goi Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli talimana), pa?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Pene au na pana vaikilami, gomi na au ati pio vega-taunataunaku, !V;BElaganiato, Iuda velera, e Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara getanu-kouto. Iesu gevaiagoato Iuda kaonselara wailarai. KUAKila rakavara vogo ia geveniato. Iesu kaonsela talimara wailarai Tw@Matana gekumu-gavurato, gevaikilaato, negetiwato, “Goi peroveta talimana, gaurai ono kilagia, rai na pekwarimu?” TS!?Iesu gegita-tagoawai talimara na gevegarevegare-agiato e gekwariato. QR>Petero elaka-piatito, etagi-rakavarakavato. Iesu gevegarevegare-agiato JQ =Ne Velekou eruga-kuleto, ia na Petero egitaato aonai, Velekou gena kila etugamagi-rawaliato, netiwato, “Etoma kokoloku ati pene kogo, pene ago goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” PAti lovana kiana, talima taa na Petero egitaato, evaikilaato, “Goi maki ia taukavara ta!” Na Petero evega-geleto, netiwato, “Vomaru a, au aikina!” KM9Na ia eveopa-tagoto, netiwato, “Vogare a, au ati ripaku ia!” L!8Aonai vetugunagi vavinena taa na kalova maekanai egitaato, egita-kalakalaato, evaikilarato, netiwato, “Etalima maki Iesu ekwaruawai!” uKc7Numa kanana aonai reketa kalova geveagalaato, ne getanu-gegelagiato. Petero maki ira lagarai etanu-talito. J6Ne ira na Iesu gegapiato, Rupu Veaga velena kamuna gena numai geago-agiato. Petero maki ia mulinai elakakauto, na mavepakana. I55Toma mapararai au gomi lagami ai Rupu Veaga aonai, na ati gogapikuto. Eegomi gemi ora, mukuna (pa Satani) gena tiavu orana.” Petero eveopa-tagoto !H;4Ne Iesu gapigapina gevogomaito talimara, Rupu Veaga velera kamura, Rupu Veaga gitatagona talimara geria kamuna e Iuda velera ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi pogo vogomai magemi vetali kativara e magemi gapa, noo karoverave talimana ta gapigapina pogo vogomai vetaina? mGS3Na Iesu na evaikilarato, “Nea, iovega-aikia!” Votalima tegana egapi-kaulagiato, evega-namaato. F2Ne ira taa na Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana vetali kativana na ekulu-veniato, tegana ripana kavana epati-vagiato. E/1Iesu laganai geruga-tagowai melora na gegitaato rakagau pene wala, gaurai gerenagiato, negetiwato, “Vetali kativara na paia patira pa?” hDI0Na Iesu na evaikilaato, netiwato, “Iudas o, Taunilimalima Natuna vevelavu ai pono lewaa?” =Cs/Iesu roe waekilakilawai aonai, taunilimalima gutuma gekwarato, Iudas Isakariota, gagalana ruala aorai melona ta, ia na ekune-agirato. Iesu eago-veniato pene velavua ulanana. )BK.Ne ia na evaikilarato, netiwato, “Gomi rakagau gaurai gomaituna? Iokuliiti, iorapali, pe veripagani ai ragai pio moira.” Iesu vetali talimara na gegapiato A -Erapali-gatuto vou, erugaitito, gena melo geriai ewaikule-waito, maitu maiturai erawalirato, rauparara geve kana-gavuto gaurai. @',Vitiviti kamu vagi na ia aona evega-vonuato, ne erapalito maaona maparana, eagoto, garivuna kwano ai eketo-talito no rala kapurona vetaina.] >?w+Ne aneru ta kupa na emarigoto, Iesu evega-tiligaato. >%*Ekilato, “Tamaku o, pene aomu gelegele genai, eviti kaperina au gekuna ono gapi-gerevagia; na ati au geku ririwa, goimo gemu ririwa.” [ p=Y)Ne geregana elaka-gerevagito, vatu ta piarana geketo-talina rauna vetainai, evetiu-talito, erapalito. r<](Vonai gekwarato, ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pio rapali, pe veripagani ai ragai pio moira.” |;q'Ne Iesu vanuga kamuna eraokwaniato, Olive Golonai eagoto ekalawai vetaina. Gena melo ia mulinai gelakakauto. 6:e&Iesu gena melo gevega-geleto, negetiwato, “Ono gitaa, Velekou, vetali kativara ruala ea.” Iesu evega-geleto, netiwato, “Nea, ragaina!” Iesu erapalito Getesemane ai 9)%Kwalana au na avaikilamina, Puka Veaga aonai ekilana, ‘Karoverave talimara ria pia vega-agi-koumi.’ Vokila au geku ai pene taunatauna.” 78g$Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Na ewagumona gomi rai magena molo e palaka, pene gapira; e rai ati gena vetali kativana, gena kouti pene voi-agia, ta mapene voia. H7 #Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Au na gomi atugumito aonai, ati gemi molo, palaka, pa tamaka. Gomi gau kwautai goraputo pa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Aikina!” T6!"Iesu ekilato, “Petero, au na avaikilamuna, etoma kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku, pono kila, ‘Au ati ripaku ia,’ noponotiwa.” Paoti, pute e vetali kativana }5s!Petero evega-geleto, netiwato, “Velekou, au goi goti vegata tipura numanai pia taora e pita kwarega-kou!” 41 Na au na gemu warauna arapalito, gemu kamonagi ragai pene moira ulanana. Ne au geku ai pono ruga waikule genai, walakavamu pono vega-tiligara.” g3G“Simona, Simona o, ono kamonagi! Au na avaikilamina, Palagu na Satani rorirori eveniato, gomi pene ripaganimi, nama e rakava pene taoware-agira ulanana, noo araga talimana na vuiti e momo etaoware-agirana vetaira. Q2Ne gomi maki au geku Basileiai pita ganikou e pita niu-kou, e gomi terona pa vele tanukaurai pio tanu, Isaraela kwalura gagalana ruala pio agirorira.” Iesu na Petero gena veopatago ekilagi-gavuato 1Gaura pakurai au Tamaku na rorirori evenikuto, Basileia ta au geku ekilagiato gelegelenai, au na maki Basileia ta gomi gemi akilagiana. \01Gomi au geveagare-konekuwai aonai, au lagakau ai gotanu-vaigaokato talimami. /9Rai kamu, ganigani kapunai etanuna talimana pa vetugunagi talimana? Ganigani kapunai etanuna talimana, ei? Na au gomi aomi ai no vetugunagi talimana. .Na gomi ati vovetaina. Gomi aomi ai tau kunena ia tau mulitainai pene ago, e vele talimana vetugunagi talimanai pene ago. j-MIesu na evaikilarato, netiwato, “Ati Iuda talimara geria vele na taunilimalima getugu-naginagirana, e vekuneagi talimara kamura na geria rorirori tiavura na geririwamagirana, pe taunilimalima na pia vevato-agira negetina. R,Ne Iesu gena melo matotaura geveituto, ira aorai rai kamu iwavagi. _+7Ne matotaura geverenagi-verenagito, ia rai na vovetaina pene kalaa. Rai kamu iwavagi * Taunatauna, Taunilimalima Natuna pene kwarega, Palagu na ekilagi-kuneato gelegelenai, na pene lewaa talimana rakavana kekei!” D)Na au pene lewaku talimana enai au goti taganigani-kouna! /(WGegani-gatuto mulinai, kaperi maegapiato, ekilato, “Ekaperi e Vekapawai Valiguna, au ralaku na pene vega-taunataunaa, pene vepopo gomi vega-magulimi ulanana. 9'kNe Iesu na pereti egapiato, evega-namaato, ekala-kava-lugaato, evenirato, netiwato, “E au tauniparaku, gomi avenimina; eia pio kalaa, au tugamagi tagoagiku ulanana.” u&cKwalana avaikilamina, vine nanuna ati mapana niu-waia, pene ago, Palagu gena Basileia pene vogomai vou.” m%SNe Iesu na kaperi ta egapiato, evega-namaato, netiwato, “Eia iogapia, maparami na pio niua. $5Kwalana avaikilamina, vekapawai mamoena ati mapana gani-waia, pene ago, vekapawai ganina taunataunana peneve matagai Palagu gena Basileia aonai.” #Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au geku ririwa kamuna evekapawai mamoena gomi ria na pita gani-koukou kunena vou, pana vitiviti. }"sVekapawai mamoena pia gania orana ekwarato. Iesu magena apostolo talimara ria ganigani kapunai getanu-talito. !} Ne gelakato, Iesu na ekilagirato gelegelerai gerawalirato. Vonai Pasova velekwana gekalaato. Velekou na ganikou veagana o W Ne ia na kovoga kamuna ta numa kukunai pene vega-gitami, gealeva-maavuato. Vonai pio kala-maavua.” 'G Ne numa gatana pio vaikilaa, nopiotiwa, ‘Vevega-ripa talimana ekilana: Wariwari kovogana arigia, au mageku melo ria vonai vekapawai mamoena paia gania?’ 6e Ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Vanuga kamunai pio laka-toga aonai, talima ta nanu kwagutuna pene vuaa pio rawalia. Mulina na pio ago, ia pene rage numanai pio rage. I  Gevega-geleto, negetiwato, “Ai na ravai paia kala-maavua?” xiNe Iesu na Petero e Ioane etugurato, evaikilarato, “Ioago, Pasova velekwana pio kala-maavua, pita gania.” c?Ati egorona paraoana velekwana e vekapawai mamoena pia vagia tomana warau ekwarato. Iudas Isakariota na egapi-rageato, ne Iesu ira gimarai veavugai pene tao-kaua rauparana etavuawai. Vega-nama mamoena gekala-maavuato PIra geverere-rakavato, gekilagavu-veniato, moni pia venia negetiwato. 9kNe Iudas Isakariota eagoto Rupu Veaga velera kamura e Rupu Veaga gegita-tagoawai talimara geria vele geriai, Iesu ira gimarai raka pene taokau-tiwaa navugana genavuga-kouato. fEVolaganinai Satani na Iudas Isakariota, gagalana ruala aorai, talimana ta, eporogiato. MRupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiawai talimara na Iesu pia gapia, ne pia vagi-garia rauparana getavuato, kwalana taunilimalima kalira na gekalito. Iudas Isakariota na Iesu elewaato K Ati egoro-agiana paraoana velekwana arana Pasova warau evekavito. ta&Amoamo aina taunilimalima maparara Rupu Veaga aonai getanu-kouwai ia gena kila pia kamonagia ulanana.%Tomara mapararai Iesu Rupu Veaga aonai evevega-ripawai, lavilavi aina elakatiwai, Olive Golona kukunai eve genowai. 8i$Gaura pakurai pio vegita-tago, pio rapali toma mapararai, pia wala gaura maparara aora na pio kali-maguli ulanana, e Taunilimalima Natuna wailanai roe nea piove ruga-ati.” Q#Kwalana votoma tanoparai getaluna talimara maparara geriai pene kwara. (I"“Rogomi pio vetole, ganigani e niuniu kamu vagi, etanopara gena tugamagi gaura na gomi aomi irauna evega-metaurana. Ne votoma na neevega-polumina nea. {o!Kupa e tanopara pia lekwalekwa, na au geku kila vou ati pia lekwalekwa, pia mia-vanagivanagi.” Pio vegita-tago `9 Taunatauna avaikilamina, egulu ati pene aiki, pene ago egaura maparara pia wala. v eVoia gelegelenai, gomi maki pene pio gitara, egaura pia wala genai, pio ripa, Palaguna Basileia pekavinagi. i KLaura valigura gekakavana gogitarana, gomi goripana, garo gena rala laganina warau pekavinagi. n UIesu na geria parapore ta ekilagiato, netiwato, “Figi gautupuna e gautupu maparara iogitara.  Vogaura pia wala aonai, pio kuliiti, pio poeiti, kwalana vega-magulimi warau pekavinagi.” Parapore -Vevega-ripa figi gautupuna na &~~_}a{{0zJyxxwvvuu ttsrrXqponnxmm#llkk5jii>S==Ne gena melo geagoto, gevagoato, negetiwato, “Velekou, ono vega-magulimai, ita tapuluna, roli takwaregana.” (Gevanagiwai aonai, atilovana agi kamukamu kovu ai ekwarato, e aku maki gati aonai gevelaku-rigowai. A Iesu gati aonai emaituwai. D'Iesu gati ai eragekauto, ripa getavuawai melora ria. >&uIesu na evega-geleato, netiwato, “Muliku ai onoma lakakau, kwarega taura (Palagu ati gekwalanaana talimara) matotaura geria kwarega pia taora.” Iesu na agi e aku ekila-wairato r%]Iesu gena melo taa na evaikilaato, “Velekou gemu kala, ana waikule, pe tamaku anave taoa vou.” $!Iesu na evaikilaato, netiwato “Uraura kwaevara mageria kovoga, e manu mageria nuguvi, na Taunilimalima Natuna ati gena maitu kapuna.” .#UAonai rova evevega-ripagiawai talimana ta Iesu genai eagoto, evaikilaato, “Vevega-ripa talimamu, goi pono laka kapura mapararai au goi mulimu ai pana lakakau.” "Iesu na gutuma egitarato, gevogoago-vogoagowai gaurai gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita vevanagi, kovu vokavanai.” c!?Ekala vega-taunataunara Isaia, peroveta talimanana, ekilagirato gelegelena, netiwato, “Ia na gera viti-vua egapi-pakarato, e gera viti irauirau evuarato, evega-namarato.” Iesu mulinai pia laka negetiwato talimara K Volavilavi palagu rakavara na eporogirato talimara vogo Iesu genai gevaiagorato. Iesu na vopalagu rakavara gena kila tiavuna na egui-atirato, e viti talimara maparara maki evega-namarato. vegimanai egapito, ne gena viti eaikito, ekuliitito, ne ia egupuato. Iesu taunilimalima gutuma evega-namarato 5Iesu Petero gena numai elaka-togato. Vonai Petero gena tegama garena evitiato, tauniparana etiavutiavuto, pe emaoko-tagowai, Iesu na egitaato; R Ne Iesu na vetali velena evaikilaato, netiwato, “Ono laka, gemu numai! Gemu kamonagi gelegelenai kalana pene wala.” Gena vetugunagi melona voorai enamato. Iesu na Simona gena tegama evega-namaato H  Na tovotovonai Palagu na evirigirato talimara, Basileiai pia talu netiwato talimara, Palagu na pene pia-atira muli ai, mukuna kaikolo aonai. Vonai pia tagi, e karira pia kari-kikitalira.” 7g Au na maki, avaikilamina taunilimalima garo rageragena e garo rigorigona na pia vogomai, Aperaamo, Isaako, e Iakobo ria velekwa kamuna pia gani-koukoua Kupa Basileia aonai. c? Iesu na gena kila ekamonagiato aonai, evevega-kali-rakavato. Ne ia mulinai gelakakauto talimara evaikilarato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina, Isaraela aonai evetaina kamonagina ta rogoti ara rawalia. (I Au maki talima reketa geria vegitatago kapulerai, e vetali talimara pa soldia au kapuleku ai. Au na ta avaikilaana, ‘Ono laka!’, natina elakana e mataa avaikilana, ‘Ono vogomai!’, natina evogomaina. E au geku vetugunagi melona avaikilaana, ‘Eia ono kalaa!’, ne ekalaana.” 4aVetali velena evega-geleto, netiwato, “Velekou, au epe ati gelegele goi au geku numai pono ragekau; gaurai goi tipomo ono kila, ne au geku vetugunagi melona pene nama. SIesu na evaikilaato, netiwato, “Au awatina, pe ana wati vega-namaa.” q[“Velekou, geku vetugunagi melona tauniparana ati ekalavo-kalavona, e viti maki kamu vagi evuaana.” kOIesu Kaperanaumai ekwarato, Roma vetali velena ta ia genai eagoto, Iesu enogiato, netiwato, 'Iesu na evaikilaato, netiwato, “Talima ta ragai pono vega-ripaa. Ono laka, Rupu Veaga Velena na pene gitamu, e vekala-aleva vevenina gaura Mose na ekilagirato gelegelenai pono venia, pe taunilimalima pia ripa, goi ponama.” Roma Vetali velena gena vetugunagi melona  Iesu gimana etugu-agoato, viti talimana enapa-kaunagiato, evaikilaato, “Aririwana, ono nama!” Ne veganamo lepera enamato. 5cNe talima ta maleperana Iesu genai eagoto, wailanai evetiu-talito, ekilato, “Velekou, pene goi oririwana genai, taunatauna pono kala-alevaku e pono vega-namaku ripa.” W )Iesu golo kukuna na emarigoto, taunilimalima gutuma para ia mulinai gelakato. pYKwalana gena kila matiavuna, ati ira geria rova gevevega-ripagirawai talimara geria kila vetaira.!Iesu gena vopata kilara ekilagi-gaturato mulinai, getanu-kouto talimara gutuma para na gena vevega-ripa kilara gevevega-kaliagirato. gGGura erakurakuato, gapata erakato, agi ekuluto vonuma epialauato e eketo-lovolovo-vagito.” A rai na geku kila ea ekamonagirana, na kalara ati ekalarana, ia kawakawa talimana vetaina, numa kwanokulo atanai evega-rugaato. x iGura erakurakuato, gapata erakato agi ekuluto vonuma ati emakaka-makakato, kwalana vatu atanai evega-rugaato.  “Gaurana, rai au geku kila ekamonagirana e kalara ekalarana, ia talima maaonekana gena numa vatu atanai evega-rugaato vetaina. Ne au na pana vaikilara, napanatiwa, ‘Au ati ripaku gomi. Iokali, gomi kala rakava talimami.’ ” Numa ruala gekuarato taura C Kota kamuna tomana pene kwara aonai, talima vogona na pia vaikilaku, nepiatiwa, ‘Velekou, Velekou, goi aramu ai gaperovetato, e goi aramu ai kala irau vagira vogo maki gakalarato.’ FAti ‘Velekou, Velekou,’ negetina talimara maparara Kupa Basileiai pia laka-toga. Aikina. Rai, Tamaku kupai etaluna ekwalanaana e gena ririwa kalara ekalarana talimana gereganamo. T!Vovetaina gelegelenai peroveta opakau talimara maki vuavuarai pio ripara. RVuavua namara ati gevuana gautupura pia patira, kalovai pia pia-ragera. Gautupu namana na vuana rakavana ati pene vega-walaa, gelegelena, gautupu rakavana na vuana namana ati pene vega-walaa ripa. zmGautupu namana genana vuara namara pene vega-walara, a gautupu rakavana genana vuara rakavara pene vega-walara. 9Ira vuavuarai vou pio ripara. Vine vuara (grapes) gau vekalavekala geriana ati gekwamona, e figi vuara maki gawa veginivegini geriana ati gegapirana. 3_“Rogomi pio vetole peroveta opakau talimara geriana. Ira gomi gemi ai gevogomaina mamamoe rapugara ria, na aorai geria tugamagi uraura kwaevara rakavara vetaira. &ENa maguli vanagivanagi ago-venina vanagina kokoti e rauparana maki kei galagala vagi, e taunilimalima ati vogonamo gerawaliana.” Peroveta opakau talimara !; “Vanagi kokotinana pio laka-toga. A kwarega kapuna eago-veniana rauparana gagava, e gena vanagi maki kamu vagi, e gutuma voanana gelaka-togana. _7 Gomi rakagau goririwana talima na gemi ai pia kalagira kalara, ira geriai maki vovetaina pio kala. Mose gena rova e peroveta geria vevega-ripa kilara ganira taunatauna voa.” Palagu gena Basileia lakatogana 6~e Pio tugamagi, gomi rakava talimami, na gau namara natumi venivenira ripami, gaurana gomi Tamami kupai etaluna, ia na gau namara genogi-veniana talimara pene venira vegata! 9}m Pa magani pene nogi aonai, warowaro pono venia? _|7 Gomi rai natumu melona na gauganigani pene nogia aonai, goi na vatu pono venia? {-Kwalana pene noginogi talimana pene gapi, pene vetavuvetavu talimana pene rawali, e pene koekoe talimana Palagu na gena vanagi pene kala-pakaa. xzi“Noginogi ai Palagu na pene venimi, vetavuvetavu ai pio rawali, koekoe ai gemi vanagi pia kala-pakara. mySVeaga gaura kwaeva (karoverave talimara) ragai pio venira, e gemi kurukuru maki ragai pio pia-atira pae wailarai! Gagera na pia pana-talira, pia ruga-kule, mapia rale-kinikinimi kalirana.” Noginogi, vetavuvetavu, koekoe xGoi opakau taumu, kune goi matamu ai lako tupina ono gaivagia vou, e ono poepoe-namanama vou, tarimu matanai ripiripi pono gaivagia. w!Arigi rauparai goi tarimu ovaikilaana, ‘Gata, matamu ai ripiripi ana gaivagia vou,’ na goi matotaumu matamu ai lako tupina ta emiana? qv[Rakagau gaurai goi tarimu matanai ripiripi ogitaana, na lako tupina goi matamu aonai ati otugamagiana? 1u[Kwalana gomi gemi veagirori vetainai, gomi maki vovetaina Palagu na pene agirorimi; e raka govega-vetovo-veni-tiwarana, Palagu na maki vopene vega-vetovo veni-tiwami. \t 3“Taunilimalima ragai pio agirorira, pe Palagu na gomi maki ragai pene agirorimi. Ps"Gaura pakurai pogipogi toma na tugamagi vekwalavina ragai pio kalaa; pogipogi tomana gena vekwalavi Palagu gimanai. Toma gena vekwalavi atanai metau mapio tao-kaua genai, raka pio vua-tiwaa?”rr]!Na tovotovona ia gena Basileia e gena kala rorirori pio tavu-kunera, ne egau maparara gomi pene venimi. qy Palagu ati ripara talimara na egau maparara geraka-vetavurana, a Tamami kupai etaluna ripana, gomi egau goririwarana. p7Vovetaina gaurai, ragai pio tugamagitugamagi, ragai pio kila, ‘Toma rakagau ita gani?’ Pa ‘Rakagau ita niu?’ Pa ‘Toma rakagau ita ligo?’ PoE Palagu na tano gawara evega-rapugarana, ira toma gekalana, a pogipogi kalovai pia pia-ragera, Palagu vovetaina evevega-rapugana. Ia na gomi ati pene vega-rapugami, ei? Gomi kamonagi kei talimami! RnNa avaikilamina, King Solomona gena verapuga ralemana maki gevanagiana. m#Raka rapuga vetaira gotugamagi-vekwalavi-agirana? Uraura tiarera iogitara, raka gekala-tiwana. Ati geinaguluna e rapuga ati getulina. SlGomi rai otugamagitugamagina, gemu maguli kiata pono vega-mogaa ripa pa? NkKupai gelovona manura iogitara! Ira ati gevarovarona e ati gekuakuana, e araga numarai maki gauganigani ati getao-kouna. Na Tamami kupai etaluna na egupurana. Gomi gau kamu iwavagimi, a manu kei! fjE“Gaura pakurai avaikilamina, gemi maguli ragai pio tugamagira, rakagau pio gani pa pio niu; pa tauniparami rakagau na pio rapugara. Arigia gau kamuna, maguli pa ganigani? E arigia gau kamuna, taunipara pa rapuga? i“Talima ta vele ruala vetugunagira ati pene ago-venira ripa. Kwalana ia na ta ati pene ulamagia, a ta pene ulamagia; ta pene vega-taunataunaa, a ta pene opa-venia. Palagu e moni vetugunagira ati pio ago-venira ripa.” Ragai pio tugamagitugamagi RhNa pene goi matamu rakava genai, tauniparamu maparana maki pene mukuna. A pene maeka goi aomu ai mukuna genai, emukuna pene kamu-iwavagi!” Talima ta vele ruala vetugunagira ati pene ago-venira ripa wgg“Mata taunipara gena lamepa vetaina. Pene goi matamu nama genai, tauniparamu maparana maki pene waea. dfAGoi gemu rinaga ariginai emiana, goi aomu maki vonai emiana.” Mata taunipara gena maeka e+Gemi rinaga kupai pio tao-koura, palo e kalokalo na ragai pia vega-rakavara, e lema talimara na maki numa ati pia lovoa e ati pia lemara ripa. +dO“Gemi rinaga etanoparai ragai pio tao-koura! Kwalana palo e kalokalo pa rasta na neevega-rakavarana nea, e lema taura na numa nege lovoana nege lemarana. Ncpe taunilimalima na ragai pia ripamu, goi ovokana, na Tamamu veavugaimo pene ripa. E Tamamu na, rakagau ewalana veavugai egitarana, ia na vou voimu pene venimu.” Gemi rinaga kupai pio tao-koura Vb%A goi, ono voka noponotiwa genai, repamu pono rigaa e wailamu pono guligia, }as“Pio voka genai, ragai pio ali-vetuga, opakau talimara gekalana vetaina. Wailarai gevevega-matagai-opakauna, taunilimalima matapolu pia kila, ‘Gevokana rakavaria kika’ nepiatiwa. Avaikila-taunataunamina, ira voira warau gegapirato. %`CNa, pene gomi na gevega-rakavamina talimara geria rakava ati gotugamagi-piatogarana genai, Tamami na gemi rakava maki ati pene tugamagi-piatogara.” Voka !_;Pene gomi na gevega-rakavamina talimara geria rakava pio tugamagi-piatogara genai, Tamami kupai etaluna gemi rakava maki pene tugamagi-piatogara. f^E Veripagani ai ragai pono vaimai,
a Rakava Talimana, Satani,
gimana na pono vega-magulimai.[Kwalana Basileia goi gemu, tiavu goi gemu,
ralema iwavagina goi gemu,
toma pene ago-vanagivanagi, Amen.]’ ]  Gema rakava ono tugamagi-piatogara,
ai gevega-rakavamaina talimara
geria rakava gatugamagi-piatogarana gelegelena. 2\_ Etoma gama gauganigani ono venimai. n[U gemu Basileia pene vogomai;
gemu ririwa paia kalaa tanoparai,
kupai gekalaana vetaina. [Z/ Evetaina pio rapali:‘Ai Tamamai kupai
goi aramu pene veaga; Y Ira vetaira ragai pio kala. Kwalana gomi na rakagau goririwaana, Tamami na eripa-kuneana, kapinai vou gomi na gonogi-veniana. YX+Gomi pio rapali genai, kila ati ganira ragai pio kilagiwai-kilagiwaira, Palagu ati ripara talimara gekalana vetaina. Ira getugamagina, geria kila vogora gekilagirana gaurana, Palagu na pene kamonagira. uWcA goi oririwana pono rapali notina genai, gemu numa kovoganai pono laka-toga, vanagi pono kana-gavua, vonai vou Tamamu pono nogi-venia, ia veavugai etaluna. E Tamamu na, rakagau ewalana veavugai egitarana, ia na vou voimu pene venimu. V “Pene pio rapali genai, opakau talimara vetaira ragai pio rapali! Ira rugarugarai mavererera gerapalina, rupu aorai e vanuga gatamanai e rauparai maki, taunilimalima na pia gitara ulanana. Au na avaikila-taunataunamina, ira voira warau gegapirato. U!Pe gemu wareware veavugai pono veni. E Tamamu na, rakagau ewalana veavugai egitarana, ia na vou voimu pene venimu.” Velekou gena rapali T7Na goi gemu wareware ati gena e ati gana talimana ono venia noponotiwa genai, gimamu kaulina ragai pene ripa, goi gimamu ripana na rakagau ekalaana. S+Gaurai, gemu wareware rupu talimara pono venira aonai, ragai pono vopatagia, opakau talimara rupu ai e vanuga gatamanai gekalana vetaina, taunilimalima na pia vevato-agira ulanana. Avaikila-taunataunamina, ira talima na gevega-ragerana, pe voira warauna gegapirato. IR “Rogomi pio vetole, gemi kala namara taunilimalima wailarai ragai pio vega-matagaira, ira na pia vega-ragemi ulanana. Eira pio kalara genai, Tamami kupai etaluna genai voimi ati pio gapira. oQW0Gaura pakurai gomi ati vetoukaumi pio talu, gomi Tamami kupai etaluna ati vetoukauna vetaina.”pPY/E tarimimo pio vega-namara, gemi nama rakagau? Palagu ati geripaana talimara na maki ekala gekalaana. /OW.Pene goulagamirana talimara gomi geulamagimina talimaramo genai, arigi veveni namana pio gapia? Takiti gekokoana talimara pa opakau talimara evetaina maki gekalana. |Nq-Eia genana pio vega-matagaia, gomi Tamami kupai etaluna ia natunai evega-agomito. Kwalana ia na garo kala rakava talimara e kala nama talimara atarai evega-ralaana, e gura maki kala rorirori e kala teveletevele talimara atarai evega-ketoana. M,Na au na avaikilamina: Geparu-venimina talimara pio ulamagira, e raira na gevega-rakavamina talimara maki atarai pio rapali. "L=+“Talima kunera gevega-riparato rovara ripami, gekilato: ‘Goi lagamu talimana pono ulamagia, na evega-rakavamuna talimana pono vega-rakavaa.’ 'KG*E enoginogina talimana pono venia, e gemu ai pene gapitore netina talimana maki ragai pono kila-tilivagi-venia.” Gevega-rakavamuna talimara pono ulamagira ~Ju)E talima taa na eririwamagimuna, kilomita kwapunai pono kwarua nepenetiwa genai, kilomita rualai pono laka ia goti. pIY(E pene talima taa na Kotai pene taomu gemu tiati pene gapia ulanana genai, gemu kota maki pono venia. 5Hc'Na au na avaikilamina, kala rakavana ekala-venimuna talimana ragai pono kala-rakava-venia. Pene talima taa na mokomu ripana pene valea genai, mokomu kaulina mapono venia. Gy&“Talima kunera gevega-riparato kilara gomi ripami, evetaina gekilato: ‘Mata voina mata e ruga voina ruga.’ `F9%Namana ea: Gemu kila pono kilagia, ‘Pa’ pene pa e ‘Aikina’ pene aikina. Voiamo, na kila reketa maokilagirana Talima Rakavana, Satani, genana gevogomaina.” Evega-rakavamuna talimana voina ragai pono kalaa 1E[$Goi repamu, gemu maguli, maki ragai pono kilagia gemu kilagavu vega-taunatauna na, kwalana goi guimu nivana ta ati pono vega-kulokuloa e ati pono vega-ruparupaa ripa. D#pa tanopara aranai maki ragaina, kwalana ia Palagu gagena panakauna kapuna; pa Ierusalema aranai, kwalana ia King kamuna gena siti. RC"Na au na avaikilamina: Ragai pio kila-gavu vegata! Gemi kila vega-taunataunara ularana kupa ragai pio kilagia (pa kupa ragai pio ruia), kupa aranai ragai pio kila-gavu, kwalana ia Palagu gena terona; *BM!“Ita kalakalara gevega-riparato kilara gomi ripami: ‘Gemi kilagavu ragai pio vega-rakavara, na Velekou wailanai gokilagi-gavurato gaura pio kalara.’ yAk Na au na avaikilamina: Pene talima ta garawana egui-rigoana, na gare veopa-lema kalara ati ekalagina, votalima na garawana veopa-lema garenai evega-agoana. E rai na egui-rigoato garena pene garawaa talimana ia pene veopa-lema.” Kilagavu $@A“Talima kunera na rova kilara gegapirato, gekilato, ‘Tau ta garawana pene vega-lakaa genai, ia na vegarawa lugalugana pepana pene talo-venia.’ x?iNa pene goi gimamu ripana na evega-rakavamuna genai, pono pati-vagia, pono piatogaa. Namana ea, tauniparamu rakavana kavana pono piatoga-kunea, pe tauniparamu maparana kalova egala-vanagivanagina kapunai ragai pene ago.” Gare vega-laka d>APene goi matamu ripana na evega-rakavamuna genai, pono kipo-vagia, pono piatogaa! Kwalana tauniparamu rakavana kavana pene lekwalekwa voo nama, na ati nama tauniparamu maparana kalova ati eputena kapunai pia pia-kaua. )=KNa au na avaikilamina: Rai na talima ta garawana egita-rogorogoana ne eririwana pene gapia ia gena, ia aona tugamagina genana warau peveopa-lema vogare genai. o<W“Gomi ripami, talima kunera na rova kilara gegapirato, gekilato, ‘Ragai pono veopa-lema!’ ;}Au na avaikila-taunataunamuna: Voanana ati pono laka-piati, pene ago gemu metau voina pono vega-voigatua.” Veopa-lema U:#Goi eparu-venimuna talimana goti maino pio raka-gapia, Kota kapunai roe wagolaka-kavikavina aonai. Kwalana eparu-venimuna talimana na Kota ekamonagiana talimana gimanai neeve tao-kaumuna nea, e Kota ekamonagiana talimana na tipura numana gitatagona talimana gimanai pene taomu, ia na tipura numana aonai neekana-gavumuna nea. 69ene gemu veveni gauna pata maveagana wailanai pono raokwania, pono ago, tarimu goti maino pio gapia vou pono waikule, gemu veveni gauna pata veaganai pono taoa Palagu gena. :8mGaura pakurai, pene gemu veveni gauna pata maveagana atanai pono tao-kaua, Palagu pono venia notina genai, goi kakamu pa tarimu otugamagiana, ia magena metau goi gemu ai, 57cNa etoma au na avaikilamina: Talima ta kakana pa tarina pene paru-venia ne, ia Kota kapunai pia renagia. E rai na kakana pa tarina pene vaikila-rakavaa ne, ia Kota kamunai pia vega-rugaa. E rai na kakana pa tarina pene vaikilaa, ‘Goi kawa papo’ nepenetiwa ne, ia ati eputena kalovanai pene ago. )6K“Gomi ripami, talima kunera na rova kilara gegapirato, gekilato, ‘Ragai pono vagivagi! A rai na talima ta pene vagia ne, ia Kota kapunai pene ago.’ b5=Avaikila-taunataunamina, pene gomi gemi kala rorirori na Parisea e rova gevevega-ripagirana talimara geria kala rorirori ati pene vanagira ne, gomi Kupa Basileia aonai ati pio laka-toga, aikina kinavagi.” Vagivagi C4Vovetainai, talima taa na rova keivagina ta pene karoverave-venia, e gena ririwa kalanai talima reketa ekala gelegelenai mapene vega-ripara, ia Kupa Basileiai kapi talimanai pia kilagia. Na talima taa na rova pene kwalanara e talima reketa mapene vega-ripagira, ia kune talimanai pia kilagia Kupa Basileia aonai. @3yAvaikila-taunataunamina, kupa e tanopara roe gemiana aonai, rova gena leta keivagina ta pa gena koma ta ati vagi pene lekwalekwa, pene ago, rova maparara ganira taunatauna pia wala. 2“Evetaina ragai pio tugamagi, au avogomaito Mose na rova e peroveta talimara geria kila ati ganirai pana vega-agora ulanana. Aikina. Au ati avogomaito vokila ati ganirai pana vega-agora ulanana, na pana vega-taunataunara e pana vega-gugulura ularana. /1WGelegelena, gomi gemi maeka taunilimalima wailarai vovetaina pio vega-matagaira, pe gemi kala namara pia gitara, Tamami kupai etaluna pia vega-ragea.” Iesu e rova (0ILamepa pia kapua maki, rivu kapulenai ati pia taoa, na lamepa taotaona patana taunataunanai pia tao-kaua. Ne ia maekana na numa talimara maparara pene waera. b/=Gomi tanopara maekana. Golo kukunai gevega-rugaato vanugana ati pene veavuga ripa. i.K “Gomi tanopara tamenana. Pene tamena mamina taunataunana pene aiki ne, arigi rauparai mamina mapene waikule? Ia e warau perakava, ati gena nama ta. Gaura pakurai pia piatogaa, taunilimalima gagera na pia pana-talia. P- Pio verere, e mapio verere, kwalana Palagu na voimi kamuna pene venimi kupai. Ekala gelegelena, gomi mulimi talimara e, peroveta talimara kunera, maki vovetaina gevega-rakavarato.” Tamena e maeka 2,] Pene au muliku ai golakana galamanai gomi pia munemune-agimi, pia vega-vitivitimi e kila rakavara irauirau gemi ai pia kilagira e pia kilagi-opakaumi, pio verere. ++ Raira etoma kala rorirorira gekalarana galamanai gevega-viti-vuarana e gevega-rakavarana talimara pia verere, kwalana Kupa Basileia ira geria. |*q Raira etoma vevega-maino kalara gekalarana talimara pia verere, kwalana Palagu na ira natunai pene kilagira. ])3Raira aora nama iwavagi talimara pia verere, kwalana ira na Palagu pia gitaa. a(;Vegita-vetuga talimara pia verere, kwalana Palagu na ira maki pene gita-vetugara. 'Kala rorirori vitona na evitorana e nanuna na ekalarana talimara pia verere, kwalana roe nea vou pia gani-tinage-tupu. ^&5Aoma talimara pia verere, kwalana Palagu na tanopara maparana ira pene venira. w%gRaira etoma aora gevitivitina talimara pia verere, kwalana Palagu na geria aovitiviti pene vega-aikira. y$k“Aoma talimara, Palagu genaimo gevetapekauna talimara, pia verere, kwalana Palaguna Basileia ira geria. F#Ne ia na evega-ripa-tinarato, netiwato: Verere taunataunana w" iIesu na talima gutuma gutuma egitarato, golo taai everageto, atanai etanu-talito. Gena melo ia genai geagoto. /!WTaunilimalima gutuma gutuma ia mulinai gelakato, Galileia na, Vanuga Gagalana (10) na, Ierusalema na, Iudea na, e Ioridana waina vokavana na maki ia gekwaruato.C Ia valina gepiaato, Siria tanona maparana eraka-lovaato, ne taunilimalima na geria viti talimara maparara ia genai geago-agirato: Viti irauirau, palagu rakavara na geporogirato talimara, uve na evagiana vitina, taunipara gepilupiluna, e tauniparara kavatara gekwaregato talimara, Iesu na maparara evega-namarato. Iesu Galileia tanona maparanai elakavo-lakavowai, Iuda talimara geria rupu aorai evevega-ripawai, e Palagu gena Basileia, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana), valina namana evopatagiawai. E taunilimalima geria viti e viti irauirau maparara evega-namarato. veganamo geria gati e tamara geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto. Iesu evevega-ripato e viti talimara evega-namarato T!Voanana gelakato, geagowai aonai, Iesu na tau walakako ruala maegitarato, Teimiti Tepetaio matarina Ioane goti; geria gati ai tamara Tepetaio ria geria leke veralera geaumerawai. Iesu na ekearato, KNe veganamo geria leke geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto. yNe Iesu na evaikilarato, netiwato, “Muliku ai iomai-laka, pe au na gomi taunilimalima vetavura pana vega-ripami.” c?Iesu Galileia kovuna kone taitarina na elakato, eagowai aonai, tau walakako ruala, Simona, arana ta Petero, matarina Anduru goti egitarato, geria leke kovu ai gepiarawai, kwalana ira taura ruala vetavu talimara. +OVolaganinai vou Iesu matotauna valina evopatagi-matagaiato, netiwato, “Gemi rakava aora na iovetugamagiwai, e iolaka-waikule Palagu genai, kwalana Kupa Basileia pekwara, (Palagu gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea).” Iesu na talima vativati (4) ekearato, ia mulinai pia laka *MMukunai getaluwai talimara
emaeka kamuna warau gegitaana.E voo raira mukuna kaikolo tanonai getaluwai talimara
atarai maeka warau pema matagai.” Q“Sebulona e Naptali tanorai gotaluna talimami o,Galileia kovuna pipinai e Ioridana waina vokavanai,
ati Iuda talimami, Palagu ati ripami talimami,
gemi Galileia voa, iokamonagia. T!Voanana Isaia, peroveta talimana, gena kila etaunataunato, netiwato, /W Na Nasareta vanugana maeraokwaniato, ati etaluto, eagoto, Kaperanaumai evetaluto. Kaperanauma Genesareta kovuna lagana vanugana ta, Sebulona e Naptali tanora aorai. `9 Iesu ekamonagito, Ioane gevega-tipuraato, gaurana Galileia tanonai maewaikuleto. y Ne Tiapolo na eraokwaniato. Aneru reketa Iesu genai geagoto, genakagatuato. Iesu gena inagulu etinaato Galileiai V% Na Iesu na evaikilaato, netiwato, “Satani, au gekuna ono laka-paka. Kwalana Veaga Pukana aonai ekilana, ‘Velekou goi gemu Palagu pono aliruputali-venia, iamo geregana vetugunagina pono kalaa.’ ” { netiwato, “Pene au wailaku ai pono tiu-tali e au pono aliruputali-veniku genai egaura maparara au na pana venimu.” 'GEia mulinai Tiapolo na Iesu evairageato golo kamuna e mogana ta kukunai, tanopara basileiara maparara maralema ralemara e matiavura maki evega-gitaato, Iesu na maevega-geleato, netiwato, “Veaga Pukana aonai maki ekilana, ‘Velekou goi gemu Palagu ragai pono kalatovoa.’ ” veMaevaikilaato, “Pene goi Palagu Natuna, neanana ono puri-rigo, kwalana Veaga Pukana aonai evetaina ekilana,‘Palagu na gena aneru pene vega-nagira,
pia gopemu, pia gapi-itimu,
irauna gagemu vatu ai oputu-kauana.’ ” s _Tiapolo na Ierusalema, siti maveaganai, evaiagoato, Rupu Veaga kukuna pogepogenai evega-rugakauato. \ 1A Iesu na evega-geleato, netiwato, “Veaga Pukana aonai evetaina ekilana, ‘Taunilimalima ati gauganigani namo pia maguli. Na Palagu gena kila egapi-ragerana e ekwalanarana talimana maguli pene vaia.’ ”  7Ne Vekalatovo Talimana Tiapolo ia genai evogomaito, evaikilaato, netiwato, “Pene goi Palagu Natuna genai, evatu ono vaikilara, pia gauganigani.” f EToma e pogi gagala vativati (40) aorai ati eganiganito, evokato; gaurai ia evito-rakavaato. g  IVoia mulinai Veaga Palaguna na Iesu tanoleanai evaiagoato, Tiapolo na pene kalatovoa ulanana. yAonai karo ta kupa na ekea-rigoto, netiwato, “E au Natuku, raramanina, aulamagiana; e averere-rakavana maki.”Iesu ebapatisoato, nanu na erage-vagito kupa evekala-pakato, aonai ia na Veaga Palaguna egitaato, pune vetaina emarigoto ia atanai. PA Iesu na evega-geleato, netiwato, “Kalana ono kalaa, kwalana kala rorirori pa Palagu gena ririwa kalara maparara pita rogona-tolera nama.” Ne gaurana Ioane na Iesu gena ririwa kalana ekalaato. ~uNa Ioane na ekila-waiato, netiwato, “Pere nama goi na au poro bapatisoku. Rakagau gaurai au geku ai povogomai?” nU Volaganinai Iesu Galileia vanugana na Ioridana wainai eagoto, Ioane na pene bapatisoa ulanana. kO Ia gimanai aleva-aleva gauna, vuiti momona e vuiti ganina genana pene aleva-gitagitara ulanana. Na vuiti getao-kouana numanai pia tao-koura, na vuiti momona vou pene kapua ati eputena kalovanai.” Ioane na Iesu ebapatisoato 9 “Rai gena rakava aora na evetugamagi-kulena talimana, au na nanu na abapatisoana. Na au muliku na pene vogomai talimana gena tiavu iwavagi, au geku tiavu maki evanagiana, e ia gena tamaka maki au na ati pana kalara ripa. Ia na Veaga Palaguna e kalova na pene bapatisomi. 7 Etoma giro gautupu kwalarai warau pege taora; gaura pakurai vuavua namara ati gevega-walarana gautupura maparara pia patira, kalovai pia pia-ragera. 5c E aomi ai ragai pio kila, ‘Aperaamo e ai tamamai, (pe Palagu na pene gapi-ragemi).’ Avaikilamina, Palagu matiavuna, Aperaamo natuna evatu geriana pene vega-walara!” ]3Gemi rakava na pio vetugamagiwai, ne gemi maguli ai vuavua namara pio vega-walara. v~eParisea e Sadukea talimara vogovagi maki ia genai geagowai pene bapatisora ularana. Ioane na egitarato ne, evaikilarato, netiwato, “Gomi warowaro natura, rai na pevaikilami, Palagu gena Kota kamuna tomana genana pio kali-maguli? R}Geria rakava gekilagi-matagairawai vou, ebapatisorawai Ioridana wainai. {|oTaunilimalima Ierusalema na e Iudea maparana na e Ioridana waina vanugara maparara na maki geagowai Ioane genai. {{Ioane gena rapuga kamela lamulamuna na gekalaato, ia kapanai pae kopina. Gana gauganigani gaura ea koi e kwarere. Uz#EIoane ea Isaia peroveta talimana na ekilagiawai, evetaina ekilato,“Talima ta tanoleanai ekeana, netina,‘Velekou gena raupara ioalevaa,
gena vogomai rauparana iovega-roriroria.’ ” ,yQ“Gemi rakava aora na iovetugamagiwai, e iolaka-waikule Palagu genai, kwalana Kupa Basileia pevekavi-vagi, (Palagu gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea).” ]x 5Volaganinai Ioane Bapatiso evogomaito, tanoleanai Iudea aonai evopatawai, netiiwai, GwGalileia tanonai vanuga ta arana Nasaretai etaluto. Voanana Palagu na peroveta talimara geriana Iesu ekilagiato kilana etaunataunato, netiwato, “Ia Nasareta talimanai pia kilagia.”Xv)Na Iosepa ekamonagito, Akelao na Iudea egita-tagoawai tamana Heroda kapunai, gaurana vonai ago ekalito. A Palagu na nivi aonai evega-ripaato gelegelenai elaka-vanagito, eagoto Galileia tanona kavanai. au;Iosepa ekuliitito, ne melo keina matinana goti evairato, Isaraela tanonai gewaikuleto. OtNe voaneru Iosepa evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, melo keina matinana goti ono vaira, Isaraela tanonai ioago. Kwalana melo keina pia vagi-kwaregaa negetiwato talimara warau pege kwarega.” vseHeroda ekwaregato mulinai, Velekou gena aneru Iosepa genai nivi aonai maevevega-matagaito Aikupito ai. br=“Karo ta Rama vanuganai gekamonagiato,
tagi-kogokogo e tagi-wanonowanono kamu,Raela natuna galamarai etagina,
ati eririwana pia vega-pikapikaa,
kwalana natuna pia kwarega.” Nasaretai gewaikuleto wqgGaurai Palagu na peroveta talimana Ieremia muruna na rakagau ekilagiato kilana etaunataunato, netiwato, 3p_Heroda eripa-rorirorito, voaoneka talimara na ia geopa-veniato gaurana, ia eparu-rakavato. Ne vetali talimara pa soldia etugurato, Betelehema e lagana tanorai melo keira geria wala rigolora ruala e mulinai gewalato maparara gevagi-kwaregarato. Vomelo keira geria wala rigolora ruala e mulinai gevagi-kwaregarato ganina aoneka talimara na mitiu gegitaato tomana na, pene ago, Heroda eripato tomana rigolo ruala e kovana. zomVonai getaluwai pene ago, Heroda ekwaregato. Ekila e Velekou na peroveta talimana muruna na ekilagiato kilana etaunataunato, netiwato, “Aikupito na natuku akea-piatiato.” Heroda gena kila vetainai melo keira vogovagi gevagi-kwaregarato hnIGaurai Iosepa ekuliitito, melo keina matinana goti evairato, pogi aonai Aikupito ai gelakato. 2m] Ira gelakato mulinai, Velekou na aneru nivi aonai Iosepa genai evevega-matagaito, netiwato, “Ono kuliiti, melo keina matinana goti Aikupito ai ono raka-lakagira. Vonai pio talu vou, pene ago, au na mapana vaikila-waimu, kwalana Heroda na melo keina etavuana, pene vagi-kwaregaa netina.” UK~}}q||Q{zzyjywwvv_uwu?tsrr#qpfonml|kk>jj?ii4hhgfeesddFcbb a>`y`_|^^;]]O\}\'[ZZPYXX|WVUU(TSRRQQ=?<;;99888776564}3h21140`0 /B.---,Y++*;))9((p'&&:%$$'##R"Y!!= &u2cP60Fy' k + E 7 8I6"iUQb A gomi pio verere, kwalana matami gegitana e tegami gekamonagina. 2a] Kwalana egulu talimara nugara gaoka-poro,
tegara maki gela,
matara maki gevekouto.Matara na nege gitana kalinana,
tegara na nege kamonagina,
nugara na nege ripa-rorirorina kalinana,
e au geku ai nege vetugamagi-kulena geria Palagu,
ne naavega-magulirana kalinana.’ f`E Ira geriai Isaia gena peroveta kilana pema taunatauna, evetaina ekilana,‘Gomi pio kamonagi, e mapio kamonagi,
na ati pio ripa-rorirori.Gomi pio gita, e mapio gita,
na repami ati pia vekala-paka. _1 Vovetaina gaurai au na parapore ai avega-riparana. Kwalana matara na gepoepoena, na ati gegitailiana, gekamonagina, na ati getugamagi-rorirorina. 5^c Magena kamonagi talimana Palagu na tugamagi-ilu pene venia, kamu iwavagina pene rawalia ulanana. Ati gena kamonagi talimana, gena tugamagi-ilu keina maki pene gapi-vagia. ]{ Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Kupa Basileia gena ripa veavugara gomi gemi ai ira matagai, na ira geriai aikina. \ Iesu gena melo ia genai geagoto, ne gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai parapore ai taunilimalima ovega-riparana?” }[s Iesu gena kila ikanai netiwato, “Mategana talimana pene kamonagi!” Rakagau gaurai Iesu na parapore ekilagirato Z A reketa kwano namai geketoto, gevuato aonai, reketai tinavuna (100), reketai gagala taulatoi (60), e reketai gagala toitoi (30).” Y Reketa gawa vekalavekala aorai geketoto. E gawa vekalavekala warigi gekala-gitato gaurai, varovaro gaura gekala-gavurato. dXA Gaurana garo erala-kauato egorerato, lamura ati geverigo-namato gaurai, atirau gemalaito. cW? Reketa vatu atarai geketokauto kwano magivi ai. Atirau gekalato, kwalana kwano atanaimo. V# Ia na vuiti uvera epia-lovolovorawai aonai, kapu irauirau ai geketoto. Reketa rauparai geketoto, ne manu geraumaito, gegani-gatu-vagirato. wUg Iesu na gau vogo parapore ai evega-riparato. Netiwato, “Araga tauna ta gena vuiti uvera varovarora eagoto. T Taunilimalima gutuma para na getanu-gegelagiato gaurai, ia gati gautai eragekauto, etanu-talito, na talima maparara kone ai gerugato. [S 1 Votomamo Iesu na numa eraokwaniato, eagoto, Galileia kovuna kavatai etanu-talito. R 2Rai na au Tamaku kupai etaluna gena ririwa kalara ekalarana talimana ia au walakavaku e au walawalaku e au tinaku.”[Q/ 1Gaurana gimana na gena melo eruirato, netiwato, “Au tinaku e au tariku goi ea! TP! 0Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au tinaku rai, e au tariku raira?” O /Talima taa na evaikilaato, netiwato, “Goi tinamu e tarimu numa mulinai geruga-tagona, geririwana ia vaikilamu negetina.” N% .Iesu taunilimalima roe waevaikilarawai aonai, ia tinana e walakavana gekwarato. Numa mulinai gerugato, geria ririwa Iesu pia vaikilaa. M5 -Gaurana ia na palagu rakava vagira taulatoi kwapuna (7) maevaiagorato, maparara gelaka-togato, vonai getaluwai. Gaurana votalima kunenai gena rakava kiata kei, na ikana kavanai gena rakava kamu iwavagi. Evetaina toma gulu rakavana genai pene wala.” Iesu tinana e walakavana $LA ,Nea ia matotauna ekilato, ‘Ana waikule araokwaniato numanai.’ Ewaikule-waito, numa erawaliato. Numana kovagona, kala vealeva gitagitana nama iwavagi. &KE +“Palagu rakavana ta talima ta genana elaka-vagito, nea tano lakilaki na elaka-vanagito, aga pene gani netiwato, na agalagi kapuna ta ati erawaliato. J *Kota kamuna tomanai maki, Seba kuinina pene rugaiti, egulu valiguna pene tamanira, kwalana ia rauvagi na evogomaito, Solomona gena aoneka kilara pene kamonagira ularana. Na iogitaa, talima taa na Solomona evanagiana talimana ea.” Palagu rakavana maewaikuleto I  )Kota kamuna tomanai Nineva talimara pia rugaiti, toma gulu talimara pia tamanira, kwalana Iona gena vopata gekamonagiato aonai, ira geria rakava na gevetugamagi-kuleto, e gelaka-kuleto Palagu genai. Na iogitaa, talima taa na Iona evanagiana talimana ea. *HM (Iona toma toitoi e pogi toitoi magani kamu gauvelako tinagenai etaluwai, vovetainamo Taunilimalima Natuna maki toma toitoi e pogi toitoi kwano aonai pene talu. fGE 'Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Toma gulu rakavana mamata poragana (Palagu genana egerevagito guluna), tiavu vegailiana ta gegita-vetavuana, na vegailia ta ati pia rawalia, Iona, peroveta talimana, kolemanamo. AF{ &Rova gevevega-ripagirawai talimara e Parisea talimara reketa na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Vevega-ripa tauna, ai gaririwana vegailia irauna ta goi gemuna pagara-gitaa.” +EO %Gemu kilakilai Palagu na kala rorirori talimamu ai pene kilagimu, pa kala rakava talimamu ai pene kilagimu.” Parisea talimara na vegailia getavuato Iesu genai D $Na au na avaikilamina, kila kawakawa maparara, taunilimalima na pia kilagira Palagu gena Kota kamuna tomanai voira pia gapira. *CM #Talima namana na gau namara aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira. Talima rakavana na gau ati namara aonai etao-kourana gaura pene vega-laka-piatira. B5 "Gomi warowaro natura, marakavami ria gotaluna, kila namana ta raka pio kilagi-tiwaa? Kwalana talima aona na ema ragena gauna, muruna na ekilagiana. A !“Pene gautupu namana genai, vuavuana maki nama, a pene gautupu rakavana genai vuavuana maki rakava. Gautupu vuavuanai pono ripaa. /@W Talima taa na Taunilimalima Natuna pene kilagi-rakavaa genai, gena rakava pene tugamagi-piatogaa, na talima taa na Veaga Palaguna pene kilagi-rakavaa talimana, gena rakava ati pene tugamagi-piatogaa, toma magulina aonai e maguli kapinai maki ati pene tugamagi-piatogara.” Gautupu e vuavuana ? Voia pakunai avaikilamina, taunilimalima rakava gekalaana e Palagu gekilagi-rakavaana talimara, geria rakava maparara Palagu na pene tugamagi-piatogara ripa, na talima taa na Veaga Palaguna pene kilagi-rakavaa talimana, gena rakava ati pene tugamagi-piatogara. t>a Rai na au ati eveakavakuna, ia na au erugakuna, e rai au goti ati gatao-kouna, talimana ekala-lovolovona. C= Talima ta tiliga talimana gena numa ati pene lovoa ripa, e gena rinaga pene kali-agira, na ia na tiliga talimana walo na pene ligoligoa, voanana vou gena numa rinagara pene kali-agira. < Aikina, ati Belsebul, na Palagu Palaguna gena tiavu ai aguirana, gaurai pio ripa, Palagu gena Basileia gomi gemi ai warau pekwara. \;1 Gomi gokilana, au Belsebul gena tiavu na palagu rakavara agui-atirana, a gomi mulimi ai gelakana talimara na palagu rakavara rakavetaina gegui-atirana? Ira na gevega-taunataunaana, gomi gemi kila ati rorirori. ':G E tiapolo taa na tiapolo ta pene gui-kalia genai, Satani ia matotauna pene galama, voia ganina kwalu ta warau peveware-kavaluga pakunai, ati pene ruga ripa? x9i Iesu na geria tugamagi warau eriparato gaurai, evaikilarato, netiwato, “Kaomani pene veware, matotauna pene galama pakurai, ia pene rakava-vagi; e vanuga ta pa kwalu ta pene veware, matotauna pene galama genai, ati pene ruga ripa. 88i Na Parisea talimara na eia gekamonagiato aonai, gekilato, “Ia e Belsebul, palagu rakavara geria vele, na tiavu eveniana gaurai, etalima na palagu rakavara egui-atirana.” -7S Taunilimalima maparara ekala ewalato genai gevevega-kali-rakavato, negetiwato, “Ia peiramu Davida Natuna pa, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna)?” 36_ Ne reketa na palagu rakavana na eporogiato talimana Iesu genai gevua-agoato. Votalima matana kele e muruna kapu. Iesu na evega-namaato, ne ekilakilato e epoepoeto. ]53 Ia genai taunilimalima maparara
geria veraramani pia taora.” Iesu e Belsebul -4S Ia na ponu ati pene gaukorua,
e emole irauna lamepana ati pene kala putea,
pene ago ia na kila e kala rorirorira pene vega-rugara,
ne pia tiliga. h3I Ia ati pene kogo, e ati pene inala;
e gatamai karona maki taa na ati pene kamonagia. u2c “Ia au geku vetugunagi talimana, avirigiato.Au na ia aulamagiana, e ia genai maki avererena;Au palaguku ia genai pana taoa,
e ia na au geku kila e kala rorirorira pene vopatagira
taunilimalima maparara geriai. 1w Evetaina ekilato, kwalana Isaia peroveta talimana muruna na elakatito kilana pene taunatauna ulanana, netiwato, P0 Na evaikila-gaoka-vagirato, ia valina talima ta ragai pia vega-ripaa. =/s Parisea geria navuga Iesu na warau eripa-kuneato gaurai, ia vokapu na elaka-gerevagito. Taunilimalima gutuma ia mulina na mageagoto, e viti talimara maparara evega-namarato. . Na Parisea talimara gelakatito, genavuga-kouto, Iesu raka pia vagi-kwarega-tiwaa rauparana getavuato. Iesu Palagu na evirigiato talimana 7-g Ne Iesu na vogima-keve talimana evaikilaato, netiwato, “Gimamu ono tugu-roriroria.” Ia gimana etugu-roriroriato, ne maparana enama-gatuto, gimana kavata maki vovetaina. 2,] Pio tugamagi: Taunilimalima tugamagi-venina gau kamu iwavagina, a mamoe genai gau kei vagina! Gaura pakurai Tapati tomanai kala namana kalagikalagina rorirori vagi.” @+y Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi ta gena mamoe kwapuna gerega vagina Tapati tomanai lega aonai pere keto-rigo genai, vega-magulina kavanai gomi na ati pogoro rolo-ragea? 8*i gimana ekeveto talimana ta maki vonai. Parisea talimara na Iesu pia vega-vekwakunagia gaurai gerenagiato, negetiwato, “Tapati tomanai viti pita vega-namara marovana pa?” ^)5 Iesu na vokapu eraokwaniato, eagoto, Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato, e(C Kwalana Taunilimalima Natuna ia Tapati Velena.” Iesu na gima-keve talimana evega-namaato 0'Y Puka Veaga ekilana, ‘Vetuga ne aririwaana, a vega-nama paera vou ragaina.’ Pene ekila ganina goripaana genai, ati geria kepi talimara ragai pogoro vega-rakavara. K& Au na avaikilamina, enai talima ta, ia na Rupu Veaga evanagiana. R% E gomi na Mose gena rova aonai ekila maki rogoti goro agia, netina, Tapati tomanai Rupu Veaga velera Rupu Veaga aonai geinaguluna. Gaura pakurai Tapati rovana gevega-rakavaana, na ira ati geria kepi? "$= Palagu gena numai elaka-togato, Palagu wailanai getaorawai peretira ia magatana ria na geganirato. Vopereti maveagara, Rupu Veaga veleramo garia, rova. #5 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Davida na kala ta ekalaato, ia mataukavana ria evitorato gaurai, gomi na ekala ewalato gauna rogoti goro agia? *"M Parisea talimara na gegitarato, ne Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ono gitaa, gemu melo na ita gera rova ati gekwalanaana, Tapati tomanai vuiti gekwamona.” !  Volaganinai Iesu Tapati tomanai vuiti aragara na elaka-vanagiwai. Gena melo evitorato gaurai, vuiti vuara gekwamorawai e geganirawai. L  Au na maruna malaga e pagami ai pio vuaa maki ati metauna.”Q Au geku maruna, geku vegitatago namana, iomai-gapiragea, au geku ai ripa maki iomai-gapia! Kwalana au na ati pana ririwamagimi e ati pana gita-guilagimi. Au geku ai agalagi taunataunana pio rawalia. y Au geku ai iovogomai, gomi raira maruna metaura govuana e goragana talimami maparami, au na agalagi pana venimi. Z- Gaura maparara Tamaku na evenikuto. Natuna talima ta ati ripana, na Tamana gereganamo ripana, e Tamana talima ta ati ripana, na Natuna gereganamo ripana, e Natuna na pene vega-matagai-venira netina talimara. =u Pa, Tamaku, gemu ririwa evetaina pene vetao vegata. P Volaganinai Iesu ekilato, “Tamaku o, kupa e tanopara Velena, avega-namamuna, kwalana goi na aoneka e ripa talimara geriai otao-veavugarana gaura ati ripara talimara geriai ovega-matagairana. 0Y Na avaikilamina, Palagu na taunilimalima pene kota-venira tomanai, gomi na pio rawalia metauna Sodoma geria metau pene vanagia. Au geku ai iovogomai, pe pio pikapika dA Goi maki, Kaperanauma o, goi oririwana kupai pono verage notina? Aikina, goi kwarega kapunai pono ago! Pene kala irau vagira gemi ai gematagaiwai Sodoma aonai pegere matagai genai, ia roe pere talu pene vogomai etoma. ! Na avaikilamina, Palagu na taunilimalima pene kota-venira tomanai, gomi na pio rawalia metauna Taia e Sidona geria metau pene vanagia.”  Ekilato, “Korasina o, goi e Betesaida, vetugami kika! Kwalana kala irau vagira gemi ai gematagaiwai Taia e Sidona aorai pegere matagai, na ira rauvagi pegere vetugamagi-kule, pute rakavarai e tauniparara makulumarai geria vetugamagi-kule pegere vega-matagaira. 5c Iesu na gena tiavu inagulura vanuga kamura reketa aorai ekalagirato, na geria kala rakavara na ati gevetugamagi-kulewai, gaurana Iesu na vovanuga talimara egolorato. V% A taunilimalima Natuna evogomaito, ia ganigani ta ati erugaana. Gaurana gekilana, ‘Ia ganigani gaoka talimana e vine nanuna eniu-gaoka-vagiana talimana, takiti-koko talimara e kala rakava talimara gatara!’ negetina. Na Palagu gena aoneka evega-matagaina e vega-taunatauna na gena kolema namara geriana.” Ati kamonagi vanugara  Ioane evogomaito, evokato e vine nanuna ati eniuato. Gaurana gekilana, ‘Ia palagu rakavana na eporogiato,’ negetina. / ‘Ai vegarawa vererenai
kita galavuwai gomi gemi,
na gomi ati gopalawai!Ai kwarega marira gagapiwai,
na gomi ati gotagiwai!’ I  Toma gulu talimara raira ria pana vega-gelegelera? Ia no melo girigiri vetaina, vanuga gatamanai getanu-tagona, geulaulana, kavata melora na kavata melora gekea-venirana, negetina, *O Mategana talimana pene kamonagi.  E gomi na geria kila pio gapi-ragera pa aikina, na Ioane ia taunatauna peroveta talimana Elia, gena vogomai gekilagiawai. 9 Peroveta talimara maparara e Mose gena rova maki na Palagu gena Basileia pa vegitatago gevopatagiawai, evogomaito pene vogomai, Ioane gena lagani ai. 6e Ioane Bapatiso gena vopata evali-piagirato genana pene vogomai etoma, Palagu na gena Basileia pa vegitatago tiavuna evega-rugaana, na talima reketa na gevevagi-veniana geria ririwa matotaura pia vegita-tago, a rai Palagu gena Basileiai ene laka-toga netina talimana, ira na gekouana. (Mataio 23:13). N  Avaikila-taunataunamina, etanoparai pia maguli talimara maparara nuganugarai Ioane Bapatiso ia kamu iwavagi, taa na ati pene vanagia. Na Kupa Basileiana aonai kapi talimana na Ioane pene vanagia. 3 _ Ioane valina Puka Veaga aonai evetaina etaloato, Palagu ekilato,‘Au na geku vetugunagi talimana pana tugu-kunea,
gemu raupara wailamu ai pene kala-maavua.’  1 Na, rakagau pio gitaa ulanana goagoto? Peroveta talimana ulanana? Pa! Avaikilamina, gogitaato talimana ia peroveta talimara maparara evanagirana. = s Pene aikina genai, rakagau pio gitaa ulanana goagoto? Rapuga namana eligoana talimana gitagitana goagoto? Aikina. Rapuga namara geligorana talimara ira king geria numai getaluna.   Ioane gena melo gelakawai aonai, Iesu na getanu-kouto talimara evaikilarato, Ioane valina geria ekilagiato, netiwato, “Ioane genai goagoto aonai, votanopakanai rakagau pio gitaa ulanana? Ralaka agi na elavu-aveaveana pio gitaa ulanana goagoto? =u Au geku ai ati gena aovoaovo talimana evererena.” W' Mata-kele talimara gepoepoena, gage rakava talimara gelakana, lepera talimara genamana, tega-gela talimara gekamonagina, kwarega talimara gekuliiti-waina, e Vali Namana lealea talimara geria evopatagiana.   Gaurana Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Iowaikule, gomi na pogo kamonagira e pogo gitara gaura Ioane pio vega-ripaa: } Iesu gerenagiato, negetiwato, “Palagu na ekilagi-gavuato pene vogomai talimana goi, pa talima poluna ta paia aloa?” + Ioane Bapatiso tipura numanai etaluwai aonai, Keriso gena inagulu valira ekamonagirato, gaurana ia na gena melo Iesu genai etugu-agorato. J  Iesu na vovegavutina kilara gena melo gagalana ruala geriai ekilagi-gaturato mulinai, ia voanana Galileia vanugarai eagoto, vonai Palagu gena kila pene vevega-ripagia e pene vopatagia ulanana. 0Y *E talima taa na geku melo ta nanu pala kaperi ta vagi pene venia, kwalana ia au geku vetugunagi talimana, avaikila-taunataunamina, ia voina pene gapia vegata.”*M )Rai na peroveta talimana ta egapi-rageana, kwalana ia Palagu gena kila evega-matagaina talimana ta, ia na peroveta talimana voina pene gapia. E rai na kala rorirori talimana egapi-rageana, kwalana ia Palagu gena ririwa ekwalanaana talimana, ia na kala rorirori talimana voina pene gapia. yk (Rai na gomi egapi-ragemina, au maki egapi-ragekuna, talimana na au etugukuto Palaguna maki egapi-rageana. {o 'Rai gena maguli matotaunamo genai etaoana talimana, gena maguli pene piatogaa. Na rai au pakuku ai gena maguli pene piatogaa talimana, gena maguli ati pene vega-lekwalekwaa. Iesu gena melo pia gapi-ragera talimara na voira namara pia gapira ~~u &E rai matotauna gena satauro ati pene vuaa, e muliku ai ati pene laka, ia ati gelegele au geku talimai pia kilagia. '}G %Rai na tamana pa pene aikina tinana pene ulamagi-kamura, a au pene tugamagi-keiku genai, ia ati gelegele au geku talimai pia kilagia. E rai na natuna melona pa pene aikina vavine vavinena eulamagi-kamuana, a au eulamagi-keikuna genai, ia ati gelegele au geku talimai pia kilagia. J|  $Numa gatana matotauna gena numa talimara na pia aorakava-vagia. R{ #Au avogomaito egaura pana vega-rugara ulanana: Natu melora na tamara pia vevagi-venira, natu vavinera na tinara pia vevagi-venira, tegama garera keira na geria tegama garera kamura pia vevagi-venira. z "“Ragai pio tugamagi, au maino tanoparai avuamaiato. Aikina, au ati maino avuamaiato, na vetali ulanana avogomaito. :ym !Na au rai na taunilimalima wailarai pene rugaku e pene kilagi-veavugaku, ia maki au na pana rugaa e pana kilagi-veavugaa Tamaku kupai etaluna wailanai.” Ati maino, na vetali x “Rai na au taunilimalima wailarai pene kilagi-atiku, ia maki au na pana kilagi-atia Tamaku kupai etaluna wailanai. w Pe ragai pio kali; gomi voimi verage vagi, manu girigiri vogo voira maki govanagirato.” Iesu ragai pio kilagi-veavugaa Mv A gomi repami guira maki maparara Palagu na evega-agi-gitakaurato. u Manu ruala maki toea kwapuna namo gevoirana, ei? Na ira ta ati pene ketorigo-kawa kwano ai, pene Tamami ati pene ririwa genai. \t1 Taunipara pia vagia talimara kalira na ragai pio kali, kwalana ira na palagu ati pia vagia. Na Palagu kalinana ne pio kali, kwalana ia na ruala pene vagira ripa, taunipara e palagu, kalova ati eputena kapunai. Ks Au na rakagau pavarami mukunai mapio kilagi-waira lagani maekanai, rakagau geregami na pio kamonagira numa kukura na mapio kilagi-matagaira, (taunilimalima maparara na pia kamonagira ularana). r “Gaura pakurai, taunilimalima kalira na ragai pio kali. Vekougavu gaura maparara pia matagai, veavuga kilara maparara pia ripara. qq[ Ripa etavuana melona pene vevega-ago gena vevega-ripa talimana goti pia gelegele, e vetugunagi talimana ekune-agiana talimana goti maki pia gelegele voo nama. Pio tugamagia, taunilimalima reketa na au pamili repana, Belsebul pa Satani negetina, na gomi, geku pamili talimami, maki vovetaina pia kilagimi, e pia vega-metaumi maki.” Palagu kalina na pio kali p5 Ripa etavuana talimana na gena vevega-ripa talimana ati pene vanagia; vetugunagi talimana na ekune-agiana talimana maki ati pene vanagia ripa. Vo% Vanuga taai pia vega-rakavami e pia guimi genai, vanuga taai mapio ago. Pio ripa rorirori, geku inagulu ati pio vega-aikia Isaraela vanugara maparara aorai, pene ago o, Taunilimalima Natuna penema kwara. n Taunilimalima maparara na pia aorakava-venimi, kwalana au gogapi-ragekuna gaurai. Na rai pene vaigaoka ikanai pene maguli. 8mi Kakana na tarina pene lewaa pene kwarega ulanana, tamana na natuna maki vovetaina pene kalaa. Natura na tamara e tinara pia karoverave-venira e kwaregai maki pia taora. Gl Ati gomi pio kila, na Palagu Palaguna gomi gemina pene kila. fkE Pene Kota talimara wailarai pia gapi-agomi genai, rakagau pio kilagia pa pene aikina raka pio kilagi-tiwara kilara ragai pio tugamagiagi-vekwalavira. Kwalana votoma rakagau pio kilagira kilara Palagu na vou pene venimi. Ij  Au gogapi-ragekuna gaurai, kavana e vele kamura pa pene aikina king geriai pia gapi-agomi, ira wailarai au vega-taunataunaku ai pio ago, kwalana ati Iuda talimara maki Vali Namana pia ripaa. "i= Rogomi pio vetole taunilimalima geriai! Kwalana ira na pia gapimi mapia tugu-agomi Iuda geria kaonsela talimara geriai, e geria rupu aorai pia kwarimi. &hE “Iokamonagi, au na atugumina mamoe vetaira uraura kwaevara rakavara nuganugarai. Gaura pakurai, gelema vetaira pio aoneka e pio marana pune vetaira. _g7 Au na avaikila-taunataunamina, Palagu gena Kota tomanai vonuma pa vovanuga geria rakava voina metauna kamu galagala vagi pene gapia, Sodoma e Gomora geria rakava voira maki pene vanagia.” Kogo e viti-vua wailai xfi Arigi numai pa pene aikina arigi vanugai taunilimalima na ati pia gapi-ragemi e gemi kila ati pia kamonagira genai, vonuma pa vanuga pio raokwania, gagemi kavura pio kwarikwari vagira, (ira geria kila ketoketo vega-taunataunara ulanana). Ge Pene vonuma talimara na pia gapi-ragemi genai, Palagu gena maino geriai pene mia. Na pene ira na ati pia gapi-ragemi genai, Palagu gena maino geriai ragai pene mia, gemi ai mapene waikule. rd] Numai golaka-togana aonai, numa talimara pio vega-namara, nopiotiwa, ‘Maino gomi gemi ai pene mia!’ Kc Vanuga kamuna taai pa vanuga keina taai pio laka-toga aonai, rai na eririwamina gena numai pene gapi-ragemi netina talimana pio tavua. Vonumaimo pio talu, pene ago vovanuga pio raokwania. b Palaka ragai pio gapikau, tiati ruala, tamaka, e toki maki ragai pio gapi. Kwalana inagulu talimana gena e gana pia venia vegata. ra] Gemi lakalakai moni ragai pio gapikau, kolo pa siliva monira pa kopa monira maki ragai pio vuakau. S` Viti talimara pio vega-namara, kwarega talimara pio vega-magulira, lepera talimara pio alevara e pio vega-namara, e palagu rakavara pio gui-atira! Gomi na gogapiato ati voina, pio veni maki ati voina. _ Ioago, evetaina pio vopata, nopiotiwa, ‘Kupa Basileia pevekavi-vagi, (Palagu gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea)!’ S^ na Isaraela talimara geriai pio ago, ira gelekwalekwato mamoera vetaira. N] Etalima gagalana ruala Iesu na etugu-atirato e velaunagi gavutinara evetaina evenirato, netiwato, “Ati Iuda talimara geriai ragai pio ago, e Samaria vanugara taai maki ragai pio laka-toga; \ Simona, Selote talimana, e Iudas Isakariota, Iesu pene lewaa talimana. Iesu na apostolo talimara geria inagulu evenirato b[= Filipo e Batolomio; Tomas e takiti-koko talimana Mataio; Teimiti Alfia natuna, e Tadio; Z9 Eapostolo talimara gagalana ruala arara ea: Tovotovona ia Simona, arana ta Petero, ia tarina Anduru; Teimiti Tepetaio natuna, tarina Ioane goti; Y - Iesu na gena melo gagalana ruala ekearato, ne tiavu evenirato, palagu rakavara pia gui-atira, viti e viti-vua maparara pia vega-namara ulanana. Xy &Araga ganiganina venivenina Velekouna pio nogia, pe inagulu talimara pene tugura, gena ganigani koko aragarai.”vWe %Ne Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Makora gitagitana kamu, na inagulu-agina talimara ati vogo. AV{ $Iesu na votaunilimalima gutuma para egitarato aonai evetugarato, kwalana aora gevekwalavito e ati geria veveakava talimara, vega-gelegelena mamoe ati tau gitatagora talimana vetaina. JU  #Iesu na vanuga kamura e keira maparara eago-venirato: Geria rupu ai evevega-ripawai, Palagu gena Basileia valina namana evopatagiawai, e viti e viti-vua talimara maparara evega-namarato. 1T[ "A Parisea talimara gekilato, “Ia e palagu rakavara geria vele tiavuna na palagu rakavara ia na egui-atirana.” Iesu na gena melo Isaraela talimara geriai etugurato gSG !Iesu na palagu rakavana egui-atiato mulinai, vomuru-kapu talimana veganamo ekilakilato. Taunilimalima maparara na eia ewalato kalana gevevega-kaliagiato, gekilato, “Evetaina kalana ta Isaraela aonai rogoti ere wala!” R% Tauria ruala numa na gelaka-piatiwai aonai, talima ta, palagu rakavana na eporogiato gaurai ati ekilakilawai, Iesu genai geago-agiato. Q Na tauria ruala gelaka-piatito, geagoto, Iesu valina votano maparanai gepia-lovolovoato. Iesu na muru-kapu talimana ta evega-namaato P% Ne matara gealirato. Iesu maaona maparana ria na evaikila-gaokarato, netiwato, “Ekala pewala ea valina talima ta ragai pio vega-ripaa!” rO] Nea Iesu na matara enapa-kaunagirato, netiwato, “Gemi kamonagi rorinai, kalana pana kalaa gemi ai.” Ny Iesu numai elaka-togato aonai, vomata-kele taura ruala maki geragekauto. Ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Gomi na govega-taunataunakuna, au na pana vega-namami ripa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Pa, Velekou, gavega-taunataunamuna.” 1M[ Iesu na vokapu eraokwaniato. Elakawai aonai, mata-kele talimara ruala mulina na geagoto, gekea-veniato, negetiwato, “Davida Natuna o, ai ono gita-vetugamai!” kLO Ekala valina votano maparanai gepia-lovolovoato. Iesu na mata-kele talimara ruala evega-namarato K Iesu na votaunilimalima gutuma etugu-piatirato mulinai, ia elaka-togato numa aonai, vavine gimanai egapito; ne vovavine etogaitito. J ne Iesu na evaikilarato, netiwato, “Iolaka-piati. Vavine ati pekwarega, ia e tipo emaituna.” Na taunilimalima na gemamai-agiato. tIa Iesu vovele gena numai elaka-togato. Turai vili talimara e tagi talimara kulura kamu vagi egitarato, H Iesu eruga-kuleto, egitaato, netiwato, “Natuku, pono tiliga! Gemu kamonagi na pevega-namamu.” Ne veganamo gena viti enama-gatuto. RG Kwalana ia etugamagito, “Gena rapugaimo pana gapikau ne pana nama.” &FE Geagowai aonai, gare ta, gena viti rala vitina, rigolo gagalana ruala (12) eviti-agiato, evogomaito mulina kavanana ne gena rapuga rikinai enapakauto. KE Iesu ekuliitito, ia goti geagoto. Gena melo maki ia ria geagoto. lDQ Iesu gena melo roe waevega-riparawai aonai vele ta ekwarato, Iesu gagena kwalanai etiu-talito, netiwato, “Au natuku vavinena ewagumona kiana pekwarega. Ita wati, gimamu ia atanai pono tao-kaua ne natuku pene maguli.” yCk Talima taa na maki vine nanuna valiguna nanikoti kopina kunenai ati pene wagia. Pene vovetaina pene vekala genai, nanikoti kopina kunena pene verale, vine nanuna pene vepopo, e kopina pene rakava. Na vine nanuna valiguna nanikoti kopina valigunai pia wagi-rigoa nama. Ne ruala, vine nanuna e kopi pia mia ati pia rakava.” Iesu na vavine ta e gare ta evega-namarato ?Bw Talima taa na rapuga valiguna kiata rapuga kunena goti ati pene vega-pani-koura. Pene vovetaina pene kala genai, rapuga valiguna na kunena pene ralea, e verale maki pene kamu-vagi. uAc Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gotugamagina, vegarawa valigu talimana gatana lagarai etaluna aonai pia tagi pa? Aikina! Tomana evogomaina, vegarawa valigu talimana gatana geriana pia gapi-gerevagia, vonai vou pia voka. -@S Voia mulinai Ioane Bapatiso gena melo Iesu genai geagoto, ne gerenagiato, “Rakagau gaurai ai e Parisea talimara gavokana, na goi gemu melo ati gevokana?” -?S Ioago, matotaumi na Veaga Pukana na ekilagiana kilana iove tavua, evetaina ekilana, ‘Au ati gomi gemi vevoiwai pa veveni gaura aririwarana. Au aririwana gomi na vetuga e kala nama pio vega-matagaira.’ Au kala rorirori talimara keakeara ati avogomaito, na kala rakava talimaramo.” Voka >  Iesu na vokila ekamonagiato, ne evega-gelerato, netiwato, “Nama talimara toketa ati getavurana, na viti talimara namo. A={ Parisea talimara reketa na gegitaato, ne Iesu gena melo gerenagirato, “Rakagau gaurana gomi gemi vevega-ripa talimana takiti-koko e kala rakava talimara ria geganigani-koukouna?” &<E Iesu Mataio gena numai eganiganiwai aonai, takiti-koko talimara e kala rakava talimara vogovagi gevogomaito, Iesu magena melo ria geganigani-koukouto. ;} Iesu voanana elaka-vanagiwai aonai, ia na talima ta arana Mataio egitaato, takiti monira gekokorawai numanai etanu-tagowai egitaato. Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Muliku ai onoma laka.” Ne Mataio eraka-kuliitito, Iesu mulinai eagoto. #:? Taunilimalima na vokala gegitaato aonai, gekalito e Palagu gevega-rageato, kwalana tiavu vovetaira taunilimalima evenirato gaurai. Iesu na Mataio ekeato 59e Ne votalima ekuliitito, gena numai elakato. d8A Au na ana vega-gitami, Taunilimalima Natuna magena rorirori, rakava pene tugamagi-piatogara etanoparai.” Ne Iesu na viti rakava talimana evaikilaato, netiwato, “Ono kuliiti, gemu gepa ono gapia, numai ono laka!” 7 Raka para kilatiwa malaga, ‘Gemu rakava patugamagi-piatogaa’ naparatiwa, pa para kila, ‘Ono rugaiti, ono laka’ naparatiwa. 6 Iesu ripana ira rakagau getugamagiawai gaurai evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai netugamagi rakavara vetaira gokalarana? w5g Ne rova gevevega-ripagiawai talimara matotauria gevevaikilato, “Etalima Palagu ekilagi-piatogaana.” 4 Vonai talima reketa na tauniparana kavata ekwaregato talimana ta gepai maokomaokonai, Iesu genai gevua-agoato. Iesu na geria kamonagi egitaato, ne viti-rakava talimana evaikilaato, netiwato, “Natuku pono tiliga, gemu rakava patugamagi-piatogara.” a3 = Iesu gati ai eragekauto, ewaikuleto, kovuna evanagito gena vanuga taunataunanai eagoto. 2#"Ne vanuga talimara maparara gevekoko-agoto, Iesu pia gitaa ulanana. Iesu genai gekwarato aonai, genogiato geria tanona pene laka-paka.B1}!Pae gitatagora talimara geraka-velekeveleketo vanugai geagoto, vali maparana gepiaato, e palagu rakavana geporogirato talimara geriai rakagau ewalato maparara gevega-matagairato. _07 Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ioago!” Ne palagu rakavara votalima ruala aora na gelaka-piatito, geagoto, pae geriai gelaka-togato. Ne pae laveta na maparana golona geralupito, kovu ai gevegugutu-kwaregato. !/;Vovetaina gaurai palagu rakavara na Iesu genogiato, negetiwato, “Pene goi na oguiatimaina genai, ono tugumai pae geriai, ira aorai aia laka-toga.” ?.yVonai ati rauvagi ai, pae laveta na geunaunawai. Z--Ne tauria ruala Iesu gelailai-veniato, negetiwato, “Palagu natuna o, rakagau gemai ono kalaa notina? Goi povogomai enai, ono vega-vitivitimai ulanana, toma taunataunana roe nea vou pene kwara aonai, ei?” , Galileia kovuna vokavanai, Gadara (pa Gerasa) talimara geria tano ai, Iesu ekwarato, ne palagu rakavara na geporogirato talimara ruala kala kovogara na gevogomaiwai Iesu genai. Etalima ruala makaliagira, gaurana voraupara na ta ati elaka-vanagiwai. J+ Taunilimalima maparara gevevega-kalito, negetiwato, “E raka talima vetaina ta? Agi e aku na maki karona gekamonagiana!” Iesu na talima ruala palagu rakavara na geporogirato evega-namarato 1*[Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Rakagau gaurai gokalina? Kamonagi kei talimami!” Ne Iesu ekuliitito, agi e aku ekila-wairato, ne gevega-aikito e erawa-taliato. p~~}}|Q{Uz%yxxwvvvutusOr:qploon}mmLll k/jAiiAhh5ggfie*dccbaaNa`f__F^^]b\\8[[_ZYYXDWW}W.VUTTASSRRQQ"PP OOUNNhMMWLL'KJJ$I_IHGGRFEEDDOCCXBBA^@??B>>a==O<;:98Y776655433/2#10//}.. -m,+**d*)(($'P&%Y$##";!v f9n#hE * {  [ KNpZ-Na pene ati pene gapi-ragemu genai, talima ta pa ruala pono gapira, goi ria pio ago genai, ne ‘kila maparara pia vega-taunataunara, kamonagi talimara ruala pa toitoi geriana,’ Puka Veaga ekilana vetaina. yk“Pene goi tarimu taa na pene kala-rakava-venimu genai, pono ago, gena kala rakavana pono vega-matagaia. Na veavugai ekala pono kalaa, ia e goimo. Pene ia na pene kamonagimu e pene gapi-ragemu genai, tarimu goi gemu ai pene waikule. Voia gelegelena Tamami kupai etaluna ati gena ririwa, emelo girigiri ta pene lekwalekwa.” Tarimu taa na pene kala-rakava-venimu 0Y Pene verawalia aonai, taunatauna avaikilamina, pene verere-rakava. A gena mamoe gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna, ati gerigoto gaura, maki pene vanagira.  Rakagau gotugamagiana? Pene talima ta gena mamoe tinavuna (100), na kwapuna pene lekwalekwa genai, ia rakagau pene kala? Ia na gagala taulavati kwapuna e taulavati kwapuna (99) golo kapanai pene raokwanira, ne pene ago, lekwalekwa mamoena pene vetavua. Y+ Taunilimalima Natuna ia lekwalekwa talimara vega-magulira ularana evogomaito.] ,Q “Rogomi pio vetole, emelo girigiri ta nogo rugaana nea. Kwalana avaikilamina: Geria aneru na au Tamaku kupai etaluna wailana lagani mapararai gegitaana. [ }s Pene goi matamu na rakavai etaomuna genai, pono kipo-vagia, pono piatogaa. Matamu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia nama, a ati nama matamu rualana kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu.” Parapore -Elekawalekwato mamoena Pene goi gimamu pa gagemu na rakavai etaomuna genai, pono pati-vagia, ne pono piatogaa! Gimamu kwapunai pa gagemu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia nama, a ati nama gimamu ruala e gagemu ruala na kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu. GTanopara mavetugana kekei, kwalana veripagani genana talima geria kamonagi evega-rakavaana. Gau vovetaira vanagivanagi pia wala vegata, na veripagani evega-walaana talimana vetugana kekei. N“Gaurana pene melo girigiri ta gena kamonagi au geku ai talima taa na evega-rakavaana, ia pere nama vatu kamuna ta gaagonai pegere kwatu-kaua, rawapara ropu-kelaunai pere vegugutu-kwarega. /WE rai na melo girigiri evetaina au araku ai pene gapi-ragea talimana na au maki egapi-ragekuna.” Talima taa na melo girigiri gena kamonagi ragai pene vega-rakavaa jMTalima ta matotauna evevega-aomana emelo girigiri vetaina, ia kamu iwavagi Kupa Basileia aonai. +Onetiwato, “Taunatauna vegata, avaikilamina, gomi ati pio vetugamagi-kule emelo girigiri vetaina ati pio ago genai, gomi Kupa Basileia aonai ati pio laka-toga. Z-A Iesu na melo girigiri ta ekea-agoato, ne nuganugarai evega-ruga-taliato, p [Volaganinai Iesu gena melo ia genai geagoto, gevaikilaato, “Rai kamu iwavagi Kupa Basileia aonai?”  Na ragai pita vega-parura ulanana, gaurai kovu ai ono verigo. Kau pono pia-raia, magani tovotovona pono rolo ragea genai, pokana pono kala-pakaa, siliva monina ta pono rawalia. Pono gapia, pono venira ita taura ruala gera Rupu Veaga takiti monina.” Petero evega-geleto, netiwato, “Tau polu na.” Iesu na evaikilaato, netiwato, “Voia ganina, ira natura ati pia veni.  #Petero na evega-gelerato, netiwato, “Pa, evenina.” Petero numai ewaikuleto aonai, Iesu na erenagiato, netiwato, “Simona, goi gemu tugamagi rakavetaina? Tanopara velera pa king geria takiti monira raira na pia venira? Ira natura na pa tau polu na pia venira?” m SIesu magena melo ria Kaperanauma vanuganai gekwarato, ne Rupu Veaga monira gekokowai talimara gevogomaito, Petero gerenagiato, negetiwato, “Gomi gemi vevega-ripa tauna Rupu Veaga gena takiti monira evenina pa aikina?” ( INe pia vagi-kwaregaa, na toma toitoinai mapene kuliiti-wai.” Gena melo na gekamonagiato aonai, nugara gemetau-rakavato. Rupu Veaga takiti monira venivenira 2 ]Toma ta, Iesu magena melo ria Galileiai getaluwai aonai, Iesu na evaikilarato, netiwato, “Taunilimalima Natuna pia lewaa vou taunilimalima gimarai pia tao-kaua. Palagu rakavara evetaira guiguira raupara irauna taai maaikina, na rapali e vokaimo.]” Iesu gena kwarega maekilagi-waiato 9kIesu na evega-gelerato, netiwato, “Kwalana gemi kamonagi ati gelegele gaurai. Avaikila-taunataunamina, pene gemi kamonagi mastadi gutuna girigiri vetaina genai, egolo pio vaikilaa, nopiotiwa, ‘Eanana ono vegapiiti, vonai ono vetao!’, pene vegapiiti pene ago. Kala maparara maki pio kalara ripa. [ "=Mulina kavanai Iesu gena melo genai geagoto, veavugai gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai ai ati gelegele palagu rakavana paia gui-atia?” Iesu na melo tauniparanai etaluwai palagu rakavana ekila-waiato, ne palagu rakavana elaka-vagito, veganamo melo enamato. 4aIesu evega-geleto, netiwato, “Ati kamonagi e kila-tilivagi guluna! Toma vira au gomi lagami ai pana talu? Toma vira pana vaigaoka venimi? Melo au geku ai iovuamaia!” T!Gemu melo geriai agapi-agoato, na vega-namana ira geriai ati gelegele.” 9netiwato, “Velekou, au natuku melona ono vetugaa! Ia ewagiana, e tauniparana epilupilu-rakavana. Vega-vogovagi kalovai eketo-ragena e nanu ai maki. ~uIra magewaikuleto taunilimalima gutuma geriai aonai, talima ta Iesu genai evogomaito, wailanai ema tiu-talito,  Ekila geriana Iesu gena melo geripato, ia na Ioane Bapatiso ekilagiawai. Iesu na palagu rakavana na eporogiato melona evega-namaato K Na au na avaikilamina, Elia warau evogomaito, na taunilimalima ati ripara ia voo rai. Geria ririwa kalaramo ai gekala-veniawai. Voia gelegelena Taunilimalima Natuna maki pia vega-vitivitia.” z~m Iesu evega-geleto, netiwato, “Taunatauna vegata, Elia pene vogomai kune, gau maparara pene vega-valigu-waira. }% Ne Iesu gena melo na gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai rova gevevega-ripagirana talimara gekilana, Elia pene vogomai kune?” O| Maparara golo na gemarigowai aonai, Iesu na evaikilarato, netiwato, “Pogo gitara gaura maparara talima ta ragai pio vega-ripaa, pene ago Taunilimalima Natuna kwarega na pene kuliiti-wai.” X{)Ira gealiitito aonai, ira na talima ta ati gegitaato ia ria, Iesumo geregana. mzSNe Iesu ira geriai eagoto, tauniparara enapa-kaunagirato, netiwato, “Iokuliiti, ragai iokali.” yIesu gena melo toitoi na ekaro gekamonagiato aonai, kwano ai geketo-talito wailara maki kwano ai, kwalana gekali-rakavato gaurai. ixKIa roe waekilakilawai aonai, iloa kulo poikapoikana na ira ema gapi-gavurato karo ta eiloa aona na ekea-rigoto, netiwato, “Ia e au Natuku, aulamagi-kamu-iwavagiana; au averere-rakavana ia genai. Ia pio kamonagi-venia!” GwVonai Petero na Iesu evaikilaato, netiwato, “Velekou, nama iwavagi ita enai ea! Pene oririwana genai, ama gau toitoi aia kalara, gau ta goi gemu, gau ta Mose gena, e gau ta Elia gena.” MvNe emelo toitoi na Mose e Elia gegitarato, Iesu ria gekilakilawai. uIra gepoepoewai aonai, Iesu gitagitana warau eirauto: Ia wailana evewaeto garo vetaina, e gena rapuga gekulo-garogaroto gevekemelewai. t 3Toma taula toitoi (6) geaikito mulinai, Iesu na Petero, e Teimiti, e tarina Ioane egapirato, golo kamuna kukunai geverageto, vonai iramo geregara. $sAAvaikila-taunataunamina, enai reketa geruga-tagona ira ati pia kwarega vou, pene ago Taunilimalima Natuna gena Basileia aonai pene vogomai pia gitaa.DrKwalana Taunilimalima Natuna ia Tamana maekana kolemana e tiavuna kamuna e gena aneru maparara ria pia vogomai, ne taunilimalima kwapurakwapura geria kala gelegelerai voira pene venira. Aq{Talima taa na tanopara maparana eririwaana genai gena maguli pene piatogaa, gena nama rakagau ia genai? Kwalana talima ta gena maguli epia-togaato gaurai, rakagau na mapene voi-waia? Vp%Gaura pakurai rai matotauna gena maguli egapi-gaugauana talimana, gena maguli pene piatogaa. A rai au pakuku ai gena maguli pene piatogaa talimana, gena maguli ati pene vega-lekwalekwaa, na pene rawalia. =osIesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Pene talima ta au muliku ai pene laka netina genai, ia matotauna pene veluga, gena satauro pene vuaa, au muliku ai pene laka.” knOGaurai Iesu epoe-kuleto, Petero evaikilaato, netiwato, “Goi Satani, gekuna ono laka-gerevagi! Au geku lakalaka goi na oroli-gavuana, kwalana negemu tugamagi kilana ati Palagu genana evogomaina, na taunilimalima geriana.” mPetero na evaigerevagiato, ne evaikilaato, netiwato, “Velekou, ati nevetaina; nevetaina ati pia vaivenimu, e ati pene wala maki.” 9lkVolaganina na vegata Iesu na gena melo evega-ripa-kunerato, netiwato, “Au Ierusalemai aagona, pe Iuda velera, e Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagirawai talimara geriana roe avitivua-kamuvagina; e pia vagi-kwaregaku maki, na toma vega-toitoinai vou kwarega na mapana kuliiti-wai.” 6keNe Iesu na gena melo evaikilarato, talima ta ragai pia vega-ripaa ia Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). Iesu na gena kwarega e kuliitiwai ekilagirato PjAu na Kupa Basileia tavirira maki goi pana venimu; tanoparai pono ligora gaura maparara kupai maki Palagu na pene ligora; e tanoparai pono lugara gaura maparara kupai maki Palagu na pene lugara.” i%Voia pakunai avaikilamuna: Goi Petero (ganina vatu), evatu atanai au geku ekalesia pana vega-rugaa. Kwarega tiavuna na maki ati pene lovoa. nhUIesu na evega-gele-veniato, netiwato, “Simona, Ioane natuna, pono verere e vega-nama atamu ai pene mia, kwalana vevega-gele taunataunana povenia, eia ati talima ta genana pevogomai, na au Tamaku kupai etaluna na goi pevenimu. ^g5Simona Petero na evega-geleato, netiwato, “Goi Keriso, maguli Palaguna Natuna.” PfIesu na erenagirato, netiwato, “Na gomi rakagau nogotina au rai?” eIra gekilato, “Reketa gekilana, goi Ioane Bapatiso, reketa gekilana, Elia, e reketa gekilana, Ieremia pa peroveta talimana ta.” ;do Iesu eagoto, Kaisarea Filipi vanugana tanona kavanai ekwarato. Vonai ia na gena melo erenagirato, netiwato, “Taunilimalima rakagau negetina, Taunilimalima Natuna rai?” hcI Gaurai ira nugara gevekala-pakato, e geripato maki, Iesu na ati paraoa mulamulana ekilagiato, na Parisea talimara e Sadukea talimara geria vevega-ripa kilara opakaura kavarai ekilato. Petero na Iesu ekilagi-atiato, Keriso Hb  Rakagau gaurai aomi ati gevekala-pakana, e ati goripana, au ati pereti akilagirana? E ana kila: Parisea talimara e Sadukea talimara geria paraoa egoro-agiana mulamulana rogona pio tolea!” a- E ta maki, paraoa taulatoi kwapuna (7) na taunilimalima ragana vativati (4,000) na geganirato, e kovara gokokorato papalu vira govega-vonurato? 9`k Gomi rogotina goro ripa-rorirori? E ati gotugamagiana pereti imaima (5) na taunilimalima ragana imaima (5,000) na geganirato, e kovara gokokorato papalu vira govega-vonurato? 1_[Iesu ripana ira na rakagau gekilagiato gaurai, erenagirato, netiwato, “Rakagau gaurai geregami na pereti ati pogo gapikau kilana gokilagiana? Kamonagi kei talimami! ^wIra matotaura na gekilagi-koukourato, negetiwato, “Ia evetaina ekilana, kwalana pereti ati pata gapikau gaurai.” 5]cNe Iesu na evaikilarato, netiwato, “Rogomi pio vetole, pio poepoe, kwalana Parisea talimara e Sadukea talimara geria paraoa egoro-agiana mulamulana rogona pio tolea.” ]\3Kovu na gevanagito kavatai vou, Iesu gena melo geripato, gau ati gegapikauto. [Etoma gulu rakavana mavekalakauna (Palagu genana gegerevagito guluna), vegailia etavuna, na vegailia ati pana venimi, a Iona, peroveta tauna, genai ewalato vegailianamo.” Ne Iesu na eraokwanirato, geriana elaka-gerevagito. Iesu gena melo geaovoaovoto Z A amoamo kavanai gokilana, ‘Toma gura maagina goti gevogomaina, kwalana kupa pekalovakalova, e gitagitana maki makalina.’ Kupa gogitaana gaurai, rakagau pio kilagia, lagani nama pa lagani rakava geriai rorinai, na ewagumona toma kolemana ati ripami! *YMNa Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Lavilavi aina garo everigona aonai, gokilana, ‘Kupa pekalovakalova, pe gura ati pene keto, gitagitana lagani nama.’ >X wParisea e Sadukea talimara reketa Iesu genai geagoto, ne gerenagi-veripaganiato. Geria ririwa vegailia ta kupa na pere marigo, pia gitaa, ia taunatauna Palagu na etuguato talimana. rW]'Ne Iesu na egutuma para etugu-lovolovorato mulinai, ia gati ai eragekauto, Makadana tanonai eagoto.wVg&Vogau geganirato aonai marumo maparara ragana vativati (4,000), na gare manatura ria ati gevega-agi-kaurato. U%Maparara gegani-kwaregato mulinai, Iesu gena melo na gau kovara gekokorato, papalu taulatoi kwapuna (7) gevega-vonurato. %TC$Ne pereti taulatoi kwapuna e magani girigiri egapirato, Palagu evega-namaato, epuki-kinikinirato, gena melo evenirato, ira na tanukou talimara gevenirato. [S/#Ne Iesu na etaunilimalima gutuma para evaikilarato, kwano ai pia tanu-tali. 5Rc"Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gemi ai pereti nee vira nea?” Ira na negetiwato, “Pereti taulatoi kwapuna (7) ai gemai ea, e magani girigiri reketa maki.” Qy!Gena melo na gerenagiato, negetiwato, “Etanopakanai gau vogora raka pita rawali-tiwara egutuma para pita gupura?” $PA Iesu gena melo ia genai ekea-mairato, evaikilarato, “Au na e taunilimalima avetugarana, kwalana toma toitoi vegata au ria enai pege talu, e gau kwauta maki rogoti na gere gania. Gau ta rogoti gere gani aonai, au na ati pana tugu-lakara, kwalana rauparai neeve porimarana.” gOGTaunilimalima maparara na ekolema gegitaato aonai, gevevega-kali-rakavato, kwalana murura kapu talimara gekilakilato, gealawai talimara tauniparara magugulura kapurai gevetaoto, gage rakava talimara gelakato, mata-kele talimara gepoepoeto. Gaurana ira na Isaraela geria Palagu gevega-rageato. Iesu na taunilimalima ragana vativati (4,000) egupurato NTaunilimalima gutuma para ia genai gevogomaito, viti irauirau talimara gevuamairato, reketa gage rakava, mata-kele, kopara na gealawai talimara, muru-kapu, e viti irauirau gutuma maki. Iesu gagena kwalanai gema tao-talirato, ne ia na evega-namarato. MIesu na vokapu eraokwaniato, Galileia kovuna lagana na elaka-vanagito. Ne golo gauta kukunai everageto, atanai etanu-talito. GLGaurana Iesu na evega-geleato, netiwato, “Kamonagi kamu garemu! Rakagau oririwaana kalana pene wala.” Voora kianai ia natuna vavinena enamato. Iesu na viti talimara vogo evega-namarato K+Gare na evega-geleato, netiwato, “Velekou, nee mataunatauna, na kwaeva na gau kala ketoketora gataria geria pata atarana maki geganirana.” rJ]Iesu evega-geleto, netiwato, “Girigiri garia gau pita gapira, kwaeva pita pia venira ati rorirori.” `I9Ne vogare Iesu gagena kwalanai evetiu-talito, netiwato, “Velekou, ono veakavaku!” {HoIesu evega-geleto, netiwato, “Palagu na au etugukuto lekwalekwa mamoera, Isaraela talimara, ularanamo.” .GUNa Iesu na ia ati evega-geleato. Aonai gena melo ia genai gevogomaito, genogiato, negetiwato, “Ono tugu-lakaa! Ita eraka-guiguirana e kulu kamu vagi ekalaana.” xFiNe vonai etaluwai aonai, Kanaana garena ta Iesu genai evogomaito, ekogo-lailaito, netiwato, “Velekou, Davida Natuna o, au ono vetugaku! Au natuku vavinena palagu rakavana na peporogia gaurai gena viti-vua etoma rakava galagala vagi.” kEOIesu na vokapu eraokwaniato, elakato eagoto pene ago Taia e Sidona kavara tanorai ekwarato. D9E gaura na talima evega-rakavaana; na gimamu ati oguligiana vou oganiganina, voanana talima ati evega-rakavaana.” Irau kapu garena ta gena kamonagi ZC-Talima aona na pa nugana na tugamagi rakava geragena gaurai, evagivagina, evegeno-agina, emata-poragana, elemana, Kota kapunai opakau kilara ekilagirana, e talima namara arara opakau kalarai evali-piagirana. uBcNa muruna na gelakatina gaura ira aona pa nugana na gevogomaina gaurai, egaura na talima gevega-rakavaana. A Ati goripana maki? Gau kwauta talima muruna na elaka-togana, eagona tinagenai, voanana eagona taunipara genana evelaka-piatina. f@EIesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi maki ati gotugamagi-aonekana talima reketa vetaira? b?=Petero na evaikilaato, netiwato, “Ekila ganina taunataunana ono vega-ripamai.” J> Iotugamagi-lekwalekwara! Ira matara kele, na geririwana mata-kele talimara pia vaira. Pene mata-kele talimana na mata-kele talimana ta pene vaia ne, tauria ruala ropuropu ai pia keto-rigo.” o=W Iesu evega-geleto, netiwato, “Tamaku kupai etaluna gautupu ati evarorato maparara pia tava-ragera. <7 Gena melo ia genai gevogomaito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Goi ripamu, Parisea talimara goina kila pia kamonagira aonai, aora pia viti?” 7;g Mulina elaka-togana talima muruna na gauna na ia ati evega-rakavaana, na rakagau ia aona na pa nugana garakauna na e muruna na elaka-piatina gauna na ia evega-rakavaana.” :} Iesu na taunilimalima gutuma ia genai ekea-mairato, ne evaikilarato, netiwato, “Iokamonagi, e pio ripa-rorirori: ,9Q Gealiruputali-veni-kawakuna,
geria vevega-ripa taunilimalima
geria vevega-nagi rovara,
na ati au geku!’ ” Gau reketa na talima gevega-rakavarana z8m‘Eguluna murura tinatinaraimo
au gekupa-kaukuna geria Palagu,
na ira aora au geku ai rauvagi ai. W7'Opakau talimami, Isaia na eperovetagimito ekila-taunataunato, netiwato, A6{Vokalara na gomi na talima gokouana, tamana e tinana ati pene veakavara e ati pene kupa-kaura. Gemi maguli kunera evetaira geriana Palagu gena rova kilara ati ganirai govega-agorana. E5Na gomi gokilana, talima taa na tamana pa tinana pene vaikilaa, nepenetiwa, ‘Au na gomi ati pana veakavami, kwalana para venimi gaura Palagu gena gaura maparara, gaurai ia aveniana.’ 4Palagu ekilato, ‘Tamamu e tinamu pono kupa-kaura,’ e ‘Rai na tamana pa tinana pene vaikila-rakavaa talimana pio vagi-kwaregaa!’ 39Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Pe rakagau gaurai kalakalami velera geria vevega-nagi pio kwalanara pakurai, Palagu gena rova kilara gorugarana? 52c“Rakagau gaurai goi gemu melo na ita kalakalara velera geria vevega-ripa ati gekamonagirana? Ira gimara maki ati raupara taunataunanai geguligirana vou geganiganina!” t1 cParisea talimara e rova gevevega-ripagirawai talimara reketa Ierusalema na Iesu genai geagoto, negetiwato, q0[$e genogiato, gena rapuga rikinaimo maki pia napakau. Genapakauto talimara maparara warau genamato./+#Vokapu talimara na Iesu gegita-rawaliato, ne ia valina vokapu vanugara maparara gevega-riparato. Gaurana viti talimara ia genai gevua-agorato, E."Ira gati na gevanagito, Genesareta tanonai gekwarato. !-;!Gati ai talimara ia wailanai gealiruputalito, negetiwato, “Taunatauna vegata, goi Palagu Natuna.” Iesu na viti talimara Genesaretai evega-namarato @,{ Tauria ruala gati ai geragekauto vou agi epia-taliato. +Iesu veganamo gimana etugu-agoato, genai evenapakauto, netiwato, “Kamonagi kei talimamu, rakagau gaurai oaovoaovona?” * Na Petero na agi (e aku) egitarato, ne ekalito, erai-rigowai gaurai elailaito, netiwato, “Velekou o, onoma vega-maguliku.” r)]Iesu ekilato, “Ono vogomai!” Ne Petero gati na epana-raito, nanu atanai elakato, Iesu genai eagoto. (Petero na evega-geleato, netiwato, “Velekou, pene goi genai, ono launagiku, pe nanu atana na pana laka, gemu ai pana wati.” Y'+Iesu na veganamo evaikilarato, netiwato, “Iovaigaoka, e au; ragai iokali.” '&GAonai gena melo na nanu atanai elakawai gegitaato, ne nugara gepale-vagito, e gekali-rakavato, gekilato, “Avuavu para!” Gekalito gaurai gelailaito maki. U%#Ora gauna 3 e 6 koloko vekarawarai amoamo kavanai, Iesu ira geriai eagoto. $'Gati kiata mavepakana tanopara genana kovu nuganai, e aku na eaku-kepolekepoleawai, kwalana agi gati gena ago wailana kavana na evogomaiwai. #Etaunilimalima vogora etugurato vou, ia geregana golo ai everageto, pene rapali ulanana. Warau epogiato aonai ia roe voa, geregana. 7"gVoia mulinai Iesu na gena melo evaikilarato, gati ai pia ragekau, pia kune, kovu kavatai pia vevanagi netiwato. Na ia votaunilimalima gutuma roe waetugu-lovolovorawai. !Geganito marumarumo maparara ragana imaima (5,000) vetaira, na gare manatura keikeira ria ati gevega-agirato. Iesu nanu atanai elakato  Maparara gegani-kwaregato; kapinai Iesu gena melo na ganigani kovara gekoko-kourato, papalu gagalana ruala gevega-vonurato. Ne ia na egutuma para elaunagirato, gawa atarai pia tanu-tali netiwato, vonai vou ia pereti imaima e magani ruala egapirato, kupai epoe-rageto, Palagu evega-namaato epuki-kinikinirato, gena melo evenirato, ira na vou etaunilimalima gutuma para gevenirato. LIesu na evaikilarato, netiwato, “Iovogomai-agira au geku ai.” _7Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Ai gemai e pereti imaima e magani rualamo ea.” b=A Iesu ekilato, “Ira ragai pia laka-lovolovo, gomi na garia iovenira, pe pia gani.” U#Lavi kavanai Iesu gena melo ia genai geagoto, ne gevaikilaato, “E kapu pakana, ati taunilimalimana, garo warau waeverigona etaunilimalima gutuma para ono tugura, pe vanugai ganigani piave voi.” Iesu kone ai etoga-rigoto aonai, taunilimalima gutuma para egitarato gaurana egita-vetugarato, e geria viti talimara evega-namarato. s_ Iesu na Ioane gena kwarega valina ekamonagiato aonai, gati na vokapu eraokwaniato, kapu ati taunilimalimana kapunai eagoto. Na taunilimalima na gekamonagiato aonai, geria vanuga geraokwanirato, gagera na Iesu mulina na geagoto. 4a Gaura pakurai Ioane gena melo gevogomaito, tauniparana gegapiato, getoleato. Voia mulinai geagoto Iesu gevevaraato. Iesu na taunilimalima ragana imaima (5,000) egupurato b= Ioane repana rivu aonai geuraato vou, vavine geveniato. Ia na tinana genai eago-agiato. q[ Ne gaurana talima repara epati-vagirawai talimana etuguato tipura numanai, Ioane repana epati-vagiato.  Heroda nugana emetauto, na gena kilagavu warauna vavine genai ekalaato e wariwari talimara pakurai ekilato, pia venia. 1Vavine tinana na warauna evaikila-kuneato e elau-naginagiato pakurai, ia evetaina ekilato, “Ioane Bapatiso repana rivu ai enai onoma veniku.” 1[Gaura pakurai ia maaona maparana na kila gaoka vagina evetaina pala vavinena ekilagavu-veniato, netiwato, “Goi rakagau oririwaana gauna ono kilagia, pana venimu.” Aonai Heroda gena wala tomanai Herodia natuna vavinena wariwari talimara wailarai epalawai. Heroda maki epala na evega-verereato. %Heroda eririwa-rakavato, Ioane pene vagia, na taunilimalima kalira na ekalito, kwalana ira na Ioane getugamagiawai ia peroveta talimana ta. iKIoane Bapatiso na Heroda evaikilaato, netiwato, “Goi na Herodia potavararia ati rorirori.” 0YHeroda na Ioane egapi-taliato eligoligoato, tipura numanai etaviri-gavuato. Ia na evetaina ekala-veniato, kwalana ia kakana Filipo garawana, Herodia, galamanai. +Ia na gena vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, “Ia e Ioane Bapatiso kwarega na pekuliiti-wai gaurana, kala irau vagira ekalarana.” H  Volaganinai Heroda, Galileia velena, Iesu valina ekamonagiato. d A :Vonai kala irau vagira ati vogo ekalarato, kwalana ati geria vega-taunatauna gaurana.| q 9Vovetaina getugamagi-aovoaovo-veniato gaurai, ira na ati gegapi-rageato. Iesu na evetaina evaikilarato, netiwato, “Peroveta talimana kapu mapararai pia kupa-kaua, na gena vanuga taunataunanai e gena numa talimara namo ati pia kupa-kaua.” f E 8E ia walawalana maparara maki ita ria ea. Na eripa e etiavu maparara ravanana egapirato?”   7Ia kapenta talimana natuna, ei? Ia tinana arana Maria negetina, ei? E ia tarina arara Teimiti e Iosepa, Simona e Iudas, ei? /W 6Voanana vou ekamuto vanuganai ekwarato. Iuda talimara geria rupu ai evevega-ripawai aonai, ia gekamonagiawai talimara na gena vopata kilara gevevega-kaliagirato, e evetaina geverenagito, negetiwato, “Etalima gena ripa ravanai egapiato, e ekala irau vagira kalara maki raka ekalagi-tiwarana? L 5Iesu na eparapore ekilagi-gaturato vou, vokapu eraokwaniato. ;o 4Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Gaura pakurai, pene rova gevevega-ripagirana talimana ta Kupa Basileia vevega-ripagina talimanai pene ago genai, ia numa gatana ta vetaina, gena rinaga valigura e kunera egapi-atirana gena rinaga etao-kourana numana na.” Nasareta talimara na Iesu ati gegapi-rageato # 3Iesu na gena melo erenagirato, netiwato, “Ekila maparara aomi ai pogo ripa-gitakaura pa?” Ira na gevaikilaato, “Pa, Velekou.”   2e kalova molemolena aonai pia piatogora. Vonai pia tagi, karikarira maki pia vepati-tali.” Kila-taunatauna valigura e kunera "= 1Vovetaina peneve mia, tanopara ikana pene kwara aonai. Aneru pia vogomai aonai, kala rakava talimara pia tao-gerevagira kala rorirori talimara geriana; 3 0Vaiopu evonuna aonai, gerolo-rageana kone taitarinai, enai vou gevirigirana, namara maparara korai geurarana, na rakavara maparara gepia-togarana. hI /“Kupa Basileia vaiopu vetaina, nanu ai gepiaana aonai, magani irauirau gekou-gavurana. $A .Ia na pel ralema iwavagina e voina kamu iwavagina erawaliato, ne gena rinaga maparapara vagira evoi-agirato vou vovoina kamuna evoiato.” Parapore -Leke U# -“Kupa Basileia evetaina voivoi talimana pel ralemaralema etavuawai. j~M ,“Kupa Basileia rinaga veavugana tanoparai vetaina. Talima taa na erawaliato, ne maetole-gavuato. E mavererena eagoto, gena rinaga maparara evoi-agirato, ne votano evoiato.” Parapore -Pel ralemaralema voina kamu iwa Z}- +Votomanai maki Palagu gena kala rorirori talimara garo vetaina mamaekara ria tamara gena Basileia aonai pia talu. Rai mategana talimana pene kamonagi.” Parapore -Talima taa na rinaga namana ta etao-togaato ||q *e kalova tiavuna emole lailaina aonai pia piatogora, e vonai roe wapia tagi, karikarira maki pia gala kokikokira. <{q )Taunilimalima Natuna na gena aneru pene tugura, taunilimalima gevailearana talimara, e kala rakava gekalarana talimara maparara, Palagu gena Basileia genana pia gapi-gerevagira, z (Vega-gelegelena gawa getao-kourana, e kalovai gekapurana, egala-gaturana, tanopara peneve aiki aonai, vovetaina peneve mia: #y? 'E gawa varovarona talimana Tiapolo, ita ekukurana talimana; tanopara ikana kuakua laganina vetaina. Pia kuaa e pia patia talimara aneru na pia kwalanaa. x3 &Araga tanopara, uve gutura namara Palagu gena Basileia pa vegitatago tiavuna kapulenai getaluna talimara; gawa rakavara Satani gena taunilimalima. pwY %Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Vuiti uvera namara evarorana talimana Taunilimalima Natuna. Wv' $Iesu na votaunilimalima gutuma eraokwanirato, numai elaka-togato. Gena melo ia genai gevogomaito, ne gevaikilaato, negetiwato, “Gawa rakavara araga aonai paraporena ai gema poro kilagi-matagaia.” Mu #Ekala ekalagiawai genana, peroveta talimana gena kila ema vega-taunataunaato, netiwato,“Au na parapore geriana ira pana vaikilara;
tanopara evetinato tomana na pene vogomai
etoma veavugai gemiana gaura,
au na ira geria pana kilagi-matagaira.” Iesu na vuiti e gawa paraporena ganina ekilagi-matagairato ztm "Iesu na egau maparara parapore ai taunilimalima evega-riparawai. Gena vopatai parapore ati eraokwanirawai. s !Iesu na parapore ta geria maekilagiato, netiwato, “Kupa Basileia paraoa egoro-agiana mulamulana vetaina, gare taa na girina kiatamo egapiato, paraoa goti ekiro-kourato, ne eraokwaniato, vomulamula na paraoa egoro-agiato e evega-kamuato.” Parapore ganira "r= Tanoparai varovaro gaura maparara nuganugarai ia geregana kei galagala vagi, na ekalana aonai, varovaro gaura maparara nuganugarai iamo kamu iwavagi. Ia evekamu-vagina aonai, manu raurau gelovomaina, ia raganai geria nuguvi gekalarana.” Parapore -Paraoa egoro-agiana mulamulana q# Iesu na parapore ta maevaikilagirato, netiwato, “Kupa Basileia mastadi vuana vetaina, talima taa na egapiato, gena aragai evaroato. dpA Ira ruala ia kala-kou, e ia mia pene ago, vuiti vuana patipatina tomana pene kwara. Votomai au na patipatina talimara evetaina pana vaikilara, napanatiwa: Tovotovona gawa maparara iotao-koura, pio rekora, pe kalova na pene galara, a vuiti maki pio tao-koura, pe geku ganigani taokouna numanai pio taora.’ ” Parapore -Mastadi gautupuna vuana zom Ia evega-geleto, netiwato, ‘Ragaina, kwalana irauna gawa lagulagurai vuiti maki lamura nogo lagu-kaurana nea. En Ia na evega-gelerato, netiwato, ‘Evekuku-venirana talimana na ekala pema kalaa.’ Vetugunagi melora na gerenagiato, negetiwato, ‘Pene oririwana genai, aia ago, pe paia lagura pa?’ @my Ne araga gatana gena vetugunagi melora ia genai gevogomaito, gevaikilaato, ‘Velekou, goi gemu aragai uve gutura namara ovarorato, ei? Na egawa rakavara e ravanana pege vogomai?’ tla Vuiti getuputupu-rageto, gekamuto e vuara getugurato aonai, gawa rakavara maki ira aora na getupu-rageto. k7 Ne pogi ta, taunilimalima maparara roe wagemaituwai aonai, evekuku-veniawai talimana evogomaito, gawa vuara gutura vuiti aorai epiarato, ne elakato. j Iesu na parapore ta geria maekilagiato, netiwato: “Kupa Basileia talima ta vetaina, uve namara gena aragai evarorato. ,iQ A vuiti uvera reketa kwano namanai geketoto, eira gekilagirana, talima reketa na Palagu gena kila gekamonagiana, e gegapi-rageana maaora maparara na, ira vuavuara maki gematagaina, reketa tinavuna (100), mareketa gagala taulatoi (60), e reketa gagala toitoi (30).” Parapore -Vuiti e gawa xhi Vuiti uvera reketa gawa vekalavekala vekarawarai geketoto, eira gekilagirana, talima reketa na Palagu gena kila gekamonagiana, na matotaura geria maguli e rinaga vogora getugamagi-kamurana gaurana, Palagu gena kila gekouana, ati gevuana. 3g_ Na ira nugarai ati elakatoga-gitakauna gaurai, ati emia-rauna. Palagu gena kila pakunai lagani rakavara gewaitagona e gevitivitina tomarai, ia genana gelaka-gerevagina. f Vuiti uvera reketa vatu ai geketoto, eira e talima reketa na Palagu gena Vali Namana mavererera na gekamonagiana e gegapi-rageana. ieK Talima reketa na Palagu gena Basileia valina gekamonagiana, na ati getugamagi-iluana. Gaurana Satani evogomaina, ne vorakagau ira aorai pege varoa gaura ia na egapi-vagirana. Votalima vuiti vuara rauparai geketona vetaira. Rd “Iokamonagi, vuiti pia-lovolovona talimana paraporena ganina ea: !c; Au na avaikila-taunataunamina: Peroveta talimara vogo e Palagu gena kala rorirori talimara gutuma erapa geria ririwa kamuna gomi na rakagau gogitaana pia gitaa, na ati gegitaato, gomi na rakagau gokamonagiana pia kamonagia, na ati gekamonagiato.” Vuiti uvera paraporena ganina ~~@}}|:{zz9yxuxwvouu$tssr"qq5p}onnjmll@kk ii$hh gnfeeleccrbb#az``:^^]\\[[Z|YXWWQVViUTTPSSRQQPlONMMNLVKKgJ$IHHZGGGFlEE2DDCC'BAA@N?{>>9=1<;;-:098a766@5 4o322p10/m.B--,,2+h+ *)(N''1&%%%J$##<""I!! ^L6)jjUvzk Mg"m m  2 D NDMwYl a^;Kawa e mata-kele talimami! Arigia kamu, kolo pa Rupu Veaga, kolo evega-veagana numana? }]sVevai taumi, matami vekanagavu, vetugami kika! Gemi vevega-ripai gokilana, Rupu Veaga aranai pene kila-gavu gena kilagavu ati ganina nogotina, a Rupu Veaga kolona (gold na) aranai pene kila-gavu tauna gena kilagavu roe nea pene kwalanaa. H\ Rova vevega-ripagira talimami e Parisea talimami, opakau talimami! Gomi kapu mapararai goagona, rawaparai e tanoparai, talima kwapuna kwanilova gemi gole ai pene laka-toga ulanana. Gogapiana, ne kalova egala-vanagivanagina kapuna natunai govega-agoana, gemi kila-tilivagi e karoverave maki pene vanagi-iwavagira. i[KRova govevega-ripagirana talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Gomi na wapu geria numa e geria rinaga govega-aikirana. Gemi rapali mogaloki, goopana. Gaura pakurai gomi metau kamu iwavagi pio gapia.] Z- “Rova govevega-ripagirana talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Kwalana Kupa Basileia lakatogana taunilimalima wailara gokou-gavurana. Gomi matotaumi ati pio laka-toga, e ia laka-toga negetina talimara geria raupara maki gomi na gokourana. [ RY Matotauna evegapi-itina talimana Palagu na pene vega-aomaa, matotauna evevega-aomana talimana pene gapi-itia.” Iesu na Parisea talimara e rova gevevega-ripagirawai talimara geria opakau ekilagirato SX Rai kamu iwavagi gomi nuganugami ai, ia gomi vetugunagimi pene ago-veni. W3 Gomi maki ‘Vevai Talimami’ ragai pia kilagimi, kwalana gemi Vevai Talimana kwapunamo, Keriso, (Palagu na ekilagi-gavuato vevega-maguli tauna). nVU Etanoparai talima ta ‘Tama’ ragai pio kilagia, kwalana gomi Tamami kwapunamo, ia kupai etaluna. U#Na gomi ‘Vevega-ripa Talimami’ ai ragai pia kilagimi, kwalana Palagu gereganamo gemi Vevega-ripa Tauna, e gomi maparami matarimi. T/Ira geririwana maketi kapurai pia loulou, taunilimalima na pia vega-namara ularana, e taunilimalima na ‘Vevega-ripa Talimarai’ pia kilagira. TS!Ganikoukou kapurai e rupu aorai geria ririwa tanutanu namaraimo pia tanu. jRMGeria kala maparara gekalarana taunilimalima na pia gitara ularana. Ira pakurai e gimarai gau veagara gekwatu-kaurana, aorai Puka Veaga goleara geurarana, vogaura gevega-kamurana, e geria rapuga kevera maki gevega-mogarana. Q9Ira na maruna metaura taunilimalima gevega-vuarana, na gimara ririra ta vagi maki geria marunai ati genapakauna, ati geveveakavana, maruna pia vuara. UP#Gaura pakurai gomi gevega-ripamina kilara maparara pio kwalanara e pio kalara. Na geria kala ragai pio kalara, kwalana rakagau gevopatagirana, taunilimalima na pia kalara matotaura na ati gekwalanarana. iOK“Rova gevevega-ripagirana talimara e Parisea talimara na Mose gena rova gevevega-ripagirana. ON Iesu na taunilimalima gutuma para e gena melo evaikilarato, netiwato, M.Ira maparara taa na ati evega-geleato, e volaganina na vegata eagoto, talima taa na maki ati erenagiato, kwalana gekalito gaurai.iLK-Pene Davida na Keriso ia ‘Velekouna’ ekilagito, rakagau gaurai Keriso ia Davida natuna?” 1K[,‘Palagu na au geku Velekou evaikilaato:Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu,
pene ago goi geparu-venimuna talimara
goi gagemu kapulenai pana taora.’ 6Je+Iesu na maerenagirato, netiwato, “Davida rakagau gaurai Keriso ‘Velekou’ netina? Kwalana Davida Veaga Palaguna na tugamagi-ilu e ripa eveniato, ne ekilato, I*“Gomi na Keriso raka gotugamagi-tiwaana? Ia rai natuna nogotina?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Ia Davida natuna.” TH!)Parisea talimara getanu-kouwai aonai, Iesu na erenagirato, netiwato, G(Erova ruala na rova maparara e peroveta talimara geria kila maparara egapi-koukourato.” Keriso Davida natuna pa Palagu Natuna? F'Rova kamu iwavagina vega-rualana ia gelegelena ea: ‘Lagamu talimana pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina!’ 1E]&Eia e rova tovotovona e kamu iwavagina. D9%Iesu na evega-geleato, netiwato, “ ‘Velekou goi gemu Palagu pono ulamagia maaomu maparana, mapalagumu maparana, magemu tugamagi maparana ria.’ JC $“Vevega-ripa talimamu, rova aonai arigi rova kamu iwavagi?” lBQ#Ira nuganugarai ta rova evevega-ripagirawai talimana. Ia na Iesu erenagi-veripaganiato, netiwato, uAc"Parisea talimara gekamonagito, Iesu na Sadukea talimara geria kila ekou-gavurato, ne gelaka-koukouto. @!Taunilimalima gutuma na vokila gekamonagiato aonai, gevevega-kali-rakavato gena vevega-ripa kilara na. Ulamagi rova maparara evanagirato ?- ‘Au Aperaamo gena Palagu, Isaako gena Palagu, e Iakobo gena Palagu.’ Ia maguli talimara geria Palagu, ati kwarega talimara geria Palagu!” [>/Na kwarega na mapia kuliiti-wai kilara Palagu na pukai ati goagiana? Ia ekilato, ]=3Kwarega na mapia kuliiti-wai talimara ati mapia vegarawa. Ira aneru vetaira kupai. |<qIesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi goleana, kwalana Puka Veaga ganina e Palagu gena tiavu ati ripami. i;KKuliiti-wai tomanai vogare rai garawana? Kwalana ira taura taulatoi kwapuna na gegarawaato.” (:KIkanai vogare maki ekwaregato. {9oVokala tarina vega-rualana genai maewalato, vega-toitoina maki vovetainamo pene ago vega-taulatoi kwapuna genai. 8Tau walakako maparara taulatoi kwapuna enai getaluwai. Tau kunena evegarawato, ekwaregato ati natuna, ne tarina na wapuna egarawaato. ?7w“Vevega-ripa talimamu, Mose evetaina ekilato, ‘Pene maru ta ati natuna pene kwarega genai, wapuna kakana pa tarina taa na pene garawaa, natura pia maguli kwarega tauna gena.’ %6CVotomamo ai Sadukea talimara reketa Iesu genai geagoto. Ira geria tugamagi kwarega talimara ati pia kuliiti-wai. Gaurai Iesu gerenagiato, negetiwato, m5SVokila gekamonagiato aonai, gevevega-kali-rakavato, ne geraokwaniato, gelakato. Kuliiti-wai kilara %4CIra gevega-geleto, “Kaisara gena.” Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gaurai, Kaisara gena gau Kaisara pio venia, Palagu gena gau Palagu pio venia.” L3Ne ia na erenagirato, netiwato, “E rai avuavuna e rai arana?” T2!Takiti monina ta ioveniku, anama gitaa, ne siliva monina ta geveniato.” 1Na Iesu ripana geria navuga rakavara gaurai, evaikilarato, “Gomi opakau talimami! Rakagau gaurai au goopa-tovokuna? 0yGaura pakurai ono vega-ripamai, raka otugamagi-tiwana: Kaisara, Roma geria vele, genai takiti paia veni pa aikina?” K/Gaurana ira na geria melo taarana e Heroda mulinai gelakawai talimara taarana getugu-agorato, gekilato, “Vevega-ripa talimamu, ai ripamai goi taunatauna kala rorirori talimamu. Goi taunataunai Palagu gena raupara ovevega-ripagi-gitakauana. Taunilimalima kalira na ati okalina, talima geria raki maki ati otugamagirana. u.cParisea talimara gelaka-gerevagito, genavuga-koukouto, Iesu pia vega-verauleaa verenagira gekalarato. - Kwalana talima gutuma Palagu na ekearato, na maine evirigirato maguli pia vaia.” Kaisara, Roma geria vele, gena takiti monira =,s Ne vele na gena vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, ‘Gimana e gagena ioligoligora, ne iopiatia muli mukunanai. Vonai pene tagi, karikarina maki pene gala-kokikokira.’ +} Ne erenagiato, netiwato, ‘Gata, goi ravanana polaka-toga, ati gemu vegarawa rapugana?’ Na votalima ati ekilakilato. *  Ne vele elaka-togato, gevogomaito talimara gitagitara aonai, ia na talima ta vonai egitaato, ati gena vegarawa rapugana. $)A Ne vetugunagi talimara geagoto, gatamai e rauparai gerawalirato talimara maparara, namara, rakavara, gekoko-agorato, vegarawa numana maki gevega-vonuato. ( Gaura pakurai ewagumonamo ioago, gatama kamura raka veregavarai pio rawalira talimara maparara pio vaikilara, pia vogomai velekwai.’ *'MNe ia na gena vetugunagi talimara evaikilarato, netiwato, ‘Au geku vegarawa velekwana pakala-maavua, na au na avaikilarato talimara ati gelegele pia vogomai. &Vele eparu-rakavato, gena vetali goleara etugurato, vovagivagi talimara gevagi-kwaregarato, e geria vanuga kamuna gekapu-kauato. \%1Pa reketa vetugunagi talimara gegapi-talirato, gekwarirato, e gevagi-kwaregarato. s$_Na ira gevevega-waito, geria ririwa inaguluramo gekalarato. Ta aragai elakato, mataa gena sitoai eagoto. #!Gaura pakurai ia na vetugunagi talimara taarana maetugurato, evaikilarato, ‘Avaikilarato talimara iovaikilara: Au geku velekwa pakala-gatua, geku polomakau marura e polomakau natura mona poura pavagira, gaura maparara pakala-maavura, gaurai iovogomai velekwai.’ }"sNe gena vetugunagi talimara etugurato, evaikilarato talimara pia keara, na ati geririwato gaurai, ati gevogomaito. `!9“Kupa Basileia roli vele ta vetaina, natuna gena vegarawa velekwana ekala-maavuato. <  uIesu na Iuda velera geria parapore ta maekilagiato: 3_.gaurana ira geria ririwa pia gapi-talia. Na taunilimalima gutuma getanu-koukou tagowai kalira na gekalito, kwalana ira na getugamagiawai, Iesu peroveta talimana ta.  -Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara na Iesu gena parapore gekamonagirato aonai, geripato, Iesu na ira ekilagirana, ,Rai vovatu atanai pene ketokau talimana pene vua-kavalugaa; e evatu talima ta atanai pene ketokau genai, pene vega-minamina vagia.]” +Gaura pakurai avaikilamina, Palagu gena Basileia gemina pene gapi-vagia, e vuavua evega-walaana petena pene venia. [ P*Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Gomi na e talotalo Puka Veaga aonai ati goagiana, evetaina ekilana,‘Vatu numara gekalarana
taunilimalima na ati geririwaato
e gepia-togaato vatuna
vatu keakwalai eagoto.Ekala ea Velekou na ekalaato,
matara na tagitaana,
gitagitana irau vagi vegata.’ Y+)Ira gevega-geleto, negetiwato, “Vokala rakava talimara ia na pene vagira vegata, e vine aragana gitatagona talima polura reketa mapene venira, ne geria vua laganirai, vuara ia genai pia vua-agora.” (Iesu everenagito, netiwato, “Araga gatana pene vogomai aonai, voaraga gitatagona talimara raka pere kalagi-tiwara?” [/'Gaurai gegapi-taliato, vine aragana mulinai gerolo-atiato, gevagi-kwaregaato.” F&Na araga gitatagona talimara na natuna gegitaato aonai, matotaura gevevaikilato, negetiwato, ‘Araga pene gaunaa melona ea, pe ita gapia, ita vagi-kwaregaa, pe gena araga pita gaunaa!’ pY%Ikanai ia natuna taunataunana geriai etuguato, ekilato, ‘Natuku ana tugua, ira na pia kupa-kaua.’ gG$Araga gatana na gena vetugunagi taura vogo reketa maetugurato, na vovetainamo gevaivenirato. #Na araga gitatagona talimara na vetugunagi taura gegapirato, ne ta gekwariato, mataa gevagiato, e mataa vatu na gevaleato. &E"Vine vuara (grapes) gemerato, ne ia na gena vetugunagi talimara etugurato araga gegita-tagoawai talimara geriai, gena vine vuara reketa pia gapira ulanana. 'G!Iesu ekilato, “Parapore ta maiokamonagia: Tano gatana taa na vine aragana evaroato, kanana ekalaato, tano ai vine kikiagina legana etaviato, araga gitatagona numana maki evega-rugaato. Voia mulinai araga gitatagona talimara geriai gena araga eraokwaniato, ne elakato kapu taai. G Ioane Bapatiso gomi gemi ai evogomaito kala rorirori rauparana gemi ai evega-matagaiato, na ati gokamonagi-veniato. Na takiti-koko talimara na e mata-poraga vavinera na gevega-taunataunaato. Gomi na maki gogitarato, na ati govetugamagi-waito, ati govega-taunataunaato.” Parapore -Araga gitatagona talimara rakavara #Ira taura ruala vekarawarai rai na tamara gena ririwa ekalaato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Tau kunena.” Iesu na evaikilarato, “Avaikila-taunatauna vagimina, takiti-koko talimara e mata-poraga vavinera na gekune-agimina Palagu gena Basileia lakatoganai. /Ia maeagoto natuna vega-rualana genai, tau kunena evaikilaato gelegelenai evaikilaato. Melo evega-geleto, netiwato, ‘Aagona,’ na ati eagoto. kONatuna na evega-geleato, netiwato, ‘Ati aririwana,’ na kapinai evetugamagi-waito, ne eagoto. 8 i“Eparapore raka gotugamagi-tiwaana? Talima ta manatuna ruala. Tau kunena genai eagoto, evaikilaato, netiwato, ‘Natuku, toma ono ago, vine araganai onove inagulu!’ Q Gaura pakurai ira na Iesu gevega-geleato, negetiwato, “Ai ati ripamai.” Ne Iesu na ira evaikilarato, “Au na maki arigi rorirori ai ekala akalarana ati pana vega-ripami.” Parapore -Melo ruala - SNa pene ita pita kila, ‘Taunilimalima geriana’ nepitatiwa genai, taunilimalima kalira na pita kali, kwalana ira ripara, Ioane peroveta talimana taunatauna.”  1Ioane gena bapatiso kalana ravanana evogomaito? Kupa na evogomaito, pa taunilimalima geriana?” Ira nuganugarai geverolito, gekilato, “Pene ita pita kila, ‘Palagu genana’ nepitatiwa genai, ia pene kila ‘Rakagau gaurai Ioane ati govega-taunataunaana?’ nepenetiwa. , QIesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na maki verenagi ta ana venimi; pene pio vega-gelea genai, au na arigi rorirori ai ekala akalarana pana vega-ripami. kOIesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, evevega-ripawai aonai, Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera ia genai gevogomaito, ne gerenagiato, negetiwato, “Arigi tiavu ai goi na ekala okalarana? Rai na rorirori evenimuto?” wGau maparara rapali ai pio kilagira makamonagimi na genai pio rawalira.” Iesu gena tiavu kwalana geverenagi-agiato 7Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, pene gomi pio kamonagi, e ragai pio aovoaovo gomi na maki efigi gautupuna genai pakalaa vetaina pio kalaa ripa; e ati voiamo, na egolo pio vaikilaa, ‘Ono vegapiiti, pe rawaparai ono vepiarai,’ vokala pene wala. (IGena melo na figi gautupuna emalai-gatuto gegitaato aonai, gevevega-kali-rakavato, negetiwato, “Figi gautupuna e rakavetaina pe veganamo pekwarega?” ykIa na figi gautupuna ta raupara pipinai egitaato, ne eago-veniato, na ati vuana, launa kovagonamo. Ne Iesu figi gautupuna evaikilaato, netiwato, “Goi gemuna vuavuamu ati mapia matagaiwai!” Veganamo vofigi gautupuna emalai-gatu-vagito. U#Amoamo, Iesu vanuga kamunai maewaikuleto, eagowai aonai, ia evitoato.  Ne Iesu na eraokwanirato, vanuga kamuna na elakatito, Betaniai eagoto, vonai evemaituto. Iesu na figi gautupuna evega-rakavaato -ne Iesu gerenagiato, negetiwato, “Ira na ne rakagau gekilagirana okamonagirana pa?” Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Pa akamonagina, na gomi na Puka Veaga aonai ati goagiana, ‘Melo girigiri e tinara latara erogerururana melora na maki goi gevega-ragemuna’?” Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagirawai talimara na gena kala iwavagi kalara gegitarato, e melo girigiri karora gekamonagirato, Rupu Veaga aonai gevonewai, negetiwato, “Hosana, Davida natuna gena,” gaura pakurai ira geparu-rakavato, r]Mata-kele e gage rakava talimara Iesu genai gevogomaito Rupu Veaga aonai, ne ia na evega-namarato. I~  e evaikilarato, netiwato, “Puka Veaga aonai evetaina etaloato, Palagu ekilato, ‘Au geku numa rapali numanai pia kilagia,’ na gomi na lema talimara geria kumu kapunai pogo vega-agoa.” O} Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, ne voivoi talimara maparara egui-atirato. Moni gevepoe-agirawai talimara geria pata e pune gevoivoi-agirawai talimara geria tanukau gaura egule-vepoporato, 1|[ Iesu ria gelaka-kouto talimara na gevega-gelerato, negetiwato, “Ia e Iesu, peroveta tauna, Galileia vanugana Nasareta na evogomaina.” Iesu na Rupu Veaga ealevaato {# Iesu Ierusalemai elaka-togato aonai, vanuga taunilimalimara maparara geverakaverakawai e geverenagiwai, negetiiwai, “Goi ne rai?” vze Taunilimalima gutuma para ia wailanai gelakato e mulinai gelakato, evetaina gevonewai, negetiwato,“Hosana, Davida natuna gena!Velekou aranai evogomaina
talimana ita vega-namaa!Hosana kupa atagaina raimoraimonai!” yTaunilimalima gutuma para geria rapuga kamura rauparai geavarato, reketa gautupu lekara malaura gepatirato, ne rauparai geavarato. x}Ira toniki manatuna goti Iesu genai gevaiagorato, geria rapuga kamura toniki rogerai geava-kaurato, ne Iesu etanukauto. Vw%Emelo ruala geagoto, Iesu na evaikilarato kalana gelegelenai gekalato. Fv“Siona natuna, (Ierusalema talimara), ono vaikilara,‘Ono gitaa,
gemu Vele evogomaina,
aoma talimana, toniki kukunai etanuna,
etoniki natuna rogenai petanukau.’ ” _u7Eia ewalato genana, peroveta tauna gena kilagavu kilana evega-taunataunaana, netina, tPene talima taa na pene renagimi genai, pio vaikilaa, ‘Velekou na eririwaana, roe nea mapene tugu-waikulera, ati pia kwaipo.’ ” !s;evaikilarato, netiwato, “Ioago, wailara vanuganai. Vonai toniki ta kwatukau manatuna goti pio rawalira, pio luga-vagira, ne au geku ai pio vaimaira. $r CIesu magena melo ria gelakato geagowai, Ierusalema gevekaviawai, e Betepeiti ai gekwarato Olive Golona kavanai, ne Iesu na gena melo ruala etugu-kunerato, q}"Ne Iesu na evetugarato, matara enapa-kaunagirato, veganamo matara genamato e gepoepoeto, ne Iesu mulina na geagoto.Wp'!Ira na gevaikilaato, “Velekou, ai gaririwana matamai onoma kala-pakara!” co? Iesu eruga-talito, ne ekea-mairato, evaikilarato, “Rakagau gemi ana kalaa nogotina?” n%Taunilimalima na gekila-wairato, ragai pia kea negetiwato, na ira gekea-vigiragewai, “Velekou, Davida Natuna o, ai ono gita-vetugamai!” >muMata-kele talimara ruala raupara pipinai getanu-tagowai, gekamonagito Iesu elaka-vanagiwai, ne gekea-kogokogoto, negetiwato, “Velekou o, Davida natuna, ai ono gita-vetugamai!” klOIesu magena melo ria Ieriko geraokwaniato, taunilimalima gutuma para ira mulira na geagoto. ?kwTaunilimalima Natuna vetaina, ia evogomaito ati taunilimalima na ia vetugunagina pia ago-veni ulanana, na ia evogomaito taunilimalima vetugunagira pene ago-veni, e gena maguli pene tao-rigoa, taunilimalima gutuma pene voi-waira e pene vega-magulira ularana.” Iesu na mata-kele talimara ruala evega-namarato Rje rai pene kune netina talimana, ia gemi vetugunagi talimanai pene ago. i%Na gomi vepakami ai vovetaina ragai pio kala. Pene ta gomi vepakami ai pene kamu netina genai, ia gomi maparami vetugunagimi pene ago-veni, thaGaurana Iesu na maparara ekea-koukourato, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami, ati Iuda talimara geria vele na taunilimalima getugu-naginagirana, e geria vekuneagi talimara kamura na geria rorirori tiavura na gelaunaginagirana. mgSMelo gagalana (10) na eia gekamonagiato aonai, etalima ruala Teimiti e Ioane geparu-venirato. mfSIesu na maevaikilarato, netiwato, “Taunatauna, au geku kaperi gomi na maki pio niu-agia, na au ripaku ai pa kauliku ai pio tanu nogotina ati au na pana vega-taunataunami; eia e au Tamaku na ekala-maavurato talimara geria.” PeNa Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi ati ripami rakagau gonogiana. Au na viti-vua kaperina pana niua gauna gomi na maki pio niua ripa?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Pa, paia niua.” edCNe Iesu na egare erenagiato, netiwato, “Goi rakagau oririwana?” Ia evega-geleto, netiwato, “Ono vega-ripaku, au natuku tauria ruala ea, goi ria pio wati-tanu, ta ripamu ai, e ta kaulimu ai gemu Basileia aonai.” cNe Tepetaio garawana manatuna ruala Teimiti e Ioane ria Iesu genai geagoto, wailanai gevetiu-talito, gau kwauta ene nogia ulanana. /bWne ati Iuda (Roma) talimara pia venira, ira na pia vegarevegare-agia, pia kwaria e pia satauroa; na toma vega-toitoinai mapene kuliiti-wai.” Tina ta gena noginogi Pa“Iokamonagi, ita Ierusalemai taveragena. Vonai Taunilimalima Natuna Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagirana talimara gimarai pia taoa. Ira na gena kwarega kilana pia vega-taunataunaa, ` Iesu Ierusalema rauparana na everagewai aonai, gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, veavugai evaikilarato, netiwato, _9Iesu gena kila evega-ikaato mulinai ekilato, ‘Kune talimara pia kapi, e kapi talimara pia kune.’ ” Iesu gena kwarega maekilagi-matagaiato ^Pe, au mageku rorirori, geku moni au geku ririwa gelegelenai pana veveni-agia. Pa goi oparuna, kwalana au aoku mavererenai avenina.’ p]YEwagunamo voimu ono gapia, ono laka! Au aririwana ekapi talimana pana venia, goi pavenimu gelegelena. ?\w Araga gatana na ira ta evaikilaato, netiwato, ‘Gataku, ono kamonagiku, au na goi ati paopamu. Takila-koukouto aonai, toma kwapuna voina siliva monina kwapuna natatiwato, ei? _[7 gekilato, ‘Etaunilimalima ewagumona vou pege vogomai ora kwapunamo pege inagulu mavoira, na ai toma maguguluna paga vekwalavi-agia, e garo tiavuna na perala-rakavamai aonai voimai ira ria poveni-gelegelemai.’ HZ  Geria moni gegapirato aonai, gemunemuneto araga gatana genai, Y+ Geago-kuneto talimara gevogomaito aonai, ira matapolu gekilato voira kiata mapene taokau, na ira maki siliva monira kwapurakwapuramo gegapito. Xw Gaurana volavilavi ora gauna 5 koloko etugurato talimara gevogomai-kuneto, ne siliva monira kwapurakwapura gegapito. W-Garo enonorigoawai aonai, araga gatana na inagulu taura egita-tagorawai talimana evaikilaato, netiwato, ‘Inagulu talimara ono keara, pe voira pono venira, ewagumona pege inagulu talimara pono veni-kunera, pene ago pakea kunera talimara geriai pono veveni-kwara.’ 1V[Ira na gevega-geleato, negetiwato, ‘Kwalana talima taa na inagulu ati evenimaina gaurai.’ Ne evaikilarato, ‘Gomi maki geku vine araganai ioago, iove inagulu.’ RULavi kavanai ora gauna 5 koloko vetaira maelakati-waito, reketa roe wagerugatagowai aonai maerawalirato. Ne erenagirato, netiwato, ‘Rakagau gaurai enai goruga-kawakawa-tagona garo vowaeverigona?’ TIra maki geagoto. Garogota ora gauna 12 koloko e 3 koloko vetaira ia numa na maelakatito, reketa maerawalirato, maetugurato. ~SuNe evaikilarato, netiwato, ‘Gomi maki geku vine araganai ioago, iove inagulu, pe voimi rorirorina pana venimi.’ RAmoamo ora gauna 9 koloko vetaina ia maelaka-piatito, maketi ai eagoto, vonai talima reketa geruga-lekwalekwa tagowai egitarato. YQ+Ne inagulu talimara ria gekila-koukouto e gevega-taunataunaato, voinagulu talimara toma kwapuna pia inagulu-agia voira siliva monina kwapuna pene venira negetiwato. Ne gena vine aragana aonai etugu-agorato. P -“Kupa Basileia evetaina: Vine aragana talimana ta amoamo valiguvaliguna numa na elakatito, gena vine araganai pia inagulu talimara etavurato. mOSNa taunilimalima gutuma etoma gekunena piave kapi, e gutuma maki etoma gekapina piave kune.”QNTalima taa na gena numa, kakana, tarina, walawalana, tamana e tinana e natuna, e gena tano, au pakuku ai pene raokwanira genai, ia gau tinavutinavu pene rawali, e maguli vanagivanagi maki pene vaia. `M9Iesu na evaikilarato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, tanopara valiguna pene matagai aonai, Taunilimalima Natuna gena terona pa vele tanukauna rakirakinai pene tanukau, e gomi gagalana ruala au muliku ai golakana talimami maki vele tanukaura gagalana rualai pio tanukau, Isaraela gena kwalu gagalana ruala pio gita-togara, e pio vaira. #L?Gaurana Petero ekila-rageto, netiwato, “Goi ripamu, ai gema gaura maparara garaokwanirato, ne goi mulimu ai galakana! Ne ai rakagau paia gapi?” K#A Iesu na egita-kalakalarato, ne evega-gelerato, netiwato, “Taunilimalima geriai ati gelegele, na Palagu genai gau maparara gelegele.” %JCGena melo na ekila gekamonagiato aonai, gevevega-kali-rakavato. Gaura pakurai geverenagito, negetiwato, “Pe, rai na maguli vanagivanagi pene rawalia?” I5Maavaikilamina: Kamela rina iluna na pene vanagi gaoka, na gena rinaga vovogo talimana Palagu gena Basileiai gena laka-toga gaoka-galagala vagi.” )HKIesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Au na avaikila-taunataunamina: Rinaga vogo talimara geria laka-toga Kupa Basileia aonai gaoka-galagala vagi. |GqMalaga valiguna eia ekamonagiato aonai, nugana mametauna na eraokwaniato, kwalana ia magena rinaga vogo talimana. FIesu na ia evega-geleato, netiwato, “Pene goi oririwana pono rorirori genai, tovotovona goi ono ago, gemu rinaga maparara pono voivoi-agira, pe monira ati geria e ati garia talimara pono venira, ne kupai magemu rinaga. Kapinai muliku ai ponoma laka.” fEEEmalaga valiguna netiwato, “Au nerova maparara akwalanarana. Rakagau au na pana kalaa?” xDitamamu e tinamu pono kupa-kaura, e lagamu talimana maki pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.” 0CYIa na Iesu erenagiato, netiwato, “Arigi rova okilagirana?” Iesu ekilato, “Ragai pono vagivagi, ragai pono vegenoagi, ragai pono lema, ragai pono veroli-opakau, OBIesu na evega-geleato, netiwato, “Rakagau gaurai au orenagikuna, arigi gau namana? Kwapunamo nama, Palagu. Pene oririwana maguli vanagivanagi pono vaia genai, Palagu gena rova pono kwalanara.” A)Toma ta talima ta Iesu genai eagoto, evaikilaato, “Vevega-ripa tauna, rakagau namana pana kalaa vou, maguli vanagivanagi pana vaia?” x@iGaurana Iesu gimana atarai etao-kaurato, evega-namarato vou eraokwanirato. Malaga valigu rinaga vogo talimana ?/Iesu na evaikilarato, netiwato, “Nemelo girigiri ia vogomai au geku ai, ragai iokila-waira, kwalana Kupa Basileia nevetaira talimara geria.” >' Talima reketa natura Iesu genai gevua-agorato, gimana ira atarai pene tao-kaura, e pene rapali ulanana. Na gena melo na gekila-wairato. H=  Taunilimalima reketa ati gevegarawana, kwalana ira vovetaina vegata gewalato tinara geriana, gaurai ati gelegele pia vegarawa; reketa eunuko taura vetaira, (taunilimalima na ragira gegapirana); reketa Kupa Basileia pa Palagu vetugunagina pia ago-venia pakunai ati gevegarawana.” Iesu na melo girigiri evega-namarato "<= Iesu evega-geleto, netiwato, “Evevega-ripa ea taunilimalima maparara na ati pia tugamagi-pakaa, na Palagu na raira tugamagi-ilu evenirato talimaramo. ; Iesu gena melo na gevaikilaato, negetiwato, “Vegarawa rauparana vovetaina gaurai, talima ragai pia vegarawa maki nama.” : Avaikilamina: Rai na garawana, lewana ati evegeno-agina, na tipo epia-togaana gare ta mapene garawaa, ia evegeno-agina.” [9/Iesu evega-geleto, netiwato, “Mose na rorirori evenimito, garawami pio tugu-lakara ulanana, kwalana gomi vega-ripami gaoka-poroporo gaurai. Na Palagu na gaura maparara ekalarato aonai, evetaina aikina. >8uParisea talimara na gevaikilaato, negetiwato, “Rakagau gaurai Mose na rova ekalaato aonai, ekilana, maru na vegarawa lugalugana pene taloa vou, garawana pene tugu-lakaa?” 7Gaura pakurai ira ati ruala, na kwapunamo. Vovetaina gaurai Palagu na eveakwapurato talimara talima taa na ati mapene tao-vepakara.” 6+Ne Palagu ekilato, ‘Vovetaina pakunai tau taa na tamana e tinana pene raokwanira, garawana goti pia talu, ne ira taura ruala pia kwapuna.’ ]53Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi na Puka Veaga ati goagiana? Evetaina ekilana, ‘Tovotovona na vegata, Palagu na gaura maparara ekalarato aonai, ia na taunilimalima maki ekalarato maru e gare.’ 44aParisea talimara reketa ia genai geagoto, geverenagi-veripaganiato, negetiwato, “Talima ta gena ririwa garawana pene rugaa netina genai, rova na pene gapia pa?” a3;Taunilimalima gutuma para ia mulina na gevogomaito, e vonai geria viti evega-namarato. 2 Iesu na egaura maparara ekilagi-gatu-vagirato mulinai, Galileia eraokwaniato, Iudea tanonai eagoto, Ioridana waina kavatai. [1/#Iesu gena kila ikana kavanai evetaina ekilato: Tamaku kupai etaluna gomi maparami ekala kwapunaimo pene kala-venimi, pene goi tarimu gena rakava nugamu maparanai ati pono tugamagi-piatogara genai.”$0A"Evele eparu-rakavato, gaurai vetugunagi tauna tipura numanai etao-togaato, vonai metauna pene vuaa, pene ago gena gapitore voina maparana pene veni-waia. i/K!Gelegelena goi na maki gatamu vetugunagi tauna poro vetugaa, au na goi avetugamuto vetaina.’ . Vovetaina gaurai ia na vetugunagi tauna numai ekea-togaato, evaikilaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi tauna rakavana! Goi au geku ai moni vira milion kina ogapi-torerato gaura maparara atugamagi-lekwalekwarato, voina ati ovenikuto, kwalana onogikuto gaurai. ;-oNe ia ria vetugunagi geago-veni-kouwai talimara na vokala gegitaato aonai, ira nugara gemetauto, gaurana geagoto vele genai, vokala gewalato gaura maparara gevega-ripaato. , Na ia ati eririwato, gaurana tipura numanai eroli-togaato. Vonai pene talu, pene ago gena gapitore voina pene kalaa netiwato. +#Gatana vetugunagi talimana ia gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, netiwato, ‘Ono vaigaoka veniku, pe voina maparana pana venimu!’ w*gEvetugunagi tauna elaka-piatito, ia gatana vetugunagi talimana ta erawaliato. Egatana moni kiata egapi-toreato ia genai. Egapi-taliato, gaagona na ekiki-vanaigato, evaikilaato, ‘Au geku ai ogapi-toreto monina voina ono veniku!’ o)WVele na evetugaato gaurai, vetugunagi tauna gena gapitore etugamagi-lekwalekwaato, ne etugu-lakaato. (#Vetugunagi tauna vele gagena kwalanai evetiu-talito, enogiato, netiwato, ‘Ono vaigaoka-veniku. Gemu gaura maparara voira pana venimu.’ ''GEvetugunagi tauna gena moni ati gelegele gena gapitore pene vega-voia. Gaura pakurai vele na gena vetugunagi melora evaikilarato, etalima pia voi-agia, vele ta gena vetugunagi melonai pene ago, magarawana e manatuna e magena rinaga maparara maki, gena gapitore pene vega-voia ulanana. +&OIa na gapitore roli evetavurawai aonai, vetugunagi talimana ta gema gapi-togaato, ia gena gapitore genai kina gagala (10) milion, moni kamu iwavagina, ekalaato. %!Iokamonagi, Kupa Basileia vele ta vetaina, ia eririwato, gena vetugunagi talimara geria gapitore pene tavura e pene vega-rorirorira. 6$eIesu evega-geleto, netiwato, “Aikina, ati taulatoi kwapunamo, na gagala taulatoi kwapuna (70) e taulatoi kwapuna pia vetapura, pa 70 taims 7, (voia ganina vanagivanagi). C#Gaurana Petero Iesu genai eagoto, evaikilaato, “Velekou, au tariku na pene vega-rakava-agoku genai, gena rakava vega-vira vetaira pana tugamagi-piatogaa? Taulatoi kwapuna pa?” ")Kwalana au araku ai talima ruala pa toitoi pia tanu-kou kapurai, au maki ira ria vonai.” Parapore -Rakava ati etugamagi-piatogaana talimana !7Au na avaikila-waimina: Tanoparai gomi talima ruala gau kwautai nugami pio tao-kwapunaa e pio rapali-agiaa Tamaku kupai etaluna na pene venimi. 6 eAvaikila-taunataunamina: Tanoparai pio ligora gaura maparara kupai maki Palagu na pene ligora; e tanoparai pio lugara gaura maparara kupai maki Palagu na pene lugara. }Pene ira ati pene kamonagira genai, pia wala gaura maparara rupu pa ekalesia tanukouna pono vega-ripaa. Pene ekalesia tanukouna karona ati pene kamonagia, goi na ia Palagu ati ripana talimanai e takiti-koko pa kala rakava talimanai pono vega-agoa. +~~,}}C{{+zOyxwvvQuustsrr^qPq pSoommmll kkjjbj ii h3ggg5ffeedhcc[bbas`__/^^]]\\)[|ZZYYYXXNWtWVVUU2TSSSeSRR%QQNPP OO!NML~KKKJyIHGFEEDDDCCBnAA-@??T>>2==P<;;9:l988#766X65f5!433<22 100{//G.--5,,_++r** )Y((['';&8%%@$##"""!' T z.f1}b{?sf k I +*Wp` Yh,I Ne Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na Iesu geopagiato, na kila ta ati ekilagiato. .+U Iesu Roma kavanana wailanai erugato, ia na erenagiato, netiwato, “Goi Iuda talimara geria king pa?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Pa, okilagiana nea.” v*e E vomoni na gulo ekalawai talimana gena tano gevoiato, Velekou ekilato gelegelenai.” Iesu Pilato wailanai X)) Voanana Ieremia peroveta talimana gena kila ema taunataunato, netiwato, “Vosiliva monira gagala toitoi (30) gegapirato, Isaraela talimara na gevega-taunataunaato voina keina, votalima pia vega-voia. W('Vovetaina gaurai votano arana gekeaato “Rala Tanona” pene vogomai etoma. 2']Gekilagi-kilagiato, gevega-taunataunaato mulinai, vomoni gegapiato, gulo ekalawai talimana gena tano gevoiato, tanopara polu talimara geria kala kapunai gevega-agoato. #&?Ne Rupu Veaga velera kamura na vosiliva monira gegapirato, gekilato, “E rala voina monina, vega-nama mauanai ragai vagi pita ura-rigora, rova.” o%WIudas na siliva monira Rupu Veaga aonai epia-togarato, elaka-kalito. Ne eagoto, matotauna evenagato. J$ Evaikilarato, “Au pakala rakava, kwalana ati gena rakava talimana palewaa, pene kwarega.” Gevega-geleato, negetiwato, “Nema ati ai gema nuga vekwalavi, na goi matotaumu gemu inagulu.” O#Iudas, lewa tauna, na Iesu egitaato, veakwaregana kilana warau gekalaato, ne evevega-vuato. Ne siliva monira gagala toitoi (30) evua-waikulerato Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera geriai. x"iTeini na geligoligoato, gevaiagoato, Pilato, Roma kavanana, gimanai getao-kauato. Iudas Isakariota ekwaregato ! Amoamo garo kagena etugu-rageana nea na, Rupu Veaga velera kamura maparara e Iuda velera genavuga-kouto, Iesu pia vagia. I  KNe Petero na Iesu gena kila etugamagi-rawaliato, evaikilaato, “Kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” Ne elaka-piatito muli ai, etagi-rakavarakavato.  JNe Petero na evaikilarato, “Aikina kinavagi, avaikila-taunataunamina, netalima au ati ripaku!” Aikina na kokoloku ekogoto. @yIAti rau kiana, vonai geruga-tagowai talimara Petero genai gevogomaito, gevaikilaato, negetiwato, “Taunatauna, goi maki ia goti talimana ta, kwalana karomu na evega-matagaimuna.” T!HPetero maeveituto, ekila-gaokato, netiwato, “Au ati ripaku netalima.” GGNe elaka-piatito, kana vanagina laganai eagoto. Mavetugunagi vavinena taa na egitaato, ne lagana talimara evaikilarato, netiwato, “Ia maki Iesu, Nasareta talimana, ekwaruato talimana.” q[FNa Petero evevega-veituto ira maparara wailarai, netiwato, “Au ati ripaku goi rakagau okilagiana.” ;oEPetero roe voa numa kanana aonai etanu-tagowai, vetugunagi vavinena ta ia genai evogomaito, evaikilaato, “Goi maki Iesu, Galileia tauna, goti golakavowai, okwaruawai.” ~uDnegetiwato, “Keriso, goi peroveta talimana, gaurana ono varamai, rai na pekwarimu?” Petero na Iesu eopa-tagoato DCNe wailana gekainiuato, gekwariato. Reketa na geapariato, LBRakagau nogotina?” Ira maparara gekilato, “Pene kwaregamo.” ykANe Rupu Veaga velena kamuna matotauna gena rapuga eraleato, netiwato, “Palagu vega-rakavana kilana ekilagi-gatuato! Rakagau gaurana vevega-gita talimara roe ata tavurana? Palagu vega-rakavana kilana pekilagia, warau pogo kamonagia. {@Iesu na evega-geleato, netiwato, “Gauna okilagiana nea! E au na gomi maparami avaikilamina: Etoma, pene ago wailai, gomi na Taunilimalima Natuna roe nea pio gitaa, Tiavu Palaguna gimana ripanai pene tanu, e kupa iloara atara na pene vogomai!” 8i?Na Iesu ati ekilakilato. Rupu Veaga velena kamuna na maerenagi-waiato, netiwato, “Maguli Palaguna aranai au na goi avaikilamuna, ono varamai: Goi Keriso, Palagu Natuna?” !;>Ne Rupu Veaga velena kamuna erugaitito, Iesu erenagiato, netiwato, “Goi ati pono vega-gele? Eira na goi gevali-piagimuna kilara rakavetaina?” =negetiwato, “Etalima ekilato, ‘Au matiavuku Palagu gena Rupu Veaga pana lovoa, toma toitoi aorai mapana vega-ruga-waia.’ ” Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria kaonsela talimara maparara veroli-opakau talimara getavurato, Iesu pia opagia, pe pia vagia ulanana. ^5:Petero na Iesu elaka-guiawai, mavepakana pene ago, Rupu Veaga velena kamuna gena numai. Elaka-togato kana aonai, ne vegitatago talimara nuganugarai eve tanu-talito, pene gita, vokala ikanai rakagau pene matagai. 8i9Gegapi-taliato talimara na Iesu gevaiagoato, Kaiapa, Rupu Veaga velena kamuna, gena numai. Vonai rova gevevega-ripagirawai talimara e Iuda velera warau gelaka-koukouto. c ?8Na egaura maparara gewalana peroveta talimara na Puka Veaga aonai getalo-kunerato kilara vega-taunataunara ularana.” Ne Iesu gena melo maparara na geraka-kwaniato, geraka-lovolovoto. Iesu kaonsela talimara wailarai  '7Iesu na vonai talima gutuma evaikilarato, netiwato, “Au karoverave goleana ta avaiana, gaurai gomi pogo vogomai au gapigapiku magemi vetali kativara e vevagi gapara ria? Toma mapararai au gomi lagami ai, Rupu Veaga aonai avevega-ripawai, na ati gogapi-talikuto.  6Vovetaina pere kala, na Puka Veaga aonai warau getaloato kilana raka pene taunatauna-tiwa? Gaurana, evetainamo pene mia!” [ /5Goi ati ripamu, Tamaku gena veveakava pana nogia, ia na aneru veganamo au geku ai pene tugura, aneru goleara gagalana ruala pa ragana gagala taulatoi kwapuna (70,000) e mareketa maki pene tugura au veakavaku? + O4Ne Iesu na evaikilaato, netiwato, “Gemu kativa uraurana kapunai ono ura-waia. Kwalana vetali kativara gegapina talimara maparara vetali kativarai pia kwarega. )3Na Iesu gena melo ta gena vetali kativana einu-vagiato, eavuato, Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana tegana epati-vagiato. -S2Iesu na evega-geleato, netiwato, “Gata, poririwaa kalana povogomai-venia kalana ono raka kalaa!” Ne gevogomaito, gimara na Iesu gegapi-taliato, geligoligoato. y1Iudas ekwarato aonai, rorirori eagoto Iesu genai, ne ekilato, “Vevega-ripa talimamu, pogi namana!” ne evelavuato. ve0Lewa talimana na vegailia ta evaikila-maavurato, netiwato, “Pana velavua talimana voa, pio gapi-talia.” \1/Iesu roe waekilakilawai aonai, Iudas, melo gagalana ruala tauna ta, ekwarato. Taunilimalima gutuma ia ria mageria vetali kativara e vevagi gapara. Ira Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na getugurato. lQ.Iokuliiti, ita wati! Iogitaa, au elewakuto talimana pekwara!” Iesu vetali talimara na gegapiato K-Ne gena melo geriai maeve waikule-waito, evaikilarato, “Gomi roe ogo maituna e gopikapikana? Iogitaa! Orana warau pekwara! Taunilimalima Natuna pege lewaa, rakava talimara gimarai pege taoa. zm,Iesu na maeraokwanirato, maeagoto, vega-toitoi maeverapalito, gena rapali kunera kilara maekilagi-wairato. +Maeve waikule-waito aonai ira ati geria vaigaoka gaurai, maitu kwaregarai ema rawalirato, kwalana matara maitu na egapi-rakavarato. 4a*Iesu vega-rualana elaka-pakato, everapalito, netiwato, “Tamaku o, pene raupara ta aikina e viti-vua kaperina pono gaivagia genai, goi gemu ririwamo pono kalaa.” ~)Pio vaigaoka, pio rapali, pe veopatovo pene vogomai aonai ragai pio moira. Palagu taunatauna eririwana, na taunipara emoirana.” O}(Gena melo toitoi geriai ewaikuleto aonai, ira gemaitu-kwaregato erawalirato, ne Petero evaikilaato, netiwato, “Rakagau gaurai gomi taumi toitoi au ria ora ta vetaina maki ati pogo vaigaoka? [|/'Iesu kiata maelaka-nagito, wailana kwano ai eve kwanu-taliato, ne erapalito, netiwato, “Tamaku o, pere marauparana ta, e viti-vua kaperina gekuna onoma gaivagia. Na ati au geku ririwa, goimo gemu ririwa.” {&Ne evaikilarato, netiwato, “Au nugaku na metau kamu vagi evuana, roli evagikuna. Enai iotanu-tago, pio gitatago au ria.” z%Ne Petero e Tepetaio natuna rualamo evairato, ia ria geagoto. Aonai Iesu tauniparana epalapalato, ekalito, aona maki evekwalavito. y%$Iesu magena melo ria geagoto kapu ta arana Getesemane, ne ia na evaikilarato, netiwato, “Enai iotanu-tago, au aagona, ana rapali.” \x1#Na Petero ekila-vigirageto, netiwato, “Pene goi goti pita kwarega-koukou genai, au na goi vegata vagi ati pana opatago-kapu-vagimu.” Gena melo maparara maki vovetaina gekilato. Iesu erapalito Getesemane ai w9"Iesu na Petero evaikilaato, netiwato, “Taunatauna avaikilamuna, toma pogi kokoloku rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” v!Petero na, Iesu evaikilaato, netiwato, “Pene maparara geria kamonagi pia raka-kwanira goi gemu ai, na aumo aikina.” juM Na au kwarega na pana kuliiti-wai mulinai, pana ago-kune Galileiai. Vonai vou pita verawali.” twNe Iesu na evaikilarato, netiwato, “Toma pogi gomi maparami gemi kamonagi au geku ai pio raka-kwanira, kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana,‘Au na mamoe gitatagona talimana pana vagia,
mamoe maparara pia kali-lovolovo.’ {soNe mari ta gemariato mulinai, gelaka-piatito, Olive Golonai geagoto. Iesu na Petero gena opatago ekilagi-gavuato r5Avaikilamina, evine nanuna ati mapana niu-waia, pene ago tomana pene kwara vou, au gomi ria na mapita niu-koukoua au Tamaku gena Basileia aonai.” q E au ralaku, Vekapawai Valiguna evega-taunataunaana, pene vepopo, taunilimalima gutuma geria rakava tugamagi-piatogara ulanana. mpSIa na kaperi maegapi-itiato, evega-namaato mulinai, evenirato, netiwato, “Ioniua, gomi maparami. -oSGeganiganiwai aonai, Iesu na pereti egapiato, Palagu evega-namaato, ekala-kava-lugaato, evenirato, ne evaikilarato, “Iogapia, iogania, e au tauniparaku.” 4naNe Iudas, velewa talimana, ekilato, “Vevega-ripa taumu, taunatauna ati au, ei?” Iesu evega-geleto, netiwato, “Gauna okilagiana nea.” Velekou gena ganikou veagana ,mQTaunilimalima Natuna pene kwarega Puka Veaga aonai getaloato gelegelenai. Na Taunilimalima Natuna pene lewaa talimana ia vetugana kekei; ati pere maguli nama.” mlSIesu evega-geleto, netiwato, “Au goti rivu kwapunaimo paia napa-rigo talimana na au pene lewaku. zkmIra maparara aora mametaura na kwapurakwapura na gerenagiato, negetiwato, “Velekou, taunatauna ati au, ei?” rj]Ne geganiawai aonai, evaikilarato, netiwato, “Taunatauna avaikilamina, gomi taa na au pono lewaku.” ^i5Lavilavi Iesu magena melo gagalana ruala ria getanu-talito, velekwa pia gania. OhNe melo Iesu na evaikilarato gelegelerai Pasova velekwana gekalaato. gwNe Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Ioago vanuga kamuna aonai, pakilagia talimana genai, pio vaikilaa, nopiotiwa, ‘Vevega-ripa tauna ekilana: Geku ora warau pekwara. Gaurai mageku melo ria goina numai vekapawai mamoena paia gania.’ ” 9fkAti egorona paraoana velekwana tomana tovotovonai gena melo Iesu genai geagoto, gerenagiato, negetiwato, “Ai ariginai Pasova velekwana paia kala-maavua, pono gania?” e}Voanana vegata Iudas na ira gimarai pene tao-kaua rauparana etavuawai. Iesu magena melo ria vega-nama mamoena geganiato *dMerenagirato, netiwato, “Rakagau pio veniku, pene Iesu gimami ai pana tao-kaua genai?” Ira na siliva monira gagala toitoi (30) gevega-agirato, ne geveniato. ncUNe gagalana ruala talimara ta, arana Iudas Isakariota, Rupu Veaga velera kamura geriai eagoto, Cb Taunatauna avaikilamina, Vali Namana pia vopatagia tanopara maparara aorai, evavine na kala pekalaa kalana maki pia kilagia, ia tugamagi-tagoagina.” Iudas Isakariota na Iesu elewaato Ua# Evavine na mulamula au tauniparaku ai pepopo-kunea, au pia toleku ulanana. v`e Ati geria e ati garia talimara gomi ria pio talu-vanagivanagi. Na au ati toma mapararai gomi ria pita talu. 4_a Iesu ripana ira rakagau gekilagiato, gaura pakurai evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai evavine gomunemune-agiana? Evavine na kala namana au geku ai pekalagia. p^Y Emulamula pere voi-agia, pe moni kamuna pere gapia, ne ati geria e ati garia talimara pere venira!” j]MGena melo na gegitaato, ne geparuto, gekilato, “Rakagau gaurana ne mulamula epiatoga-kawaana? \{Geganiganiwai aonai, vavine ta ia genai eagoto; mata namana ta, alabasta vatuna na gekalaato matana, egapikauto, aonai mulamula maponana namana, voina kamu iwavagi; Iesu ganigani kapunai etanu-tagowai aonai, vovavine na Iesu repanai epopo-kauato. B[Iesu Betaniai, Simona, lepera talimana, gena numai. $ZANa gekilato, “Velekwa aonai ragai pene wala, kwalana velekwai pia vogomai talimara ia atana na nege purina nea.” Vavine taa na Iesu erigaato Betaniai GYNavuga getovo-lemaato, Iesu pia gapia, ne pia vagi-kwaregaa. XyNe Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria vele kamura getanu-kouto, Kaiapa, Rupu Veaga velena kamuna, gena numai. ^W5“Gomi maripami, toma rualamo roe nea, Pasova pia kalaa. (Voo Iuda talimara kwarega aneruna na evanagirato ati evagirato velekwana). Votomai Taunilimalima Natuna talima reketa gimarai pia taoa, pia satauroa.” bV ?Iesu na egaura maparara evevega-ripagi-gaturato aonai, gena melo evaikilarato, netiwato, U{.Ganina ira viti-vua vanagivanagi kapunai pia ago, a kala rorirori talimara maguli vanagivanagi kapunai pia ago.”ST-Ne Vele na pene vega-gelera, nepenetiwa, ‘Avaikila-taunataunamina, gomi na etariku ati gevega-agirana talimara ea, ta ati goveakavaato genai, au maki vovetaina gokala-venikuto, ati goveakavakuto.’ iSK,Ne ira maki pia vega-gele, nepiatiwa, ‘Velekou, arigi tomai gagitamuto, ovitoto pa nanu na ekalamuto, pa vanuga polu talimamu, pa ati gemu rapuga, pa evitimuto, pa tipura numanai otaluto, ai na ati gaveakavamuto?’ IR +au vanuga polu talimaku gomi nuganugami ai ataluto, na ati govairagekuto gemi numai; ati geku rapuga, na ati govega-rapugakuto; evitokuto e tipura numanai ataluto, na ati golaka-gitakuto.’ [Q/*Kwalana evitokuto, na ati gogupukuto; nanu na ekalakuto, na nanu ati govenikuto; tPa)Ne kaulina kavana talimara pene vaikilara, nepenetiwa, ‘Au geku na iolaka-paka, metau kamu iwavagina atami ai emiana talimami, ioago, egala-vanagivanagina kalovanai. Palagu na rauvagi ekala-maavuato, Satani magena aneru geria. =Os(Ne Vele na pene vega-gelera, nepenetiwa, ‘Avaikila-taunataunamina, tariku ati gevega-agirana talimara ta gokala-venirato gelegelenai, au maki vovetaina gokala-venikuto.’ UN#'Arigi toma gagitamuto goi evitimuto, pa tipura numanai galaka-gitamuto?’ M&Arigi toma goi vanuga polu talimamu ai na gagitamuto, gagapi-ragemuto ai gema numai, pa ati gemu rapuga, gavega-rapugamuto? L!%Ne kala rorirori talimara na pia vega-gelea, nepiatiwa, ‘Velekou, arigi toma gagitamuto ovitoto, gagupumuto? Pa nanu na ekalamuto? K$au ati geku rapuga, govega-rapugakuto; evitikuto aonai, gogita-tagokuto; tipura numanai ataluwai aonai, golaka-gitakuto.’ J5#Kwalana au evitokuto aonai, gogupukuto; nanu na ekalakuto aonai, nanu govenikuto; au vanuga polu talimaku gomi aomi ai atanuto, na gogapi-ragekuto; cI?"Ne Vele na ripana talimara pene vaikilara, nepenetiwa, ‘Iovogomai! Tamaku na evega-namamina talimami, iovogomai! Palagu gena Basileia ioma gapia, kupa e tanopara ekalarato laganinai warau ekala-maavurato gomi gemi. MH!Mamoe ia ripana kavanai, a nanikoti ia kaulina kavanai pene taora. /GW Kwalu maparara ia wailanai pia vega-koukoura, ne ia na pene ware-kavalugara, gelegele mamoe gitatagora talimana na mamoe nanikoti geriana etao-gerevagirana vetaina. F “Taunilimalima Natuna mavewae ralemana e tiavu kamu, e magena aneru maparara ria pia vogomai, gena teronai pene tanukau. E#Ne vetugunagi talimana rakavana iopiatia muli mukunanai. Vonai pene tagi, karikarina maki pene gala-kokikokira.’ ” Kota kamuna tomana 'DGKwalana magena e magana talimana vogora mapana venia, pe kamu iwavagi pene gapia, a ati gena e ati gana talimana genai giri-gonegonena maki pene gapi-vagia. CIa na vetugunagi talimara reketa evaikilarato, netiwato, ‘Ne moni kwapuna genai nea iogapia, moni gagalana (10) talimana iovenia. sB_Kamo, pere nama geku moni panikai poro taoa, pe au para waikule-wai aonai taokauna goti para rawalia.’ FAGena vele na evaikilaato, netiwato, ‘Goi vetugunagi taumu rakavamu lepeti vagi. Goi ripamu, ati au na avarorana gaura akuarana, e ati au na apia-lovolovorato gaura atao-koukourana. j@MGaurai akalito, aagoto, gemu moni kwano aonai atoleato. Ono gitaa, gauna ea, gemu ono gapia.’ e?CNe kolo monina kwapuna egapiato talimana ema laka-togato, netiwato, ‘Velepara, au ripaku goi aomu rakava vagi talimamu, ati goi na ovarorato gaura okuarana, e ati goi na uve opia-lovolovorato gaura otao-kourana. >wGena vele na evega-namaato, netiwato, ‘Nama iwavagi! Goi vetugunagi taumu namana, maveraramanimu! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana gaurai, au na gau vogo avenimuna, goi na pono gita-tagora. Onoma laka-toga, au goti itama verere-koukou!’ ;=oNe kolo monira ruala eveniato talimana ema laka-togato, netiwato, ‘Velepara, goi na kolo monira ruala ovenikuto aonai, au na moni polura ruala maparawalira, gaura ea.’ y<kIa na evega-namaato, netiwato, ‘Nama iwavagi! Goi vetugunagi taumu namana, maveraramanimu! Gau girigiri oinaguluagi-gitakaurana pakurai, au na gau vogo avenimuna, goi na pono gita-tagora. Onoma laka-toga, au goti itama verere-koukou!’ \;1Ne kolo monira imaima egapirato talimana ema laka-togato, moni polura imaima egapi-kaurato, netiwato, ‘Velepara, goi na kolo monira imaima ovenikuto aorana, au na moni polura imaima maparawalira gaura ea.’ :5Lagani warau ema rauvagito gaurai, vovetugunagi talimara geria vele evewaikule-waito, gena moni raka geinaguluagi-tiwarato pia varaa netiwato. n9UNa kolo monina kwapuna egapiato talimana eagoto, kwano ai lega etaviato, gatana gena moni etoleato. e8CVoia vetaina kolo monira ruala egapirato talimana na maki moni polura ruala maerawalirato. 7Kolo monira imaima egapirato talimana rorirori eagoto, gena moni einagulu-agirato, kolo monira polura imaima maerawalirato. 96kIa na kolo monira ira kwapurakwapura geria kolema e ripa e tiliga vetairai evenirato. (Kolo monina ta e talima ta voina rigolo toitoi aorai pere gapia vetaina). Ta kolo monira imaima eveniato, ta kolo monira ruala, mataa kolo monina kwapuna eveniato. Ne eraokwanirato, ia gena lakalaka kapunai elakato. D5“Kupa Basileia talima ta vetaina, kapu raurau ai pene laka netiwato. Rogotina ere laka aonai, gena vetugunagi talimara ekearato, gena rinaga evenirato, pia inagulu-agira ularana. 4- Gaura pakurai, pio vemalatago, kwalana gemi Velekou pene vogomai tomana e orana ati ripami.” Parapore -Vetugunagi talimara moni gegita-tagoto n3U Na vegarawa valigu tauna evega-geleto, netiwato, ‘Avaikila-taunataunamina, au ati ripaku gomi.’ v2e Kapinai vavine reketa magekwarato, negetiwato, ‘Velekou, Velekou o, gema vanagi onoma kala-pakaa!’ &1E Keretini voi geagoto aonai, vegarawa valigu maruna ekwarato. Ne gekala-maavuto vavinera ia ria vegarawa velekwanai gelaka-togato. Ne vanagi gekana-gavuato. 0# Na aoneka vavinera na gevega-gelerato, negetiwato, ‘Aikina, gomi e ai ati pia gelegele. Namana sitoai ioago, matotaumi gemi iove voi.’ /Vavine kawara na maaonekara vavinera gevaikilarato, negetiwato, ‘Gemi keretini kiatana iovenimai, kwalana ai na lamepa geputena.’ @.{Ne vavine gagalana gekeroto, geria lamepa gealevarato. }-sPogi nuganai ta ekogoto, netiwato, ‘Vegarawa valigu tauna evogomaina nea, pe ioago, ia ria pio verawali!’ _,7Vegarawa valigu tauna ekwaipoto pakunai, matara geputeputeto, ne maparara gemaituto. [+/Na aoneka vavinera geria lamepa gegapito aonai, keretini maki matai gegapikauto. a*;Kwalana vavine kawara geria lamepa gegapirato, na keretini kiata na maati gegapikauto. 2)_Vavine imaima maaonekara, a imaima kawa. ( 9“Votomai Kupa Basileia no vavine gagalana (10) vetaina, geria lamepa gegapirato, gelaka-piatito, vegarawa valigu tauna ria pia verawali negetiwato. '3Ne gena vele na pene pati kinikinira, e opakau talimara ria pene taoa. Vonai pia tagi, karikarira maki pia gala kokikokira.”x&i2Vetugunagi talimana gena vele gena waikule tomana ati etugamagiana tomanai, e ati eripaana oranai pene kwara. m%S1ne ia na taukavana pene kwarira, e ia niuniu talimara ria pia ganigani-koukou e pia niuniu-koukou. $w0Na pene ia vetugunagi talimana rakavana, matotauna aonai pene kila, ‘Au geku vele gena waikule pekwaipo-rakava,’ e#C/Avaikila-taunataunamina, ia gena vele gena rinaga maparara gitatagora talimanai pene taoa. j"M.Vovetugunagi talimana, gena vele na evaikilaato gelegelenai einaguluna, pene waitagoa voo nama. V!%-“Rai vorinaga gitatagora talimara na kila ekamonagiana e kala rorirori ekalaana, gena vele na egapi-itiato numa e vetugunagi talimara pene gita-tagora, e ganigani maki ora rorirori ai pene venira?  3,Gaura pakurai gomi maki rogomi pio vetole, kwalana Taunilimalima Natuna arigi toma pene kwara orana gomi ati ripami.” Vetugunagi talimana namana -+Pio ripa-taunatauna: Pene numa talimana ripana arigi orai lema talimana pene vogomai ia kerona pene tanu, ne lema tauna na numa ati pene lovoa. jM*Vovetaina gaurai keromi pio talu, kwalana gomi ati ripami gemi Velekou arigi toma pene vogomai. \1)Gare ruala vuiti kiro gaunai pia kiro-koukou, ta pene gapi-vagia, a ta pene talu. `9(Voorai talima ruala aragai pia inagulu, ta Palagu na pene gapi-vagia, a ta pene talu. <q'Na ati genunukato, ati geripato rakagau pene wala pene ago, gutugutu ekwarato, ne maparara egutu-kwarega-kwaregarato. Taunilimalima Natuna pene vogomai maki vovetaina pene wala. )K&Gutugutu roe nea aonai, taunilimalima geria kala geganiganiwai, geniuniuwai, e maru e gare gevegarawawai, evogomaito Noa gena lakatoi ai elaka-togato tomanai. Y+%Taunilimalima Natuna gena vogomai Noa gena lagani ai rakagau gewalato vetaina. $“Na votoma e ora talima ta ati ripana, aneru kupai ati ripara e Natuna maki ati ripana, na Tamana gereganamo ripana. #Kupa e tanopara pia lekwalekwa, na au geku kila vou ati pia lekwalekwa, pia mia-vanagivanagi.” Tomana e orana talima ta ati ripana [/"Avaikila-taunataunamina, egulu ati pene aiki, pene ago egaura maparara pia wala. !Voia gelegelena, gomi maki pene egaura maparara pia wala e pio gitara genai, pio ripa, Taunilimalima Natuna pekavinagi vanagi ai. / “Figi gautupuna genana eparapore pio ripaa: Pouna eragena e launa ekakavana aonai, goripana, garo gena rala laganina pekavinagi nogotina. .UNe ia na gena aneru pene tugura makipi kulura kamura ria, evirigirato talimara pia vega-koukoura tanopara maparanai.” Parapore -Vevega-ripa figi gautupuna genana iKNe Taunilimalima Natuna vegailiana kupai pene matagai. Votomai tanopara pamilira maparara pia tagi-wanonowanono, kwalana Taunilimalima Natuna pia gitaa, iloa atana na pene vogomai matiavuna kamuna e maralema iwavagina ria. !;“Vorakava pia wala mulinai, garo pene mukunaa, pene pogi-lotoa, e uve maki ati pene rala, mitiu kupa na pia keto e kupa tiavura pia veakaveaka. e kwarega tauniparana emiana kapunai kao maki vonai pia koukou, (pe ira na pia vega-matagaia).” Taunilimalima Natuna gena vogomai !Kwalana Taunilimalima Natuna pene vogomai matagai-tago, noowane rama ekeuleana kupai garo rageragena na pene ago garo rigorigona vetaina; :mPene talima taa na pene vaikilami, ‘Iogita, ia tanopakanai voa,’ voana ragai pio ago; pa pene vaikilami, ‘Iogita, ia vonuma aonai etaluna,’ ragai pio vega-taunataunaa. Z -Pio tugamagi-tagoa, egaura akarovara-kunemina, ora rogoti ere kwara aonai. , QKwalana Keriso opakaura e peroveta talimara opakaura pia matagai, vegailia kamura e kala irau vagira pia kalara, Palagu na evirigirato talimara pia opa-vevilira.  /Volaganinai, pene talima taa na pene vaikilami, ‘Iogita, Keriso ea!’ pa ‘Ia goi voa!’ nepenetiwa genai, ragai pio vega-taunataunaa. ( IPere Palagu na votoma rakavara ati pere vega-kupara, taunilimalima ta ati pere maguli ripa, na egapi-itirato talimara pakurai, ia na tomara pene vega-kupara. H  Kwalana volaganinai viti-vua ati guilagira pia wala, Palagu na tanopara ekalaato pene vogomai etoma, viti-vua vovetaira ati gewalana. Eia mulinai vovetaina kalana kwauta ati mapene walawai. b=Pio rapali Palagu genai, pe gura e nakula aorai pa Tapati ai ragai pio laka-lekwalekwa! NVolaganinai gare kuviakuvia e melewa valigu garera kika mavetugara! PRai araga aonai maki ati mapene waikule gena rogagirogagi gapigapina. `9Rai numa kukunai etanu-tagona ati mapene laka-toga numa aonai gena rinaga gapigapira. E“Ne raira Iudeai getaluna talimara golo ai pia raka-ago. T!“Gomi na gau rakava iwavagina, vevega-kali gauna, peroveta talimana Daniela na ekilagiato gauna, pio gitaa kapu veaganai pene ruga.” Ekila pene agia talimana pene ripa-rorirori ganina rakagau. <qPalagu gena Basileia Valina Namana tanopara maparanai pia vopatagia, taunilimalima maparara na pia kamonagia voia mulinai vou ikana pene kwara.” Vevega-kali gauna pene matagai ;q Na rai pene vaigaoka pene ago ikanai pene maguli. V% Kala rakava maki pene lovolovo, ne gutuma geria ulamagi maki pene palapala. I  Peroveta opakau talimara pia kuliiti, talima gutuma pia opara. e~C Ne talima gutuma geria kamonagi pia raokwanira, kwapurakwapura pia velewa e pia veparuagi. $}A Volaganinai pia gapi-talimi, pia vega-vitivitimi, pia vagi-kwaregami. Tanopara maparara na pia paru-venimi, kwalana au govega-taunataunakuna gaurai. H| Eia e vitimo pene wala, no melo keina ewalana vitina vetaina. {Tanopara ta tanopara ta goti pia vevagi, kaomani ta kaomani ta goti pia vetali. Kapu vogo ai roge pene wala, tanokepo maki. z Gomi na vetali kulura e vetali valira pio kamonagira genai, nugami ragai pia golugolu. Negaura ne pia wala, na ikana roe voa. nyUKwalana talima gutuma au araku ai pia vogomai, pia kila, ‘Keriso au ea!’ Talima vogo pia opara. gxGIesu evega-geleto, netiwato, “Gomi rogomi pio vetole, talima taa na ragai pene opami. w Iesu Olive Golonai etanu-tagowai aonai, gena melo ia genai geagoto, gerenagi-gariato, negetiwato, “Ono vega-ripamai, egaura maparara arigi toma pia wala? E goi pono waikule-wai e tanopara ikana pene gapia maki vegailiana raka pia matagai-tiwa?” 4vaNa Iesu na evaikilarato, netiwato, “Egau maparara gogitarana? Au na avaikila-taunataunamina: E vatu ta vatu ta atanai ati pene mia, maparara pia vale-vepopo-rigora.” u Iesu Rupu Veaga na elakatito, elaka-gerevagito aonai, gena melo ia genai geagoto, geria ririwa Rupu Veaga numara kamura pia vega-gitaa. 2t]'Kwalana au na avaikilamina, gomi au ati pio gitaku vou, pene ago, toma ta pene kwara, vonai vou pio kila, ‘Palagu aranai evogomaina tauna ita vega-namaa.’ ”Ds&Gaura pakurai gemi vanuga e Rupu Veaga kovagona pene mia. r %“Ierusalema, Ierusalema o, goi na peroveta talimara ovagirana e Palagu na etugu-watirana talimara vatu na ovatu-materana. Vega-vogovagi aririwato, natumi pana kana-gegelagira, kokoloku garena na natuna ekou-gavurana vetaina, na gomi ati goririwato! }qs$Avaikila-taunataunamina, maparara metaura toma gulu talimami atami ai pia ketokau.” Iesu Ierusalema etagi-agiato ap;#Gaura pakurai kala rorirori talimara gevagirato metaura gomi atami ai, Abela gevagi-kwaregaato, voanana evogomaito pene vogomai Sakaria, Barakia natuna, ia pata veagana e numa veagana nuganugarai govagi-kwaregaato. o"Gaura pakurai avaikilamina, au na peroveta talimara e aoneka talimara e vevega-ripa talimara pana tugu-agora. Ne reketa pio vagi-kwaregara, pa, pio sataurora; e reketa rupu aorai pio kwarira, ralara maki pia rigo, e vanuga taa na pio guira vanuga taai. !n;!Gomi warowaro! Warowaro natura! Palagu gena Kota kamuna tomana pene kwara aonai, kalova egala-vanagivanagina kapuna na raka pio kali-maguli-tiwa? qm[ Pa, gomi maki tupumi gatami gekalawai vetaira roe nogo kalana, geria rakava gomi na govega-gugulurana. glGVovetaina gokilana gaurai, matotaumi govekilagina, gomi peroveta gevagirato talimara natura. kGokilana, ‘Tupumai e gatamai geria lagani ai pagara maguli genai, peroveta talimara vagivagirai ati pagara veakavara.’ j“Rova vevega-ripagira talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Gomi na peroveta talimara geria kala kapura gokala-gitavenirana, tugamagi tagoagira vatura govega-rugarana, e kala rorirori talimara geria kala kapura goveakwagorana. ci?Gomi maki vovetaina, taunilimalima na gegitamina no kala rorirori talimami na aomi opakau e kala rakava na gevonuvonu-rageto.” Iesu na rova vevega-ripagira talimara e Parisea talimara geria rakava voira ekilagirato nhURova vevega-ripagira talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Gomi kala kapura gepeni-kulokulorato vetaina, mulira gitagitara nama iwavagi, na aora kwarega talimara tiligara e milo maparara na gevonuto. g Parisea talimami, matami kelekele! Kaputi e mereki aorai gotaorana gaura pio aleva-kunera, ne mulina kavana maki pene vealeva. Xf)Rova vevega-ripagira talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Gomi gemi kaputi e mereki muliramo goguligirana, na aora vou lema e ririwamagi gokalarana gaura na pege vonu-poraketo. jeMVevai talimami, matami kelekele! Gami nanu na nakama gokala-vagiana, na kamela golavu-lokarana. 'dGRova vevega-ripagina talimami e Parisea talimami, opakau talimami, vetugami kika! Kwalana gomi na Palagu gowareware-veniana gaura, gemi ganigani gaulaura girigirira maki, tolega gagalana (10) gokalarana, tolega kwapuna vega-nama gaunai govega-agoana, na rova gena gau kamura, kala rorirori, venugagiviti e veraramani golearana. Gomi na ekala kamura pogoro kalara e vokala keira maki ragai pogoro raokwanira. sc_E kupa aranai ekila-gavuna talimana na Palagu gena terona e atanai etanuna Palaguna ararai ekila-gavuna. pbYE Rupu Veaga aranai ekila-gavuna talimana na Rupu Veaga e aonai etaluna Palaguna ararai ekila-gavuna. aGaura pakurai pata veagana aranai ekila-gavuna talimana na pata veaga e pata veaga atanai getaorana gaura maparara ararai ekila-gavuna. f`EMata-kele taumi. Arigia kamu, wareware gauna pa wareware gauna evega-veagaana pata veagana? Q_Magokilana, pata veagana aranai pene kila-gavu talimana gena kilagavu ati ganina, na wareware gauna pata veagana atanai getaoato gauna aranai pene kila-gavu talimana gena kilagavu roe pene kwalanaa. ~~_~}Y|{{Azyy8xwevv-uttss7rr;qqqppCounnmhll`kk;jwjihhdgffQeeKddEctbbPa`r__g^^4]]4\\L[ZZ/YaX}XWVV-UURTT4SSIRR PP[OO&NN2MMLLKJIIdIHGG`FFAEEIDDCCBB6AA`@@??>>i==0<<;;/::988&77!655.433j210/.--s,+q**K)(("''&&q%$##""!!p \l/j QYs!Yi Jf6P  [ X`^V^3"Gena vopatai parapore ati eraokwanirawai, na gena melomo geregari ai vou, kila ganira maparara evega-matagairawai. Iesu na agi e aku ekila-wairato '!Vovetaina gelegelena paraporera ati kwapunamo ai Iesu na Palagu gena kila evopata-venirawai, ira geria ripa e tugamagi-ilu gelegelerai. C Na kwano ai gevaroana aonai, evekala-ragena, varovaro gaura maparara nuganugarai iamo kamu iwavagi. Ia ragana maki kamura etugurana. Vonai manu raurau ia lukuna avuganai genuguvina.” Ia mastadi gautupuna gutuna ta vetaina, tanoparai varovaro uvera maparara nuganugarai ia geregana kei galagala vagi kwano ai gevaroana. Iesu everenagito, netiwato, “Palagu gena Basileia rakagau genai pita vega-gelegelea? Arigi parapore na pene vega-matagaia? ucGanina pene kili aonai, pene patia, kwalana patipati tomana pekwara.” Parapore -Mastadi gautupuna gutuna ~yKwano matotauna na ganina evega-walaana. Korina etao-kuneana, kapinai pekana, voia mulinai ganina etaoana peka aonai. {}oIa pogi aina emaituna, e lagani aina ekuliitina aonai, vovuiti uvera gekalana, ia ati ripana raka gekala-tiwana. q|[Iesu maekilato, “Palagu gena Basileia noowane talima ta, vuiti uvera kwano ai epiarana vetaina. 2{]Magena kamonagi talimana tugamagi-ilu pene venia, ati gena kamonagi talimana, gena tugamagi-ilu keina maki pene gapi-vagia.” Parapore -Vuiti uvera matotaura getupuna Jz Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Pio kamonagira kilara pio tugamagi-kinikaura. Gemi kamonagi vetairai Palagu na ripa e tugamagi-ilu pene venimi. Tugamagi-ilu reketa mapene tao-kaura. -yUMategana talimana pene kamonagi!” ax;Veavuga gaura maparara pia matagai, gekou-gavurato gaura maparara pia gapi-gerevagira. 2w]Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Talima ta lamepa pene kapua genai, gulo na pene koutalia pa pata kapulenai pene taoa? Aikina, taotaona patanai pene tao-kaua. kvOTalima reketa vuiti uvera kwano namanai gepiarana vetaina. Kila gekamonagiana, gegapi-rageana, ganira gevekalana reketaraina gagala toitoi, reketaraina gagala taula toitoi, reketaraina tinavu kwapuna.” Lamepa pene tao-kaua Funa tanopara gaura tugamagira na, tanopara rinagara getugamagi-kokokorana, e geria ririwa gaura reketara na Palagu gena kila gegunigavuana, gaurai Palagu gena kila ira geriai ati vuavuara. otWTalima reketa vuiti uvera gawa vekalavekala aorai gepiarana vetaina. Palagu gena kila gekamonagiana, DsNa kila talima aorai ati gemia-talina gaurai, ati gemia-rauna. Palagu gena kila pakunai, lagani rakavara gerawalirana, e gegolorana, pa viti gevuana tomarai ia genana gelaka-gerevagina. xriTalima reketara vuiti uvera vatu ai geketona vetaira. Kila gekamonagiana aonai, mavererera na gegapi-rageana. |qqTalima reketa vuiti uvera rauparai geketona vetaina. Kila gekamonagiana aonai, Satani na veganamo egapi-vagirana. 5peAraga talimana na Palagu gena kila epiaana. o Ne Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Eparapore ganina ati goripaana genai, maparapore reketa raka pio ripa-tiwara? bn= ‘Pia gitaa, na ganina ati pia ripaa,
pia kamonagia, na ati pia tugamagi-ripa,
pia vetugamagi-waikule Palagu genai,
ne geria rakava netugamagi-piatogarana kalirana.’ ” Vuiti uvera paraporena ganina &mE Iesu na evaikilarato, netiwato, “Palagu gena Basileia kilara veavugara gomi gemi ai matagai, na mulimuli talimara parapore ai avaikilarana, kwalana, 'lG Iesu gereganamo aonai, gena melo gagalana ruala e ia mulinai gelakawai talimara reketa ia laganai ruga-gegelagi, ne parapore ganira geverenagi-agirato. tka Ne Iesu ekilato, “Mategana talimana pene kamonagi!” Rakagau gaurana Iesu na parapore ekilagirato @jyReketa kwano namanai geketo-talito, gaurai getupu-namanamato, gekamuto, gevuato, reketara vuara gagala toitoi (30), reketai gagala taulatoitoi (60), reketai tinavu kwapuna (100).” i1Reketa gawa vekalavekala aorai geketoto. Ne gawa vekalavekala getupu-kamuto, varovaro gaura gekala-gavurato e gegunigavurato gaurai, ati gevuato. rh]Ne garo erageto aonai, ira gemalaito, kwalana lamura ati geverigo-namato gaurai, atilovana gekwaregato. lgQReketa vatu kapurai geketokauto kwano magivinai. Atilovana getupu-rageto, kwalana kwano atanaimo. Zf-Epiarawai aonai, reketa rauparai geketo-talito. Ne manu geraumaito, geganirato. _e7“Iokamonagi! Araga talimana ta eagoto, gena vuiti uvera peneve piara ularana. ]d3Iesu na gau vovogo evega-riparato parapore ai. Ia gena vevega-ripa aonai netiwato, lc SIesu maeve vevega-ripa-waito Galileia kovuna pipinai. Taunilimalima gutuma para na magevetanu-gegelagiato gaurai, gati ai eragekauto, ne etanu-talito. Gati kiata geroli-atiato, a taunilimalima kovu pipinaimo getanu-levalevato. _b7#Palagu gena ririwa gekalarana talimara au tariku e au walawalaku e au tinaku.”ca?"Ne getanu-gegelagiato talimara egitarato, evaikilarato, “Au tinaku e au tariku goi ea! O`!Iesu na evega-gelerato, netiwati, “Au tinaku e au tariku raira?” _  Ia taunilimalima gutuma na getanu-gegelagiato, ne gevaikilaato, negetiwato, “Goi tinamu e tarimu muli ai, goi getavumuna.” ^Ne Iesu tinana e tarina gekwarato. Numa mulinai geruga-talito, gevetuguto, Iesu iave vaikilaa, iama vaikilaa ularana. ]Iesu vovetaina ekilato, kwalana talima reketa gekilato, “Ia aonai palagu rakava” negetiwato gaurai. Iesu tinana e tarina \!Na talima taa na Veaga Palaguna pene kilagi-piatogaa talimana, gena rakava ati pene tugamagi-piatogaa, vorakava pene mia-vanagivanagi.” )[KTaunatauna avaikilamina, taunilimalima rakava pia kala e Palagu pia kilagi-piatoga talimara geria rakava maparara Palagu na pene tugamagi-piatogara ripa. @ZyTalima taa na tiliga talimana gena numai ati pene laka-toga ripa, gena rinaga ati pene veraria ripa; votiliga talimana pene ligoligo-kunea vou, gena numa rinagara pene veraria. bY=Pene Satani pene kavaluga, matotauna pene galama genai, ia ati pene ruga, na pene aiki. eXCPene kwalu ta pene kavaluga, matotauna pene galama genai, vokwalu maki ati pene ruga ripa. dWAPene kaomani ta pene kavaluga, matotauna pene vevagi genai, vokaomani ati pene ruga ripa. xViNe Iesu na ekea-mairato, parapore ai evaikilarato, netiwato, “Satani na Satani raka pene gui-atitiwaa? 8UiRova gevevega-ripagiawai talimara Ierusalema na gemarigoto, negetiwato, “Belsebul, palagu rakava geria vele, na ia eporogiato gaurai, palagu rakavara egui-atirana.” T!Iesu gena talima na valina gekamonagiato, gaurai gapiwaina geagoto, kwalana taunilimalima gekilato, “Ia pe kawaa!” negetiwato gaurai. S Iesu numai maerageto. Taunilimalima gutuma para magetanukou-waito gaurai, ia magena melo ria ati garia ganigani rauparana. KRe Iudas Isakariota, ia Iesu pene lewaa talimana. Iesu e Belsebul kQOAnduru; Filipo; Batolomio; Mataio; Tomas; Teimiti, Alfia natuna; Tadio; Simona, Selote talimana; qP[Teimiti, Tepetaio natuna, matarina Ioane goti, araria valiguna evatoato, Boanere, ganina gaita natuna; NOEvirigirato talimara ea: Simona, arana valiguna ekeato Petero; :Noe tiavu pia gapi, palagu rakavara pia gui-atira. M{Iesu na talima gagalana ruala evirigirato, ekilagirato apostolo talimara, ia pia kwarua. Ne mapene tugura, pia vopata, hLI Voia mulinai Iesu golo ai everageto, ne eririwarato taura eve kearato, ia genai geagoto. {Ko Iesu na evaikila-taitalirato, ragai pia vega-matagaia ia voo rai. Iesu na talima gagalana ruala evirigirato J Palagu rakavara na geporogirato talimara na ia gegitaato ne, wailanai geketo-talito, gekeato, negetiwato, “Goi nema Palagu Natuna!” I  Iesu na viti talimara gutuma evega-namarato gaurai, viti talimara maparara maki gegoto-agoto, Iesu genai pia napakau ularana. H# Taunilimalima gutuma gaurai, Iesu na gena melo evaikilarato, gati keina ta pia gapi-maavua, taunilimalima gutuma irau na nege pekuana nea. G Ierusalema na, Idumea na, Ioridana wai vokavana na, Taia e Sidona kavara na geagoto, kwalana Iesu valina gekamonagiato gaurai. :FmIesu magena melo ria gelaka-gerevagito, Galileia kovunai geagoto. Taunilimalima gutuma galagala vagi Galileia na ia mulina na geagoto, e vogo galagala vagi maki Iudea na, YE+Voia mulinai Parisea talimara rupu na gelaka-piatito, Heroda mulinai gelakawai talimara ria genavuga-kouto, Iesu raka pia vagi-kwarega-tiwaa rauparana getavuato. Taunilimalima gutuma Galileia kovuna pipinai aD;Iesu maparuna e aona mametauna na egita-gegelagirato, kwalana taunilimalima aora gaokaporo gaurai. Ne gima keve talimana evaikilaato, netiwato, “Gimamu ono tugu-roriroria.” Gimana etugu-roriroriato, ne enamato. KCNe Iesu na erenagirato, netiwato, “Arigia rorirori, Tapati ai kala namara kalakalara nama pa kala rakavara patara kalara? Patara vevega-maguli pa patara vagivagi?” Na ira ati gekilakilato. vBeIesu na gima keve talimana evaikilaato, netiwato, “Ono rugaiti, talima maparara wailarai ono mai-ruga.” A3Talima reketa maki vonai, Iesu gegita-tagoawai, Tapati tomanai votalima pene vega-namaa pa, pia gita-veakaua, pe pia rolia-agia negetiiwai gaurai. K@ Toma ta Iesu rupu ai maelaka-togato. Gima keve talimana ta vonai. F?Vovetaina gaurai Taunilimalima Natuna Tapati Velena.”>Ne Iesu na maevaikilarato, netiwato, “Palagu na Tapati ekalaato taunilimalima geria, ati taunilimalima ekalarato Tapati gena. =yPalagu gena numai elaka-togato, Palagu wailanai getaorawai peretira egapirato, eganirato, taukavana maki evenirato. Vopereti maveagara vegata, Rupu Veaga velera geregariamo garia. Vokala Abiata Rupu Veaga velena kamuna gena lagani ai ewalato.” <Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Davida na rakagau ekalaato kilara goagiato pa aikina, ia mataukavana ria evitorato aonai? ;#Parisea talimara na Iesu gevaikilaato, negetiwato, “Ono gitara, ira rakagau gekalaana! Nevetaina ragai pia kala Tapati tomarai, rova.” : Tapati taai Iesu magena melo ria vuiti aragara na gelaka-vanagiwai aonai, gena melo lakalakarai vuiti geralupi-vagirawai. 99kTalima taa na vine nanuna valiguna nanikoti kopina kunenai ati pene wagi-rigoa. Pene vovetaina pene kala genai, vine nanuna valiguna na nanikoti kopina kunena pene rakagi-pakaa. Vine nanuna e kopi pia rakava. Na vine nanuna valiguna nanikoti kopina valigunai pene wagi-rigoa nama.” Iesu Tapati Velena A8{Talima taa na rapuga valiguna kiata rapuga kunena goti ati pene vega-pani-koura. Pene vovetaina pene kala genai, rapuga valiguna na kunena pene ralea, e maki veralena pene kamu. i7KTomana evogomaina vegarawa valigu tauna gatana geriana pia gapi-gerevagia, vonai vou pia voka. I6 Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi gotugamagina, vegarawa valigu tauna gatana lagarai etaluna aonai pia voka pa? Aikina! Vegarawa valigu tauna gatana lagarai aonai, ati pia voka. 5{Toma ta Ioane Bapatiso gena melo e Parisea talimara gevokawai aonai, talima reketa Iesu genai geagoto, ne gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai Ioane Bapatiso gena melo e Parisea talimara geria melo gevokana, na goi gemu melo aikina?” Z4-Iesu ekamonagito, ne evaikilarato, netiwato, “Nama talimara na toketa ati getavurana, na viti talimara namo. Au avogomaito maki ati kala rorirori talimara keakeara, na kala rakava talimara ularana.” Voka )3KRova gevevega-ripagiawai talimara, Parisea geria kako talimara, na Iesu gegitaato, takiti-koko talimara e kala rakava talimara ria geganigani-kouwai, ne ira na Iesu gena melo gerenagirato, negetiwato, “Ia vorakagau gaurai takiti-koko e kala rakava talimara ria geganigani-koukouna?” H2 Iesu Levi gena numai eganiganiwai aonai, takiti-koko talimara e kala rakava talimara gutuma maki Iesu magena melo ria geganigani-kouto, kwalana taunilimalima vogo ia mulinai gelakawai. ^15Iesu elaka-agowai aonai, ia na Alfia natuna arana Levi takiti monira gegapirawai numanai tanutago egitaato, ne evaikilaato, netiwato, “Muliku ai ono mai-lakakau.” Ne Levi ekuliitito, Iesu mulinai elakakauto. k0O Iesu maeagoto kovu pipinai. Taunilimalima gutuma ia genai geagoto, ne ia na evega-riparato. /w Rorirori erugaitito, gena gepa egapiato, taunilimalima wailara na elakatito. Gaura pakurai maparara gevevega-kali-rakavato, Palagu gevega-rageato, negetiwato, “Evetaina ta rogotina tara gitaa.” Iesu takiti-koko talimara ria geganigani-kouto P. “Avaikilamuna, ono kuliiti, gemu gepa ono gapia, numai ono laka!” '-G Au na ana vega-gitami, Taunilimalima Natuna magena rorirori, rakava pene tugamagi-piatogara etanoparai.” Ia na viti rakava talimana evaikilaato, netiwato, F, Raka para kilatiwa malaga, viti rakava talimana para vaikilaa, ‘Gemu rakava patugamagi-piatogaa’ naparatiwa, pa para kila, ‘Ono rugaiti, gemu gepa ono gapia, ono laka’ naparatiwa? {+oIesu ripana ira rakagau getugamagiawai gaurai, evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurana evetaina gotugamagina? *!“Rakagau gaurana etalima vovetina ekilana? Ia na Palagu ekilagi-piatogaana. Rai na rakava pene tugamagi-piatogaa? Palagumo geregana!” j)MRova gevevega-ripagiawai talimara reketa vonai getanu-tagowai, aora evetaina getugamagito, (!Iesu na geria kamonagi egitaato gaurai, ia na viti rakava talimana evaikilaato, netiwato, “Natuku, gemu rakava patugamagi-piatogara.” U'#Taunilimalima gutuma gaurai, ati geria raupara Iesu laganai pia lakakavi-ago. Gaurai ira na Iesu erugato atana numa kinina gelovo-vagiato vou, viti rakava talimana magepana getugu-rigoato Iesu wailanai. j&Maonai talima vativati (4) na tauniparana kavata ekwaregato talimana ta Iesu genai gevua-agoato. -%SGaura pakurai taunilimalima gutuma gelaka-kouto, numa aona gevega-vonuato, pene ago vanagi pokana maki ati pakana. Vonai vou Iesu na Vali Namana evopata-venirato, w$ iToma reketa gevanagito vou, Iesu Kaperanaumai maewaikuleto. Taunilimalima na valina gekamonagiato Iesu numai. E# -Na ia eagoto, vokala valina epiaato. Vovetaina gaurai Iesu vanuga taai ati maelaka-togato, a tanolearaimo etaluwai. Na taunilimalima kapu irauiraura na Iesu roe wageago-veniawai.L" ,“Ekala talima ta ragai pono varaa. Ono laka, Rupu Veaga velena na pene gitamu, e vealeva vega-namana gaura Mose na ekilagirato gelegelenai pono venia, pe taunilimalima pia ripa, goi ponama.” -! W+Iesu na evaikila-gaokaato, netiwato, 5  g*Ne veganamo lepera na eraokwaniato, enamato.  y)Iesu na egita-vetugaato, gimana etugu-agoato, viti talimana enapa-kaunagiato, evaikilaato, “Aririwana, ono nama!” 3 a(Talima ta maleperana Iesu genai eagoto, evetiu-talito, ne enogiato, netiwato, “Pene goi oririrwana genai, taunatauna pono kala-alevaku e pono vega-namaku ripa.”  'Ne ia eagoto Galileia vanugara mapararai. Rupu ai evopatawai e palagu rakavara egui-atirawai. Lepera talimana Iesu na evega-namaato  &Iesu evega-geleto, netiwato, “Vanuga vekavirai ita ago. Voira geriai maki pana vopata, au geku vogomai kwalana voa.” ` ;%geve rawaliato aonai, gevaikilaato, negetiwato, “Goi taunilimalima na getavumuna!” 5 g$Ne Simona mataukavana ria Iesu geve tavuato, i M#Rapa kavanai, rogotina ere lagania aonai, Iesu ekuliitito, tanoleanai eagoto, everapalito. U %"Iesu na viti irauirau talimara vovogo evega-namarato e palagu rakavara gutuma egui-atirato. Palagu rakavara murura ekourato ragai pia kilakila, kwalana ira riparia Iesu. Iesu Galileia vanugarai evopatato = w!Vanuga talimara maparara numa wailanai getanu-kouto.   Lavilavi, garo eketoato mulinai, taunilimalima na viti talimara e palagu rakavara na geporogirato talimara Iesu genai gevaiagorato. e EIesu eagoto genai, gimanai egapito, ne evega-tanu-itiato. Voviti eaikito, ne ira egupurato. v gSimona gena tegama garena evitiato, tauniparana etiavutiavuto, gaurai emaoko-tagowai, ne Iesu gekarovaraato. m URupu na gelaka-piatito mulinai, Teimiti e Ioane geagoto, Simona e Anduru geria numai gerageto. | sNe Iesu valina atilovana eraka-lovolovoto Galileia vanugara mapararai. Iesu na viti talimara vovogo evega-namarato d CTaunilimalima maparara gevevega-kali-rakavarakavato, ne matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “E rakagau? Vevega-ripa valiguna? Ia matiavuna na palagu rakavara evega-vegupurana, e karona maki gekamonagiana!” X +Ne palagu rakavana na votalima evega-pilupiluato, ne malailaina ria elakatito. C Iesu na ekila-waiato, “Kulumu! Ia genana ono lakati!” . W“Iesu, Nasareta talimamu o, rakagau gemai ono kalaa notina? Goi ai vega-rakavamai ulanana povogomai? Au ripaku goi ne rai, goi nema Palagu gena Veaga Talimamu!” `  ;Vorupu ai talima ta palagu rakavana na eporogiato talimana. Ia ekeaato, netiwato, 8  kIa gena vevega-ripa kilana taunilimalima na gekamonagirato aonai, gevevega-kaliagirato, kwalana gena kila matiavuna, ati rova gevevega-ripagiawai talimara geria kila vetaira.   Gelaka-agoto, Kaperanaumai gekwarato. Vonai Tapati ai Iesu Iuda talimara geria rupu ai elaka-togato, ne evevega-ripato.  ;ekearato, ne ira na tamara Tepetaio magena inagulu talimara ria gati ai geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto. Palagu rakava na eporogiato talimana   Ati gelaka-rauto, ne Iesu na Teimiti Tepetaio, matarina Ioane goti egitarato, gati ai geria leke veralera geaumerawai; J Ne veganamo geria leke geraokwanirato, Iesu mulinai gelakakauto.  yNe Iesu na evaikilarato, netiwato, “Muliku ai iomai-laka, pe au na gomi taunilimalima vetavura pana vega-ripami.”  1Iesu Galileia kovu pipina na eagowai aonai, Simona matarina Anduru goti egitarato, geria leke kovu ai gepiaato, kwalana ira vetavu talimara.  %Evopatato, netiwato, “Palagu gena toma warauna pekwara, gena Basileia pekwara, (gena vegitatago tiavuna evega-rugaana ea)! Gemi rakava aora na iovetugamagi-waikule, Vali Namana aomi na iovega-taunataunaa!” Iesu na talima vativati (4) ekearato, ia mulinai pia laka x kIoane tipura numanai getao-togaato mulinai, Iesu Galileiai eagoto, Palagu Valina Namana eve vopatagiawai. 2 _ Vonai toma e pogi gagala vativati (40) egapirato, Satani na ekalatovoawai. Ia manega paera ria getaluwai, aneru na gegita-tagoawai. Iesu gena inagulu etinaato Galileiai J  Voia mulinai Veaga Palaguna na Iesu tanoleanai etugu-agoto.  ! Ne karo ta kupa na ekea-rigoto, netiwato, “Goi au Natuku, aulamagimuna; e gemu ai maki averere-rakavana.” Satani na Iesu eopa-tovoato | s Iesu nanu na erage-vagito aonai, kupa egitaato, evekala-pakato, ne Veaga Palaguna pune vetaina emarigoto ia genai. y m Volaganinai Iesu Nasareta, Galileia vanugana taa, na evogomaito, ne Ioane na Ioridana wainai ebapatisoato. u~ eAu na gomi nanu na abapatisomina, na ia na Veaga Palaguna na pene bapatisomi.” Ioane na Iesu ebapatisoato (} KEvopatawai, netiiwai, “Talima ta au muliku na pene vogomai ia gena tiavu na au geku tiavu evanagiana. Au maki ati gelegele ia gena tamaka walona pana lugaa. | Ioane gena rapuga kamela lamulamuna na gekalaato, gena paekopina nanikoti kopina, gana ganigani gaura koi e kwareremo. { ;Taunilimalima maparara Iudea vanugara na e Ierusalema na geagowai Ioane genai. Geria rakava gekilagi-matagairawai vou, ebapatisorawai Ioridana wainai. z  Gaura pakurai Ioane evogomaito, tanoleanai taunilimalima ebapatisorawai e evopatawai, taunilimalima geria rakava aora na pia vetugamagiwai e pia laka-waikule Palagu genai, e bapatiso pia gapia, Palagu na geria rakava pene tugamagi-piatogara ularana. y  Talima ta tanoleanai ekeana, netina,‘Velekou gena raupara ioalevaa,
gena vogomai rauparana iovega-roriroria!’ ” -x UPeroveta talimana arana Isaia na etaloato,“Palagu ekilato,‘Au na geku vetugunagi talimana pana tugu-kunea,
gemu raupara pene kala-maavua.’ Dw Iesu Keriso Palagu Natuna Valina Namana evetaina evetinato. v9Pio vega-ripara maki, avenimito vevega-nagira maparara pia kwalanara. Pio ripa, au toma mapararai gomi ria pita talu, pene ago tanopara ikana!”u5Gaura pakurai ioago tanopara mapararai, taunilimalima maparara geku melo ai pio vega-agora. E Tamana, Natuna, Veaga Palaguna ararai pio bapatisora. ytkNe Iesu elaka-kavito, evaikilarato, netiwato, “Palagu na tiavu maparana kupai e tanoparai au warau peveniku. rs]Vonai gegitaato aonai, gealiruputali-veniato; na reketa geaovoaovoto: ‘Goi e Iesu taunataunana pa?’ cr?Gena melo gagalana kwapuna (11) Galileiai geagoto, Iesu na ekilagi-kuneato golonai. Hq Vegitatago talimara na moni gegapiato, gevaikilarato gelegelenai gekilato. Evali Iuda talimara nuganugarai gekilagi-lovolovoato, etoma maki roe gekilagiana. Iesu gena melo geriai ematagaito pPene evali kavana na pene kamonagia genai ai na ia aona paia vega-pikapikaa, pe gomi kala rakavana ta ati pene vaivenimi.” ow Evetaina gekilato, negetiwato, “Gomi pio kila, ‘Gena melo pogi aonai pege vogomai, ai maitumai ai pege lemaa.’ tna Ne voRupu Veaga velera kamura Iuda velera ria genavuga-kouto, vegitatago talimara moni kamuna gevenirato. `m9 Gare ruala raupara na geagowai aonai, vetali talimara reketa, lega kapuna gegita-tagoato talimara, gewaikuleto vanuga kamunai, rakagau rakagau gewalato gaura maparara Rupu Veaga velera kamura gevega-riparato. Jl  Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ragai iokali, ioago, au tariku iove vaikilara, Galileiai pia ago; vonai vou au pia gitaku.” Lega kapuna gegita-tagoato vetali talimara geria opakau kilana %kC Gelakawai aonai, atilovana Iesu ira wailarai erugato, netiwato, “Maino gomi ria.” Ne wailanai gevetiu-talito, gagena gevuarato, gealiruputali-veniato. #j?Ne vogare na lega kapuna geraokwani vega-velekeato, makalira e mavererera ria gerakato gena melo geriai, voaneru gena kila vevega-ripagina ulanana. Ii Pe ioago vega-veleke, gena melo pio vega-ripara, nopiotiwa, ‘Iesu kwarega na pekuliiti-wai, e pene kune-agimi Galileiai. Vonai vou pio gitaa.’ Ekila ana vega-ripami ulanana pavogomai.” ch?Ia enai aikina; ia pekuliiti-wai, evaikilamito gelegelenai. Getaoato kapuna iomai-gitaa. gwAneru na vogare evaikilarato, netiwato, “Ragai iokali, au ripaku gomi Iesu, gesatauroato talimana, gotavuana. fLega kapuna gegita-tagoato talimara gekali-rakavato gaurai gepilupiluwai, ne tano ai geketo-talito kwarega talimara vetaira. re]Ia gitagitana noowane rama ekeuleana vetaina, e gena rapuga kulo poikapoika gamavu pa tinoo gelegelena. d Atirau na tanokepo kamuna ekwarato, kwalana Velekou gena aneru ta kupa na emarigoto, vatu ekule-pakaato, ne atanai etanukauto. "c ?Tapati eaikito mulinai, epetoma toma tovotovonai, amoamo elagani-mamamaawai aonai, Maria, Magadala garena, Maria ta goti geagoto, kala kapuna gegitaato. bBNe kalai geagoto, lega kovogana gekou-gavuato vatuna geveakaraato, ne vegitatago talimara getaorato, pia gita-tagoa.ayAPilato na evaikilarato, netiwato, “Vegitatago talimara iogapira, ia ago, pe lega pokana pia ruga gavu-namanamaa.” <`q@Gaura pakurai vegitatago taura ono vaikilara, pe lega kapuna pia gitatago-gitakaua, pene ago votoma toitoi mulirai. Irau na gena melo nege vogomaina, tauniparana nege lemaana, ne taunilimalima nege oparana, nepiatiwa, ‘Ia kwarega na pekuliiti-wai,’ negetina nea. Eopa na opakau kunena pene vanagia.” _-?gekilato, “Velepara, ai gatugamagina, voo opakau talimana roe magulinai, ekilato, ‘Toma toitoi mulirai au kwarega na mapana kuliiti-wai.’ ^#>Velekwa gekala-maavuana tomana eaikito vou, Tapati warau ene gapia, Rupu Veaga velera kamura e Parisea talimara Pilato genai geagoto, ]=Maria, Magadala garena, e Maria ta vonai getanu-tagowai, lega getanu-wailaato. Vetali talimara na kala kapuna gegita-tagoato M\Volavilavinai rinaga iwavagi talimana Arimatea vanugana na ekwarato, arana Iosepa; ia maki Iesu gena melo ta. X}8Ira nuganugarai Maria, Magadala garena; Maria, Teimiti e Iosepa tinara; Teimiti e Ioane Tepetaio tinara. Iesu getoleato #W?7Gare vogo maki vonai, kiata rau ai gerugato, gemoalewai. Vogare Iesu mulinai gelakato Galileia na geagoto Ierusalemai, e ia vetugunaginai geagowai. RV6Vetali velena magena vetali talimara ria, Iesu gegita-tagoawai talimara, tanokepo e gewalato gaura maparara gegitarato aonai, gekali-rakavato, negetiwato, “Etalima taunatauna Palagu Natuna!” U5geria lega kapura geraokwanirato. Iesu gena kuliitiwai mulinai, Siti Veaganai geagoto, vonai taunilimalima gutuma wailarai gematagaito. T}4Kwarega legara gevekala-pakato, e talima gutuma, Palagu gena ririwa gekalarawai talimara, kwarega na magekuliiti-waito, dSA3Ne volaganinamo kianai Rupu Veaga aonai veaga iwavagi kovogana, vega-gelogavuna rapugana pa ketin na everale-kavalugato, kwatu ruala kukuna na pene verigo kapinanai. Tano etano-kepoato, vatu kamura gekava-lugato. 2R_2Iesu maekea-lailaito mulinai ekwaregato. mQS1Na reketa gekilato, “Ita aloa vou, ita gitaa, Elia pene vogomai, pene vega-magulia pa aikina.” @Py0Ne geria talima ta eraka-agoto, nanu limagina gauna ta egapiato, vine nanuna mamakina aonai eroli-gugutuato, toki kevenai ekwanu-kauato, ne etugu-rageato, Iesu na pene niua ulanana. lOQ/Taunilimalima reketa vonai geruga-tagowai aonai, gekamonagito, ne gekilato, “Ia Elia ekeana.” 2N].Ora gauna 3 koloko kavanai Iesu ekea-lailaito, netiwato, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” ganina “Au geku Palagu, au geku Palagu, rakagau gaurai au poraokwaniku?” M -Ora gauna 12 koloko egapiato aonai, tanopara maparana mukuna na egapi-gavuato, mukuna emiato pene ago ora gauna 3 koloko. xLi,Iesu ria gesatauro-kourato karoverave talimara ruala na maki vovetaina gevaikila-rakavaato. Iesu gena kwarega K-+Ia na Palagu evega-taunataunaawai, ita gitaa, Palagu na maki pene tugamagia, pene vega-magulia pa? Evekilagiwai, ‘Au Palagu Natuna,’ ei?” XJ)*“Ia na talima polura evega-magulirawai, navou ia matotauna ati evevega-magulina! Pene ia taunatauna Isaraela talimara geria vele genai, satauro na ewagumona kiana ene laka-rigo, pe paia vega-taunataunaa. I)Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagirawai talimara e Iuda velera na maki evetaina gevegarevegare-agiwai, negetiwato, JH (gekilawai, “Pa goi okilato, Rupu Veaga pono lovoa, toma toitoi aorai mapono vega-ruga-waia notiwato, matotaumu ono vevega-maguli! Pene goi Palagu Natuna, satauro kukuna na ono laka-rigo.” bG='Gelaka-vanagiwai talimara repara gekwarakwararawai, kila rakavara Iesu geveniawai, jFM&Karoverave talimara ruala maki Iesu ria gesataurorato, ta ripana kavanai, e ta kaulina kavanai. E%Ia repana atanai rakagau gaurai ia gesatauroato kilana getao-kauato, evetaina getaloato, “E IESU, IUDA TALIMARA GERIA VELE.” Gesatauroato mulinai, gena rapuga ira nuganugarai gewarerato kati ai. B "Vonai vine nanuna viti-vua vega-keina mulamulana arana gal ria gekiroato gauna, Iesu geveniato; emamitovoato, na ati eniuato. mAS!Ne vanuga na gelaka-piatito, kapu taai gekwarato arana Gologota, ganina, ‘Repa Gavana Kapuna.’ !@; Gelaka-piatiwai aonai, Kureni talimana ta ria geverawalito arana Simona. Vetali talimara pa soldia na gelaunaginagiato, Iesu na satauro ene vuaa. 2?]Gevegarevegareagi-gatuato mulinai, rapuga kalovakalovana gegaivagiato, gena rapuga taunataunara mageveakalaato. Ne gevaiatiato, pia satauroa ulanana. Iesu gesatauroato Q>Ne gekainiuato, votoki gegapi-rariato, repana gekwariwai-kwariwaiawai. w=grepana gauna gau vekalavekala gevatuato, kraon vetaina gekalaato, ne Iesu repanai getao-kauato. Toki ta maki gimana ripanai geveagapiato, ne wailanai getiu-talito, gevegarevegare-agiato, negetiwato, “Iuda geria King o, toma namana!” I< Gena rapuga geluga-vagirato, rapuga kalovakalova geveakalaato, ;!Ne Pilato gena vetali talimara na Iesu gevaiagoato kavana na numa aonai, taukavara maparara gekea-koukourato, ne geruga-gegelagiato. :1Ne Pilato na Barabas etugu-atiato ira geria, na Iesu ia kwaria aonai vou vetali taura evenirato, pia satauroa ulanana. Iesu gevegarevegare-agiato 9'Tanukou talimara maparara gevega-geleto, negetiwato, “Etalima ralana pa gena kwarega metauna ai atamai ai pene mia e ai natumai atarai.” 48aPilato etugamagi-ripato, ia gena ripa kilara ati pia gapi-ragera, e taunilimalima ia atana na nege purina kalinana, gaurai nanu egapiato, gimana eguligiato votaunilimalima gutuma wailarai, e evetaina ekilato: “Au ati geku kepi ekala rorirori talimana ralana genai; e gomimo gemi inagulu!” "7=Na Pilato na maerenagirato, netiwato, “Rakagau gaurai? Raka kala rakavana ekalaato gaurai?” Na maparara geparalato, negetiwato, “Ono satauroa!” -6SNe Pilato na erenagirato, netiwato, “Na e Iesu, gekilagiana Keriso, raka ana kalagi-tiwaa?” Ira maparara gevega-gele-koukouto, negetiwato, “Ono satauroa!” .5UNa kavana na tanukou talimara maerenagirato, netiwato, “Ira taura ruala rai gomi gemi ana tugu-piatia?” Tanukou talimara geparalato, negetiwato, “Barabas!” #4?Na Rupu Veaga velera kamura e Iuda velera na tanukou talimara aora geganirato, Pilato pia vaikilaa, Barabas pene tugu-piatia, na Iesu pene kwarega. x3iPilato na Kota ekalaawai aonai, Pilato garawana na gena keakau gema varaato, netiwato, “Nekala rorirori talimana genai gau kwauta ragai pono kalaa, kwalana au pogi panivi, geku nivi ai viti-vua kamu vagi na pegapiku ia pakunai.” r2]Kwalana Pilato ripana vealeva, Iuda talimara kamura geria vekuku pakunai, Iesu ia gimanai getao-kauato. %1CGaura pakurai talima gutuma getanu-kouto aonai, Pilato na erenagirato, netiwato, “Rai goririwaana ana tugu-atia: Barabas pa Iesu, gekilagiana Keriso?” Z0-Volaganinai talima rakava kwaikwaina ta tipura numanai etaluwai, arana Barabas. / Vanagivanagi Pasova velekwana tomanai kavana na ira geria tipura numanai etaluna pia kilagia talimana ta etugu-piatiawai. .Na Iesu evaigarito, kila vuana tai maki ati evega-gelerato. Voanana kavana evevega-kali-rakavato. Pilato na Iesu gena kwarega ekilagiato z-m Gaura pakurai Pilato na evaikilaato, netiwato, “Goi ati okamonagina, atamu ai metau kamu vagi gekilagiana?” ~~}l||Q|{{zIyyxxvwwwNvuu*tdsssrAqxqpooio nkmm`m lPkkJjji#hhggf_ee1ddPc@baaC``>__h^^2]]\[ZZ YY2XfWVV UgTT(SmSRqQQPOO/NN9MLfKKJJIIHHH:GWFF7EEDD@CBB A@?>==T<  - \ Sd+:zWm Vokapu geraokwaniato, Galileia tanona na gevanagito. Iesu ati gena ririwa talima ta pene ripa ia ariginai, V3 Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Palagu evetaira guiguira gau ta aikina, na rapali [e voka] gereganamo.” Iesu gena kwarega ekilagi-waiato &UE Voia mulinai Iesu numai erageto, gena melo na veavugai gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai ai na palagu rakavana ati gelegele paia gui-atia?” DT Na Iesu na gimanai egapito, erolo-kuliitiato, ne erugato. RS Ne palagu rakavana elailai-vegala-poluto, ia na melo evega-pilupilu-rakavaato, ne elaka-gerevagito. Melo gitagitana noowane ekwaregato, gaura pakurai taunilimalima gutuma gekilato, “E pekwarega.” bR= Iesu na taunilimalima gutuma gelaka-koukouwai egitarato aonai, ia na vopalagu rakavana ekila-waiato, netiwato, “Muru-kapu e tega-gela palaguna, avaikilamuna, ono laka-paka, aonai ragai mapono laka-togawai!” zQm Ne melo tamana veganamo elailaito, netiwato, “Au mageku kamonagi, na geku tugamagi aovoaovo onoma porogia.” P Ne Iesu ekilato, “Pene gau kwauta pono kalaa ripa notina? Palagu genai magena kamonagi talimana gau maparara pene kalara ripa.” AO{ Vega-vogo palagu rakavana na kalovai epia-kauana, e nanu ai epia-raiana pene vagia ulanana. Pene gau kwauta pono kalaa ripa genai, gemu kala, poro gita-vetugamai, poro veakavamai.” N! Iesu na melo tamana erenagiato, netiwato, “Arigi lagani eviti erawaliato?” Tamana evega-geleto, netiwato, “Emakeina na vegata! BM} Ne vomelo Iesu laganai gevaiagoato. Palagu rakavana na Iesu egitaato aonai, veganamo melo evega-pilupiluato, kwano ai eketo-talito, emakulemakuleto, pokana na kapurokapuro gelakatito. L! Ne Iesu ekilato, “Ati kamonagi talimami! Toma vira au gomi lagami ai pana talu? Toma vira pana vaigaoka venimi? Iovogomai-agia!” iKK Epalagu na egapiana tomarai, tano ekwari-agiana. Pokana na kapurokapuro gelakatina, karikarina gevepatina, tauniparana erorina. Gaura pakurai goina melo panogira, epalagu rakavana iagui-atia napatiwa, na pege gui-kavaa.” :Jm Ne talima ta gutuma aora na evega-geleto, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, au natuku goi gemu ai pavaimaia. Ia muru-kapu palaguna na eporogiato gaurai, ati ekilakilana. VI% Iesu na erenagirato, netiwato, “Etalima ria rakagau veituna gokalaana?” uHc Taunilimalima na Iesu gegitaato aonai, nugara geketo-vagito, gaurai genai geraka-agoto, geve vega-namaato. #G? Gena melo geriai gekwarato, taunilimalima gutuma para na geruga-gegelagirato, gegitarato, rova gevevega-ripagiawai talimara maki ia ria geveituwai. XF) Na avaikilamina, Elia warau evogomaito, e geria ririwa kalara ia genai warau gekalarato, ia kilana Puka Veaga aonai getalo-kuneato gelegelenai.” Iesu na palagu rakavana na eporogiato melona evega-namaato ME Iesu evega-geleto, netiwato, “Taunatauna, Elia e pene vogomai-kune, gau maparara pene vega-valigura. A Taunilimalima Natuna kilana raka getalo-tiwaato viti vogo pene mamilagi e pia rugaa? D  Ne ira na Iesu gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai rova gevega-ripagiana talimara gekilana, Elia pene vogomai-kune?” {Co Gaura pakurai gena kila vetairaimo etaluto, na ira vekarawarai geverolito, kwarega na kuliitiwai ganina rakagau. /BW Golo na gemarigowai aonai, Iesu na evaikilarato, rakagau gegitaato gauna talima ta ragai pia varaa, pene ago, Taunilimalima Natuna kwarega na pene kuliiti-wai. ^A5 Ira na vokapu gerakagita-gegelagiato, na ta ati gegitaato ia goti, Iesumo geregana. @1 Ne iloa na ema avugarato, egapi-gavurato aonai, karo ta iloa aona na ekea-atito, netiwato, “E au Natuku, aulamagiana; ia pio kamonagi-venia!” O? Petero ati ripana rakagau pene kilagia, kwalana ira gekali-rakavato. C> Ne Petero na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, nama iwavagi ita enai ea, pe ama gau toitoi aia kalara. Gau ta goi gemu, gau ta Mose gena, gau ta Elia gena.” G= Ne wailarai Elia e Mose gematagaito, Iesu ria gekilakilawai. j<M e gena rapuga ekulo-garogaroto, tanoparai talima ta ati gelegele vovetaina pere vega-kulokuloa. I;  Toma taula toitoi (6) gevanagito mulinai, Iesu na Petero, e Teimiti, e Ioane egapirato, ne golo kamuna taai evairagerato. Vonai ira geregariamo aonai Iesu gegitaato, gitagitana eirauto, \: 3 Gaurai evaikilarato, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, enai reketa geruga-tagona talimara ati pia kwarega vou, pene ago, Palagu gena Basileia matiavuna ria pene vogomai pia gitaa.” Iesu gitagitana eirauto 9&Pene rai na au e geku kila nugaragera na ekalaana, e veopa-lema e kala rakava talimara wailarai, Taunilimalima Natuna maki pene nugarage ia genai gena vogomai ai, ia Tamana vewaena ralemana e tiavu kamuna e magena aneru veagara ria pia vogomai tomanai.”\81%Kwalana talima ta gena maguli epia-togaato genai, rakagau na vou mapene voi-waia? n7U$Pene talima taa na tanopara maparana ulanana gena maguli pene piatogaa, gena nama rakagau ia genai? O6#Kwalana rai gena magulimo navugana etovoana talimana, gena maguli pene piatogaa. A rai au pakuku ai e Vali Namana pakunai gena maguli pene piatogaa talimana, gena maguli ati pene kala-lekwalekwaa. e5C"Iesu na taunilimalima gutuma e gena melo ekea-koukourato, ne evaikilarato, netiwato, “Pene talima ta au muliku ai pene laka netina genai, ia matotauna pene veruga, gena satauro pene vuaa, au muliku ai pene laka. @4y!Na Iesu eruga-kuleto, gena melo egitarato, ia na Petero evaikila-waiato, netiwato, “Satani, ono laka-paka, kwalana gemu tugamagi ne ati Palagu gena, na taunilimalima gerianamo.” S3 Ekila ekilagi-matagaiato, ne Petero na evaigerevagiato, evaikila-waiato. (2INe Iesu na gena melo maevega-riparato, netiwato, “Taunilimalima Natuna vitiviti vovogo roe nea pene vua. Iuda velera, e Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagirana talimara na pia rugaa; e pia vagi-kwaregaa maki, na toma toitoi mulirai kwarega na mapene kuliiti-wai.” d1ANe Iesu na evaikilarato, talima ta ragai pia varaa. Iesu gena kwarega e kuliitiwai kilara 70gIesu na erenagirato, netiwato, “Na gomi rakagau nogotina au rai?” Petero na evega-geleato, netiwato, “Goi Keriso, (Palagu na ekilagi-maavuato vevega-maguli tauna).” }/sIra gevega-geleto, negetiwato, “Reketa gekilana Ioane Bapatiso, reketa Elia, mareketana peroveta talimana ta.” 7.gIesu magena melo ria Kaisarea Filipi tanona vanugarai geagowai aonai, rauparai Iesu na gena melo erenagirato, netiwato, “Taunilimalima na rakagau negetina au rai?” -Ne Iesu na numai etugu-agoato, evaikilaato, netiwato, “Vanuga aona na ragai pono ago.” Petero na Iesu Kerisona ekilagito r,]Gaurai Iesu gimana matanai maetao-kaurato, ne epoepoe-namanamato, gau maparara egita-namanamarato. {+oVotalima epoe-itito, netiwato, “Pa, talima taarana agitarana, na noowane gautupu vetaira gelakalakana.” -*SNa Iesu na mata-kele tauna gimanai egapito, evaiatiato vanuga na, ne matana ekainiuato, e gimana genai etao-kaurato, erenagiato, “Gau kiatarana ogitarana pa?” ) Ira Betesaidai geagoto, ne talima reketa na mata-kele tauna ta Iesu genai gevaiagoato, ne genogiato, pene gapi-kaulagia. {(oNa Iesu na netiwato, “Gomi rogoti goro tugamagi-ilu?” Iesu na mata-kele tauna matana evega-aliato Betesaidai `'9“Au na pereti taulatoi kwapuna apuki-kinikinirato taunilimalima ragana vativati (4,000) garia, pereti kovara gokokorato papalu vira govega-vonurato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Taulatoi kwapuna.” Q&Au na pereti imaima apuki-kinikinirato taunilimalima ragana imaima (5,000) garia, pereti kovara gokokorato aonai, papalu vira govega-vonurato?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “gagalana ruala.” b%=Mamatami, na ati gogitana? Mategami, na ati gokamonagina? Ati govetugamagi-tagona maki? L$Iesu na eriparato, gaurai evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai pereti ta lagami ai aikina kilana gokalaana? Gomi rogoti goro ripa, rogoti goro tugamagi-ilu? Nugami roe nea gaoka-poro? # Ne vokila matotauria nuganugarai geveroli-agiato, negetiwato, “Vovetaina pekila, kwalana ita ati gara pereti gaurai.” "Ne Iesu na egavu-tinarato, netiwato, “Rogomi pio vetole, Parisea talimara e Heroda garia paraoa egoro-agiana mulamulana kalinana.” m!SIesu gena melo gevetugamagi-lekwalekwato, ganigani ati gegapikauto, pereti kwapunamo gati ai. e C Ne eraokwanirato, gati ai eragekauto, kovu kavatai eve vanagito. Parisea talimara e Heroda C Iesu eaga-raurauto maaona metauna na, netiwato, “Rakagau gaurai toma gulu talimara na vegailia kamura gegita-vetavurana? Taunatauna avaikilamina, vegailia ta ati vagi pana venimi!” { Parisea talimara reketa Iesu genai geagoto, ne gerenagi-opakauato. Geria ririwa vegailia ta kupa na pene mairigo.  ia magena melo ria gati ai geragekauto, Dalmanuta tanonai geagoto. Parisea talimara geria ririwa vegailia ta kupa na pene mairigo a; Taunilimalima maparara ragana vativati (4,000) vetaira. Ne Iesu na etugu-lovolovorato, Ne taunilimalima gegani-kwaregato mulinai, Iesu gena melo na ganigani kovara gekokorato, papalu taulatoi kwapuna gevega-vonurato. yIra geriai maki magani girigiri reketa. Iesu na Palagu maevega-namaato, gena melo evaikilarato, voira maki ia warera. veIesu na gutuma evaikilarato, kwano ai ia tanutanu-tali. Ne pereti taulatoi kwapuna egapirato, Palagu evega-namaato, epuki-kinikinirato, gena melo evenirato, taunilimalima wailarai pia taotao-talira ularana. Ne vetainai gekalarato. Ne Iesu na erenagirato, netiwato, “Gomi gemi ai pereti nee vira?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Taulatoi kwapuna (7).” Ne gena melo na gevega-geleato, negetiwato, “Arigi rauparai rai talima na etaunilimalima pereti na pene gupura etanoleanai?” #Pene au na pana tugu-waikulera geria vanugai mavitora genai, rauparai neeporimarana, kwalana reketa kapu rau vagina gevogomaito gaurai.”  “Au na etaunilimalima avetugarana, kwalana toma toitoi vegata au ria enai pege talu, e gau kwauta maki rogoti na gere gania. ' IVolaganinai taunilimalima gutuma para magetanukou-waito. Ira ati garia gauganigani gaurai, Iesu na gena melo ekea-kavirato laganai, ne evakilarato, netiwato, 3_%Taunilimalima gevevega-kali-rakavato, gekilato, “Ia na gau maparara ekala-gitakaurana, tega-gela talimara eveakamonagirana, muru-kawa taura evega-kilakilarana.”$Iesu na evaikilarato, talima ta ragai pia varaa, na evaikilarawai kilara ati gekamonagirawai, ia valina gepia-lovolovoawai. ]3#Ne tegana gevekala-pakato, maena evelugato, erorirorito, ne ekila-namanamato. mS"Kupai epoe-rageto, eaga-rageto malailaina na, netiwato, “Efata!” ganina “Ono vekala-paka!” !Ne Iesu na taunilimalima gutuma aora na evaigerevagiato, ririna tegana kovogarai egoto-togarato, ekainiuto, e maena egapi-kaulagiato. { Ne talima reketara na tega-gela e eaga-raurauwai talimana ta gegapi-agoato, ne genogiato, gimana atanai pene tao-kaua.  Ne Iesu Taia tanona eraokwaniato, Sidona e Vanuga Gagalana (10) tanora elaka-vanagirato, Galileia kovunai ekwarato. N Ne vogare ewaikuleto gena numai aonai, natuna vavinena everawaliato, gena gepai emaoko-tagowai egitaato, palagu rakavana taunatauna elakatito. Iesu na tega-gela e muru-kapu talimana evega-namaato  Gaurai ia na vogare evaikilaato, netiwto, “Nevetaina povega-gele pakunai, ono waikule, palagu rakavana natumu genana pelakati.”  1Gare na evega-geleato, netiwato, “Velekou, neia ne taunatauna, na kwaeva maki pata kapulenai melo keira geganiganina momora geganirana.” ) KNa Iesu na evaikilaato, netiwato, “Melo keira pia ganimate-kune vou, kwalana ati gelegele, melo keira garia ganigani pita gapira, kwaeva pita pia venira.”  Vogare ia Grik garena, Siriafonesia ai ewalato. Ne ia na Iesu enogiato, vopalagu rakavana natuna vavinena genana pene gui-atia  Gare ta, natuna vavinena palagu rakavana na eporogiato, Iesu valina ekamonagiato gaurai, eagoto, gagena kwalanai evetiu-talito. <qIesu voanana ekuliitito, Taia e Sidona tanorai eagoto. Ne numa gautai eve ragekau-garito, ia ati eririwato talima taa na pene ripaa ia vonai, na ati gena veavuga rauparana. oWMaparara gau rakavara, eira nugana na gemaragena, talima gevega-rakavarana.” Gare ta gena kamonagi veopa-lema, ririwamagi rakavara, kala rakavara maparara, opakau, mata-poraga, vepiagikau, velivu, veagi, kala kawakawa gevogomaina. Skwalana talima nugana na tugamagi rakavara, tuga kalara, lema, vagivagi, s_Ne maekilato, “Rakagau taunilimalima nugana na emaragena, voanana taunilimalima evega-rakavarana, *MKwalana voia ati nugana na geverigona, na tinagena na geverigona, pe geagonamo.” Voia ganina, ia na ganigani maparara evega-taunataunarato, ati geria rakava. -Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi maki ati gotugamagi-iluna? Ati goripana, mulina geverigona gaura na taunilimalima ati gevega-rakvarana? wIesu na taunilimalima gutuma eraokwanirato, numai erageto; ne gena melo na voparapore ganina geverenagi-agiato. .~WMategana talimana pene kamonagi!]” O}Taunilimalima na geganirana, geverigona talima aorai, gaura na talima ati gevega-rakavarana, na taunilimalima aora pa nugara garakaura na gemaragena gaura na vou taunilimalima gevega-rakavarana. [ |Ne Iesu na taunilimalima gutuma ekea-koukourato ia genai, ne evaikilarato, netiwato, “Maparami iokamonagi e pio ripa-rorirori. 1{[ Gomi na gemi gulukune geria vevega-nagi geriana Palagu gena kila ati ganiraimo govega-agorana. Gau vogo vovetaina gokalarana.” Taunilimalima gevega-rakavarana gaura \z1 Vokalana gomi na talima gokouana, tamana e tinana ragaina pene veakavara ularana. Ly Na gomi gokilana, talima taa na tamana pa tinana pene vaikilaa, nepenetiwa, ‘Au na gomi ati pana veakavami, kwalana para venimi gauna au na Koban aveniana gaurai.’ Koban ganina Palagu gena. x Mose ekilato, ‘Tamami e tinami pio nugagi-ragera. Rai na tamana pa tinana kila rakavara eveniana talimana pio vagi-kwaregaa.’ w+ Iesu na maevaikilarato, “Taunatauna, gomi na Palagu gena rova gotugamagi-piatogarana, matotaumi gemi vevega-nagi pio kwalanara ularana. mvSGomi na Palagu gena rova goraokwanirana, na taunilimalima geria vevega-nagi gokwalanarana.” uyGealiruputali-veni-kawakuna,
geria vevega-ripa taunilimalima
geria vevega-nagi rovara,
na ati au geku!’ ptYIesu na evega-gelerato, netiwato, “Isaia na eperovetagimito opakau talimami taunatauna, evetaina ekilato,‘Egulu na murura tinatinaraimo
au gekupa-kaukuna geria Palagu,
na ira aora au geku ai rauvagi ai. vseVovetaina gaurai Parisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara na Iesu gerenagiato, negetiwato, “Rakagau gaurai gemu melo na gera gulukune velera geria vevega-nagi ati gekwalanarana, gimara ‘mamilora’ geganiganina?” Vr%Maketi kapura na pia vogomai maki rogoti gere ganigani aonai, pia veguligi-kune vou. Gulukune geria vevega-nagi vovogo reketa maki gekwalanarawai, kaputi guligi, gulo, ketolo [e gepa maki] geguligirawai. [q/Pio ripa, Parisea talimara e Iuda talimara maparara rogoti gere ganigani aonai, gimara pia guligira mulinai vou pia ganigani. Eia e ira geria gulukune velera na gevega-taunataunaato e gekalagi-maiawai kalana. p3Ne gena melo gegitarato, geganiganiwai reketa gimara “mamilora,” gimara ati geguligirato ira geria gulukune velera geria vevega-nagi vetainai. yo mParisea talimara e rova gevevega-ripagiawai talimara reketa Ierusalema na gevogomaito, Iesu getanu-gegelagiato. n8Iesu na eago-venirawai kapura mapararai, vanuga kamurai, vanuga keirai, araga kala talimara geria talu kapurai, geria viti talimara maketi kapurai getaorawai, ne genogiawai, gena rapuga rikinaimo maki pia gapikau. Gegapikauwai talimara genamawai e gemaguliwai. m 7Ne votano maparana gelaka-iluiluato, gaurana geria viti talimara magepara Iesu ariginai gekamonagiawai kapurai gevua-agorawai. ^l56Ne gati na gerigoto aonai, taunilimalima veganamo gegitailiaato, geripato voo Iesu. rk]5Ne gati na gevanagito kovu kavatai, Genesareta tanonai gekwarato. Geria gati vonai gekwatu-kauato. Cj4kwalana vopereti evega-vogorato kala irau vagi kalana ganina rogoti gere tugamagi rawalia, aoria vekanagavu roe voa. Iesu na viti talimara evega-namarato e evega-magulirato Genesaretai Wi'3Ne gati ai eragekauto, e agi maki eaikito. Gena melo gevevega-kali-rakavato, h2kwalana maparara na gegitaato e gekali-rakavato. Na Iesu na eraka-vaikilarato, netiwato, “Iotiliga, e au; ragai iokali!” g1Ne gena melo na gegitaato, nanu atanai elakawai, getugamagito, negetiwato, “Avuavu kwapuna!” negetiwato. Ne gelailai-vegalapoluto, _f70Ne gena melo egitarato, gevekwalavi-rakavawai pako ai, kwalana agi wailara na egavumaiwai. Ne Iesu geriai elaka-agowai nanu atana na, gati pene laka-vanagia netiwato. Oragauna 3 e 6 koloko vepakanai rapa kavanai. Ve%/Ewamuna-wamunaawai aonai, gati kovu nuganuganai, na Iesu geregana kwano ai. Gd.Ne etugu-lovolovorato mulinai, golo ai everageto ene rapali. =cs-Roirori Iesu na gena melo evaikilarato, gati ai pia ragekau, pia kune, kovu kavatai Betesaidai pia vevanagi netiwato. Na ia votaunilimalima gutuma roe waetugu-lovolovorawai. [b/,Geganiganito marumaruramo maparara ragana imaima 5,000. Iesu nanu atanai elakato a+Mulinai Iesu gena melo na pereti kovara e magani kovara maparara gekoko-koukourato, papalu gagalana ruala gevega-vonurato. $`C*Maparara gegani-kwaregato. d_A)Ne Iesu na vopereti imaima e magani ruala egapirato, epoe-rageto, kupa egitaato, Palagu evega-namaato vou, epuki-kinikinirato, ne gena melo evenirato pia warera ularana. Magani ruala maki vovetaina epuki-kinikinirato. a^;(Ne golea rorirai getanuto, taarana tinavu kwapura (100), taarana gagala imaimara (50). k]O'Iesu na melo evaikilarato, taunilimalima pia warera, gole ai gawa atarai pia tanutanu-tali. %\C&Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi gemi ai pereti ne vira nea? Ioago, iove gitara.” Geve gitarato, ne gekilato, “Pereti imaima e magani ruala.” &[E%Na Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi na garia iovenira.” Ne ira na gerenagiato, negetiwato, “Goi oririwana aia ago, pereti siliva monira tinavu ruala (200) na aia voira, ne paiama gupura notina?” (E talima ta voina uve taula vativati (8) aorai pene gapia vetaina). yZk$Ono tugura, araga kala talimara geria talu kapurai e vanuga kavinagirai ia ago, pe garia ganigani iave voi.” wYg#Elaviawai gaurai, Iesu gena melo ia genai geagoto, ne gevaikilaato, “E tanopakana e garo maki waeverigona. IX "Iesu kone ai etoga-rigoto aonai, taunilimalima gutuma para egitarato gaurana egita-vetugarato, kwalana ira noowane mamoe ati gitatagora talimana ta vetaira. Ne ia na gau vogo evega-riparato. LW!Na taunilimalima gutuma na gegitarato, gelakawai, veganamo geripato ira voo raira. Ne vanuga gaura gaura taunilimalima maparara gagera na gelaka-rakaraka-agoto, vokapu ai gevekwara-kuneto. JV  Gaurai maparara gati taai geragekauto, tanopakana taai geagoto. NUIesu na evaikilarato, netiwato, “Tanopakana taai ita wati, kiata ioagalagi.” Kwalana taunilimalima gutuma gevogomaiwai e eanana geagowai, pe ira maki ati gelegele pia agalagi pa pia ganigani. T}Apostolo talimara gewaikuleto Iesu genai, ne rakagau gekalato e gevevega-ripagirato gaura maparara gekaro-varaato. #S?Ioane gena melo na vovali gekamonagiato, geagoto, tauniparana geve gapiato, ne kala kapunai geve toleato. Iesu na talima ragana imaima (5,000) egupurato RRNe rivu aonai evua-agoato, vovavine eve veniato. Ia na tinana eveniato. 7QgRorirori vele kamuna Heroda talima repara epati-vagirawai talimana ta etuguato, Ioane repana pene vuamaia. Ne ia eagoto, Ioane Bapatiso tipura numanai repana epati-vagiato. P#Vele kamuna evetugamagi-waikuleto, na ati eririwato karona pene lekwaa, kwalana gena wariwari talimara wailarai ekila-gavuato gaurai. "O=Ne vovavine maeraka-waikuleto, vele kamuna Heroda enogiato, netiwato, “Au aririwana ewagumonamo vegata Ioane Bapatiso repana rivu ai onoma veniku.” N9Ne elaka-piatito, tinana erenagiato, netiwato, “Rakagau napanatiwa?” Tinana evega-geleto, netiwato, “Ioane Bapatiso repana, noponotiwa!” MNe evaikilaato, netiwato, “Rakagau pono nogiku gauna pana venimu, geku Basileia kavata pono nogiku maki pana venimu.” iLKHerodia natuna vavinena ema laka-togato, ne epalato aonai, Heroda magena wariwari talimara maparara evega-verererato. Ne Heroda na vovavine evaikilaato, netiwato, “Goi rakagau oririwana gauna ono kilagia, pana venimu.” bK=Herodia gena toma namana ta ekwarato. Heroda gena wala tomana e tugamagi-tagona velekwana ekalaato, gena vekuneagi talimara kamura, e vetali kuneagina talimara, e Galileia vanugarai vekuneagi talimara ekearato. HJ kwalana Heroda Ioane kalinana ekaliwai e egita-tagoawai. Heroda ripana Ioane rorirori vagi e veaga talimana. Ioane karona ekamonagiato aonai, eaovoaovowai, na eririwato pene kamonagi-venia. hIIVovetaina gaurai Herodia na Ioane eparu-veniato, gena ririwa pene vagia, na ati gena raupara, lHQIoane na Heroda evaikilaawai, netiwato, “Goi na kakamu garawana potavararia ne ati rorirori!” hGIKwalana Heroda matotauna evetuguto, Ioane gevegapi-taliato, ne geligoligoato tipura numanai, gekana-gavuato. Vokala ekalaato, kwalana etavarariato garena Herodia, ia kakana Filipo garawana, pene vega-vererea ulanana. F Na Heroda ekamonagito aonai, ekilato, “E Ioane Bapatiso, au na repana alama-vagiato talimana, kwarega na mapekuliiti-wai!” ~EuMareketa gekilato, “E Elia,” mareketa gekilato, “E Peroveta talimana ta, peroveta talimara kunera vetaira.” DHeroda, Galileia velena, na ekala valira evekamonagirato, kwalana Iesu arana kapu mapararanai eraka-lovolovoto. Taunilimalima reketa gekilato, “Ioane Bapatiso kwarega na mapekuliiti-wai. Gaura pakurai ekala kamura maparara evega-matagairana.” C9 Palagu rakavara vovogo taunilimalima geriana gegui-atirato, viti talimara gutuma maki riga na geirurato, gevega-namarato. Ioane Bapatiso gena kwarega {Bo Ne gelakato, gevevopatato, taunilimalima geria rakava na pia vetugamagi-waikule e pia laka-waikule ulanana. 8Ai Pene vanuga taai ati pia gapi-ragemi e karomi ati pia kamonagira genai, pio raokwania, gagemi kavuramo pio kwara-vagira ira geria kila-tilivagi vega-taunataunara ularana.” w@g Maevaikilarato, netiwato, “Numa taai pio rage genai, vonumaimo pio talu, pene ago, vovanuga pio raokwania. >?w Tamaka pio kala, na tiati ruala ragai pio rogagi.” >Iesu na evega-nagirato, “Gau kwauta ragai pio gapi-kaua gemi lakalakai, tokimo. Potega, ganigani gaura e moni maki ragai pio vuakau. =Na Iesu na gena melo gagalana ruala ekearato, ne rualana rualana etugurato, e tiavu evenirato, palagu rakavara pia gui-atira ularana. n<UIesu eaovoaovo-rakavato, kwalana ati geria kamonagi gaurai. Iesu gena melo gagalana ruala etugurato ;Vonai ia na kala irau vagira ati ekalato, na viti talimara kwapurakwapuramo atarai gimana etao-kauato, evega-namarato. @:yIesu na evaikilarato, netiwato, “Peroveta talimana ia kapu mapararai pia kupa-ragea, na gena vanuga kwalanai, gena talimana, e gena numa talimara, namo ati pia kupa-ragea.” +9OIa ati kapenta talimana? Maria natuna; Teimiti, e Iosepa, e Iudas, e Simona kakaria, e walawalana maki lagarai getaluna ea.” Gaurai ati gevega-taunataunaawai. 8Tapati tomanai Iesu rupu ai maevevega-ripato, taunilimalima gutuma na gekamonagiato aonai, gevevega-kali-rakavato, negetiwato, “Etalima eripa e ariginai egapito? Gena tugamagi-ilu maki rai na eveniato? Ekala irau vagi kalara raka ekala-tiwarana gimana na? c7 AIesu na vokapu eraokwaniato, ne gena vanugai eagoto; ia gena melo maki mulina na geagoto. x6i+Iesu na evaikilarato, ekala valina ragaina vagi pia kilagia netiwato, e evaikilarato, vovavine pia gupua.5*Ne vavine veganamo ekuliitito, eloulouto. Ia gena rigolo gagalana ruala. Ekala ewalato genai, taunilimalima gevevega-kali-rakavato. 4))Ne Iesu na vavine gimanai egapito, evaikilaato, netiwato, “Talita kumi!” Vokila ganina “Vavine, au na goi avaikilamuna, ono kuliiti!” 63e(Na taunilimalima na gemamai-agiato. Ne Iesu na etugu-atirato, ne vavine tamana e tinana e ia gekwaruato talimara toitoi riamo vavine gevega-maokoato kapunai gelaka-togato. 2'Ne Iesu numai elaka-togato, evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai gokogona e gotagina? Vavine ati pekwarega, ia emaituna.” j1M&Iairo gena numai gekwarato, ne Iesu na taunilimalima egitarato, gekogowai e getagi-kilakilawai. }0s%Ne Iesu na maparara ekila-wairato, mulina na ragai pia ago, na Petero, e Teimiti, matarina Ioanemo ia ria pia ago. / $Iesu na vokila ekamonagi-guilagiato, ne rupu gitatagona talimana evaikilaato, netiwato, “Ragai pono kali, pono kamonagimo.” Z.-#Iesu roe waekilakilawai aonai, rupu gitatagona tauna Iairo gena numa na talima reketa gevogomaito, Iairo gevaikilaato, negetiwato, “Natumu pekwarega. Vevega-ripa talimana ragai ono vega-vekwalavia.” -"Iesu na vogare evaikilaato, netiwato, “Natuku, gemu kamonagi na pevega-namamu. Gaurana, mavereremu ono laka, gemu viti peaiki-vagi.” .,U!Vogare eripa-rorirorito rakagau genai ewalato, ne makalina e mapilupiluna Iesu gagena kwalanai evetiu-talito, ne rakagau ewalato gauna maparana ekilagi-matagaiato. T+! Na Iesu roe waepoevopoevowai, egapi-kaulagiato talimana egita-vetavuawai. +*OGena melo gevega-geleto, negetiwato, “Ono gita, etaunilimalima gutuma na gepekuvomuna, rakagau maoverenagi-agiana, notina, ‘Rai na pegapi-kaulagiku?’ ” 6)eVeganamo Iesu eripato, ia genana tiavu elaka-vagito. Ne taunilimalima gutuma aora na eruga-kuleto, everenagito, netiwato, “Rai na au geku rapuga pegapi-kaulagia?” S(Ne rala vitina eikato, tauniparana emamilagiato gena viti warau eaikito. W''Kwalana ia etugamagito, “Gena rapugaimo pana vegapikau genai pana nama.” -&SIa na Iesu valina ekamonagiato gaurai evogomaito, taunilimalima gutuma nuganugara na evepipi-vanagito neamo Iesu mulinai evekwarato, ne gena rapugai evegapikauto. %5Toketa vogo na mulaga geveniawai, na ati enamawai. Gena moni maparara evega-aikirato, ene nama ularana, na ati enamawai, gena vitimo emetau-agowai. Y$+Vonai gare ta, gena viti rala vitina, rigolo gagalana ruala eviti-agiato. v#eNe Iesu ia goti geagowai aonai, taunilimalima gutuma para maki gegotokauto, ira na gelaka-piipipiawai. +"Omaaona maparana na enogiato, “Au natuku vavinena peviti-rakavaa, roli ekwaregana. Gemu kala, ono vogomai, gimamu atanai pono tao-kaua, pe natuku pene nama!” l!QRupu gitatagona talimana ta arana Iairo eagoto, Iesu egitaato aonai, gagena kwalanai etiu-talito, u cIesu gati na maewaikuleto kovu kavatai. Kovu pipinai taunilimalima gutuma para na magevegalu-kanaato. ENe ia elakato Vanuga Gagalana (10) tanorai, evevaravarato, rakagau Iesu na ia genai ekalaato. Ne taunilimalima maparara gevevega-kali-rakavato. Iesu na vavine ta e gare ta evega-namarato B}Na Iesu na evaikilaato, netiwato, “Ono waikule numai e gemu numa talimara geriai. Ne pono vevaikilara, Palagu na gemu ai rakagau pekalaa e gena venugagiviti gemu ai pewala gauna.” }Iesu gati ai eragekauwai aonai, palagu rakavara genana gelakatito talimana na enogiato, ia goti pia laka netiwato. FNe ira na Iesu genogiato, geria tano na pene laka-gerevagi.  Vokala gewalato, gegitarato talimara na palagu rakavara na geporogiato talimana valina, e pae valira, taunilimalima gevararato. B}Iesu genai gekwarato aonai, ira na votalima palagu rakavara gutuma na geporogiato talimana gegitaato, marapugana e gena tugamagi maki rorirori etanu-tagowai, ne ira maparara gekalito. 3_Pae gitatagora talimara gerakato, vovali geve piaato vanuga kamuna aonai e vanuga keirai. Taunilimalima gelaka-piatito, geagoto vorakagau ewalato gauna gitagitana. dA Iesu na etugu-agorato. Ne palagu rakavara votalima aonana gelakatito, pae aorai gelaka-togato. Ne ropa-kareketo na geraka-ralupito, kovu ai gevegugututo. Vopae lavetana aonai pae maparara ragana ruala (2,000) vetaina. { Vovetaina gaurai palagu rakavara na Iesu genogiato, negetiwato, “Ono tugumai pae geriai, ira aorai aia laka-toga.” ;q Vonai pae lavetana golo kapanai geunaunawai. H  Ia na Iesu enogi-vigirageato, vokapu na ragai pene gui-atira. / Ne Iesu na erenagiato, netiwato, “Goi aramu rai?” Ia evega-geleto, netiwato, “Au araku ‘Vetali Talimara Gutuma,’ kwalana ai vovogo.” {oIa vovetaina ekilato, kwalana Iesu na evaikilaato, netiwato, “Palagu rakavamu, ne talima genana ono lakati!” 5ekogo-lailaito, “Iesu o, Goloka Iwa Palaguna Natuna, rakagau au geku ai ono kalaa notina? Palagu aranai anogimuna, ragai pono vega-vitivitiku.” OIa na Iesu rau ai egitaato, eraka-agoto, wailanai eketo-talito, ^5Pogi e lagani ia kalai e golo kukurai ekogowai e matotauna maki vatu na evevorowai. A{Vega-vogo gagena e gimana teini na geligorawai, na teini etapu-iturawai, e gagenai auri gaura maki epere-kinikinirawai. Ia tiliga vagi, talima taa na maki ati pene vega-maranaa ripa. taIa kala kovogarai etaluwai. Taunilimalima ia ligoligonai geraga-manukouto, teini maki ia genai ati gaoka. x iIesu gati na erigowai aonai, palagu rakavana na eporogiato talimana ta kala kapuna na evogomaiwai Iesu genai. N  Kovu kavatai gevevanagito Gerasa (pa Gadara) talimara geria kapu ai. ! ;)Ira gekali-rakavarakavato, ne matotaura geverenagi-verenagito, negetiwato, “Goi eraka talima ta? Agi e aku na maki karona gekamonagiana!”s _(Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai gokalina? Gomi roe nea ati gemi kamonagi?”  'Ne Iesu ekuliitito, agi ekila-waiato e aku evaikilaato, “Ono aiki, ono rawaa.” Ne agi eaikito e erawa-taliato, ekawalagiato. &Iesu gati kwalunai evekuneto emaituwai. Gena melo na gevagoato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu o, goi ati okalina? Ita tapuluna!” gG%Agi kamu vagi ekwaragiato e aku kakamu gati aonai gevepopo-rigowai, gati maki roli epuluwai. $Ne votaunilimalima gutuma geraokwanirato, gena melo na gekwaruato Iesu etanu-tagowai gatinai, ne geravuto. Gati reketa maki ira ria. iK#Volavilavi Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Ita ravu-vanagi, kovu vokavai.” 7&~~}||k{DzryynxwvvuutttHts;rqqqpp:ooyonn>mm(lckkYjlii/hgg3fee:dd cbba~`c_R^]]]\'[ZZZcYqXXW=VgUU,TT1S{RR6Q{PP;OOoNNhMMJLKKKJ9IaIH GFF%EbE D!CBBAP@@1?? >E=o<^;;f::h99887D655332j110,//K..k--,,'+G**){('&&%$h##E"!!o By1&6%Al"jMTq W  _  u @<_T7E Ne ira na gekamonagiato aonai, geverere-rakavato, e gekila-gavuto, moni pia venia. Gaurai Iuda na gimarai pene tao-kaua rauparana etavuawai. Iesu magena melo ria Pasova mamoena geganiato  Ne Iudas Isakariota, gagalana ruala talimana ta, Rupu Veaga velera kumura geriai eagoto, Iesu pene velewaa ira geriai ulanana. >u Taunatauna avaikilamina, Vali Namana pia vopatagia tanopara mapararai, egare na kala pekalaa kalana maki piave kilagia, ia tugamagi-tagoagina.” Iudas Isakariota na Iesu elewaato ykEgare na rakagau pere kalaa gauna pekalaa, ia na au tauniparaku ai mulamula pepopo-kunea au toleagiku ulanana. Lealea talimara gomi ria pio talu-vanagivanagi, pe pio ririwa genai, pio veakavara. Na au ati toma mapararai gomi ria pita talu. }Na Iesu ekilato, “Ioraokwania! Rakagau gaurai gomi na metau goveniana? Egare na ekala namana au geku ai pekalaa. EPere voivoi-agia, pe siliva monira tinavu toitoi (300) pere rawalira, (eia e talima ta voina rigolo kwapuna aonai vetaina), pe lealea talimara pere venira.” Ne ira na vogare gegoloato.  Ia laganai talimara reketa maaora metaura gemunemuneto, negetiwato, “Rakagau gaurai emulamula ponana namana epiatoga-kawaana? fEIesu Betaniai Simona, lepera talimana, gena numai eganiganiwai aonai, gare ta elaka-togato, mata namana ta, alabasta vatuna na gekalaato matana, egapi-kauato, aonai vomulamula maponana namana. Vomulamula gawa arana nad lamuna na gekalaawai gauna, voina kamu vagi. Vogare na mata pokana ekoe-kavalugaato, ne mulamula Iesu repanai epopo-kauato. %Na gekilato, “Ati velekwa aonai pene wala, kwalana velekwai pia vogomai talimara ia atana na nege purina nea.” Gare ta gena kala namana 1 ]Toma rualamo roe nea, ne Pasova velekwana pa Iuda talimara kwarega aneruna na evanagirato ati evagirato velekwana e ati egoro-agiana paraoana velekwana pia kalaa aonai, Rupu Veaga velera kamura e rova evevega-ripagiawai talimara na Iesu pia gapi-lemaa, ne pia vagi-kwaregaa rauparana getavuawai. + %Au na rakagau gomi akaro-varamina kilana taunilimalima maparara maki akaro-vararana, natina, ‘Keromi pio talu e pio vegita-tago!’ ”J  $Irau na ewagumona neekwarana, ne maitumi ai neewaitagomina nea. +O #Vovetaina gaurai gomi maki keromi pio talu, kwalana numa gatana pene waikule orana ati ripami, lavilavi, pa pogi nugana, pa kokoloku pene kogo aonai, pa amoamo. _7 "Ia evetaina, talima ta elaka-gerevagito, gena numa eraokwaniato, ne gena vetugunagi talimara rorirori evenirato, kwapurakwapura geria inagulu pia kala. Vanagi gitatagona talimana maki evaikilaato, pene mala. c ? !Rogomi pio vetole, pio vegita-mataneka, kwalana ati ripami, arigi toma voora pene kwara.   “Na votoma e ora talima ta ati ripana, aneru kupai ati ripara, e Natuna maki ati ripana, na Tamana gereganamo ripana.  Kupa e tanopara pia lekwalekwa, na au geku kila vou ati pia lekwalekwa, pia mia-vanagivanagi.” Toma e ora talima ta ati ripana \ 1 Taunatauna avaikilamina, egulu ati pene aiki, pene ago, egaura maparara pia wala. y Voia gelegelenai, gomi maki pene egau pia wala pio gitara genai, pio ripa, Taunilimalima Natuna pekavinagi vanagi ai. / “Figi gautupuna genana eparapore pio ripaa: Pouna eragena e launa ekakavana aonai, goripana, garo gena rala laganina pekavinagi nogotina.  Ne ia na aneru pene tugura, evirigirato talimara pia vega-koukoura tanopara maparara na.” Parapore -Vevega-ripa figi gautupuna genana yk Ne talima na Taunilimalima Natuna pia gitaa, iloa na pene vogomai matiavuna kamuna e mamaeka ralema iwavagina. E mitiu kupa na pia keto-rigo e kupa tiavura pia veakaveaka. yk “Na volaganinai, rakava pia wala mulinai, garo pene mukunaa, pene pogi-lotoa, e uve maki ati pene rala, 3 Vovetaina gaurai matotaumi pio vegita-tago; gau maparara akarovara-kunemina, laganina rogoti ere kwara aonai.” Taunilimalima Natuna gena vogomai 4a Kwalana Keriso opakaura e peroveta talimara opakaura pia matagai, vegailia kamura e kala irau vagira pia kalara, Palagu na evirigirato talimara pia opa-vevilira ularana. $A Volaganinai, pene talima taa na pene vaikilami, ‘Iogitaa, Keriso ea!’ pa ‘Iogitaa ia goi voa!’ nepenetiwa genai, ragai pio vega-taunataunaa. 5 Pene Velekou na votoma rakavara ati pere vega-kupara, talima ta ati pere maguli ripa, na evirigirato talimara pakurai, ia na tomara evega-kuparato. Q Kwalana volaganinai rakava e viti-vua kamu pia kwara, Palagu na tanopara ekalaato pene vogomai ewagumona, rakava e viti-vua vovetaira ati gewalana. Eia mulinai vovetaina rakavana ta ati mapene wala. ?~y Pio rapali, egau ragai pene wala gura e nakula aorai! N} Volaganinai gare matinagera e melewa valigu garera kika mavetugara! N| Rai araga aonai maki ati pene waikule gena rogagirogagi gapigapira. a{; Rai numa kukunai etanu-tagona, ati mapene laka-toga numa aonai gena rinaga gapigapira. uzc “Pene gomi na gau rakava iwavagina, vevega-kali gauna, pio gitaa, ati pene ruga kapunai pene ruga.” Ekila pene agia talimana pene ripa-rorirori ganina vorakagau. “Gaurai rairai Iudeai getaluna talimara golo ai pia raka-ago. 0yY Taunilimalima maparara na pia aorakava-vagimi, kwalana au gogapi-ragekuna gaurai. Na rai pene vaigaoka pene ago ikanai pene maguli.” Vevega-kali gauna pene matagai &xE Kakana na tarina pene lewaa pene kwarega ulanana, tamana na natuna maki vovetaina pene kalaa. Natura na tamara e tinara pia karoverave-venira e pia vagira. ~wu Pene Kota talimara wailarai pia vaiagomi genai, rakagau nogo kilagiana kilara ragai pio aovekwalavi-agira. Laganina pene kwara vou, Palagu na rakagau pene vega-ripami kilara pio kilagira, kwalana ati gomi pio kila, na Veaga Palaguna pene kila. Av} Vali Namana tanopara maparara aorai pia vopatagi-kunea. u Matotaumi pio vegita-tago namanama, kwalana pia gapimi, Iuda geria kaonsela talimara geriai pia vaiagomi e rupu aorai pia kwarimi. Au gogapi-ragekuna pakunai, kavana e vele kamura pa king wailarai roe nea pio ruga, au vega-taunataunaku ai pio ago. St Tanopara ta tanopara ta goti pia vetali, kaomani ta kaomani ta goti pia vetali. Kapu vovogo aorai pene tano-kepoa, roge maki pia wala. Eia vitivitimo pene tinaa, noowane kivani ewalana vitina vetaina. s  Pene gomi vetali kulura e vetali valira pio kamonagira genai, nugami ragai pia golugolu. Negaura ne pia wala, na ikana roe voa. jrM Talima vovogo au araku ai pia vogomai, pia kila, ‘Talimana au ea!’ Talima gutuma pia opara. sq_ Gaurai Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi rogomi pio vetole, talima taa na ragai pene opami. p  “Ono varamai, egaura arigi toma pia wala, e pia wala genai, raka vegailiana pia vega-matagaia, ne ira maparara pia wala?” &oE Iesu Olive Golona kukunai etanu-tagowai, Rupu Veaga Ierusalemai egita-agoawai aonai, Petero, Teimiti, Ioane, e Anduru na gerenagi-gariato, negetiwato, n Iesu na evega-geleato, netiwato, “Enuma kamura ogitarana? Evatu ta vatu ta atanai ati pia mia, maparara pia vale-vepopo-rigora.” 6m g Iesu Rupu Veaga na elakatiwai aonai, gena melo taa na evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, evatu ati keikeira ono gitara e enuma kamura maralemara ono gitara.” Gl ,Kwalana ira maparara geria moni vovogo aora na keitaramo pege veni, na ewapu ati gena e ati gana aonai, genai rakagau gemia na gena maguli ai pere veakavagia gaura maparara peurara.”$kA +Gaurai Iesu na gena melo ekearato ia genai, ne evaikilarato, netiwato, “Taunatauna avaikilamina, ewapu na peuraa monina na maparara geria veni peiwara. j  *Aonai ati gena e ati gana wapuna ta evogomaito, gena moni girigiri rualamo eura-rigorato, eia e noo roli toea kwapuna vetaina. "i= )Iesu moni-tao mauana wailanai etanu-talito, ne taunilimalima moni geurawai egitarato. Rinaga e moni vovogo talimara gutuma moni kamura geurarawai. h7 (Ira na wapu geria numa e rinaga gevega-aikirana. Geria rapali moga vavagi, e geopaopakauna. Ira metau kamu iwa pia gapia.” Wapu gena veveni monina Pg 'Rupu aorai e velekwa kapurai geria ririwa tanukau namaraimo pia tanu. Lf &Gena vevega-ripa aonai ekilato, “Rova gevevega-ripagiana talimara pio gitatago-namanamara. Ira geririwana rapuga mogara pia ligo, maketi kapurai pia loulou, talima na pia vega-ragera ularana. e1 %Davida na Keriso ‘Velekouna’ ekilagito; rakagau gaurai Keriso ia Davida natuna?” Rova gevevega-ripagiawai talimara geria opakau kalara d $Davida Veaga Palaguna na ripa e tugamagi-ilu eveniato, gaurai ekila-matagaito, netiwato,‘Palagu na au geku Velekou evaikilaato:Au gimaku ripana kavanai ono mai-tanu,
pene ago, goi geparu-venimuna talimara
goi gagemu kapulenai pana taora.’ c' #Iesu Rupu Veaga aonai evevega-ripawai aonai, ekilato, “Rova gevevega-ripagiana talimara rakagau gaurai Keriso Davida natuna negetina? 'bG "Gaurai Iesu na votalima gena vevega-gele egitaato maaonekana e matugamagi-iluna, gaurai evaikilaato, netiwato, “Goi e Palagu gena Basileia vepakami ati rau.” Voia mulinai talima taa na ati maerenagiato, kwalana gekalito gaurai. Keriso ia Davida natuna pa Davida gena Velekou? sa_ !Pono ulamagia maaomu maparana, magemu tugamagi maparana, matiligamu maparana, e lagamu ai etaluna talimana maki pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina. Eia e kamu iwavagi, rapali gaura e veveni gaura maparara eiwarato.” `7 Rova evevega-ripagiawai talimana maevega-geleto, netiwato, “Vevega-ripa talimamu o, goi gemu kila taunatauna, Palagu kwapunamo, mataa aikina. _ Vega-rualana ea: ‘Lagamu talimana pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.’ Rova taa na erova ruala ati pene iwara.” ^ Velekou goi gemu Palagu pono ulamagia maaomu maparana, mapalagumu maparana, magemu tugamagi maparana, matiligamu maparana na.’ &]E Iesu na evega-geleato, netiwato, “Kamu iwavagina ea: ‘Isaraela talimami o, iokamonagi, Velekou ita gera Palagu ia Velekou kwapunamo geregana kwanilova. \\1 Rova gevevega-ripagiawai talimana ta evogomaito, geria vegupuvegupu ekamonagiato, ne egitaato, Iesu na evega-gele-gitakaurato gaurai, erenagiato, netiwato, “Rova maparara aorai arigia kamu iwavagina?” [ Ia maguli talimara geria Palagu, ati kwarega talimara geria Palagu. Gomi golea-rakavana!” Ulamagi rova maparara eiwarato ZZ- Kwarega na mapia kuliiti-wai kilara Mose gena pukai ati goagirana? Gautupu egalaato valina aonai Palagu na Mose evaikilaato, netiwato, ‘Au Aperaamo gena Palagu, Isaako gena Palagu, e Iakobo gena Palagu.’ [Y/ Kwarega na pia kuliiti-wai talimara ati mapia vegarawa. Ira aneru vetaira kupai. |Xq Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Gomi goleana, kwalana Puka Veaga ganina e Palagu gena tiavu ati ripami. hWI Kuliitiwai tomanai vogare rai garawana? Kwalana ira taura taulatoi kwapuna na gegarawaato.” rV] Voia aonai ira maparara taulatoi kwapuna, naturia ta ati gevega-walaato. Ikanai vogare maki ekwaregato. wUg Melo vega-rualana na wapu egarawaato, na ia maki ekwaregato ati natuna. Melo vega-toitoina maki vovetainamo. dTA Melo walakako maparara taulatoi kwapuna. Tau kunena na egarawaato, ekwaregato ati natuna. oSW “Vevega-ripa talimamu o, Mose na rova ai gema evetaina etaloato, ‘Pene tau ta kakana pene kwarega, wapuna pene kwarega-kwania, ati natura genai, vomaru na kakana wapuna pene garawaa, naturia pia gapira kwarega tauna gena.’ R1 Sadukea talimara reketa Iesu genai geagoto. Ira geria tugamagi, kwarega talimara ati mapia kuliiti-wai. Gaurai Iesu gerenagiato, negetiwato, 'QG Iesu na evaikilarato, “Kaisara gena gau Kaisara pio venia, Palagu gena gau Palagu pio venia.” Gaurai gevevega-kali-rakavato ia genai. Kuliiti-wai kilara P! Gaurai ta gevuamaiato, Iesu na erenagirato, netiwato, “Eia e rai avuavuna e rai arana?” Ira gevega-geleto, negetiwato, “Kaisara.” #O? Na Iesu na geria opakau eripaato gaurai, evaikilarato, netiwato, “Rakagau gaurai au goopa-tovokuna? Siliva monina ta iovuamaia, ana mai-gitaa.” jNM Gevogomaito, ne Iesu gema ripaganiato, negetiwato, “Vevega-ripa talimamu o, ai ripamai goi taunatauna kala rorirori talimamu, taunilimalima kalira na ati okalina. Talima geria raki ati otugamagirana, na goi na taunataunai Palagu gena raupara ovevega-ripagi-gitakauana. Ono vega-ripamai, Kaisara, Roma geria vele, genai takiti paia veni pa aikina?” )MK Kapinai vou Parisea talimara e Heroda mulinai gelakawai talimara reketa Iesu genai getugu-agorato, gena kilakilai pia vega-verauleaa e pia gapia ulanana. L Ne Iuda velera na Iesu pia gapia rauparana getavuato, kwalana ira ripara, Iesu na eparapore e ira ekilagirawai gaurai. Na taunilimalima gutuma getanukou-tagowai kalira na gekalito gaurai geraokwaniato, gelakato. Kaisara, Roma geria vele, gena takiti monira iKK Ekala e Velekou na ekalaato,
matara na tagitaana,
gitagitana irau vagi vegata.’ ” ;Jo Gomi na talotalo Puka Veaga aonai ati goagiana, evetaina ekilana,‘Vatu numara geraperana talimara na ati geririwaato
gepia-togaato vatuna vatu keakwalai eagoto. CI Iesu everenagito, netiwato, “Araga gatana na rakagau pene kalaa? Ia pene vogomai, araga gitatagona talimara pene vagi-gatura, ne vine aragana talima iraura reketa mapene venira. LH Ne gegapi-taliato, gevagiato, vine aragana mulinai gepiatiato.” (GI Na araga gitatagona talimara matotauria gevekila-vevenito, negetiwato, ‘Araga pene gaunaa melona ea, pe ita gapia, ita vagi-kwaregaa, pe araga ita gera.’ F7 Talima kwapunamo roe voa ia laganai, ia natuna taunataunana, gena ulamagi melona. Ikanai ia etuguato, ‘Natuku ana tugua, ira na pia kupa-ragea.’ ~Eu Ne ta maetuguato, na gevagi-mateato; e vetugunagi talimara gutuma etugurato, reketa gekwarirato, reketa gevagirato. zDm Araga gatana na gena vetugunagi tauna ta maetuguato, na ia repana gevega-raka-kavalugaato e gekala-nugarageato. SC Na gegapi-taliato, ne gekwariato vou, gimana kovagona getugu-waikuleato. B5 Vine vuara (grapes) gemerato, ne ia na gena vetugunagi tauna ta etuguato araga gitatagona talimara geriai, vine vuara reketa peneve gapira ularana. A  Iesu na parapore ai maevaikilarato, “Talima ta vine aragana evaroato, ekanaato, kwano ai vine kikiagina legana etaviato, araga gitatagona numana maki evega-rugaato. Voia mulinai araga gitatagona talimara geriai gena araga eraokwaniato, ne elakato kapu taai. R@ !Gaura pakurai ira na Iesu gevega-geleato, negetiwato, “Ai ati ripamai.” Ne Iesu na ira maki evaikirato, netiwato, “Au na maki arigi rorirori ai ekala akalarana ati pana vega-ripami.”B?} Na pene ita pita kila, ‘Taunilimalima geriana’ nepitatiwa genai maki ati gelegele.” Ira taunilimalima kalira na gekalito, kwalana ira ripara, Ioane peroveta talimana taunatauna. I>  Ira vekarawarai geveroliverolito, negetiwato, “Pene ita pita kila, ‘Palagu genana’ nepitatiwa genai, ia pene kila, ‘Rakagau gaurai Ioane ati govega-taunataunaato?’ nepenetiwa. V=% Ioane gena bapatiso kalana kupa na evogomaito, pa taunilimalima geriana?” '<G Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Au na verenagi kwapuna ana venimi, pio vega-gelea genai, au na arigi rorirori ai ekala akalarana pana vega-ripami. q;[ Ne gerenagiato, negetiwato, “Arigi rorirori ai goi na ekala okalarana? Rai na rorirori evenimuto?” =:s Ne ira Ierusalemai gekwarato. Vonai Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togawai aonai, Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera ia genai geagoto. C9 Na pene gomi na talima geria rakava ati pio tugamagi-piatogara genai, gomi Tamami kupai etaluna na maki gemi rakava ati pene tugamagi-piatogara.]” Iesu gena tiavu kwalana gerenagiato I8  Pene goruga-talina, ne gorapalina aonai, rakava pio tugamagi-piatogara, pene talima ta genai magemi nuga metau genai, gomi Tamami kupai etaluna na maki gemi rakava pene tugamagi-piatogara. [ y7k Gaura pakurai avaikilamina, rakagau pio nogi rapali ai genai, pio vega-taunataunaa, pio rawalia, ne pio gapia. h6I Taunatauna avaikilamina, talima taa na egolo pene vaikilaa, ‘Ono vegapiiti, pe rawaparai ono vepiarai,’ aona ati aovoaovona, na pene vega-taunatauna, rakagau pene kilagia gauna pene taunatauna genai, vokala pene wala. R5 Ne Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Palagu pio kamonagi-venia. ?4w Petero na etugamagi-tagoawai, gaurai Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, ono gitaa, goi na vofigi gautupuna owaraliato ovaikila-rakavaato gauna warau pekwarega.” 3{ Amoamonai raupara na gelaka-vanagiwai aonai, vofigi gautupuna gegitaaato, emalai-gatuto, lamuna maki gekwaregato. d2A Elavilaviato, Iesu magena melo ria vanuga kamuna geraokwaniato. Figi gautupuna ekwaregato x1i Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiawai talimara na gekamonagiato aonai, Iesu pia vagia rauparana getavuato. Iesu kalina na gekaliwai, kwalana taunilimalima maparara na gena gevevega-ripa kilarai gevevega-kali-rakavawai. w0g Ne taunilimalima evega-riparato, netiwato, “Puka Veaga aonai evetaina etaloato, Palagu ekilato, ‘Au geku numa taunilimalima irauirau geria rapali numanai pia kilagia,’ na gomi na lema talimara geria kumu kapunai pogo vega-agoa.” V/% Rupu Veaga aona na geria rinaga gevua-agorawai talimara maki ekila-wairato. T.! Ierusalemai gekwarato, Iesu Rupu Veaga aonai elaka-togato, ne voivoi talimara egui-atirato. Moni gevepoe-agirawai talimara geria pata e pune gevoi-agirawai talimara geria tanukau egule-vepoporato. G- Ne Iesu na figi gautupuna evaikilaato, netiwato, “Goi vuavuamu talima taa na ati pene gania, toma pene ago-vanagivanagi!” Ekila gena melo na gekamonagiato. Iesu na Rupu Veaga ealevaato i,K Epoe-agoto, figi gautupuna malauna ta egitaato pakana kiata rau ai, ne eagoto, ene vegita-kwalakaua mavuana pa aikina. Vonai eve kwarato, vuana ta ati erawaliato, launamo kovagona, kwalana gena vua laganina roe nea gaurai. W+' Maelaganiato, ira Betania geraokwaniato, geagowai aonai, Iesu evitoato. {*o Iesu Ierusalemai elaka-togato aonai, Rupu Veaga aonai elaka-togato, gau maparara egita-veakaurato. Na elaviato gaurai, ia magena melo gagalana ruala ria gelaka-piatito, Betainiai magewaikuleto. Iesu na figi gautupuna evaikila-rakavaato u)c Davida ita Tamara gena Basileia evogomaina,
ita vega-namaa!Hosana kupa atagaina raimoraimonai!” "(= Wailai e mulinai gelakato talimara maparara na gevone-agiawai, gekilato,“Hosana,Velekou aranai evogomaina talimana
ita vega-namaa! '{ Taunilimalima gutuma geria rapuga kamura rauparai geavarato. Reketa gau laura uraurai gepatito, ne rauparai getaorato. &w Ne toniki natuna Iesu genai geago-agiato, geria rapuga kamura toniki rogenai geava-kaurato, ne Iesu etanukauto. L% Ne gevega-gelerato Iesu na evaikilarato vetainai, vou getugurato. z$m vonai geruga-tagowai talimara na gerenagirato, negetiwato, “Gomi rakagau gaurai netoniki natuna golugaana?” o#W Ne gelakato, geagoto, toniki natuna geve rawaliato numa ta wailanai kwatukau. Gelugaawai aonai, J"  Pene talima taa na pene renagimi, nepenetiwa, ‘Gomi rakagau gaurai nevetaina gokalana?’ nepenetiwa genai, pio vaikilaa, ‘Velekou na eririwaana, roe nea vou mapene tugu-waikulea.’ ” 7!g evaikilarato, netiwato, “Ioago, wailara vanuganai. Pio kwara genai, toniki natuna ta kwatukau pio gitaa, atanai talima ta rogoti ere rage. Pio lugaa, ne pio vogomai-agia.   % Gelaka-agowai, Ierusalema gekavinagiawai, e Betepeiti e Betaniai gekwarato Olive Golona kavanai, ne Iesu na gena melo ruala etugu-kunerato, (I 4Ne Iesu na evaikilaato, “Ono ago, gemu kamonagi na pevega-namamu.” Veganamo matana enamato e epoepoe-namanamato, ne Iesu mulina na raupara na eagoto.2] 3Ne Iesu na erenagiato, netiwato, “Rakagau gemu ana kalaa notina?” Mata-kele talimana evega-geleto, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, mataku ono mai-kala-pakaa.” N 2Ne gena rogagirogagi epia-togaato, epuriitito, Iesu laganai eagoto. &E 1Iesu eruga-talito, ne netiwato, “Iokeaa.” Ne ira na mata-kele talimana gekeaato, negetiwato, “Ragai pono kali, ono kuliiti, Iesu na ekeamuna.” &E 0Taunilimalima gutuma na gegoloato e gevaikilaato, ragai pene kogo negetiwato, na ia ekea-vigirage-vigiragewai, “Davida Natuna o, au ono gita-vetugaku!”  /Ia ekamonagito Iesu, Nasareta talimana, ia laganai, ne ekea-lailaito, netiwato, “Iesu o, Davida natuna, au ono gita-vetugaku!” R .Ieriko ai gekwarato, voanana Iesu magena melo e taunilimalima gutuma para ria Ieriko mageraokwaniato aonai, mata-kele e nogi-vekame talimana Batimio, Timeo natuna, raupara pipinai etanu-tagowai. B} -Kwalana Taunilimalima Natuna evogomaito, ati taunilimalima na vetugunagina pia ago-veni ulanana, na ia evogomaito, taunilimalima vetugunagira pene ago-veni, e gena maguli pene tao-rigoa, taunilimalima gutuma pene voi-waira e pene vega-magulira ularana.” Iesu na mata-kele talimana Batimio matana evega-namaato \1 ,e rai pene kune netina talimana, ia maparara geria vetugunagi talimanai pene ago.  +Na gomi aomi ai vovetaina ragai pio kala. Pene ta gomi aomi ai pene vele netina genai, gomi maparami vetugunagimi pene ago-veni, nU *Ne Iesu na maparara ekea-koukourato, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi ripami, ati Iuda talimara geria vele na taunilimalima getugu-naginagirana, e geria vekuneagi talimara kamura na geria rorirori tiavurana gelaunaginagirana. a; )Ekila melo gagalana (10) na gekamonagiato aonai, Teimiti e Ioane geparu-venirato.  (Na au ripaku ai pa kauliku ai pio tanu nogotina ati au na pana vega-taunataunami; eia e Palagu na ekala-maavurato talimara geria.” I  'Magevega-geleto, negetiwato, “Pa.” Iesu na evaikilarato, netiwato, “Taunatauna, au na pana niua kaperina gomi na maki pio niua, e au pia bapatisoku bapatisona gomi maki pia bapatisomi. Y+ &Na Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi ati ripami rakagau gonogiana. Au na vitiviti kaperina pana niua gauna gomi na maki pio niua ripa? Au pia bapatisoku bapatisona gomi na maki pio gapia ripa?” 7 %Ira na gevaikilaato, negetiwato, “Ai gaririwana, ai ta ripamu ai, e ta kaulimu ai paia tanu goi gemu Basileia maekana ralemana iwavagina aonai.” U# $Iesu na evaikilarato, netiwato, “Rakagau gemi ai pana kalaa nogotina?” +O #Ne Tepetaio natuna, Teimiti e Ioane, Iesu genai geagoto, ne gevaikilaato, “Vevega-ripa talimamu, ai gaririwana rakagau paia nogimu gauna pono venimai.” 9 "Ira na pia vegarevegare-agia, pia kainiua, pia kwaria e pia vagi-kwaregaa. Na toma toitoi mulirai pene kuliiti-wai.” Teimiti e Ioane geria noginogi  !evaikilarato, “Iokamonagi, ita e Ierusalemai taveragena. Vonai Taunilimalima Natuna Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiana talimara gimarai pia taoa. Ira na gena kwarega kilana pia vega-taunataunaa, ne ati Iuda talimara (Roma) gimarai pia taoa.  ' Iesu magena melo ria Ierusalemai geveragewai, rauparana geagowai, Iesu ira wailarai elakato, aonai ira gevevega-kali-rakavato, e mulirai gelakato talimara maki gekalito. Iesu na gena melo gagalana ruala evaigerevagirato, ne genai rakagau pia wala gaura evararato,  { Na taunilimalima gutuma ewagumona gekunena pia kapi, kapi talimara pia kune.” Iesu gena kwarega maekilagi-matagaiato 8 i ia emaguli aonai gena numa, walakavana, walawalana, tinana, natuna e tano tinavutinavu pene rawali, e vitiviti maki; e toma gevogomaina aorai, maguli vanagivanagi pene vaia. G Iesu evega-geleto, netiwato, “Avaikila-taunataunamina, talima ta gena numa eraokwaniato, pa walakavana, walawalana, tinana, tamana, natuna e gena tano au pakuku ai e Vali Namana pakunai, w Petero na evaikilaato, netiwato, “Goi ripamu, ai gema gau maparara garaokwanirato, goi mulimu ai galakana.” 3 Iesu na egitarato, ne evaikilarato, “Taunilimalima geriai ati gelegele, na Palagu genai gelegele, kwalana Palagu genai gau maparara gelegele.”   Ne gena melo nugara gepalevagi-rakavato, gaurai gevaikilaato, negetiwato, “Pe, raira na vou maguli vanagivanagi pia vaia?”  Kamela rina iluna na pene vanagi gaoka, na gena rinaga vogo talimana Palagu gena Basileiai gena laka-toga gaoka-galagala vagi.” 7g Na Iesu gena melo na vokila gekamonagiato aonai, nugara gepale-vagito, gaurai Iesu na maevaikila-wairato, netiwato, “Natugavu, Palagu gena Basileia lakatogana gaoka vagi. *M Ne Iesu na gena melo egita-gainagainarato, ne evaikilarato, netiwato, “Geria rinaga vovogo talimara Palagu gena Basileiai geria laka-toga gaoka vagi.”   Votalima na ekila ekamonagiato aonai, wailana evuaato, aona mametauna elaka-gerevagito, kwalana ia magena rinaga vogo talimana. ]3 Iesu na egitaato maulamagina na netiwato, “Gau kwapunamo ai orapuna, ono ago, gemu rinaga maparara ono vevoi-agira, lealea talimara pono venira, ne kupai magemu rinaga; pono vogomai, muliku ai ponoma laka.”   Ne votalima ekilato, “Vevega-ripa talimamu, au nema keiku na vegata pene vogomai toma, nerova maparara akwalanarana.” 9~k Rova maparara ripamu, ‘Ragai pono vagivagi, ragai pono veopa-lema, ragai pono lema, ragai pono veroli-opakau, ragai pono tao-toga, tamamu tinamu pono nugagi-ragera.’ ” }}s Iesu na evega-geleato, netiwato, “Goi rakagau gaurai au namaku okilagina? Talima ta ati nama, Palagumo geregana. i|K Iesu voanana ekuliitito, ne elakato aonai, talima ta ia genai eraka-agoto, ne wailanai evetiu-talito, erenagiato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu namana, au e rakagau pana kalaa vou maguli vanagivanagi pana vaia?” r{] Gaurai Iesu na melo keira epani-itirato, ne gimana atarai etao-kaurato, evega-namarato. Rinaga talimana z Taunatauna avaikilaminia, rai na Palagu gena Basileia ati pene gapi-ragea melo keina vetaina, ia Basileiai ati vagi pene laka-toga.” Ay{ Iesu na egitarato aonai eparuto. Ne gena melo evaililarato, netiwato, “Nemelo keira ia vogomai au geku ai, ragai pio gui-waira, kwalana Palagu gena Basileia netalima vetaira geria. ~xu Talima reketa na naturia gevaiagorawai Iesu genai pene gapi-kaulagira ularana, na gena melo na gekila-wairato. w Gare maki vovetaina, ia garawana pene raokwania, tau taa na mapene garawaa, ia maki peveopa-lema.” Iesu na melo keira evega-namarato xvi Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Rai na garawana pene raokwania, gare ta mapene garawaa, ia peveopa-lema. Ru Gewaikuleto numai, gena melo na gerenagiato vokila ganina rakagau. htI Vovetaina gaurai Palagu na eveakwapunarato talimara talima taa na ati mapene tao-vepakara.” Xs) ne ira taura ruala pia kwapuna.’ Gaura pakurai ira ati ruala, na kwapunamo. cr? ‘Vovetaina pakunai tau taa na tamana e tinana pene raokwanira, garawana goti pia talu, eqC Na Palagu na gau maparara ekalarato aonai, ia na taunilimalima maki ekalarato maru e gare. kpO Iesu na evaikilarato, netiwato, “Mose na erova etaloato, kwalana gomi aomi vekanagavu roe nea. oy Gekilato, “Mose gena rova evetaina ekilana, vegarawa lugalugana pepana pene taloa vou, garawana pene tugu-lakaa.” Wn' Iesu na evega-gelerato, netiwato, “Mose gena rova aonai rakagau netina?” m# Ne Parisea talimara mageagoto, ia geverenagi-opakauato, negetiwato, “Maru ta garawana pene vega-lakaa genai, rova na pene gapia?” 0l [ Iesu vokapu eraokwaniato, ne Iudea tanonai eagoto, Ioridana waina kavatai evanagito. Taunilimalima gutuma para ia genai geagoto, ne ekalawai vetaina maevega-riparato. Hk  2Tamena nama, na pene tamena mamina pene aiki genai, mamina raka mapono vega-waikule-tiwaa? Nugami ai tamena pene mia, e gomi kwapurakwapura mataukavami ria maino aonai pio talu.”>jw 1Maparara kalova na pene tamenara, pene alevara. Ui# 0Vonai ‘maganimagani na pia gani vanagivanagimi, e kalova ati eputena.’ Ph /Pene goi matamu na evega-rakavamuna genai, pono kipo-vagia. Matamu kwapunai Palagu gena Basileiai pono laka-toga voo nama, a ati nama matamu ruala kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu. Vg% .Vonai ‘maganimagani na pia gani vanagivanagimi, e kalova ati eputena.’] Kf -Pene goi gagemu na evega-rakavamuna genai, pono pati-itua. Gagemu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia vonama, a ati nama gagemu ruala kalova egala-vanagivanagina kapunai pia pia-kaumu. [ Ve% ,Vonai ‘maganimagani na pia gani vanagivanagimi, e kalova ati eputena.’] Td! +Pene goi gimamu na evega-rakavamuna genai, pono pati-itua. Gimamu kwapunai maguli vanagivanagi pono rawalia voo nama, a ati nama gimamu ruala kalova egala-vanagivanagina ati eputena kapunai pono ago. [ ;co *“Pene talima taa na au ekamonagi-venikuna melo keina ta gena kamonagi evega-rakavaana, ia pere nama vatu kamuna ta gaagonai pegere kwatu-kaua, rawaparai pegere pia-raia. ^b5 )Taunatauna avaikilamina, talima taa na nanu kaperina au araku ai pene venimi, kwalana gomi Keriso gena talima gaurai, ia voina pene gapia vegata.” Talima taa na melo keina gena kamonagi ragai pene vega-rakavaa Ga (Kwalana rai na ita ati evega-rakavarana talimana ia ita ria. 6`e 'Iesu na evaikilarato, netiwato, “Ragai pio kila-waia, kwalana talima ta au araku ai kala irau vagira pene kalara talimana, au muliku ai au ati pene kilagi-rakavaku. N_ &Ioane na Iesu evaikilaato, netiwato, “Vevega-ripa talimamu, talima ta gagitaato, goi aramu ai palagu rakavara egui-atirawai, na ai na gakila-waiato, kwalana ia ati ita ria talaka-kouna.” #^? %“Rai na melo keina evetaina gelegelena pene gapi-ragea au araku ai, ia na voo au pene gapi-rageku. Pene talima taa na au pene gapi-rageku genai, ati aumo geregaku pene gapi-rageku, na etugukuto Palaguna maki pene gapi-ragea.” Rai na ita ati pene vega-rakavara talimana ita ria |]q $Gaurai ia na melo keina ta egapiato, ira nuganugarai evega-ruga-taliato, epani-itiato, ne evaikilarato, netiwato, M\ #Iesu etanu-talito, gena melo gagalana ruala ekearato, ne evaikilarato, netiwato, “Rai pene kune netina talimana kapi talimanai pene ago, e taunilimalima maparara vetugunagira pene ago-veni.” U[# "Na ira ati gevega-geleto, kwalana rauparai, rai kamu iwavagi gekilagiawai. Z !Kaperanaumai gekwarato, ne Iesu na numa aonai vou erenagirato, netiwato, “Gomi rauparai vorakagau gokilagiawai?” Y Na ira ati geripa-rorirorito Iesu vorakagau ekilagiato, na ati magerenagiato, kwalana gekalito gaurai. Rai kamu iwavagi VX% kwalana gena melo evega-riparato, netiwato, “Taunilimalima Natuna pia lewaa vou, taunilimalima gimarai pia tao-kaua, ne pia vagi-kwaregaa, na pia vagia genai, toma toitoi mulirai mapene kuliiti-wai.” &~n}}=||[{{EzyyDxxBww6v@=<< ;;:988Z776H55 4T33<22S1000#/...,,F**Y))+(''G&&g&%($$P##T"!B I}5d?(*Ld< M  Ivr.(:&l:Au atugamagina namana ea walakavara Epaproditas pana tugu-waikule-waia. Ia maki au goti gainagulu-kouto e Keriso gena vetali ai gavetali-kouto talimana. Gomi maki vetugunagimi ekalato, au geku ai gotuguato aonai, gemi veveni gaura na pio veakavaku ulanana. mkS:Au geku veraramani Velekou genai ataoana, au maki roe nea pana wati gemi ai. Epaproditas gena wati ljQ:Gaura pakurai pana tugu-wati vega-velekea, maguli enai raka pene mia-tiwa geku ai pana ripaa vou. i:Gomi ripami namanama, ia kolemana e gena veraramani, ia e au, noowane tama e natu geinagulu-kouna vetaina, Vali Namana gavopatagiana. xhi:Taunilimalima maparara matotauria geria magulimo rogora getolerana, a Iesu Keriso gena inagulu ati getavuana. dgA:Timoteo geregana namo au mamilagiku eripaana, e gomi nakagatumi tugamagina ekala-kamuana. f/:Pene Iesu Velekou gena ririwa genai, atugamagina, Timoteo pana tugu-watia; pe gomi valimi panama kamonagia genai, au aoku penema keto-tali. keO:E raupara kwapunai gomi maki pio verere, pe maparara pita verere-koukou. Timoteo pana tugu-watia Rd:Pere au para kwarega, ralaku pere vepopo-lovolovo, noowane gomi gemi kamonagi warewarena Palagu goveniana vetaina. Irau vovetaina gaurai, au avererena, e geku verere maki gomi ria takala-kouana. cy:Voo pene maguli kilana pio kwalanaa e pio varavaragia genai. Voia pio kalaa genai, au mageku rorirori pana veagi gomi gemi ai Keriso pene waikule-wai tomanai. Kwalana votomai au pana ripa, au geku vekwalavi ai e inagulu ai ati avekwalavi-kawato. Ob:Pe gomi Palagu natuna ati vetoukaumi e nama iwavagi ai pio ago, etanopara rakava kwaikwai e gekala-rakava-vagina talimara nuganugarai, pe pio wae-lovolovo, noowane mitiu pogi aina gewaena vetaina. Na:Inagulu mapararai ragai pio munemune e ragai pio vevega-veitu. z`m: Kwalana Palagu gomi aomi ai einaguluna, gomi evega-nagimina e tiliga evenimina, gena ririwa pio kalara ularana. [_/: Au walakavaku maparami, vanagivanagi au gokamonagi-venikuwai gera inagulu koukou ai vetaina muliku ai maki pio kamonagi-veniku vegata. Pio inagulu makalimi e mapilupilumi ria, maguli pio rawalia ulanana. ^!: E mae maparara na Iesu Keriso pia kilagia“Velekou” Palagu ita Tamara vevato-agina ulanana. Pita wae-lovolovo tanopara gena maeka ;]o: Iesu arana pakunai kupa anerura,
e tanoparai getaluna talimara,
e tanopara kapulenai pa kwarega kapulenai getaluna talimara,
maparara pia tiu-tali ia wailanai. \: Gaura pakurai Palagu na egapi-itiato kupa atagaina,
raimoraimonai ara nama iwavagina eveniato.Voara ara maparara eiwarana. '[G:Ia evevega-rigoto
e Palagu ekamonagi-veniawai
pene ago gena kwarega,
pa, satauro ai ekwaregato noowane
kala rakava talimana ta vetaina. )ZK:Ia matotauna evekilagi-piatogato,
ne vetugunagi melona vetainai eagoto.Ia maki taunilimalima vetaina ewalato,
ne ita nuganugarai ema taluto. pYY:Ia gaura mapararai Palagu goti gelegele,
na ati etugamagito,
vomaguli pene gapi-gaugaua. VX%:Gemi kalai Keriso Iesu vetaina pio kala, gena tugamagi pio gapia: YW+:Taukavami geria nama maki pio tavu, a ati gomi matotaumi geregami gemi namamo. 1V[:Gau ta ragai pio kalaa vevega-rage tugamagina magulinai e veagi magulirai, na gomi matotaumi pio vevega-rigo kwapurakwapura vekarawami ai, a taukavami pio tao-kunera. U#:Gaura pakurai anogimina, pio vega-verere taunataunaku, gemi tugamagi koukou ai, ulamagi kwapunai e aomi e Palagumi maki kwapunai pio talu. {T q:Gemi maguli Keriso aonai voanana evega-tiligamina pa? Gena ulamagina gemi tugamagi eveagaokarana pa? Gomi na Veaga Palaguna gatami ai govega-agoato gotalu-koukouna pa? Gemi venugagiviti e veveakava gatami kwapurakwapura geriai gokalarana pa? S ):Gomi maki ewagumona au ria pita vetali-koukou. Evetali e vetali-kunena gogitaawai vetalina roe gokamonagiana vetalina roe avetali-agiana.4R c:Gomi ati Keriso gena vevega-nama kamuna e nama rorinai Keriso govega-taunataunaana talimami ai goagotomo, na gomi Keriso gena vitiviti ai maki pio viti ulanana ia aranai. 5Q e:Geparu-venimina talimara na ragai vagi pia vega-kalimi. Voanana geriai vegailia pene kalaa, ira Palagu na pene vega-rakava-kwaikwaira, a gomi Palagu na pene vega-magulimi. P :Gau kwapunamo Keriso gena Vali Namana na ekilagiana gelegelenai pio talu. Pana wati-gitagitami pa rauvagi namo valimi pana kamonagia, pana ripa, gomi ao vealevai goruga-kikitalina e ao kwapunai Vali Namana govekamonagi-veveni-agiana matiligamina. aO =:Au pana wati aonai, gomi pio verere au geku ai, e Keriso Iesu pio vega-ragea. Gemi talu N :Au ripaku, au roe wapana maguli-ago. Gomi ria roe wapita talu, kwalana gemi kamonagi vega-kalara e gemi verere vega-kamura ularana. PM :na namana gomi pana veakavami ulanana, etaunipara aonai pana talu vou. ~L w:Au gau ruala aririwa-kamurana: Geku ririwa emaguli para raokwania, pe Kerisomo laganai para talu gau nama iwavagina; K %:Peiramu pene roe apana maguli-ago genai, ripaku Keriso gena inagulu roe wapana kalaa, na ati aripana, arigia para gapia, kwarega pa maguli? hJ K:Pe au geku ai maguli rakagau? Iesu Kerisomo! Gaura pakurai kwarega au geku ai gau namana. I 3:Geku ririwa kamuna e rauparaku maparana ria akilana, au ati vagi pana moira geku inagulu aonai. Vovetainai ewagumona tipura numanai vanagivanagi atiligana vetaina pana tiliga, pe au tauniparaku maparana na Iesu Keriso arana pana vega-ragea geku maguli na pa geku kwarega na. H  :Kwalana gemi rapali ai Palagu gonogiana Iesu Keriso Palaguna na eveakavakuna. Gaura pakurai au ripaku, au maguli pana rawalia. LG :Lewana rakavetaina, au geku verere ekamuna. Kwalana ao vealevai Keriso gevopatagiana pa aikina, na gau kamuna Keriso valina pene pia-lovolovo raupara mapararai. Geku verere maki pene kamu-agomo. EF :A talima reketa na Keriso gevopatagiana ati ao vealevai, na matotaura arara pia vega-ragera ulanana. Geria tugamagi, au tipura numanai roe ataluna aonai, geku metau iavega-kamua negetina. E  :Eira e ulamagi ai gevopatana, kwalana ripara, au tipurai ataluna, Vali Namana galamana pana kalaa ulanana Kota taura wailarai. MD :Taunatauna, talima reketa na geku inagulu nama gaurai, gemunemune-agikuna. Geria ririwa au ia vega-rakavaku negetina, gaurai Keriso gevopatagiana. Na reketa na voo ao vealevai gevopatagiana. #C A:Geku talu tipura numanai genana maki au walakavaku vogovagi geria kamonagi Velekou genai pege gaoka gaurai, Palagu gena kila matiligara na gevopatagiana. IB  : Emaguli genana Kaisara, Roma geria vele, gena numa gegita-tagoana taura e taunilimalima maparara maki pege ripa, au Iesu Keriso gena vetugunagi aago-veniana galamanai, tipura numanai ataluna. PA : Walakavaku, geku ririwa pio ripa, au pege vega-tipuraku pa rakagau pene wala geku ai gaurana Vali Namana gena tupu ati pege vega-rakavaa. Aikina. Voira na Vali Namana gena tupu pege vega-kamua. H@  : E kala namara e rorirorira maparara, Iesu Keriso genana gevogomaina gaura, gomi gemi ai pia mia, Palagu veagiagina e vega-ragena ulanana. Paulo tipura numanai etaluna, na Vali Namana ekamuna K? : Voanana voupe pio ripa, gau namara arigia gelena na gemi talu pia vega-namara rakava maparara geriana, ne Iesu Keriso mapene waikule-wai tomanai, gomi ati vekwakunagimi e ati gemi kepi ta maki. > : Palagu anogiana, gemi ai ulamagi pene kala kamu iwavagi, ripa e aoneka pene venimi, pe Palagu gena ririwa pio ripa-gitakaua. = ):Palagu ripana iwavagi, au gomi avaikilamina, au geku ulamagi gomi maparami gemi ai kamu iwavagi, Keriso Iesu na eulamagi-iwavagimina vetaina. V< ':Gomi maparami geku vemamilagi na evega-taunataunaana, gomi au aoku ai roe ogo taluna. Pa, tipura numanai ataluna aonai, pa Kota gekamonagina talimara wailarai Vali Namana akilagi-matagaiana e galamana akalaana aonai maki, gomi au aoku ai vegata. Kwalana gomi maparami maki Palagu gena vega-nama evenimito, au evenikuto vetaina. 4; c:Ripaku taunatauna, Palagu gena einagulu namana, aomi ai evega-matagaiato inaguluna, pene vetilivu, pene ago, Keriso Iesu gena waikule tomanai vou pene vega-aiki-gitakaua. : 9:kwalana gemi veveakava raupara namara na goveakavakuto Vali Namana varavaraginai, Vali Namana gogapi-rageato tomana na vegata pene vogomai ewagumona. V9 ':Geku rapali ai vanagivanagi gomi maparami atami ai arapalina maverereku ria, Q8 :Gomi atugamagimina tomara mapararai, geku Palagu atanikiu-veniana. 7 {:Palagu ita tamara e gera Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama e maino gemi ai pene mia. Paulo na Palagu evega-namaato h6 M:Au Paulo e Timoteo, Keriso Iesu gena vetugunagi taumai, na gomi Filipi ai Palagu gena taunilimalima veagara magemi ekalesia kuneagina talimara e veveakava talimara ria atalo-venimina. Gomi Keriso Iesu ria warau gokwapunato. P5 Velekou Iesu Keriso gena vega-nama maparami gemi ai pene mia.v4 gE Mareko, Aristakas, Demas e Luka au ria gainagulu-kouna talimara, ira na maki geria vevega-nama gevenimuna. d3 CEpaparas, Keriso Iesu galamanai au ria tipura numanai gataluna, ia na evega-namamuna. )2 MMakwauta ea, geku maitu kovogana ta pono kala-maavua, kwalana atugamagina, Palagu na gemi rapali pene gapi-ragea, pe pene vaiwatiku gemi ai. Vevega-nama kilara 1 9Gemu maguli galewanai averaramanina gaurai patalo-venimu. Au ripaku, ati anogimuna kalaramo pono kalara, na kala namara polura maki pono kalara. 0 Pe, walakavaku Velekou aonai, gemu kala geku noginogi pono gapi-ragea. Ita taura ruala Keriso aonai tamagulina, pe pono vega-verereku. =/ uAu Paulo gimaku na epepa ataloana. Vogapitore voira maparara pana veni-waikulemu. Goi maki magemu gapitore au geku ai. Goi maguli au gekuna orawaliato, na neira ati pita kilagira. j. OPene kepi ta ekalaato goi gemu ai pa magena gapitore goi gemu ai genai, au araku ai pono talora. k- QPene au ogapi-ragekuna goi gatamu, Onesimo maki pono gapi-ragea au pono gapi-rageku vetaina. {, qAti gemu inagula talimana ati voina talimanamo. Aikina. Taunatauna, ia gemu inagulu talimana ati voina talimana, na ia ewagumona goi walakavamu taunataunanai pene ago, gaurai pono ulamagia. Au na ia agitatago-gitakauana maaoku maparana na, e goi na maki pono ulamagi iwavagia maaomu maparana na. Ia pono ulamagia e pono gapi-ragea talima ta e Velekou aonai walakava ta. + Peiramu goi gemuna Onesimo egerevagito toma reketa ganina, mapono gapi-waikulea genai, goi goti pio talu-vanagivanagi ulanana. +* QNa geku ririwa goi na rorirori poro veniku vou para gapi-gaugaua, vovetaina gaurai ati agapi-gaugauato. Au maki ati aririwana goi pana vaikilamu rakagau pono kala. Au geku tugamagi, pene kala namara reketa au veakavaku ulanana pono ririwa kalakalara genai, maaomu maparana na, pono kalara. ) 1 Au geku ririwa ia enai pana gapi-gaugaua au lagaku ai, pe goi kapumu pene gapia au pere veakavaku, au Vali Namana galamanai tipurai roe ea aonai. M(  Ia au nugaku garakaunai, atugu-waikuleana, pe pono gapi-ragea. '  Kunenai ia ati nama goi gemu ai, na ewagumona vetugunagi ago-venirai ia gelegele, goi na oririwaana e au na maki aririwaana. & ; Onesimo, au natuku, pakunai anogimuna. Ia Keriso aonai au natuku ai eagoto, kwalana au roe ea tipura numana aonai, palagura kavarai ia tamanai aagoto. x% k na ulamagi aonaimo anogimuna gemu ulamagi pakunai. E au, Paulo, pavelepara e Keriso Iesu galamanai tipurai ea. U$ %Au aoku makwalimuna Keriso aonai goi para vaikilamu rakagau poro kala, +# QTaunatauna, walakavaku, gemu ulamagi na evega-verere-rakavakuto e evega-nagi-rakavakuto, kwalana goi na veaga talimara aora ovega-tiligarato. Paulo gena noginogi *" OGaura pakurai arapalina gemu kamonagi pono varavaragia talima reketa geriai, pe gau namara tagaunarana Keriso genai takamonagina vetainai, pono ripa-namanamara. ! kwalana gemu kamonagi Velekou Iesu genai e gemu ulamagi Palagu gena veaga talimara maparara geriai akamonagimuna gaurai. `  ;Filemona, geku Palagu atanikiu-veniana e vanagivanagi geku rapali ai akilagimuna, | sTamara Palagu e Velekou Iesu Keriso geriana maino e vetuga gemi ai pene mia. Filemona gena ulamagi e kamonagi  %Walawalara Afia, e gatara namana, Palagu gena vetali aonai Palagura kavarai, Akipas, e goi na numai gotanu-kouna ekalesiara atalo-venirana. 5 gAu Paulo, Iesu Keriso galamanai tipurai ataluna talimaku, e walakavara Timoteo, gemana ewatina. Inagulu kwapuna gakalaana talimana e gatamai namana Filemona atalo-venimuna. .UNa Iesu gena melo gelaka-lovolovoto, kapu mapararai geve vopatato. Velekou maki ira ria geinagulu-kouwai, e geria kila evega-taunataunarawai vegailia kamurai.]Iesu Velekou na evaikilarato mulinai, Palagu na egapi-itiato, kupai everageto, ne Palagu ripana kavanai etanu-talito. CGelema pia gapi-itira, kwarega garikira pia niura, na ati pia vega-rakavara. Gimara viti talimara atarai pia tao-kaura, ne viti talimara pia nama.” Iesu Palagu na egapi-rageato kupai -Gevega-taunataunana talimara evegailia kamura ria pia kwapuna: Ira palagu rakava au araku ai pia gui-atira. Karo valigura irauiraurai pia kila. )KRai na eVali Namana pene vega-taunataunaa e bapatiso pene gapia talimana pene maguli, na ati pene vega-taunataunaa talimana Palagu na rakava voina pene venia. wNe evaikilarato, netiwato, “Iolakaa, tanopara mapararai Vali Namana taunilimalima maparara wailarai pio vopatagia. Voia mulinai gena melo gagalana kwapuna geganiganiwai aonai, geriai evevega-matagaito, egolorato, kwalana ati geria kamonagi e geria ao gaoka-poro gaurai, kwalana kwarega na ekuliiti-waito mulinai, gegitaato talimara geria kila ati gevega-taunataunarato. (I Gaurai taura ruala gewaikuleto, taukavara gevararato, na geria kila ati gevega-taunataunaato. Iesu gena melo geriai evevega-matagaito e ia na tiavu evenirato }s Voia mulinai ira taura rulala kapu taai geagowai aonai, Iesu geriai evevega-matagaito, na gitagitana eirauto.  Gekamonagito Iesu pemaguli, Maria na egitaato, na gena kila ati gevega-taunataunaato. Rauparai talima rualana Iesu gegitaato a; Ia eagoto, ne Iesu mulinai gelakawai talimara geria aovitiviti e tagi aonai evararato. ?w Epetoma toma tovotovonai, elagani-mamamaawai, Iesu ekuliiti-waito, ne Maria, Magadala garena, genai evevega-matagai-kuneto. Ia genana palagu rakavara taulatoi kwapuna egui-atirato. NNe vogare gelakatito kala aona na, kwalana nugara gegolugoluto e tauniparara gepilupiluwai gaurai. Talima ta maki ati gevaikilaato, kwalana gekalito. Maria, Magadala garena, na Iesu egitaato 5Gaurai ioago, gena melo e Petero pio vevega-ripara, nopiotiwa, ‘Iesu pene kune Galileiai. Vonai vou piove gitaa evaikilamito gelegelenai.’ ” CIa na evaikilarato, netiwato, “Ragai iokali, au ripaku gomi Iesu, Nasareta tauna, gesatauroato talimana gotavuana. Ia pekuliiti-wai! Ia enai aikina, getaoato kapuna iomai-gitaa. ( IIra kala kovogana aonai gelaka-togato, malaga valigu ta gegitaato, ripa kavanai etanuto, gena rapuga kulokulo e moga loki, gaurai nugara gegolugolu-rakavato. > wNa gepoe-agoto aonai, vovatupara pakai emia-tagowai. { oNe matotaura gevegupuwai, negetiwato, “Rai na vovatupara kala gekou-gavuagiato, gauna eneve kule-gerevagia?” b =Epetoma toma tovotovona pa Sandei, amoamo garo kagena etugu-rageana nea, kalai geagoto. +  QTapati eaikito mulinai, Maria, Magadala garena, e Maria, Teimiti tinana, e Salome mulamula maponana namana gevoiato, pia ago, Iesu tauniparana pia rigaa ulanana. b=/Maria, Magadala garena, e Maria, Iosepa tinana, na etaoato kapuna gegita-veakauato.G.Voia mulinai Iosepa na rapuga kulokulo namana ta evoiato, ne Iesu egapi-rigoato, rapuga na ekumuato. Kala kapuna vatu kovoganai evetao-togaato mulinai, vatu kamuna na vanagi ekule-gavuato. kO-Ne vetali velena na Iesu gena kwarega evega-taunataunaato vou, Iesu tauniparana Iosepa eveniato. "=,Pilato ekamonagito Iesu warau ekwaregato, nugana eketo-vagito, gaurai vetali velena ekeaato, erenagiato, netiwato, “Taunatauna, Iesu pekwarega pa?” V%+Iosepa, Arimatea vanuga na talimana, genugagi-rageawai kaonsela aorai talimana ta, Palagu gena Basileia ealoawai talimana, Pilato genai eagoto, ne enogi-namanamaato, Iesu tauniparana pene gapia netiwato. Y+*Volavilavi velekwa pia kala-maavua, Tapati tomana rogoti ere gapia aonai. 9)Galileiai egaregare Iesu mulinai gelakawai e ia vetugunagina geago-veniwai. Gare vogo ia ria Ierusalemai gemarageto garera maki vonai. Iesu getoleato '(Garegare reketa maki gemoalewai, kiata rau ai gerugato, aorai Maria, Magadala garena; e Maria, Teimiti keina e Iosepa tinara; e Salome. 2]'Roma vetali velena Iesu wailanai eruga-tagowai, gena lailai ekamonagiato e raka ekwarega-tiwato egitaato, ne ekilato, “Taunatauna vegata, etalima e Palagu Natuna!” 1&Ne Rupu Veaga aonai veaga iwavagi kovogana vega-gelogavuna rapugana (ketin) evetovi-kavalugato, kava ruala, kukuna na pene verigo kapulenai. /~Y%Ne Iesu elailaito mulinai ekwaregato. r}]$Ne talima ta erakato, nanu eromagiana gauna ta egapiato, vine nanuna vevokaina aonai epia-raiato, toki ai ekwanu-kauato, ne etugu-rageato Iesu na ene niua ulanana, netiwato, “Ita gitaa, Elia pene vogomai, penema gapi-rigoa pa?” q|[#Iesu laganai geruga-tagowai talimara reketa gekamonagito, ne gekilato, “Iokamonagi, Elia ekeaana.” .{U"Oragauna 3 koloko kavanai Iesu elailaito, netiwato, “Eloi, eloi, lama sabaktani?” ganina, “Au geku Palagu, au geku Palagu, rakagau gaurai au poraokwaniku?” z!Oragauna 12 koloko evegapiato aonai, tanopara maparana mukuna na egapi-gavuato; mukuna emiato, pene ago, oragauna 3 koloko. [y/ Keriso, Isaraela talimara geria vele, satauro na ewagumonamo ono mairigo ai wailamai ai, pe paia vega-taunataunamu!” Iesu goti gesatauro-kourato talimara ruala na maki gevaikila-rakavaato. Iesu gena kwarega Xx)Rupu Veaga velera kamura e rova gevevega-ripagiawai talimara na maki vekarawarai evetaina gevegarevegare-agiato, negetiwato, “Ia na talima polura evega-magulirato, na matotauna ati evevega-magulina! Iw Satauro kukuna na ono mairigo, matotaumu ono vevega-maguli!” Hv Gelaka-vanagiwai talimara na kila rakavara geveniawai, repara gekwarakwararawai, negetiiwai, “Ei, goi okilato Rupu Veaga pono lovoa, toma toitoi aorai mapono vega-ruga-waia notiwato! u Voanana Puka Veaga aonai getalo-kuneato kilana evega-taunataunaato, netiwato, “Ia kala rakava talimara ria geagi-kouato.”] dtALema talimara ruala maki Iesu ria gesataurorato, ta ripana kavanai, ta kaulina kavanai. [ qs[Rakagau pakunai gesatauroato kilana satauro atanai evetaina getaloato, “IUDA TALIMARA GERIA VELE.” MrAmoamo oragauna taulavati kwapuna (9 koloko) kavanai gesatauroato. iqKNe gesatauroato; gena rapuga pakurai kati ulana gekalaato, ne gewarerato ira vekarawarai. vpeNe ira na vine nanuna, viti vega-keina mulagana arana muro goti gekao-veviliato, geveniato, na ati eniuato. \o1Ne Iesu gevaiagoato kapu ta arana Gologota, ganina “Repa Gavana Kapuna.” 'nGKureni talimana ta arana Simona, Alesanda e Rufas tamara, kuni vanugana taa na evogomaiwai, vetali talimara na gelaunagiato Iesu gena satauro ene vuaa. 3m_Gevegarevegareagi-gatuato mulinai, rapuga kalovakalovana gegaivagiato, gena rapuga taunatauna magevega-rogagiato. Ne gevaiatiato pia satauroa ulanana. Iesu gesatauroato xliNe golo toki na repana gekwariwai-kwariwaiawai, gekainiuato, getiutali-veniato, gealiruputali-veni-opakauato. OkNe gevega-namaato, negetiwato, “Iuda geria King o, toma namana!” jNe rapuga kalovakalovana gevega-rogagiato, repana gauna gau vekalavekala gevatuato, noowane kraon, ne Iesu repanai getao-kauato. si_Vetali talimara na Iesu gevaiagoato kavana gena numa aonai, ne taukavara maparara gekea-koukourato. >huPilato gena ririwa votaunilimalima gutuma aora pene vega-namara ularana, ia na Barabas etugu-atiato, na Iesu gekwariato mulinai, evenirato pia satauroa. Iesu gevegarevegare-agiato g7Pilato na erenagirato, netiwato, “Rakagau gaurai, raka kala rakavana ekalaato?” Na maparara geparala-vigirageto, negetiwato, “Ono satauroa!” >fw Ira geparalato, negetiwato, “Ono satauroa!” se_ Ne Pilato na maerenagirato, netiwato, “Na eIuda talimami gemi vele nogotina eraka ana kalagi-tiwaa?” odW Na Rupu Veaga velera kamura na taunilimalima aora geganirato, Pilato na Barabas pene tugu-atia. ^c5 Ia ripana, Rupu Veaga velera kamura geria velivu pakunai, Iesu ia gimanai getaoato. qb[ Pilato na erenagirato, netiwato, “Gomi goririwana au na Iuda talimami gemi vele ana tugu-atia pa?” ^a5Ne gutuma vonai gekoukouto talimara Pilato genogiato, ekalana vetaina mapene kalaa. `!Volaganinai talima ta arana Barabas, ia tipura numanai etaluwai talima reketa ria, kwalana gegalamato aonai, talima ta gevagi-kwaregaato. _ Vanagivanagi Pasova velekwana tomanai Pilato na ira geria tipura numanai etaluna, pia kilagia talimana ta, etugu-atiawai. e^CNa Iesu ati ekilakilato, gaurai Pilato eaovoaovoto. Pilato na Iesu gena kwarega ekilagiato ]wPilato na maerenagi-waiato, netiwato, “Goi ati pono vega-gele? Ono gitaa, goi atamu ai metau vogo gekilagirana.” Q\Ne Rupu Veaga velera kamura na Iesu geroliato, kila vogo gekilagirato. [Pilato na erenagiato, netiwato, “Goi Iuda talimara geria king pa?” Iesu na evega-geleato, netiwato, “Pa, okilagiana nea.” lZ SAmoamo valiguvaliguna, Rupu Veaga velera kamura, Iuda velera, rova gevevega-ripagiawai talimara, e kaonsela talimara maparara na gevega-taunataunaato. Gaurai Iesu geligoligoato, gevaiagoato, Roma kavana na Pilato geve veniato. VY%HKokoloku vega-ruala maekogoto, Petero na Iesu gena kila etugamagi-rawaliato, ekilato, “Kokoloku vega-rualana rogoti ere kogo aonai, goi vega-toitoi pono veopa-tago.” Ne etagi-rakavarakavato. XGNa Petero na evaikilarato, netiwato, “Aikina kinavagi, avaikila-taunataunamina, gomi na gokilagiana talimana au ati ripaku.” FWFPetero maeveopa-tagoto. Ati lovana, ia laganai geruga-tagowai talimara na gevaikilaato, negetiwato, “Taunatauna, goi maki ia goti golakavowai talimamu ta, kwalana goi Galileia taumu.” V EVovetugunagi vavinena na maegitaato, ne vonai geruga-tagowai talimara evaikilarato, netiwato, “Talimana ta goi nea.” U DNa ia eveopa-tagoto, netiwato, “Au ati ripaku goi rakagau okilagiana,” ne elakatito kana vanagina na, ne kokoloku ekogoto. &TECIa na Petero kalova na etunuawai egitaato, ne egita-gainagainaato, evaikilaato, netiwato, “Goi maki Iesu, Nasareta tauna, goti golouvowai, okwaruawai.” nSUBPetero roe voa numa kanana aonai, Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi vavinera ta eagoto. RyANe reketa na gekainiuato, matana gekumu-gavurato, gerakavaleato, gevaikilaato, negetiwato, “Goi peroveta talimana, pe ono kilagia, rai na pekwarimu?” Ne vegitatago talimara na gegapiato, gimara na geapariato. Petero na Iesu eopa-tagoato Q{@Palagu vega-rakavana kilana pogo kamonagia. Gomi rakagau nogotina?” Ira maparara gekilato, “Pene kwaregamo nea.” {Po?Ne Rupu Veaga velena kamuna na gena rapuga eraleato, netiwato, “Rakagau gaurai talimara roe ata tavurana? ?Ow>Iesu na evega-geleato, netiwato, “Talimana au ea! Gomi na Taunilimalima Natuna roe nea pio gitaa, Tiavu Palaguna gimana ripanai pene tanu, e kupa iloara atara na pene vogomai!” *NM=Na Iesu ati ekilakilato, e ati evega-gelerato. Gaurai Rupu Veaga velena kamuna na maerenagi-waiato, netiwato, “Goi Keriso, gevega-namaana Palaguna Natuna?” 'MG<Ne Rupu Veaga velena kamuna wailarai erugaitito, ne Iesu erenagiato, netiwato, “Goi ati pono vega-gele? Eira na goi gerolimuna kilara rakavetaina?” Rupu Veaga velera kamura e Iuda geria kaonsela talimara maparara na Iesu veakwaregana kwalana ta getavuato, na ta ati gerawaliato. FG6Petero na Iesu elaka-guiato, na mavepakana eagoto neamo, Rupu Veaga velena kamuna gena numa kanana aonai elaka-togato. Vonai vegitatago talimara nuganugarai evetanuto, kalova na etunuwai. ,FQ5Ira na Iesu gevaiagoato Rupu Veaga velena kamuna genai, Rupu Veaga velera kamura, Iuda velera, e rova gevevega-ripagiawai talimara maparara gelaka-koukouto. hEI4na gena rapuga gimarai eraka-kwaniato, kopina kovagona eraka-vevilito. Iesu kaonsela wailarai D3Melo valigu ta kopina kovagona, na rapuga kianamo tauniparana eligo-gavuato, Iesu mulinai elakato. Ia maki gegapiato, IC 2Gena melo maparara na geraka-kwaniato, geraka-lovolovoto. -BS1Toma mapararai au gomi lagami ai Rupu Veaga aonai avevega-ripawai, na ati gogapikuto. A eia e Puka Veaga aonai getalo-kuneato kilana vega-taunataunana ulanana.” A90Iesu na evaikilarato, netiwato, “Au karoverave kakona ta avaivoana? Gaurai gomi pogo vogomai au gapigapiku, magemi vetali kativara e vevagi gapara? *@M/Na vonai eruga-tagowai talimana ta, gena vetali kativana einu-vagiato, eavuato, ne Rupu Veaga velena kamuna gena vetugunagi talimana tegana epati-vagiato. 9?m.Ne vetali talimara na gegapiato, geligoligoato. ~>u-Iudas ekwarato aonai, rorirori eagoto Iesu genai, ne evaikilaato, “Vevega-ripa talimamu o!” ne evelavuato. #=?,Lewa talimana na vegailia ta evaikila-maavurato, netiwato, “Pana velavua talimana voa; pio gapi-talia, pio vaiagoa gomi gemi vegita-tago kapulenai.” ~<u+Iesu roe waekilakilawai aonai, Iudas, melo gagalana ruala tauna ta, ekwarato. Taunilimalima gutuma maki ia ria mageria vetali kativara e gapa. Ira Rupu Veaga velera kamura, e rova gevevega-ripagiawai talimara, e Iuda velera na getugurato. t;a*Iokuliiti, pe ita wati! Iogitaa, au lewalewaku talimana pe kwara ea!” Iesu vetali talimara na gegapiato \:1)Vega-toitoina maewaikuleto, ne evaikilarato, netiwato, “Gomi roe ogo maituna e gopikapikana? Peremagaro! Orana warau pekwara! Iogitaa, Taunilimalima Natuna pege lewaa, rakava talimara gimarai pege taoa. 89i(Maeve waikule-waito aonai ira ati geria vaigaoka gaurai, maitu kwaregarai ema rawalirato, kwalana matara maitu na egapi-rakavarato. Ira ati riparia raka pia vega-gele-tiwaa. ]83'Ne maelaka-gerevagito, eve rapalito, vorapali kilara kunera maeve kilagirato. 7&Pio vaigaoka, pio rapali, pe veopatovo pene vogomai aonai ragai pio moira. Palagu taunatauna eririwana, na taunipara emoirana.” @6y%Gena melo toitoi geriai ewaikuleto aonai, ira gemaitu-kwaregato erawalirato, ne Petero evaikilaato, netiwato, “Simona, goi ne omaituna? Ora kwapuna vetaina ati poro vaigaoka? +5O$Ekilato, “Abba, Tamaku o, gau maparara goi gemu ai kalakalara gelegele. Eviti kaperina gekuna ono mai-gapi-vagia. Na ati au geku ririwa, goimo gemu ririwa.” 4)#Iesu kiata maelaka-nagito, kwano ai eketo-talito, ne Palagu enogiato, netiwato, pene maraupara ta voa genai, eora metauna genana pene vanagi. 3"Ne evaikilarato, netiwato, “Au nugaku na metau kamu vagi evuaana, roli evagikuna. Enai iotanu-tago, pio vegita-tago.” 2!Ne Petero, Teimiti, e Ioanemo evairato, ia ria geagoto. Voia aonai Iesu tauniparana enakulaato, ekalito, aona maki evekwalaviwai. 1# Ira geagoto kapu ta arana Getesemane, Iesu na gena melo evaikilarato, netiwato, “Enai iotanu-tago, au ana ago, ana verapali vou.” L0Na Petero ekila-vigirageto, netiwato, “Pene goi goti pita kwarega-kou genai, au na goi vegata vagi ati pana opatago-kapu-vagimu.” Maparara vovetainamo gekilato. Iesu erapalito Getesemane ai &/EIesu na evega-geleato, netiwato, “Taunatauna avaikilamuna, toma pogi kokoloku vega-ruala rogoti ere kogo aonai, goi na au vega-toitoi pono opa-tagoku.” m.SPetero ekilato, “Maparara na geria kamonagi goi gemu ai pia vega-gevoa, na au na aikina.” j-MNa au kwarega na pana kuliiti-wai mulinai, pana ago-kune Galileiai. Vonai vou pita verawali.” v,eNe Iesu na evaikilarato, netiwato, “Gomi maparami gemi kamonagi au geku ai pio raokwania, kwalana Puka Veaga aonai evetaina etaloato,‘Au na mamoe gitatagora talimana pana vagia,
ne mamoe maparara pia raka-lovolovo.’ +}Ne mari ta gemariato mulinai, gelaka-piatito, Olive Golonai geagoto. Iesu na Petero gena veopatago ekilagi-kuneato *}Taunatauna avaikilamina, vine nanuna ati mapana niu-waia, pene ago neamo, Palagu gena Basileiai vou mapana niu-waia.” )+Aonai Iesu na evaikilarato, netiwato, “E au ralaku, Vekapawai Valiguna evega-taunataunaana, pene vepopo, taunilimalima gutuma vega-magulira. b(=Ia na kaperi maegapiato, evega-namaato mulinai evenirato, ne maparara na geniuato. ''GGeganiganiwai aonai, Iesu na pereti egapiato, Palagu evega-namaato, ekala-kava-lugaato, evenirato, aonai evaikilarato, “Iogapia, e au tauniparaku.” D&Taunilimalima Natuna pene kwarega, Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai. Na Taunilimalima Natuna pene lewaa talimana vetugana kekei, ati pere wala nama.” Velekou gena ganikou veagana % Iesu na evaikilarato, netiwato, “E gomi gagalana ruala vekarawami ai rai au goti rivu kwapunaimo ganapa-rigona talimana. q$[Ira maparara aora mametaura na kwapurakwapura na gerenagiato, negetiwato, “Taunatauna ati au, ei?” #5Geganiganiwai aonai Iesu ekilato, “Taunatauna avaikilamina, gomi taa na au pono lewaku, au goti ewagumona taganigani-koukouna talimamu taa na.” H" Elaviato, Iesu magena melo gagalana ruala ria gekwarato. !Ne melo geagoto, vanuga kamuna aonai gelaka-togato, Iesu na ekilagirato gelegelerai gerawalirato. Vonai Pasova velekwana gekalaato. o WNe ia na kovoga kamuna ta numa kukunai pene vega-gitami aleva-maavu. Vonai pio rapalaa ita garaa.” ;oNe pene rage numanai numa gatana pio vaikila, nopiotiwa, ‘Vevega-ripa talimana ekilana: Au geku wariwari kovogana arigia, geku melo ria vonai vekapawai mamoena paia gania?’ ,Q Ne Iesu na gena melo ruala etugurato, evaikilarato, netiwato, “Vanuga kamunai pio laka-toga, talima ta nanu kwagutuna pene vuaa pio rawalia. Mulina na pio ago. ^5 Toma tovotovonai, ati egoro-agiana paraoana velekwana tomana e vekapawai mamoena vagivagina tomanai, Iesu gena melo geverenagito, negetiwato, “Ai ariginai Pasova velekwana paia kala-maavua, pono gania?” E~~~,}|{{#zxww6vutssrqq-pop oTnmm lEkkjii2hgfeddbbsbaU``K_^^C]\\[[YXWVVUESSFRcQPPqONNMiLKJII2HGXFEECBrAz@?==8<; :9$876544:32220/..-/,|+))('&"%s$'##" \llOz+l f  BNEKumukumu vega-toitoina veakara na ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-toitoina akamonagiato, netiwato, “Ono vogomai!” Au apoe-agoto aonai, osi ruparupana agitaato, erageto talimana gimanai metau vega-matagaina pa tikele gauna ta egapiato. pYNe osi ta maeraka-atito. Voo osi kalovakalovana. Erageto talimana tiavu eveniato, tanopara na maino pene gapi-vagia, pe taunilimalima matotaura pia vevagi-kwaregakwarega ulanana. Votalima vetali-kativana ati keikeina ta eveniato. 1Ne Mamoe Natuna na kumukumu vega-rualana veakarana ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-rualana akamonagiato, netiwato, “Ono vogomai!” <qApoe-agoto aonai, osi kulokulona ta agitaato, erageto talimana gimanai ripa, e ia kraon ta maki eveniato. Ia elaka-piatito, vetali ai ekwalimuwai e eagoto mapene tiliga ulanana. ~ !Ne au na Mamoe Natuna agitaato, pepa mogana matalotalona vega-taulatoi kwapuna geveakara-taliato gauna veakarana tovotovona ekala-pakaato. Voia ekala-pakaawai aonai, maguli gaura vativati nuganugarai ta ekilato, karona no kupa ekuluato, netiwato, “Ono vogomai!” B}}Ne maguli gaura vativati na gevega-taunataunaato, gekilato, “Amen!” E vegitatago talimara kamura gagala ruala evativati (24) gevetiu-talito, Palagu gealiruputali-veniato.Z|- Ne Palagu na ekalarato gaura maparara kupa aonai, tanopara atanai, tanopara kapulenai, e rawapara aonai gaura maparara na emari gegapi-itiato akamonagiato,“Teronai etanu-tagona Palagu na e Mamoe Natuna,
tauria ruala na vega-rage, vekuparage, ralema iwavagina,
e tiavu pia gapira, pene ago vanagivanagi ati ikana!” {- Emari gemari-rakukuato,“Mamoe Natuna, gevagi-kwaregaato gauna,
magena rorirori, tiavu pene gapia,
e rinaga vogo, e aoneka, e kwalimu pene vaia!E ia magena rorirori taunilimalima maparara na
pia kupa-ragea, e pia vega-ragea e pia vone-lagi-agia!” Oz Apoe-agoto, aneru karora galagala-vagi akamonagirato. Voaneru gutuma galagala-vagi ati vega-agi-venira. Ira na terona e maguli gaura vativati e vegitatago talimara kamura geruga-gegelagirato. Oy Goi na ira Palagu gena Basileia kwaluna talimarai ovega-agorato,
e Palagu vetugunagina pia ago-veni ulanana Rupu Veaga velerai ovega-agorato.Ira tanopara maparana atanai pia vekuneagi.” uxc Ne ira na mari valiguna ta evetaina gemariato,“Goi na pepa mogana matalotalona pono gapia gelegele,
e ia kumukumu na rovara maki pono kala-pakara gelegele,
kwalana goi gevagi-kwaregamuto,
e goi ralamu na maru e gare Palagu gena ovoi-vagirato
kwalu maparara geriana, e karo maparara geriana,
e pete maparara e tanopara maparara na. Hw Pepa mogana matalotalona egapiato aonai, maguli gaura vativati e vegita-tago talimara kamura gagala ruala vativati (24) Mamoe Natuna wailanai gevetiu-talito. Ira kwapurakwapura mageria hap (kita vetaina) e kolo gulora aorai mulamula kovuna maponara. Vokovu maponara voo Palagu gena talima veagara geria rapali kilara. {voMamoe Natuna eagoto, ne teronai etanu-tagowai talimana gimana ripanai vopepa mogana matalotalona gauna egapiato! uNe apoe-agoto, Mamoe Natuna agitaaato. Ia terona nugana tumakenai eruga-tagowai, vomaguli gaura vativati (4) e vegitatago talimara kamurana geruga-gegelagiato. Mamoe Natuna gitagitana noo reketana gevagi-kwaregaato. Ia varuna taulatoi kwapuna e matana maki taulatoi kwapuna. Voo Palagu palaguna taulatoi kwapuna ekilagirana. Ira Palagu na tanopara maparanai etugu-agorato. $tANe vovegitatago talimara kamura taa na evaikilakuto, netiwato, “Ragai ono tagi! Ono poe-ago! Iuda kwaluna geria liona, Davida Natuna ono gitaa, ia ekwalimuto. Ia na nepepa mogana matalotalona pene kala-pakaa, e gekumuato kumukumura rovara taulatoi kwapuna maki pene gaivagira.” sNe atagi-rakavarakavato, kwalana talima taa vagi maki ati gerawaliato, vopepa mogana matalotalona pene kala-pakaa e aonai pene poe-rigo. ryNa talima ta kupai pa tanoparai pa tanopara kapulenai ati gelegele vagi vopepa pene kala-pakaa e aonai pene poe-rigo. NqTiliga rakavarakava aneru na ta agitaato, karona ati keikeina kamu iwavagi evopatato, ekilato, “Rai gelegele ekumukumu rovana pene gaivagia ripa, e epepa mogana matalotalona pene kala-pakaa?” up eNe apoeto, voteronai etanu-tagowai talimana gimana ripanai talotalo pepana mogana ta agitaato. Vopepa kava ruala matalotalona, gepinuato, e vega-taulatoi kwapuna gekara-gavuato. Gekara-gavurato kapura maparara rova vegailiana getaoato. Ho  “Ai gema Velekou e ai gema Palagu,
goi goloka iwa kekere ravuravu,
gaurai taunilimalima e maguli gaura
maparara na goi pia vega-ragemu,
pia nugagi-ragemu
e tiavu maki maparana goi gemu,Kwalana gau maparara goi na okalarato,
e goi gemu ririwaimo okalarato
e ewagumona gemiana.”vne vovegitatago talimara kamura gagala ruala e vativati (24) voteronai etanuna talimana wailanai gevetiu-taliwai. Ne emaguli vanagivanagina talimana gealiruputali-veniawai. Geria kraon maki ia wailanai getao-talirawai, nee gekilawai, \m1 E teronai etanu-tagowai talimana maguli etalu-vanagivanagina. E maguli gaura na voteronai etanu-tagowai talimana gevega-rageawai, e mavenugagi-ragerana gealiruputali-veniawai, e getanikiu-veniawai gaurai, plYEmaguli gaura e kwapurakwapura vanera taula toitoira e evanera e maparara matanamo gevonuto vanera aora kavara gaura maki matamo. Ira vanagivanagi pogi e lagani ati geagalagina, ekila e ati gevega-ikaana, gekilana:“Veaga, veaga, veaga,Velekou, Palagu talutalu, ia veaga,
kunenai etaluwai,
ewagomona maki etaluna,
e mapene vogomai!” 4kaVomaguli gauna kunena noowane liona, vega-rualana gauna noowane polomakau maruna, vega-toitoi na wailana taunilimalima vetaina, e vega-vativatina noowane gamoga vetaina. Bj}E voterona wailanai maki rawapara ekawalagiana, neka wainawaina vetaina. Maguli gaura vativati (4) nugana tumakenai, voterona geruga-gegelagiato. Ira wailara e mulira matara vogovagi. 9ikVoterona na rama ekeuleawai, karo kamura e gaita erakawai. Voterona wailanai lamepa taulatoi kwapuna gegalawai. Volamepa gegalawai gaura voo Palagu palaguna taulatoi kwapuna. h+Voterona voo terona gagala ruala vativati (24) na getao-gegelagiato. Voterona gagala ruala vativati ai vegitatago talimara kamura kwapurakwapura getanuto. Ira maparara rapuga kulokuloramo geligoto, e ira kwapurakwapura reparai kraon, kolona gekalarato, gaura gekalarato. |gqVoteronai etanu-tagowai talimana gitagitana no vatu arana iaspa evekemelena ralemana vetaina, e vatu kalovakalovana arana kanelia ralemana vetaina, ralemana irau vagi. Voterona kevau na egegelagiato. Vokevau gitagitana noowane emeral vatuna. sf_Ati lovana Veaga Palaguna na eporogikuto, ne wailaku ai talima ta kupa teronanai etanu-tagowai agitaato. ue eEia mulinai au apoe-agoto, vanagi vekala-paka kupa vanuganai agitaato. Ne karo ta noowane kipi kuluna, tovotovonai akamonagiato karona voa ekilato, “Eanana ono mairage, pe eia mulinai rakagau roli gewalana gaura anama vega-gitamu.” ~duMategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.”&cEPene kwalimu talimana au na rorirori pana venia, au goti geku teronai paia tanu. Au vetaiku, au akwalimuto gaurai Tamaku gena teronai Tamaku goti gatanuna. Ub#Ono kamonagi! Au vanagi ai arugana akoekoena. Pene talima taa na au karoku pene kamonagia, ne vanagi pene kala-pakaa genai, au pana laka-toga, ia goti paia ganigani e ia maki au goti paia ganigani. 8aiAu na aulamagirana talimara avaikila-gaokarana e atoto-rorirorirana. Vovetaina gaurai gemu maguli e kala pono tugamagi-namanamara, pe pono vetugamagiwai e pono laka-waikule. u`cAu na goi agavutinamuna, avaikilamuna, au geku ai kolo pono voi. Kwalana au na kolo kalovana erereato, pe momora maparara gevealevato. Pe au geku ai ekolo pono voia genai, pono verinaga. E rapuga kulokulo maki pono voi, pe pono verapuga, tauniparamu kovagona nugaragena pono kou-gavua. E mata mulamulana maki pono voia, pe matamu pono mulamulara, pe pono poepoe. |_qGoi okilana, ‘Au geku rinaga vogo iwavagi, geku e gaku vogo galagala vagi patao-koura, pe au gelegele, gau ta ati atugamagiana.’ Na goi ati oripa-rorirorina goi rakavamu keikei mavetugamu, gamaka-koko e, mata-kele ati rapugamu, kovagomu. u^cNa goi tiavutiavu, ati tiavumo pa ati palapalamo. Vovetaina gaurai goi au pokaku na pana kainiu-piatogamu. ]'Goi gemu inagulu okalarana au ripaku. Au ripaku, goi ati palapala e ati tiavu. Au geku ririwa kwapunamo goi poro palapalamo pa poro tiavumo! H\ “Laodisiai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Kila taunatauna vagina ekilagiana talimana arana Amen genana ewatina. Ia magena veraramani e Palagu gena kila evega-taunatauna vagiana e ekilagi-matagaiana talimana, e Palagu na ekalarato gaura maparara genana gevogomaito talimana gena kila ea: +[O Mategana talimana Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” Vevega-ripa kilana Laodisia ekalesia goleana gena iZK Pene kwalimu talimana au Tamaku gena Rupu Veagana ruguna talimanai pana vega-agoa. Vokapu ativagi mapene raokwania. Au na ia genai au geku Palagu arana e au geku Palagu gena vanuga kamuna pa siti arana pana taloa. Ierusalema valiguna au geku Palagu gena siti, esiti e kupa na au Tamaku genana pene mairigo. Au araku valiguna maki ia genai pana taloa. Y Au roli awatina. Rakagau ogapiato gauna nea pono gapi-gaugaua, pe talima taa na gemu kraon gemu kwalimu gavuna, ragai pene vaia. eXC Goi au geku vevega-nagi kilara okwalanarato e ovaigaokato gaurai tanoparai vekalatovo laganina pene kwara genai, goi pana gitatago-namanamamu. Vovekalatovona etanopara atanai getaluna talimara maparara pana kalatovora. oWW Pono gitaa, nee Satani gena rupu talimara matotaura gevekilagina Iuda talimara negetina, na ira ati Iuda talimara. Ira ne au na pana wati-agira, goi gagemu kwalanai pia wati-tiutali. Pe pia ripa rorirori, au na goi aulamagimuna. V#Goi gemu inagulu okalarana au ripaku. Ono poe-ago, wailamu ono gitaa, goi wailamu ai vanagi pakala-pakaa, talima taa ati gena tiavu mapene kana-gavua. Au ripaku goi gemu kwalimu ati kamu kiana, na au geku kila ogapi-gaugauato, e au araku maki ati okilagi-veavugaato. eUC“Filadelfiai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Davida gena taviri, (vevega-maguli tavirina), egapi-tagoana talimana, talima veagana e taunatauna vagi. Ia na rakagau pene kala-pakaa, talima taana ati mapene kana-gavua ripa, e pene kana-gavua gauna taa na ati gelegele mapene kala-pakaa ripa. Etalima gena kila evetaina: /TWMategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.” Vevega-ripa kilana Filadelfiai ekalesia goleana gena MSPene kwalimu talimana ira vetaira rapuga kulokulorana pana vega-rapugaa. Au na ia arana maguli pukana na ati pana limu-vagia, a au Tamaku magena aneru ria wailarai ia arana pana kilagi-matagaia. GRNa goi gemu talima reketa Sadis ai nea, geria rapuga kiatavagi maki ati gevega-milorato. Ira ne au ria paia loulou rapuga kulokulora paia ligo kwalana ira geria kala rorirori gaurana. *QMVovetaina gaurai Vali Namana gokamonagiato e gogapi-ragerato gauna pio tugamagia e pio kwalanaa, pe gemi rakava geriana iovetugamagiwai. Pene ati pono kero genai, au goi gemu ai noowane lema talimana ta vetaina pana wati. Pe arigi taim ai pana wati-kwara, voia kiata vagi ati pono ripaa. =PsOno kero, gemu ai kamonagi magulina kianamo gauna roli ekwarega-vagina gauna nea ono vega-tiligaa. Kwalana au na goi gemu inagulu arawaliato ati rorirori au geku Palagu wailanai. YO -“Sadis ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Palagu Palaguna taulatoi kwapuna ia genai getaluna e mitiu taulatoi kwapuna (7) egapi-tagorana talimana gena kila ea: Goi na inagulu okalarana au ripaku. Taunilimalima na goi gekilagimuna, gekilana, ‘Nee ekalesia magulina’ negetina, na taunatauna na goi kwaregamu. yNkMategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira.”DME ia au na mitiu lagani pana venia, (votiavu vegailiana). :LmIa na tanopara petera auri tokina na pene vaira matiavu kamuna ria, noo gulo vetaira pene kwari kolukolura. Au na ia tiavu pana venia, Tamaku genana tiavu agapiato gelegelena. K5Pene kwalimu e au geku ririwa pene kwalanaa pene ago ikana pene verawalia talimana, au na rorirori pana venia tanopara petera pene kune-agira. \J1Gau kamuna, gemi ai nee rakagau nea pio gapi-gaugaura pene agoa, au pana vogomai. qI[Gomi Taiatirai ekalesia reketa Iesebel gena vevega-ripa rakavara ati gokwalanarana e Satani gena aoneka veavugara, ropura gekilagirana, ati goriparana. Gomi ne avaikila-taunataunamina, gemi ai metau ta vagi ati pana tao-kaua. nHUIa natuna maki au na pana vagi-kwaregara. Ne voanana ekalesia goleara maparara pia ripa, au taunilimalima nugara garakaura e geria tugamagi ariparana talimaku. E gomi kwapurakwapura maki gemi kala gelegelerai voimi pana venimi. G Gaura pakurai ia genogeno kapunai pana pia kaua, vonai viti pene vevua. Ia goti veopa-lema kalara gekalana talimara maki ia ria vitiviti kamuna pia mamilagi-koua. Pene ira Iesebel gena veopa-lema kalarana ati pia vetugamagiwai genai, vovitiviti pia vuaa. FAu na ia gena taim aveniato, vomata-poraga kalarana pene vetugamagiwai ulanana. Na ativagi eririwana pene vetugamagiwai. ENa gau kwapuna goi gemu ai nea ativagi aririwaana. Goi Iesebel, matotauna evekilagina peroveta garena netina nea, goi na ogapi-rageana. Negare gena vevega-ripa na au geku vetugunagi talimara gemata-poragana e kaivakuku gevenirana ramaramara geganirana. XD)Gemu inagulu, gemu ulamagi e kamonagi, gemu vetugunagi ago-venina e vaigaoka, e ewagumona gemu inagulu okalaana kamu vagi, tovotovonai okalarawai gaura ovanagirana. Voira maparara agita-mairana, pe ripaku. C “Taiatirai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Palagu Natuna, matana noo kalova molemolera egala-pitipitirana, gagena ganapara auri polapolara kalovana gekapurana, ne gekala-gitakaurana aonai gevekemelena vetaina, gena kila ea. BMategana talima na Veaga Palaguna na ekalesia goleana rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana, au na mana pana venia. Emana ewagumona e veavuga. E ia au na vatu kulokulona ta pana venia. Vovatu kulokulona atanai ara valiguna ta etaloato, voo taa ati pene ripa, pene gapia talimana namo pene ripaa.” Vevega-ripa kilana Taiatirai ekalesia goleana gena A#Iovetugamagiwai! Pene aikina genai, au goi gemu ai veleke-vagi pana wati, ne vetali kativana au muruku ai gaunana pana wati vevagi-venira. @ Voia vetaina goi lagamu ai talima reketa nea maki Nikolaita goleana talimara geria vevega-ripa opakaura kalara gekwalanarana. R?Na gau reketa goi gemu ai nea au na ati aririwarana. Talima reketa goi lagamu ai nea Balaama gena vevega-ripa kalara roe nege kwalanarana. Balaama na vevega-ripa rakavara Balaka eveniato gaurai, Isaraela talimara evailearato, gaurai rakava gekalaato, kaivakuku gevenirato ramaramara geganirato e mata-poraga kalara gekalarawai. ?>w Au ripaku goi ariginai otaluna. Goi Satani gena vele tanukauna evega-ruga-taliato vanuganai otaluna. Na goi na au araku mataunataunamu na okwalanaana, gemu kamonagi au geku ai maki ati vagi oraka-kwaniato. Antipas gomi gemi vanuga kamuna aonai gevagi-kwaregaato tomanai maki, goi gemu kamonagi ati oraokwaniato. Antipas maveraramanina na au valiku evega-taunataunaawai e evaravaragiawai. Satani ne gomi gemi vanuga kamuna aonai etaluna. =+ “Pegamo ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Gena vetali kativana matana kavaruala mamatara talimana gena kila ea: t<a Mategana talimana na Veaga Palaguna na ekalesia goleara rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana kwarega vega-rualana na ati pene vega-rakavaa.” Vevega-ripa kilana Pegamo ai ekalesia goleana gena P; Wailai vitiviti reketa roli orawalirana, na vovitiviti kalira na ragai pono kali. Pono gitaa, gomi reketa Tiapolo na pene kalatovomi, pe tipurai pene taomi, ne vonai toma gagalana (10) viti pio vua. Vonai maki lewana pono kwarega, na gemu veraramani au geku ai pene mia. Vovetaina pono kala genai, maguli kraonna pana venimu. D: Goi metau e vitiviti orawalina au ripaku, e ati gemu e ati gamu maki au ripaku. Na taunatauna vagi goi rinaga vovogo talimamu. Neira matotaura gevekilagina Iuda talimara negetina talimara goi atamu ai kila rakavara gekilagirana kilara au ripaku. Ira ati Iuda talimara taunatauna, a ira Satani gena golea talimara. 9/Smenai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: “Tovotovona e ikana, e ekwaregato ne maemaguli-waito talimana gena kila ea: ,8QMategana talimana na Veaga Palaguna na ekalesia goleana rakagau evaikila-venirana kilara pene kamonagira. Pene kwalimu talimana au na rorirori pana venia, ia maguli gautupuna, Palagu gena paradaiso ai etupuna gauna, vuana pene gania.” Vevega-ripa kilana Smenai Ekalesia goleana gena x7iNa goi gemu nama Nikolaita talimara geria kala rakavara ati oririwarana. Vokalara au na maki ati aririwarana. M6Pono tugamagi-waikule, goi na raka ogapirage-tiwakuto, na poketo aonai ariginai pove kwara nea! Gemu rakava aonana pono vetugamagi-waikule, pe tovotovonai okalarawai kalaramo pono kalara. Pene ati pono vetugamagi-waikule ati pono laka-waikule genai, au pana wati, gemu lamepa vega-rugakauna gauna kapunana pana gapi-vagia. 5Na egau kwatunamo gemu ai ati aririwaana: Tovotovonai gemu ulamagi iwavagina au geku ai otaoawai, gauna oraokwaniato. c4?Au araku galamanai metau orawalito, na ovaigaokato e okwalimuto, kiatavagi ati omoirato. %3CGoi gemu kala namara, gemu inagulu aorai gemu vekwalavi e gemu vaigaoka au ripaku. E au ripaku, talima rakavara goina ati pono gapi-ragera, e ati apostolo talimara, na matotaura apostolo talimarai gevevega-agona talimara, maki goi na okalatovorato, ne oriparato ira opakau talimara. t2 c“Epeso ai ekalesia goleana geria aneru evetaina pono talo-venia: Gimana alo ripanai mitiu taulatoi kwapuna egapi-tagorana e kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura taulatoi kwapuna vekarawarai elakavona talimana gena kila gaura ea. .1 WE mitiu taulatoi kwapuna au gimaku aloripanai pogitara e lamepa taokaura gaura kolo na gekalarato taulatoi kwapuna ganina veavugana ea: Mitiu taulatoi kwapuna e ekalesia goleara taulatoi kwapuna geria aneru. Kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura e ekalesia goleara taulatoi kwapuna.”{0 qVovetaina gaurai ogitarana gaura maparara pono talo-vanagira, ewagumona gemagulina gaura e wailai pia wala gaura. -/ UAu amagulina. A kwaregato, na ewagumona au pana maguli vanagivanagi. E Kwarega e kwarega talimara avuavura rakavara getaluna Kapuna (pa Hades) tavirina au geku ai. C. Au na agitato aonai, gagena kwalanai aketo-talito noowane kwarega talimana ta. Ne ia gimana aloripana au ataku ai etao-kauato, ne ekilato, “Ragai ono kali! Au tovotovona e ikana. T- #Ia gimana alo ripanai mitiu taulatoi kwapuna egapirato, e pokana na vetali kativana matana kava ruala mata gogela evegoto-atito. Ia wailana gitagitana garogota kilipaaluna, garo eralana maekana vetaina. 4, cIa gagena ganapana auri polapolara kalovana gekapurana, ne gekala-gitavenirana gevekemelena vetaina. E karona rawapara egalugaluana aonai akura gevuapouna kulura vetaira. + Ia repana e guina kulokulo vulu vetaina, noowane tinoo kulo garogaro, e matana noowane kalova molena egala-pitipitiawai vetaina. H*   Volamepa taokaura gaura vekarawarai talima ta no Taunilimalima Natuna vetaina, gena rapuga moga lokiloki kevena everigoto neamo gagena ganapanai, e kopana kolo peletana na epinu-gegelagiato. ) # Aruga-kuleto, rai na au evaikilakuto ana gitaa ulanana, ne au na kolo na lamepa taokaura gekalarato gaura taulatoi kwapuna agitarato. _( 9 Vokaro evetaina ekilato: “Rakagau pono gitara gaura pukai pono talo-vanagira, nee ekalesia goleara taulatoi kwapuna geriai pono tugu-agora: Epeso, Smena, Pegamo, Taiatira, Sadis, Filadelfia, e Laodisia geria.” '  Velekou gena tomai Palagu Palaguna na eporogikuto, aonai muliku ai karo kamuna ta novilivili kuluna vetaina akamonagiato. t& c Au Ioane, gomi walakavami e Velekou gena inagulu takala-koukouana talimaku. Au gomi ria Iesu aonai tavitiviti-koukouna, e Palagu gena Basileia aonai tatalu-koukouna, e metau aorai tavaigaokana e taruga-gaugauna. Au Palagu gena kila avopatagiana e Iesu valina kilara avega-taunataunarana e akilagi-matagairana galamanai, Patmos mounai geve tao-rakakwanikuto. <% sVelekou Palagu ekilana, “Au Alefa e Omega, (tovotovona e ikana), amagulina, amagulito, e mapana vogomai, Tiavu Goloka Iwa Palaguna.” Keriso Ioane genai evevega-matagaito :$ oIogitaa, ia iloa aonana evogomaina, mata maparara na pia gitaa, gekwanuato talimara na maki. E tanopara talimara maparara ia pakunai pia tagi-rakava. Voo taunatauna. Amen. ^# 7ne Palagu gena Basileia goleana talimarai evega-agorato, e Rupu Veaga velerai evega-agorato, ia Tamana e gena Palagu vetugunagina pita kalaa ulanana. Ia genai ralema iwavagina e tiavu pene mia-vanagivanagi! Amen. " e Iesu Keriso genana evogomaina. Ia Palagu gena kila evega-taunataunaana e evega-matagaiana maveraramanina. Ia malita melona kwaregana ekuliiti-waito, e ia tanopara velera maparara geria Vele. Ia na eulamagirana e gera rakava ralana na eguligi-piatogarato, 8! kAu Ioane, Asia tanoparanai ekalesia goleami taulatoi kwapuna atalo-venimina: Vega-nama iwavagina e maino gomi gemi ai pene mia. Vovega-nama iwavagina e maino emiana, emiato, e pene vogomai Palagu genana evogomaina, e palagu taulatoi kwapuna Palagu gena terona wailanai gerugana geriana evogomaina, #  AEperoveta kilara pene agira talimana pene verere, e eperoveta kilara, Ioane na etalorato, pia kamonagira e pia kwalanara talimara maki pia verere. Kwalana egaura maparara pia wala laganina warauna pevekavi-vagi. Ioane gena vevega-nama kilana ekalesia goleara taulatoi kwapuna geria i MIoane na Palagu gena kila e Iesu Keriso gena varavara egitarato gaura maparara evaravaragirato.  #Etalotalo ea Iesu Keriso genai Palagu na rakagau evega-matagaiato kilana. Palagu na eveniato, kwalana eririwato, Iesu na vetugunagi talimara roli kianamo gewalana gaura pene vega-ripara ularana. Keriso na aneru etuguato, gena vetugunagi talimana Ioane evega-ripaato. ]3:Velekou Iesu Keriso gena vega-nama gomi kwapurakwapura atami ai pene mia..U:Palagu gena veaga talimara maparara na geria vevega-nama gemi pege tugu, e Kaisara, Roma geria vele, gena numa talimara na maki gemi vevega-nama kamuna pege tugua. !:Iesu Keriso gena taunilimalima maparara geria vevega-nama gekuna ewatina. Ita walakavara au ria gataluna gemi vevega-nama pege tugu. O:Tamara Palagu pita vega-rage-vanagivanagia, Amen. Vevega-nama kilara xi:Geku Palagu na gena rinaga namara vogo tenutenu Keriso Iesu genana pene wareveni-gitakaumi gemi rapu tomarai. 7g:Au geku ai gomi gemi veveni gaura gotugu-mairato gaura maparara ea, pe geku e gaku vogo gaurai gelegele. Ripaku, aririwarana gaura maparara ea Epaproditas na evuamairato geku ai. Gemi veveni gaura ponara nama iwavagi Palaguna egapi-ragerana vega-nama gaura maveagara, Palagu vega-vererena gaura. 9:Au ati atugamagina, au gomi gemi na veveakava gaura pana rawali, na geku ririwa kamuna, gomi gemi ai gemi veveni taokauna pene kamu au na pana gitaa. c?:Gomi na veveakava gaura vogo gotugutugu-kaurawai au Tesalonika vanuganai ataluwai aonai. >u:Gomi Filipi talimami ripami: Makedonia araokwaniato, tovotovonai Vali Namana avopatagiawai aonai, ekalesia goleana taa na ati eveakavakuwai geria moni e rinagana, gomimo geregami. Y+:Na avererena, kwalana gemi veveakava kamu egeku metau aonai pama rawalia. nU: Maguli rakavetaina geku ai ewalana, na ati geku aovoaovo, kwalana Keriso na tiavu evenikuna gaurai. -: Au arapuna ripaku, e geku e gaku gevogona ripaku, pe arigi kapu taai emaguli pana raka-rawalira genai, raka pana vegita-tagotiwa ripaku. Eripa veavugana warau aripaato. Vovetaina gaurai au pia gupu-mateku pa pene vitoku, geku e gaku vogo pa akupana au geku ai gelegelemo. : Au ati gau kwautai akupana gaurai evetaina akilana. Aikina, Au geku e gaku vogo pa aikina, na pana vegita-tago gelegele. : Geku verere iwavagi e Velekou avega-namaana maaoku maparana na, kwalana gemi veveakava pogo tugu-maia gaurai. Au ripaku, ati gotugamagi-lekwalekwakuna, gemi ririwa vanagivanagi pio veakavaku, na rauvagi ai ataluna gaurai, ati gemi raupara au pio veakavaku. b=: Geku vopata na goriparato kilara e geku kalana gorawalirato kalara maparara gemi maguli ai pio inagulu-agira e pio kwalanara. Ne maino evenirana Palaguna gomi gemi ai pene talu. Filipi talimara geria veveakava gauna E:Walakavaku maparami, geku talotalo ikana kavanai ana kila, vanagivanagi kala evetaira pio tugamagira: Maguli taunataunara, gau ralemana irau vagi vegata, kala roiroiri, kala nama iwavagira, ulamagi kalara, e venugagi-rage magulira. Gau namara e taunilimalima na gevega-ragerana kalara maparara pio tugamagira. \ 1:Ne Palagu na maino, ita maparara gera ripa e tugamagi-ilu evanagiato mainona, pene venimi, vomaino na gomi nugami garakaura e gemi tugamagi maparara pene gitatago-gitakaura, Keriso Iesu aonai gotaluna pakurai.  }:Gau ta tugamagi-vekwalavina ragai pio kalaa, na vanagivanagi gemi rapu gaurai rapali ai Palagu pio nogia matanikiumina. { o:Gemi manau e marana pio vevega-gitagira gera taunilimalima geriai. Kwalana Velekou gena vogomai pekavinagi vagi. \ 1:Velekou gena maguli aonai toma mapararai pio verere. Maana kila: Pio Verere.  :Goi maki, Sisikos, au taukavaku namana, anogimuna, ne gare kika pono veakavara, ira maki au ria gainagulu-koukouwai Vali Namana varagivaraginai, e Kelementi ita taukavara reketa maki. Ira arara Palagu gena maguli vanagivanagi pukanai warau etalorato. fE:Euodia e Sintike, anogimina, aomi pia kwapuna, kwalana gomi Velekou gena golea garemi. @ {:Ganina voa, walakavaku, Velekou gena maguli aonai pio ruga gaoka. Au na aririwa-kamumina e mapana gitami vegata natina, kwalana gomi au geku verere kwalana e geku kwalimu vegailiana. B}:Ia na ita etaunipara moiramoirara ea pene porogira, ne ia tauniparana nama iwavagina vetainai pia vemia. Kwalana ia tiavuna na gaura maparara ia gena vegitatago kapulenai pia mia.':A ita Kupa Basileia talimara. Gaura pakurai gera vevega-maguli tauna, gera Velekou Iesu Keriso mavererera na taaloana, kupa na pene vogomai. _7:Ira warau rakava kapuna geago-veniana, kwalana geria palagu ira tauniparara na geverere-agirana gaura. Geria kala rakavara ulaula manugaragera kalara geveagi-agirana. E etanopara gaura warigi getugamagi-gitarana. G:Kwalana avaikilawai-vaikilawaimiwai, na e mataku matagina na maavaikilamina: Gutuma gekilana, Keriso mulinai gelakana negetina, na geopaopakauna, Iesu Keriso gena satauro gevetali-veniana. 2]:Walakavaku maparami, au pio kala-tovotovoku. Kala nama gekalana talimara pio gita-veakaura e pio kala-tovotovora, vevega-gitavanagi namara avega-gitamina vetaira. b=:Gau kwapuna, palagura magulira namara ita na warau tagapirato gaura pita gapi-gaugaura. :m:Ita gera kamonagi ai taruga-gaugauto talimara evetaina pita tugamagi-koukou. A gomi peiramu gau reketai gemi tugamagi irau gaurai, Palagu na vou tugamagi-ilu pene venimi. D:Ewagumona araka-rorirorina, iru kapuna aago-veniana, vokwalimu akwana pana gapia, gauna Palaguna maguli kupai. Kwalana Palagu na Keriso Iesu aonana ekeakuto, vomaguli pana vaia ulanana. 9~k: Taunatauna, walakavaku, ati akilana warau akwalimuto natina, aikina. Gau kwapunamo, maguli kunera atugamagi-lekwalekwarato, wailaku ai gauna pana rawalia tiliganamo atavuana. V}%: Au ati akilana, voira maparara warau agapirato, pa warau anama-iwavagito, aikina. Na au avekwalavi-rakavana, akwana pana gapia ulanana, kwalana Keriso Iesu gena kwalimu ai au maki egapikuto ia gena. E|: Eanana vou atugamagiana, au maki kwarega na pakuliiti-wai. G{: Geku ririwa kamuna Keriso pana ripa-gitakaua, e kwarega na evega-kuliiti-waiato tiavuna pana gapia; e evitivitito vitina maki pana mamitovoa, ia gena kwarega vetainai au maki pana kwarega. !z;: Geku ririwa ia goti paia kwapuna-taunatauna, kwalana ripaku, rova ekwalana-gitakauana talimana Palagu wailanai ia ati kala rorirori talimana, na Keriso evega-taunataunaana talimanamo; kwalana Palagu na kala rorirori talimarai pene kilagira rauparana kwapunamo kamonagimo genana. Ny:Taunatauna vegata, gau maparara ati ganira, na gau kamuna kwapunamo Keriso Iesu, geku Velekou, pana ripa-gitakaua. Pa, gau maparara momo ai geagoto au geku ai, Kerisomo pana gapi-gaugaua ulanana. x1:Vogaura maparara kunenai atugamagi-kamurawai; na ewagumona Keriso ama ripaato aonai, vogau kunera maparara agitarana ati geria nama ta maki. 8wi:Palagu gena rova pana kwalana-gitakaua galamanai, ekalesia goleana avega-vitivitirato. E Iuda geria rova maparaparara akwalana-gitakau-gitakaurawai, ati geku kala rakava ta. {vo:Awalato, toma vega-taula vativatinai (8) tauniparaku kopina gevoro-vagiato. Au Isaraela talimaku, Beniamina gena kwalu talimaku, Heberu ralara talimaku taunatauna. Iuda talimara geria rova akwalana-gitakaurawai, kwalana au Parisea talimaku. )uK:Pere taunipara gena vegailia e gera kala gaura kamura genai, geku kamonagi taunipara gena vegailia gaurai e geku kala geriai para taora ripa. Pene ta gena kamonagi taunipara gena vegailia gaurai e gena kala geriai pene taora netina genai, au mageku rorirori vogaurai para kamonagi. t{:Na taunipara kopira vorovagi kalana taunatauna na ita na tagapiato, ati irana: Ita Veaga Palaguna gena tiavu ai Palagu taaliruputali-veniana, e Keriso Iesu genai taveraramanina, e gera kamonagi ati tauniparai vegailia gekalarana gaurai tataorana. Vs%:Rogomi pio vetole ekalesia vega-rakavana talimara kalirana. Ira kwaeva rakavara vetaira, geria tugamagi ita maparara tauniparara kopira pita voro-vagira negetina, Isaraela talimara gekalana vetaina. Vr ':Walakavaku maparaparami, geku kila ikana kavanai evetaina ana kila: Pio vevere, kwalana Velekou ria govekaro-kouna gaurai. Ati pana raga, kila kunera pana tuguwai-tuguwai, kwalana gomi nakagatumi ularana. Pq:Kwalana gena maguli galamana ati ekalaato, e roli ekwaregato, kwalana Keriso Valina namana galamanai. Vegailia evetaina geku ai veveakava gomi na pogoro veniku vetaina ia na au ema veakavakuto.~pu:Pio gapi-ragea mavereremi ria gera Velekou aranai, gemi venugagi-rage ralemana pene matagai talima evetaira geriai. o:Gaura pakurai geku ririwa kamuna pana rakatugu-watia gomi gemi ai, pe pio gitaa e pio verere, ne au geku aovitiviti pene malaga. ?nw:Taunatauna vagi, ia eviti-rakavaato, roli ekwaregato, na Palagu gena venugagiviti ia atanai, e ati ia atanaimo, na au geku ai maki, kwalana geku aovitiviti neekamu vagina kalinana. mw:Ia maki eririwa kamuna gomi pene gitami. E evekwalavina gomi gemi ai, kwalana gena viti valina gokamonagiato gaurai. ~~.|{zyxxwvkuu:tNs8rqqp(oPn?lkkjWihggoffedd,c6ba``__"]\[[LZZYVXWWVVSUUT+SyRRVQ PHONBMLLGKJJEIHCG{FEED;CB@A@?>>=^<^;:9958:765G4D332"1V0a//.-,m+** )(w''&%$#""!G Uq?'DaYm ,  @,  Ne kupai vegailia kamuna ta, nuga-ketovagi gauna agitaato: Aneru taulatoi kwapuna agitarato, geriai gau rakava kwaikwaira taulatoi kwapuna, taunilimalima vega-vitivitira gaura. Voo gau rakavara ikana. Kwalana vogaurana Palagu gena paru pene vega-aiki vagia. $AVovine vuara maparara vanuga kamuna mulinai vine vuara gepanarana kapunai gepana-talirawai kwarara pia rigo ulanana. Ne vine vuara gepanarana kapuna na rala egalu-atito. Rala egalu-atito gena ropu kwano peneve rage, osi muruna ikana, na vepakana rauna mita tinavu toitoi (300).Ne voaneruna gena kativa vegegena voa veganamo eavuato, ne tanopara atanai vine vuara maparara epati-taokourato. Ne voira maparaparara egapirato, vine gepanarana kapunai epopo-kaurato. Vovine vuara gepana-talirana kapuna, voo Palagu gena paru ekilagiana kapuna. J Aneru ta epata veagana na evogomaito. Ia kalova egita-tagoawai aneruna. Ia evogomaito, ne kativa vegegena mata-gogelana egapiato aneruna ekea-parala-veniato, netiwato, “Gemu kativa vegegena mata-gogelana ono gapia, ne tanopara vinena vuara marorogura ono pati-taokoura, kwalana vine vuara (grapes) warau pege mera.” ykAneru ta ea kupa na Rupu Veaga aonana ema laka-piatito. Ia maki gimanai kativa vegegena mata-gogelana ta. Ne voiloa atanai etanuto talimana gena kativa vegegena tanopara atana na eavu-vanagiato, ne tanopara ganiganina epati-vagiato, egapiato. $ANe aneru ta ea Rupu Veaga aonana emalakatito, ne iloa kulokulo atanai etaluto talimana ekea-parala-veniato, netiwato, “Gemu kativa vegegena ono gapi-itia, neganigani gaura ono pati-vagira! Kwalana kuakua pa patipati laganina warau pekwara, tanoparai gauganigani pege tolagatu.” I Ne apoe-agoto, iloa kulokulona ta agitaato, voiloa kulokulona atanai Taunilimalima Natuna vetaina talimana etanuto. Ia repanai kolo kraonna ta, gimanai kativa vegegena mata-gogelana ta.  Ne kupa na karo ta maakamonagiato, netiwato, “Ekila ono talora: Ewagumona pene ago, Velekou gena maguli aonai getaluna talimara pia kwarega genai pia verere.” Veaga Palaguna evega-geleto, “Pa, ira geria inagulu e vekwalavina pia agalagi, kwalana geria kala namara ira ria pia ago-koukou.” (Voia ganina, geria vekwalavi voina namana pia rawalia vegata). Tanoparai kuakua laganina &E Eanana Palagu gena taunilimalima veagara, Palagu gena rova gekwalanaana e Iesu genai geveraramanina talimara, evaikilarana, pia vaigaoka e pia tiliga. ve Ira vokalova molera aorai pia vitiviti kovuna pene rage vanagivanagi ati ikana. Vevega-rakava gauna e ia gitagitana pa avuavuna gauna pia aliruputali-venia talimara pa ia arana makana pia gapia talimara, pogi lagani ati pia agalagi.” d A ia maki Palagu gena paru kamuna wainna pene niua. Voparu kamuna wainna gaokana maparana Palagu gena paru kaperina aonai epopo-rigoato. Ia aneru veagara e Mamoe Natuna wailarai kalova molena e salfa aonai pia vitiviti. a ; Aneru vega-toitoina ia mulinana evogomaito, ne ekila-paralato, netiwato, “Pene talima taa na vovevega-rakava gauna e avuavuna gauna pene aliruputali-venia, e gena vegailia pakunai pa gimanai pene gapi-ragea, L Aneru vega-rualana mulinana evogomaito, ne netiwato, “Peketo, Babulonia kamuna warauna peketo. Ia na tanopara irauirau gulura maparara ia gena vekalakau-wainina gaokana evega-niurato.” h IEkila paralato, netiwato, “Palagu kalina na pio kali e Palagu pio vega-ragea! Kwalana ia gena veagirori orana warau pekwara. Kupa, tanopara, rawapara, e nanu egaluana kapura ekalarato Palagu na pio aliruputali-venia.”  Ne au na aneru ta ea kupa pakanai elovowai agitaato. Ia genai Vali Namana, pene mia-vanagivanagi valina. Ia na eVali Namana tanopara maparara, e kwalu maparara, e karo maparara, e gulu maparara tanoparai getaluna geria pene varavaragia ulanana. ucMurura na opa kilana ta ati gekilagiato, ira geriai rakava girina kiata maki aikina kinavagi. Aneru toitoi 1[Etalima e gare ria ati getugato pa ati gevekalakauto, pe ati gemiloto, ira matotaura gevelaugato, pe ira nama iwavagi. Ira Mamoe Natuna ravairavai eagona aonai, mulinai gelakana. Taunilimalima vekarawarai ira Palagu na evoirato, ne Palagu e Mamoe Natuna geria taunilimalima tovotovorai geagoto. 2]Ira voterona e maguli gaura vativati (4) e vegita-tago talimara kamura wailarai mari valiguna ta gemariato. Talima taa na vomari voa marimarina ati pene rawalia ripa, na etanopara na vekapawai mamoena na evoi-vagirato talimara ragana tinavuna gagala vativati e vativati (144,000) geregaria namo. 4aNe kupana karo ta wai vogo galura gerakana kuluna e kupa ekuluana kuluna voa akamonagirato. Vokulu noowane hap gelavuna talimara na geria hap gelavurawai kulura vetaira. _ 9Ne apoeto, Mamoe Natuna wailaku ai agitaato, Siona Golonai eruga-tagowai, e ia laganai taunilimalima ragana tinavuna gagala vativati e vativati (144,000) geruga-tagowai. Pakurai ia arana e Tamana arana gevetaloto. +O Aoneka ea: Aonama pa tugamagi-ilu talimana na vovevega-rakava gauna nuumerana pene vega-penoa, kwalana vonuumera voo talima ta nuumerana. Nuumerana ea: 666.   Vovetaina pia kala, pe talima ta gau kwauta ati pene voi-kawaa, pa ati pene voivoiagi-kawaa, na vovevega-rakava gauna tovotovona gena vegailia, eia e ia arana pa arana eruga-porogiato nuumerana, genai talimana gereganamo gau pene voi e pene lakagi-voivoi. 1[ Ne taunilimalima maparara, girigiri e kamura, mageria rinaga vogo talimara e ati geria rinaga talimara, inagulu talimara ati voira talimara e pakai getaluna pa ati inagulu talimara ati voira talimara, etugu-naginagirato vegailia pa maka ta gimara riparai pa pakurai pia kala-kaua netiwato. w Vovevega-rakava gauna vega-rualana tiavu eveniato, vevega-rakava gauna avuavuna tovotovona voa agila pene venia, pe pene kilakila, e vovevega-rakava gauna avuavuna ati geririwana aliruputali-venina talimara maparara pene vagi-kwaregara ulanana. O Ia vegailia kamura reketa eveniato, vovevega-rakava gauna tovotovona wailanai ekalarato, tanoparai getaluna talimara eopa-learato. Maevaikilarato, vovetali kativana na gevega-makoato, ewagumona roe magulina vevega-rakava gauna, nugagi-ragena ulanana vegailiana gauna pa avuavuna ta pia kalaa, ne pene vega-rugaitia netiwato. ;~o Evevega-rakava gauna vega-rualana eanana kala kamura e vegailia irau vagira reketa ekalarawai. Ta, ia na taunilimalima maparara matara taitairai kalova kupana ema vega-rigoato. ,}Q Ia na vevega-rakava gauna tovotovo na voa aranai gena rorirori e tiavu maparara einagulu-agirato. Ia na tanopara taluagina talimara maparara elaunagirato, vovevega-rakava gauna tovotovona, repanai pau kamuna, gevagi-kwaregaato pauna, komatana enamato gauna, pia aliruputali-venia netiwato. %|C Voia mulinai au na vevega-rakava gauna ta maagitaato, tanona erageto. Ia varuna ruala, Mamoe Natuna varuna vetaina, e ia vugae vetaina ekila kilawai. |{q Palagu pene ririwa tipura numanai pia ligoligoa nepenetiwa talimana, tipura numanai pia ligoa vegata. Palagu pene ririwa vetali kativana na pia vagi-kwaregaa nepenetiwa talimana, vetali kativana na pia vagi-kwaregaa. Ekilana Palagu gena talima veagara evaikilarana, pia vaigaoka, e mararamanira pia talu. Vevega-rakava gauna vega-rualana, voo peroveta talimana opakauna /zY Mategana talimana pene kamonagi. `y9 Tanoparai getaluna talimara maparara na ia pia aliruputali-venia. Etalima, Palagu na tanopara rogoti ere kalaa aonai vegata, araria Mamoe Natuna, gevagiato gauna, gena maguli pukanai araria ati etalorato talimara. nxU Rorirori eveniato, Palagu gena veaga talimara pene vetali-venira aonai pene tiliga, pe ira pene gapi-vanugavanugara. E tiavu eveniato, kwalu maparara, pete maparara, e karo maparara, e tanopara maparara pene vele-agira ulanana. :wm Ne muruna ekala-pakaato, Palagu vega-rakavana kilara ekilagi-tinarato; Palagu arana e gena talu kapuna ekilagi-rakavarato, e kupai getaluna talimara maparara evega-rakavarato. Lv Vovevega-rakava gauna rorirori eveniato, veveagoloka kilara e Palagu vega-rakavana kilara pene kilagira ulanana, e uve gagala vativatai e ruala (42) aorai gena rorirori pene inagulu-agira. u Taunilimalima maparara na vugae gealiruputali-veniato, kwalana ia gena tiavu vovevega-rakava gauna eveniato. E vevega-rakava gauna maki gealiruputali-veniato, geverenagito, gekilato, “Rai evevega-rakava gauna vetaina? Rai na ia pene vetali-venia?” Nt Vevega-rakava gauna repana taai pau kamuna ta, gevagi-kwaregaato pauna, na vokomata kamuna enamato. Tanopara talimara maparara vovevega-rakava gauna genai nugara geparato, ne ia mulinai gelakato. s9 Vovevega-rakava gauna agitaato, gitagitana leopati vetaina, (leopati noowane taika), gagena bea gagera vetaira, e pokana liona pokana vetaina. Ne vugae vetaina gauna para ati keikeina matotauna gena tiavu, gena terona, e gena rorirori egapirato, vovevega-rakava gauna eveniato. r % Ne au na vevega-rakava gauna ta agitaato, rawaparana elaka-rageto. Ia varuna maparara gagalana (10), e repana maparara taulatoi kwapuna. Kraon maparara gagalana (10). Vokraon ia varuna kwapurakwapura geriai, na repana kwapurakwapura geriai Palagu vega-rakavana arana. )qM Ne vugae kone ai everugato.Yp+ Ne vugae vetaina gauna na vogare eparu-veni-rakavaato, ne eagoto, vogare petena, Palagu gena rova kilara gekwalanarawai e Iesu gena varavara kilara gevega-taunataunarawai talimara maparara evetali-venirato. }os Na tano na vogare eveakavaato, kwalana tano evekala-pakato, ne vugae pokana na elakatito nanuna maparana enonoato. n Ne vugae, warowaro rakavana, pokana na nanu egalu-atito noo gapata vetaina. Ia eririwato vogare vogapata na pene gugutua netiwato. m! Na vogare gamoga ati keikeina vanena ruala Palagu na eveniato, tanoleanai, ekala-maavuato kapunai, pene lovo-ago ulanana. Ia vonai rigolo toitoi makavana pia gita-tagoa e pia gupua ulanana. Kwalana vonai vugae, e vowarowaro vetaina, ati gelegele pene gapi-kaulagia. lw Vovugae vetaina gauna eripato, ia tanoparai gepia-rigoato laganinai, melo evega-walaato garena mulinana eagoto. hkI Kupa o, e kupai gotaluna talimami o, pio verere! Na tanopara e rawapara gomi vetugami kika! Kwalana Satani gomi gemi ai warau pewati-rigo, aona paru na pevonuvonu-rage, kwalana ripana, ia gena lagani warau pekupa-vagi.” [j/ Ia ita walakavara na Mamoe Natuna, (vekapawai mamoena), ralana e ia gena kila taunataunara gevaravaragirawai, gaurana gekwalimuto, pe gevega-ketoato. Geria maguli ati getugamagirato, pene ago, geve kwaregato. =is Ne kupai karo kamuna ta eveguputo akamonagiato, netiwato, “Ewagumona ita gera Palagu gena vevega-maguli, e gena tiavu, e gena vegita-tago kamuna, e gena Keriso gena rorirori kamuna warau pekwara. Kwalana Palagu wailanai ita walakavara pogi e lagani evega-vekwakunagirawai gauna warau pege pia-rigoa. phY Vovugae vetaina gauna para ati keikeina, kunena na vegata warowarona, arana “Tiapolo” pa “Satani,” tanopara maparana eopaato gauna, geroli-atiato, e tanoparai gepia-rigoato. Gena aneru maparara maki ia ria gepia-rigorato. _g7 Na vugae vetaina gauna ati ekwalimuto, gaurai kupai ati geria kapuai gevega-agorato. &fE Ne kupai vetali ta ewalato: Maikolo magena aneru ria vugae vetaina gauna para gevetali-veniato, ne vugae magena aneru na maki ira magevetali-venirato. /eW Vogare Palagu na gena ekala-maavuato kapuna tanoleanai ekali-agoto. Vonai pia gita-tagoa e pia gupua toma maparara raganana tinavu ruala gagalataula toitoi (1,260). qd[ Gare egapito aonai, melo evega-walaato. Vomelo na tanopara irauirau petera maparara auri tokina na roe nea pene vaira matiavuna kamuna ria. Ne melo emagulito na geraka-gapi-kwaravagiato, Palagu e gena terona wailanai gevua-agoato. Hc  Ia givunana kupa mitiura toitoira geriana kwapurakwarpura tanoparai eralo-piarigorato. Ia vogare, roli egapiwai, wailanai erugato, pene gapi, atilovana kivani pene gapia, pene gania gaurai. tba Ne nuga-ketovagi vegailiana ta kupai ematagaito: Vugae vetaina gauna para, kalovakalova, repana maparara taulatoi kwapuna, varuna maparara gagalana (10), e kraon taulatoi kwapuna repa kwapurakwapura atarai kwapurakwapura taokau. daA Ia matinagena, e roli egapiwai, vovetaina gaurai melo gapi vitinana egapiato, elailaiwai. ?` y Aonai nuga-ketovagi vegailiana kamuna ta kupai ematagaito: Gare ta, garona everapugato, na uve gagena kapulerai, e mitiu gagalana ruala kraon vetaina, ia repanai gevetao-gegelagito. _w Ne Palagu gena Rupu Veaga kupa aonai evekala-pakato, ne gena Kilagavu Kouna Rupu Veaga aonai ematagaito agitaato. Ne rama gaita, e karo kulura reketa, e kupa ekuluato kuluna kamuna, e tanokepo, e aisi vatura ati keikeira geketo-rigoto.Z^- Ati Iuda talimara geparuto,
na goi gemu paru pekwara.Kwarega talimara agirorira laganina,
e voperoveta taura, goi gemu vetugunagi talimara,
e gemu talima maveagara, e goi aramu genugagi-rageana
talimara keira kamura voira venivenira tomana,
e tanopara gevega-rakavaato talimara vega-rakavara tomana pekwara.” a]; gekilato,“Velekou o, Goloka Iwavagi Palagumu,
omagulina, e omaguliwai,
ai na goi gatanikiu-venimuna,
kwalana goi gemu tiavu kamuna ogapiato,
e gemu Basileia pa vegitatago warau otinaato. ,\Q Ne vegita-tago taura gagala ruala e vativati (24), Palagu wailanai geria teronai getanuna talimara, getiu-talito, wailara kwano ai, Palagu gealiruputali-veniato, w[g Aneru vega-taulatoi kwapuna na gena vilivili eviliato, ne karo kamura kupai gekilato, negetiwato, “Tanopara basileiana pa vegita-tago tiavuna ita gera Velekou e gena Keriso geria basileiai pe ago. Pe ia pene vele vanagivanagi!” yZk Rakava vega-rualana pe aiki voa, na vega-toitoina warauna roli evogomaina. Vilivili vega-taulatoi kwapuna {Yo Vooramo aonai tanokepo kamuna ekwarato, ne vanuga kamuna kava gagalana (10) aonai kavata eporo-mouato, talimara maparara ragana taulatoi kwapuna (7,000) gekwaregato. Na taunilimalima kovara gekali-rakavato, ne Kupa Palagu na gevega-rageato. aX; Ne vevega-taunatauna taura ruala na karo kamuna ta gekamonagiato, kupana emarigoto, ira evaikilarato, netiwato, “Eanana ioma rage!” Ne taura ruala iloa ta aonana kupai geverageto, gekukurawai talimara wailarai. EW Na votoma toitoi e kavana geaikito mulinai, maguli agilana Palagu genana ira taura ruala aorai elaka-togato, ne geruga-itito. Ira ruala gegitarato talimara maparara gekali-rakavato. |Vq Ira geria kwarega pakurai tanoparai getaluna talimara pia verere, pia gani-koukou, e taukavara kwapurakwapura geria veveni gaura pia tugu; kwalana eperoveta talimara ruala na tanoparai getaluna talimara geriai vitiviti kamuna gevega-walaato. ,UQ Toma toitoi e kavana aorai pete irauirau, e kwalu irauirau, karo irauirau, e tanopara irauirau talimara ira tauniparara pia gitara, na tolegavura ati pia ririwa. _T7 Ne ira tauniparara vanuga kamuna rauparana nuganuganai pia pia-talira pia mia-tago. Kila vega-gelegele ai vovanuga kamuna arana gekilagiana Sodoma e Aikupito. Ira taura ruala geria Velekou vovanugai gesatauroato. eSC Geria varavara pia vega-aikia tomanai, vevega-rakava gauna lega ropu kelau, (palagu rakavara geria tipura), aonana pene laka-piati, ne ira pene vega-vevagira. Ira geria tiavu pene vanagira, ne pene vagi-kwaregara. R  Etalima ruala matiavura kupa pia kou-gavua, ne ira peroveta kilara pia kilagira tomarai, gura ati pene keto. E matiavura maki, nanu pia porogia, ralai pene ago, e pia ririwa tomarai taunilimalima vega-vitivitira gaura irauirau tanoparai pia vega-walara. EQ Pene talima taa na ene vega-rakavara nepenetiwa genai, pokarana kalova pia lakati, ne gekukurana talimara pia poro-moura. Ira ia vega-rakavara nepenetiwa talimana vovetaina pene kwarega. P Evega-taunatauna talimara ruala olive gautupura ruala e volamepa taokaura gaura ruala, tanopara Velena wailanai gerugana voa. ZO- Au vega-taunataunaku talimara ruala tiavu pavenira, ne toma maparara raganana tinavu ruala gagala taula toitoi (1,260) Palagu na pene venira kilara pia kilagi-matagaira. Ira pute rapugara na pia verapuga.” N+ Na ne Rupu Veaga aonai Iuda talimara geria aliruputali kapuna kanana mulina, voia pono raokwania, ragaina pono lovaa, kwalana neia ne ati Iuda talimara geria (rapali kapuna) evenirato, ia na evanuga kamuna veagana uve gagala vativati ruala (42) aorai pia panapana-talia. TM # Ne lovalova gauna ta, gitagitana noo toki vetaina, evenikuto, ne evaikilakuto, netiwato. “Ono ago, Palagu gena Rupu Veaga e pata veagana ono velovaa, e vonai aliruputali talimara vira pono vega-agira. 7Lg Ne evaikilakuto, netiwato, “Tanopara petera gutuma, karo irauirau talimara e geria vele kamura pa king geriai rakagaurakagau pia wala gaura pono perovetagira.”6Ke Ne talotalo pepana mogana keina voaneru gimana na agapiato, ne aganiato. Aganiato mamina muruku ai kwarere mamina maki evanagiato, na agani-gatuato aonai, aoku evevokaito. oJW Ne aagoto, voaneru avaikilaato, votalotalo pepana mogana keina ene veniku natiwato. Ne ia na evaikilakuto, netiwato, “Ono gapia, pe ono gani-gatua! Pokamu ai mamina kwarere mamina maki pene vanagia, na aomu ai pene vevokai.” DI Ne kupana akamonagiato karona na evaikilakuto, netiwato, “Ono ago, voaneru rawaparai e tanoparai erugana aneruna, gimanai talotalo pepa na mogana vekalapaka-tago, ono vegapia.” ?Hw Na aneru vega-taulatoi kwapuna na gena kipi eviliana aonai, Palagu gena kila veavugara kalara e navugara pia wala, gena peroveta talimara geriai ekilagi-matagairato gelegelerai.” ;Go ne talu-vanagivanagi Palaguna aranai kila matagai gaokana ekilagiato. Kupa, e aonai gemiana gaura maparara, e tanopara e aonai gemiana gaura maparara, e rawapara e aonai gemiana gaura maparara ia na ekalarato. Ia aranai kila matagai gaokana ekilato, netiwato, “Taim warau peaiki, Palagu ati pene vealo. F  Ne voaneru, rawaparai e tanoparai gagena epanarato aneruna, agitaato, gimana ripana egapi-itiato, kupa vanugana eruiato, WE' Vogaita taulatoi kwapuna gekilato gaura roli-atalo vanagirato, na kupana karo ta ema rigoto, netiwato, “Ne gaita taulatoi kwapuna rakagau pege kilagira gaura ono tao-togara, ragai pono talo-vanagira.” D' Ia elailaito, liona egilina aonai ekogona vetaina. Ia elailaito mulinai, gaita taulatoi kwapuna karora kulura gekilato, (ia gevega-geleato). C) Ia gimanai talotalo pepana mogana keina ta vekalapaka egapi-tagoawai. Ia gagena ripana rawaparai epanaato, gagena kaulina tanoparai epanaato. GB  Ne Aneru ta, tiliga iwavagi aneruna, kupa na emarigowai agitaato. Ia iloa na gerapuga-mogamogaato, repana atanai kevau ta. Ia wailana noowane garo maekana, e gagena kalova gemolena vetaina. A E geria vagivagi, geria megamega, geria mata-poroga kalara, e geria lema aora na maki ati gevetugamagi-waito e ati geruga-kuleto.j@M Taunilimalima kovara, vovevega-vitiviti gaura toitoina ati gevagi-kwaregarato talimara, rogoti gere vetugamagiwai gimara kalakalara gaurana. Palagu rakavara aliruputali-venirai e ati gepoepoena e ati gekamonagina e ati gelakana kaivakukura, kolo, siliva, e auri polapolara, e vatu e mara na gekalarato gaura aliruputali-venira ati gevega-aikiato. ?! Voosi geria tiavu pokarai e givurai maki. Kwalana givura gelema vetaina, marepara. Vogivura repara na taunilimalima gevega-vitivitirawai. @>y Votaunilimalima vega-vitivitira gaura toitoi voa, kalova, kovu, e kalova maera, osi pokarana gelaka-piatito gaura, na taunilimalima toitoira aorai kwapurakwapura gevagi-kwaregarato. F= Voosi e atarai gerageto talimara au geku mata-vanagi ai kolemara evetaina agitarato: Ira kopara kougavu-agina auri rapugana noowane kalova gegalana kalova kalovara vetaira, e puluu, e kalova molera pa salfa polapolara vetaina. Osi repara liona repara vetaira, e pokarana kalova e kovu e kalova maera gelaka-piatito. u<c Osi ai gerageto talimara vogo galagala vagi ati vega-agi-gatu venina (200,000,000). Enuumera akamonagiato. ';G Voaneru vativati eluga-vagirato, e ora, e toma e uve e rigolo aorai ira Palagu na ekala-maavurato, tanoparai taunilimalima toitoira aorai kwapuna pia vagia. .:U Vokarona aneru vega-taulatoina magena kipi gauna evaikilaato, netiwato, “Aneru vativati, wai kamuna arana Eufreiti ai geligoligorato, gaura ono veluga-vagira.” X9) Aneru vega-taula toitoina gena kipi eviliato, ne pata veagana riki kava vativati ai varu vativati aora na karo ta evogomaito akamonagiato. Vopata kolo na gekalaato, Palagu gena terona wailanai emiana. ~8u Rakava kamura tovotovona peaiki voa, ruala roe nea vou pia vogomai. Aneru vega-taula toitoina na kipi eviliato G7 Ira mageria vele kamuna pa king. Ia na egita-tagorana. Ia volega ropukelau na aneruna. Voaneru arana Heberu karorai Abadon, na Grik karorai Apolion, (ganina vega-rakava-kwaikwai talimana). 6 Ira magivura, e givura kwalara rogaroga evekolina vetaina. Givura aorai taunilimalima uve imaima pia vega-vitivitira tiavuna emiana. 65e Kopara kougavu-agina rapugana auri rapuga vetaina. Vanera kulura osi galagala vagi gagera kulura vetaira e kariota galagala vagi vetali aorai geraka-togana kulura vetaira. @4{ Guira noowane gare guira, rogara liona rogara vetaira. 93k Vokoi gitagitara noowane osi vetaira, ia vetali ulanana geruga-maavuto. Ira reparai noowane kraon kolona gekalaato gauna ta, e wailara gitagitara talima wailara vetaira. 22] Vouve imaima aorai taunilimalima ia kwarega ulanana kwarega pia tavua, na ati pia kwarega. Geria ririwa kamuna pia kwarega nepiatiwa, na kwarega geriana pene gerevagi. 41a Evaikilarato maki, votalima ragai pia vagi-kwaregara, na uve imaima aorai pia vega-vitivitira. Vovitiviti gemamilagiato voo rogaroga na talima e kolirana vitina vetaina. H0  Ira evaikilarato, tanoparai gawa ta, e tanoparai gekalana gauna ta, e gautupu ta ragai pia vega-rakavaa, na rairai pakurai Palagu gena vegailia aikina talimaramo pia vega-rakavara netiwato. o/W Kovu aonana koi gelaka-piatito tanoparai, e tiavu evenirato, tiavu na rogaroga tiavura vetaira. .# Volega ekala-pakaato aonai, kovu egavu-atito noowane kula kovuna vetaina. Ne volega kovuna na garo maekana e kupa pakana emukuna-gavurato. 9- m Aneru vega-imaimana gena kipi eviliato, ne mitiu ta agitaato, kupa na eketo-rigoto tanoparai. Vomitiu lega ropukelau, (avuavu rakavara geria tipura kapuna), tavirina eveniato. R, Ne apoeto, gamoga ta kupa atagaina raimoraimonai elovowai agitaato, evetaina eparalato, netiwato, “Tanoparai gomagulina talimami, vetugami kika! Vetugami kika! Vetugami kika! Kwalana aneru toitoi, geria kipi rogoti gere vilira anerura, geria kipi pia vilira kulurai, metau e vitiviti kamu galagala vagi pene wala.”&+E Aneru vega-vativatina gena kipi eviliato aonai, garo e uve e mitiu kava toitoira aorai kavatana gekwarirato, e vokava toitoira aorai kava taarana gemukunato. Gaura pakurai garo maekana kava toitoi aorai kavata ati ewaeto, e pogi kava toitoi aorai kavata uve e mitiu ati gewaeto. *1 Vomitiu arana “Mamaki” Nanu kapura toitoira aorai kwapura gevemamakito. Ne taunilimalima vogo na vonanu mamakira geniurato aonai gekwaregato. D) Aneru vega-toitoi na gena kipi eviliato aonai, mitiu tinawaeapuna ta kere molena vetaina kupa na eketo-rigoto, ne galu toitoira aorai kwapurai, e egalugalurana nanurai eketo-raito. o(W E rawaparai maguli gaura toitoira aorai kwapura gekwaregato, e poti toitoira aorai kwapura gepuluto. 4'aAneru vega-rualana na gena kipi eviliato aonai, gau ta, noowane golo tinatinana ta makalovana, rawaparai evepia-raito. Ne rawapara kava toitoi aonai kavata eralato. &5Aneru tovotovona na gena kipi eviliato, ne aisi vatura girigirira e kalova rala ria gevetao-kouto. Ne vogau maparara tanoparai epopo-rigorato. Tanopara kava toitoi aorai kavata egala-gatuato, gautupu toitoi aorai kwapura egala-gaturato, e gawa e legi maparara egala-gaturato. ]%3Aonai aneru taulatoi kwapuna geria kipi gegapi-maavurato, pia vilira ulanana. r$]Voia mulinai aneru na kolo gulona egapiato, pata veagana kalovana na evega-vonuato, ne tanopara atanai epia-rigoato. Voanana gaita kuluna erageto, karo kulura reketa gerageto, e eramaato, e etanokepoato. Aneru geria kipi gevilirato ~#uVomulamula maponana kovuna e Palagu gena talima veagara geria rapali, voaneru gimana na geverageto Palagu wailanai. ~"uNe aneru ta maevogomaito, pata veagana laganai erugato, gimanai kolo gulona ta. Ia mulamula ponana kamu iwavagi eveniato, Palagu gena talima veagara geria rapali ria terona wailanai kolo patana veaganai Palagu pene wareware-venia ulanana. k!ONe Palagu wailanai gerugato anerura taulatoi kwapuna agitarato, kipi taulatoi kwapuna evenirato.   !Mamoe Natuna na kumukumu vega-taulatoi kwapuna veakarana ekala-pakaato aonai, kupa vanuganai ora kavana vetaina kulu ta maki ati erageto. 7gKwalana terona aonai etanuna Mamoe Natuna na pene gita-tagora. Ia na pene vaiagora maguli nanuna egaluana kapunai. E Palagu na matara nanura maparara pene iruvagira.”Ira ati mapene vito-waira, e nanuna ati mapene kala-waira. Garo atarai ati mapene rala e garo tiavuna na ati mapene kulara. 6eVovetaina gaurai, ira Palagu gena terona wailanai gerugana, e gena Rupu Veaga aonai pogi-lagani ia vetugunagina geago-venina. E teronai etanuna Palaguna na egita-tagorana. xiNe avega-geleato, natiwato, “Geku Vele, au ati ripaku. A goi ripamu.” Aonai ia na evaikilakuto, netiwato, “Etalima e vitiviti kamura aora na gevogomaito. Geria rapuga Mamoe Natuna, vekapawai mamoe na, ralana na gekala-kulokulorato. $A Ne vegita-tago talimana kamuna taa na erenagikuto, netiwato, “Rapuga kulokulorana pege verapuga talimara e raira, e ira ravana na pege vogomai?” D gekilato, “Taunatauna vegata! Vevega-rage, e ralema iwavagina, e aoneka, e vevega-nama, e vekuparage, e tiavu, e kwalimu ita gera Palagu gena ewagumona pene ago vanagivanagi, Amen!” Q Aneru maparara na terona e vegita-tago talimara kamura e maguli gaura vativati (4) geruga-gegelagirato. Ne Palagu gena terona kwalanai gevetiu-talito, wailara kwano ai, Palagu gealiruputali-veniato,  Ira gekogo-lailaito, gekilato “Vevega-maguli ita gera Palagu, teronai etanukauna Palagu na, e Mamoe Natuna geriana evogomaina.” 5c Voia mulinai apoe-agoto, talima gutuma galagala vagi, ati tau vega-agi-gatura, agitarato. Voo tanopara irauirau maparara talimara, e kwalu irauirau maparara talimara, e pete irauirau maparara talimara, e karo irauirau maparara talimara. Ira maparaparara terona e Mamoe Natuna wailarai gerugato. Ira maparara rapuga mogara kulokulora gerogagito, e gimarai kalamo laura vetaira gegapito. (Voo ira geria kwalimu vegailiara). Sebulona gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Iosepa gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Peniamina gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000). Talima gutuma galagala vagi rapuga kulokulora gerogagito T!Simeona gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Levi gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Isakara gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000), T!Asere gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Naptali gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Manase gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000), PIuda gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Reubena gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000),Gad gena kwalu talimara
ragana gagalana ruala (12,000), 5cVoia mulinai Palagu gena vegailia pakurai getalorato talimara maparara (144,000) akamonagiato. Ira Isaraela kwalura gagalana ruala (12) maparara geriana, kwalura ea: 'G“Tanopara, rawapara, e gautupu ragai pio vega-rakavara vou, pene ago, Palagu gena vetugunagi talimara pakurai ia gena vegailia paia talora mulinai vou.” Mulinai aneru ta maagitaato, garo eragena kavanana emarageto. Voaneru na maguli Palagu na gena vevega-taunatauna vegailiana egapi-tagoawai. Ia na voaneru vativati, Palagu na tiavu evenirato tanopara e rawapara pia vega-rakavara anerura, eparala-venirato, ekilato, h KVoia mulinai aneru vativati (4) agitarato, tanopara rikikava-vativati ai gerugato. Voaneru na tanopara agira vativati gekou-gavurato, tanoparai e rawaparai ati pia kulu, e gautupu maki ragai pia kwari-veakaveakara ulanana. ^5Kwalana ira geria paru tomana kamuna warau pekwara, rai pene ruga-tago ripa?”L Ne golo e vatu kamura genogirato, gekilato, “Ai atamai ai ioma ketokau, iokou-talimai, pe teronai etanuna Palagu na wailana na e Mamoe Natuna gena paru kamu iwavagina genana iomai-taotogamai!  5Ne tanopara kingra, e velera, e vetali gita-tagora talimara kamura, e rinaga iwavagi talimara, e tiliga iwavagi talimara, e inagulu talimana ati voina talimana e maguli namana e pakai getaluna talimara, ira maparara kovoga aorai, e golo ai vatu kamura vekarawarai gevekumuto.  Kupa maki elekwalekwato, noo pepa mogana, getalotalo-agiana gauna, gepinuana vetaina. Golo e mou maparara kapura egaivagirato.   E kupana mitiu geketo-rigoto tanoparai, noowane figi vuana magitana agi na figi gautupuna na eluki-ketoketorana vetaina. [ / Au na Mamoe Natuna agitaato, kumukumu vega-taula toitoina ekala-pakaato aonai, tanokepo ati keikeina ekwarato, e garo eruparupato, noowane rapuga ruparupara vetaira, e uve ekalova-kalovato, rala vetaina. 8i Ne ira maparara kwapurakwapura rapuga kulokulora evenirato, evaikilarato, kiatamo mapia vealolagi vou netiwato. Pia vealo pene ago, ira taukavaria ewagumona vetugunagi geago-venina talimara e walakavaria reketa, ira gevagirato vetaina, pia vagi-kwaregara pene ago, geria nuumera taunatauna pene gapia. U# Ira maparara gekea-lailaito, gekilato, “Vele taputapu, goi veaga e tanunatauna vagi, arigi toma vou goi na tanoparai getaluna talimara pono agirorira, pe ai ralamai gevega-rigorato pono vega-voira?” iK Kumukumu vega-imaimana veakarana ekala-pakaato aonai, Palagu gena kila galamanai, e vokila gevega-taunataunaato e gevaravaragiato galamanai gevagi-kwaregarato talimara palagura maguli pata veagana kapulenai agitarato. (IApoe-agoto aonai, osi ta agitaato, tauniparana gitagitana noowane kulokulo. Eragekauto talimana arana Kwarega, e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) ia mulinai ekwapekwapeawai. Tauria ruala tiavu evenirato, tanopara rikikava-vativati aorai kava kwapurakwapura pia gita-tagoa, pe vetali ai, roge ai, viti rakavara na, e uraurai veganivegani gaura getaluna gaurana taunilimalima pia vagi-kwaregara. 5Mamoe Natuna na kumukumu vega-vativatina veakarana ekala-pakaato aonai, maguli gauna vega-vativatina akamonagiato, ekilato, “Ono vogomai!” ,QNe au na karo ta maguli gaura vativati (4) aora na evogomaito akamonagiato, netiwato, “(Perogera pe), vuiti kilo kwapuna voina toma kwapuna inaguluna voina, e bali (vuiti vetaina) kilo toitoi voina toma kwapuna inaguluna voina. Na olive rigana e vine nanuna ragaina pio vega-rakavara.” ~}|{{zHyQxawLvv7u-tssqq poonmll4kjii&gff/dccba_L^]]\ [ZYXWWQVUTSRQPOiNMMKJNIHGF8EDCBYA>@?E>k<Egaura akamonagirato e agitarato talimana au, Ioane. Egaura akamonagirato e agitarato aonai, evega-ripakuto e evega-gitakuto aneruna gagena kwalanai avetiu-talito, ana aliruputali-venia natiwato. k$OIokamonagi, au roli awatina. Epuka aonai peroveta kilara pene kwalanara talimana pene verere.” #%Ne voaneru na au evaikilakuto, netiwato, “Ekila e taunatauna e geriai maki pono veraramani. Velekou, ia Palaguna peroveta talimara mururana ekilana Palaguna, gena aneru etuguato, ia gena vetugunagi talimara rakagau roli gewalana gaura pene vega-gitara ulanana. H" Vonai pogi aikina. Lamepa e garo maekara ta ati pia gitaa, e ati pia ririwaa, kwalana Palagu, Velekou na maeka pene venira. E ira vele pia talu-vanagivanagi. Iesu Velekou mapene waikule-wai F!Ia wailana pia gitaa, e ia arana maki ira pakurai pene mia. ^ 5Voanana pene vetina pene ago, talima ta atanai pa tanopara atanai Palagu gena paru ta ati pene wala. Palagu e Mamoe Natuna geria terona vanuga kamuna aonai, gena vetugunagi talimara na vetugunagina pia ago-veni. +Siti rauparana kamuna aonana egalu-agoawai. Vowai pipina kavarualai maguli gautupura getuputo. Vogautupu uve kwapurakwapura aorai gevuawai, rigolo kwapuna aonai vega-gagalana ruala gevuawai; e gautupu laurana tanopara maparara petera evega-namarawai e evega-magulirawai. % EVoia mulinai aneru na maguli nanuna waina evega-gitakuto. Vonanu nekawaina waina kalaati vetaina. Vonanu Palagu e Mamoe Natuna geria terona na egalu-atito. eCGau mamilona ta ati pene laka-toga, e nugarage e opakau kalara pene kalara talimana ta maki ativagi pene laka-toga. Raira Mamoe Natuna gena maguli pukanai araria etalo-vanagirato talimara geregariamo pia laka-toga.ucTanopara irauirau maparara geria rinaga ralemara e geria verinaga gaura maparara ia gena pia vevua-togara. ]3Toma ta maki vanuga kamuna vanagina ati pia kanara, kwalana vositi ati pene pogia. #Tanopara maparana pete na ia maekanai pia laka, e tanopara velera pa kingra maparara na rinaga ralema iwavagira vonai pia velakagi-togara. Vovanuga kamunai garo maekana e uve maekana ati pia wae, kwalana Palagu maekana ralemana vonai ewaena, e Mamoe Natuna siti gena lamepa. 7Vanuga kamuna aonai Rupu Veaga ta ati agitaato, kwalana Velekou, Goloka Iwavagi Palagu na, e Mamoe Natuna, ira vovanuga kamuna gena Rupu Veaga. Vovanagi gagalana ruala voo kwapurakwapura kalaati vatura pa pel voira kamu iwavagira e ralemara irau vagi na gekalarato. Vanagi kwapuna pel kwapuna, vanagi kwapuna pel kwapuna. Siti raupara na kamuna kolo nama iwavagina na, no kalaati vetaina na gekalaato.  vega-imaimana sadoniks, vega-taula toitoi na kanelian, vega-taulatoi kwapuna na krisolait, vega-taula vativati (8) na beril, vega-taula vati kwapuna (9) na topas, veagagala (10) na krisopres, veagagalana kwapuna (11) haiasin, vega-gagalana ruala ametia. V%Vanuga kamuna kanana gevega-rugaato kwalana pa vatu rugura vatu verovero irauiraura na geveakwagoato: Vatu rugu tovotovona iaspa vatuna, vega-rualana safaia, vega-toitoina ageiti, vega-vativatina emeral, 9kVanuga kamuna kanana iaspa, vatu ralemara galagala vagi, na gekalaato, e siti gavana kolo nama iwavagira, mata ekemelerana kalaati maki gevanagirato kolora na gekalaato. QKanana gena kamu maki elovaato, lovalovana gauna kiubit tinavuna gagala vativati (144), (e mita gagala taulatoi kwapuna (70). Taunilimalima geria lovalova gauna voaneru na vovetaina einagulu-agiato. r]Siti gevega-rugaato rikina vativati (4), e gena reva e moga na pe gelegele. Voaneru na siti lovalova gauna na elovaato, erawaliato gauna ea raganana ruala tinavu vativati (2,400) kilomita. Ia gena moga e reva e atana pe gelegelemo. 2]Au goti gakilakilawai aneruna voa gimanai lovalova rulana pa vega-vetovo gauna, kolo na gekalaato gauna. Vorulana vanuga kamuna e vanagi na e kana na pene lovara. `9Vanuga kamuna kanana kwalana pa vatu rugu maparara gagalana ruala atarai gevega-ruga-kauato. Vovatu atarai Mamoe Natuna gena apostolo gagalana ruala arara kwapurakwapura getalorato, vatu ta ara ta, vatu ta ara ta. /W Vanagi toitoi garo eragena kavanai (east), e toitoi garo everigona kavanai (west), e waitogana kavanai (north) toitoi, e waiatina kavanai (south) toitoi gekalarato.  Ia kanana ati keikeina e moga vagi, vanagina gagalana ruala. Vovanagi gagalana ruala aneru kwapura kwapurana gegita-togorawai. Vovanagi kwapurakwapura atarai Isaraela kwalura kwapurakwapura arara getalorato, voo Isaraela kwalura gagalana ruala gaura. : m Ia genai Palagu maekana ralemana iwavagina ewaewai, e siti ralemana gitagitana vatu nama iwavagira voira ati keikeira vetaira, e iaspa vatuna, vatu vekemelena vetaira ewaewai. A { Ne Palagu Palaguna na eporogikuto, aneru na golo kamuna e mogaloki ai evua-agokuto. Ne voanana vou siti veagana, Ierusalema, Palagu genana kupa vanugana na emarigowai evega-gitakuto. K  Aneru ta au geku ai evogomaito. Ia voaneru taulatoi kwapuna kunenai gimarai rivu taulatoi kwapuna, vorivu aorai taunilimalima vega-vitivitira gaura kovarana gevonuto anerura ta. Ia evogomaito, ne au ema vaikilakuto, netiwato, “Ono vogomai, pe vegarawa valigu garena anama vega-gitamu, ia Mamoe Natuna garawana!” > uNa kali ai ati geruga-gaugauna e ati gekamonagina talimara, kala rakavana gevevega-miloto talimara, vagivagi talimara, gemegamegana e kaivakuku gealiruputali-venina talimara, e opakau talimara, maparaparara geria kapu kalova molera e salfa gegalana kovuna. Eia e kwarega vega-rualana.” Ierusalema valiguna ' GRakava e metau pene vega-aikira talimana, gena kwalimu voina egaura maparara pene gaunara, e au ia gena Palagu ai pana ago, e ia maki au natuku ai pene ago. Y+Maevaikilakuto, netiwato, “Maparara pege aiki. Au Alefa e Omega, (kunena e kapina), tovotovona e ikana. Nanu na ekalaana talimana au na maguli nanuna, egalugaluana nanuna, ati voina, pana venia pene niua. [/Voteronai etanu-tagowai Talimana evetaina ekilato, “Iogitaa, au gau maparara avega-valigu-wairana.” Maekilato, “Ekila ono talo-vanagira, kwalana e kila taunataunara e geriai pio veraramani maki.” ,QIa na matara nanura maparara pene iruvagira. Kwarega e tagi-wanonowanono, e tagitagi kuluna ta e vitiviti pia aiki-vagi, kwalana gau kunera maparara geaikito.” (INe karo kamuna ta akamonagiato terona na evogomaito, evetaina ekilato, “Ewagumona Palagu gena talukapuna taunilimalima ria, ia ewagumona taunilimalima aorai pene talu. Ira Palagu gena taunilimalimai pia ago, e Palagu matotauna ira lagarai pene talu, [e ira geria Palagu ai pene ago]. I Vanuga veagana kamuna agitaato, voo Ierusalema valiguna kupa vanugana na Palagu genana emarigowai. Ia vegarawa valigu garena garawana gena gevega-rapugaana e geveakwago-vega-veniana vetaina.  Ne kupa valiguna e tanopara valiguna agitarato, kwalana kupa kunena e tanopara kunena gelekwalekwato. Rawapara maki aikina. lQPene talima ta arana maguli pukanai ati gerawaliato talimana, vokalova kovunai gepia-rigoato.7gNe Kwarega e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) na gekuliitito talimara, kalova kovuna aonai gepia-piarigorato. Vokalova kovuna voo, kwarega vega-rualana. fE Rawaparai gekwaregato talimara rawaparana gekuliitito, e Kwarega e kwarega talimara avuavura getaluna Kapuna (pa Hades) na gekuliitito. Ne maparaparara kwapurakwapura rakagau rakagau gekalarato gelegelerai eagirorirato. 3_ Ne kwarega talimara kamura e keira agitarato voterona kulokulona kamuna wailanai. Ne puka reketa ekala-pakarato. Vopuka ekala-pakarato mulinai, puka ta maekala-pakaato, voia voo maguli pukana. Ne kwarega talimara vopuka reketa aorai geria kala etalo-vanagirato gelegelerai Palagu na eagirorirato. +~O Voia mulinai au na terona kulokulona kamuna e terona atanai etanuto talimana agitaato. Tanopara e kupa ia wailana na gegerevagito, ne ati magegita-wairato. }  Ne Tiapolo, eoparato talimana, kalova molera e salfa kovuna aonai pia pia-rigoa. Vevega-rakava gauna e peroveta opakau talimana vonai warauna gepia-rigorato. Taura toitoi vonai kalova molena vanagivanagi ati ikana na pene gala-vanagivanagira. Kota kamuna \|1 Tanopara na pia ago, ne Palagu gena taunilimalima gekampato kapuna pia veruga-gegelagia. Vokampa kapuna voo Palagu na eulamagiana sitina. Na kupana kalova emarigoto, ne Satani gena vetali goleara ema galarato. {!ne pene ago, tanopara irauirau petera tanopara riki kava vativati aorai getaluna, e Gog e Magog, peneve opa-vevilivevilira. Ira maparara pene vaikoukoura, vetali pia kalaa ulanana. Ira maparaparara pia laka-koukou, noowane kone kwanona gutuna vetaina galagala vagi. jzMVorigolo raganana (1,000) pia aiki mulinai, Satani gena tipura kapuna na pia vega-lakatia, %yCEkwarega na kuliitiwai tovotovona pia kuliiti-wai talimara pia vonelagi e vevega-nama kamu pia rawalia. Ira kwarega vega-rualana tiavuna na ati pene gapira. Ira Palagu e Keriso geria Rupu Veaga velerai pia ago, e Keriso ria vorigolo raganana (1,000) aonai pia vele. Satani gena keto x Kwarega na kuliitiwai tovotovona voa. Kwarega talimara reketa ati gemaguli-waito pene ago, rigolo raganana (1,000) eveaikito. zwmNe terona reketa agitarato. Voterona atarai Palagu na Kota pia kamonagi rorirorina evenirato talimara getanuto. Maapoeto, Iesu valina kilara gevega-taunataunarato e gekilagi-matagairato e Palagu gena kila galamanai reparia gelama-vagirato talimara palagura magulira agitarato. Ira vovevega-rakava gauna e ia vegailiana pa avuavuna gekalaato gauna ati gealiruputali-veniato, gena maka pakurai pa gimarai ati gekala-kaurato. Ira gemaguli-waito, ne Keriso ria rigolo raganana (1,000) geveleto. 8viAneru na egapiato, lega ropu kelau aonai epia-rigoato, ne lega eloka-gavuato, e eveakara-gavuato. Aneru na Satani vovetaina ekalaato ganina, tanopara irauirau petera ragai pene opara, pene ago, rigolo, raganana (1,000) pene veaiki. Voia mulinai pene kala-pakaa, ne muli ai toma ati vogomo mapene talu. KuIa na vovugae vetaina gauna kamuna egapi-gaugauato, votene warowarona, arana Tiapolo pa Satani. Voaneru na teinina eligoligoato, ne ia rigolo raganana (1,000) vovetaina maligoligona pene talu. "t ?Ne au na aneru ta kupa na emarigoto agitaato. Gimanai lega ropu kelau, (avuavu rakavara geria tipura), tavirina, e gimana kavatai teini ati keikeina ta. 6seNa reketa osi ai erageto talimana pokana na vetali kativana evegoto-atito, gauna na evagi-kwarega-kwaregarato, manu maparara geagoto, ira virigora gegani-veroverorato.|rqNa vovevega-rakava gauna gegapi-gaugauato, e opakau perovetana maki, ia vegailia irau vagira vevega-rakava gauna aranai ekalarawai talimana. E vegailia kamura geriana vevega-rakava gauna gena maka gegapiato talimara e ia vegailiana pa avuavuna gauna gealiruputaliana talimara eopa-learana. Ira taura ruala kovu kalovana molena ati keikeina e salfa aonai gepia-rigorato. [q/Ne au na vevega-rakava gauna e tanopara velera kamura mageria vetali goleara ria tanukou-tago agitarato. Ira osi kulokulonai erageto talimana magena vetali goleara pia vetali-venira ulanana getanu-kouto. Ip Pe tanopara velera kamura virigora, e vetali goleara geria vevai taura kamura virigora, e tiliga iwavagi talimara virigora, e osi virigora e osi ai geragena talimara virigora, e taunilimalima maparara, maguli talimara ati voira talimara, e pakai getaluna talimara, girigiri e kamura, maparara virigora pioma ganira!” EoNe au na aneru ta garo aonai eruga-tagowai agitaato. Voaneru na kupa pakanai gelovona manura ekea-inala-venirato, ekilato, “Iovogomai, Palagu gena ganikou kamunai ioma rau-koukou. ~nuRapuga mogana eligoato gaunai e kekevenai eara etaloato, “King maparara geria King e vele maparara geria Vele.” PmIa pokana na vetali kativana mata-gogelagogela ema vegoto-atito. Tanopara irauirau petera evetali-kativana mata-gogela gaunana pene patira. Ia na auri tokina na pene vaira matiavu kamuna ria. Vine vuara gepana-talirana vetaina pene vepana-talira. Voia voo Goloka Iwavagi Palagu na gena paru kamuna pene vevega-lakatia kapuna. 8liKupa vanugana gena vetali goleana ia mulinai gelakanagi-lakanagiwai. Ira maparara rapuga gaokara namara, kulokulora e ralavu-ketorana geverapugato, osi kulokulorai gerageto. Uk# Ia ralana evonuto rapugana na everapugato, e arana “Palagu gena Kila.” j' Ia matana kalova molera vetaina, e repanai kraon galagala vagi. Ia genai ara ta evetaloto, voara talima ta ati ripana, ia gereganamo ripana. Xi) Au apoeto, kupa evekala-pakato, ne wailaku ai osi kulokulona ta agitaato. Voosi atanai erageto talimana arana “Raramani” e “Taunatauna” negetiwato. Ia kala rorirorina eveagirorina e evetalina. 5hc Ne au voaneru gagena kwalanai avetiu-talito, ana aliruputali-venia ulanana. Na ia na ekila-waikuto, netiwato, “Nevetaina ragaina ono kala! Au maki vetugunagi talimaku goi vetaimu, e goi walakavamu Iesu valina kilara gevega-taunataunarana talimara vetaira. Palagumo ono aliruputali-venia! Kwalana Iesu gena varavara kilarana taunilimalima elaunagirana peroveta kilara pia kilagi-matagaira.” Osi kulokulonai erageto talimana ggG Ne voaneru na au evaikilakuto, netiwato, “Evetaina ono taloa: ‘Mamoe Natuna gena vegarawa ganikouna pakunai gekearato talimara pia verere!’ ” Maevaikilakuto, netiwato, “E Palagu gena kila taunataunara!” af;Rapuga kulokulora gaokara namara, ati rapurelera,
milo girina kiata maki aikina kinavagina gevega-rapugaato.” Vorapuga kulokulora gaokara namara voo Palagu gena veaga talimara geria kala-rorirori ekilagirana. /eWMaparara ita verere, ita vonelagi,
e ita vega-ragea,
kwalana Mamoe Natuna gena vegarawa
tomana warau pekwara,
e garawana maki pege kala-maavua. dNe au na kulu ta noowane gutuma para kulura vetaina akamonagiato, noo wai vogo galura gerakana kulura vetaina, e noo kupa ekuluana kuluna kamuna vetaina, gekogowai, negetiiwai,“Haleluia!Ita gera Goloka Iwavagi PalagunaVele kamuna roe etaluna. Wc'Ne voterona na karo ta evogomaito, netiwato,“Palagu gena vetugunagi talimami maparami,
e Palagu kalinana gokalina talimami,
girigirina pene ago kamuna,
gera Palagu iovega-ragea!” nbUNe vovegitatago talimara gagala ruala vativati (24) e vomaguli gaura vativati gevetiu-talito, ne Palagu gena teronai tanutago gealiruputali-veniawai, evetaina gekilato, “Amen, Haleluia!” Mamoe Natuna gena vegarawa velekwana aMagekogo-waito, negetiwato,“Haleluia!Vanuga kamuna na eragena kovuna ati pene aiki,
vokovu pene rage vanagivanagi.” `Kwalana ia raupara rorirorinai eveagirorina
e rakava voira evenina.Ia na mata-poraga garena kamuna kala rakava
voina metau iwavagi na pevenia.E mata-poraga garena na e tanopara maparana
gena mata-poraga kalana na pevega-rakava-kwaikwaia.Palagu na gena vetugunagi talimara ralara evega-rigorato galamanai,
rakava voina metau iwavagina pevenia.” V_ 'Voia mulinai noowane taunilimalima galagala vagi karora kulura kupai gekogowai akamonagirato, gekilato,“Haleluia!Vevega-maguli, e maeka ralema iwavagina,
e tiavu ita gera Palagu gena. S^Peroveta talimara e Palagu gena taunilimalima veagara gevagirato ralara,
e tanopara atanai gevagirato taunilimalimara ralara maparara makiBabulonia vanuga kamuna aonai geve rawalirato.”]5Nenai lamepa maekara ati mapia waewai.Vegarawa valigu maruna e garena karora ta maki
nenai ati mapia kamonagi-waira.Goi na gau gevoi-agirana talimara e tanopara aonai ira talima kamura.Goi gemu megamega kalarana tanopara irauirau maparara ovailearato. \'Hap gelavuana e mari gegapina kulura, e turai gevilina
e kipi gevilina kulura goi gemu nenai ati mapia kamonagi-waira.Inagulu namara ripara talimara goi aomu ai ati mapia taluwai.Vuiti gekao-agirana vatura kulura maki nenai ati mapia kamonagi-waira. 2[]Ne aneru tiliga iwana taa na vatu ta vuiti gekao-agiana rivuna kamuna ta vetaina egapiato. Vovatu rivuna gauna egapi-itiato, ne rawaparai epia-raiato, ne ekilato,“Vanuga kamuna Babulonia evetaina maligoligona pia pia-talia,
ne pene lekwalekwa-vagi, ati gitagitanai pene ago. sZ_Kupa vanugana o, ia gena keto vererena iokalaa.Palagu gena talima veagami,
e apostolo talimami e peroveta talimami ioverere;
kwalana gomi kala rakavara ekala-venimito pakunai,Palagu na gena rakava voina pevenia.” $YANe kwano kavura reparai gelakukauto, getagito e getagi-wanonowanonoto, gekilato,“Vetugamu kekei! Vanuga kamuna, vetugamu kekei!Geria poti rawaparai talimara ia na rinagana
geverinaga-vogovagito talimara, arigia?Ora kwapuna aonai ia verovero vagi ai pemia. XNe egalaato kovuna gegitaato aonai, evetaina gekilato, ‘Evanuga kamuna irau vagi vegata, siti ta evetaina ati emiawai.’ IW Ora kwapunamo aonai gemu rinaga vogo galagala vagi
maparara pege maiaiki-verovero-vagi!” Poti kamura geravu-agirana talimara maparara, e poti ai rawaparana geagona talimara maparara, e poti ai geinaguluna talimara, e rawapara maganira e magau reketa geriana geve rinagana talimara maparara rauvagi ai geverugato. (VIe pia tagi-kilakila, nepiatiwa,“Vetugamu! Vanuga kamuna, vetugamu kekei!Rapuga gaokara namara, e rapuga kiatana kalovakalova pa pepolora,
e kalovakalovara na overapugato;
kolo vekemelerana, e vatu nama iwavagira,
e kurukuru ralemara galagala vagi okalawai. YU+Gau gevoivoi-agina talimara na egau gevoi-agirato e ia genana rinaga vogo gerawalito, gaura rauvagi ai pia veruga, vovitiviti irana nege rawaliana kalinana. Ira pia tagi-rakavarakava e pia tagi-wanono, Tanoparai gau gevoi-agirana talimara pia tagi e pia tagi-wanonowanono, kwalana geria voivoi rinagara ati tau voira talimana ta. |Pq Ia gena vitiviti pia gitaa, voia kalina na pakai pia ruga, ne pia tagi-kilakila, nepiatiwa,“Vetugamu! Siti kamuna vetugamu keikei!Babulonia o, tiavu rakava sitina!Goi ora kwapunamo aonai gemu rakava voina metauna pogapia!” BO} Tanopara kingra, ia ria gemata-poragato e ia ria gegani-namawai e getalu-namanamawai kingra, na ia pene galaa kovuna pia gitaa aonai, galamanai pia tagi, e pia tagi-wanonowanono. N%Vovetaina gaurai ia toma kwapunamo aonai vitiviti irauirau na pene vega-ketoa,
voo kwarega, tagi-wanonowanono, e roge ia genai pene kwara.E ia kalovana pene galaa.Kwalana ira geria rakava voina pene venia Palaguna
ia Palagu Velekou, ia matiavuna.” MwMatotauna evevega-rageto e egani-namawai
e etalu-namawai gelegelenai,
vitiviti pio venia e pio kala-tagitagia.Ia aonai eveagina, ekilana,‘Au logea vetaina amagulina.Au ati wapu e ati vagi pana tagi-wanonowanono.’ 5LcIa na gomi evenimito gelegelena mapio veni vega-voia.Gena kala voina gelegelena pio vega-rualaa, ne pio venia.Niuniu wainna kaputi kwapuna gomi evenimito genai,
ia gena kaputi taunataunai niuniu wainna gauna aonai
kwauta mapio wagi-rigoa, pio vega-rualaa, ne voina pio venia. ^K5Kwalana ia gena kala rakava ataiatai peve tenutenukau, peve rage neamo, kupa vanugana maki peve rawalia.Na Palagu na gena kala, ati rorirori gaura,
etugamagi-tagorana, ati etugamagi-lekwalekwarana. !J;Voia mulinai kupa na karo ta evogomaito maakamonagiato, netiwato,“Geku talima maparami,
evanuga kamuna aonana iomai-lakati.Pe ia gena kala rakava kalara ragai pio kalara,
ia na vitiviti gaura rakavara pene gapira gaura
gomi na ragai pio gapira. I'Kwalana pete maparara na gena wain geniuato aonai gekala-kawakawato;
vowain ia gena mata-poraga inagulura.Tanoparai getaluna kingra maparara ia ria gemata-poragato,
e tanoparai gau gevoivoi-agina talimara maki
ia gena rinaga namara na geverinagato.” pHYNe maki ati ekogo-gagavuto, netiwato,“Peketo! Vanuga kamuna Babulonia peketo!Ia temoni geria talu kapunai peago,
e palagu rakavara e palagu mamilora,
e manu rakava kwaikwaira geria talutago kapunai peago. yG mEia mulinai aneru ta magena tiavu kamu kupana emarigoto agitaato. Ia ralemana maekana na tanopara ewae-gavuato. gFGE pogitaa garena ia vanuga kamuna. Ia na tanopara velera pa kingra maparara evairana.”tEaKwalana Palagu na ne king aora evega-ririwarato, ia gena ririwa pia kalaa netiwato. Gaura pakurai ira maki geririwato gaurai, geria tiavu vovevega-rakava gauna pia venia, pe pene vevai, pene ago, Palagu gena kila maparara pia gugulu. DVovevega-rakava gauna e vovaru gagalana (10) pogitara gaura, ne mata-poraga garena pia aorakava-vagia. Ira na ati gena rinagai pia vega-miaa, e rapugana pia rale vagira, tauniparana kovagona pia vega-lakaa; virigona pia gania e kalovai pia kapu-ragea. \C1Ne voaneru na evaikilakuto, netiwato, “Vomata-poraga garena etanu-tagona nanura pogitara, voo tanopara petera, talima gutuma galagala vagi, tanopara irauirau talimara, e karo irauirau talimara pogitara. }BsIra na Mamoe Natuna pia vetali-venia, na Mamoe Natuna na pene vega-ketora, kwalana ia vele maparara geria Vele, e king maparara geria King. E ekearato e evirigirato e maveraramanira ria ia mulinai gelakana talimara maki ia ria pia kwalimu.” hAI Ira geria tugamagi kwapunamo, e geria tiavu e rorirori kamuna evevega-rakava gauna pia venia. @ Vovaru gagalana (10) ogitarato, ira voo king gagalana (10). Ira tauria gagalana (10) king rakira e pia gita-tagora tanoparara rogotina gere gapira. Na ira ora kwapunamo vevega-rakava gauna ria king vetaina vegita-tago rorirorina kamuna pia gapia. h?I Vovevega-rakava gauna kunenai etaluwai, na ewagumona ia aikina, voo king vega-taula vativatina (8). Ia ne vele kamura pa king taulatoi kwapuna taukavara ta, ia pene ago kapu rakava kwaikwaina vitiviti kamu pene mamilagia. H>  Na ira ganira ta maki vele kamura pa king taulatoi kwapuna. Vele kamura imaima geketoto, kwapuna roe eruga-tagona, na ta rogoti ere vogomai. A ia pene vogomai, etanoparai ati pene talu-rau. ~=u Aoneka talimana na eia pene tugamagi-pakaa. Vorepa taulatoi kwapuna vogare etanukauna golora taulatoi kwapuna. G<Vovevega-rakava gauna pogitaa, kunenai etaluwai, na ia ewagumona aikina. Ia kwano kapulena lega ropukelau na pema lakati, pe pene ago kapuna rakava kwaikwai, vitiviti kamuna pene rawalia. Tanoparai getaluna talimara, Palagu na tanopara ekalaato voanana vegata arara maguli pukanai ati etalorato talimara, na vovevega-rakava gauna gegitaato aonai, nugara geketo-vagito. Kwalana ia tovotovonai etaluwai, na ewagumona aikina, na ia mapene vogomai. t;aNe voaneru na evaikilakuto, netiwato, “Goi rakagau gaurai ovevega-kalina? Negare ne valina veavuga e nevevega-rakava gauna atanai perage nea, ia repana taulatoi kwapuna e varuna gagalana (10), valina veavugara ana vega-ripamu. :Ne au na vogare agitaato, Palagu gena taunilimalima veagara, gevagi-kwaregarato talimara, ralara eniurato, ne eniu-kawakawato. Voo Iesu gevega-taunataunaawai gaurai, gevagi-kwaregarato talimara ralara. Au na ia agitaato aonai, avevega-kali-rakavato. /9WIa pakunai ara ta getaloato, ganina maki veavuga, evetaina getaloato, “Babulonia kamuna, mata-poraga tinara e tanoparai kala rakava kwaikwaira maparara tinara.” 8'Vogare rapuga kalovakalovana e kiatana kalovakalova pa pepolora nama iwavagira eligoto, e kolo e vatu veroverora e kurukuru maralemara na ekwagoto. Gimanai kolo kaputina ta egapiato. Vokolo kaputina kala rakava kwaikwaira e gena mata-poraga milora na evonu-poraketoto. F7Ne Veaga Palaguna na eporogikuto, aneru taa na egapi-itikuto, tanoleanai eago-agikuto. Vonai gare ta agitaato, vevega-rakava gauna kalovakalovana ta atanai etanu-tagowai. Vovevega-rakava gauna tauniparana Palagu vega-rakavana ararana gevega-vonuato. Ia repana maparara taulatoi kwapuna, e varuna gagalana (10). (6ITanoparai getaluna velera kamura pa king maparara ia ria gevekalakauto. E tanoparai getaluna talimara maki ia gena mata-poraga wainna na geniu-kawakawato.” 5 Ne vorivu taulatoi kwapuna gegapi-tagorawai anerura aorai ta evogomaito au geku ai, au ema vaikilakuto, netiwato, “Ono vogomai, pe mata-poraga garena kamuna gena mata-poraga voina metauna pene gapia gauna ana vega-gitamu. Ia nanu vogo atarai etaluna. =4sKupa na aisi, noowane vatu ati keikeira, geria metau pauni tinavuna (100) vetaina, kwapurakwapura taunilimalima atarai geketokauto. Ne votaunilimalima na Palagu gevaikila-rakavaawai, kwalana voaisi, noowane vatu atikeikeira, atarai geketokauwai pakurai. Kwalana vovevega-vitiviti gauna rakava kwaikwai.V3%Ne mou maparara gelekwalekwato e golo maki gelekwalekwato, taa vagi aikina. 2Ne vanuga kamuna ekavalugato, kava toitoi gemiato, e tanopara maparara vanugara maki geketo-lovolovoto. Palagu na vanuga kamuna Babulonia maetugamagi-waito, ne Palagu gena paru e aoginigini wainna na evega-vonu-poraketoato kaputi na eveniato, pene niua ulanana. t1aNe eramaato, e karo kulura reketa gerageto, ekuluato, e tanokepo kamuna ekwarato. Taunilimalima tanoparai getalu-kuneto, voanana vegata pene vogomai ewagumona vovetaina tanokepo na ta ati ewalato. Voia tanokepo kamu iwavagina vegata. %0CAneru vega-taulatoi kwapuna gena rivu kupa pakanai epopoato, ne Rupu Veaga aona na karo kamuna ta terona na evogomaito, netiwato, “Warau peaiki!” {/oNe temoni palagura toitoi na king maparara gevaikoukourato kapu taai, Heberu karorai vokapu arana Amagedon. x.i“Ono kamonagi! Au lema talimara vetaira pana vogomai! Pene vealo-tago e gena rapuga tauniparanai, pene rogagi-tagora talimana pene verere. Kwalana ia tauniparana kovagona ragai pene ago, pe gutuma wailarai ragai pene nuga-rage.” \-1Vopalagu voo temoni palagura, ira na vegailia irau vagira gekalarawai, e geagoto tanopara maparara kingra geriai, pia vaikoukoura, pe Goloka Iwavagi Palagu na gena toma kamunai Palagu pia vetali-venia ulanana. {,o Voia mulinai palagu rakavara toitoi noowane kolokolo agitarato. Taa vugae vetaina (e Satani) pokana na ema lakatito, ta vevega-rakava gauna, (e Keriso opakauna), pokana na ema lakatito, na ta peroveta opakau talimana pokana na ema lakatito. ^+5 Aneru vega-taula toitoina gena rivu Eufreiti waina kamunai epopo-raiato. Ne vowai kamuna eroroato, garo eragena kavana na king (mageria vetali goleara ria) pia vogomai, talimara geria raupara ekala-pakaato. *- Vovitiviti e komata pakurai, ira na kupai etaluna Palagu na gevega-rakavaato. A ira ati geririwato geria kala rakava aora na pia vetugamagiwai. Y)+ Aneru vega-imaimana gena rivu vevega-rakava gauna gena terona atanai epopo-kauato, ne gena vegitatago kapuna emukuna-gavuato. Ne taunilimalima vitiviti iwavagina na egapirato, ne maera gepati-kavirato. (! Ne vogaro kukulana tiavuna na taunilimalima egalarato. Voanana taunilimalima ati getugamagi-waito, ne Palagu ati gevega-rageato, na ira na Palagu arana gevega-rakavaato. Palagu magena rorirori kamuna evitiviti gaura rakavara pene vega-walara e ati pene vega-walara. 'Aneru vega-vativatina gena rivu garo atanai epopo-kauato. Ne garo tiavu eveniato, taunilimalima kalovana pene galara ulanana. i&KNe Palagu gena pata veagana na karo ta evogomaito akamonagiato, netiwato,“Velekou o, goi taunatauna vegataGoloka Iwavagi Palaguna,
gemu veagirori inaguluna raupara
taunataunai e rorirorinai okalaana.” )%KKwalana ira na goi gemu taunilimalima veagara
e peroveta talimara ralara gevega-rigorato.Vovetainai geria kala rorinai, pe rala povenira pege niu.” $Ne nanu egita-tagoana aneruna karona akamonagiato, ekilato,“Veaga Palagumu,
goi tovotovonai otaluwai, e ewagumona maki otaluna.Goi gemu veagirori inaguluna tanopara talimara geriai
evetaina okalaana rorirori e taunatauna vagi. h#IAneru vega-toitoina gena rivu wai ai e nanu egaluana kapurai epopoato, ne ralai geagoto. &"EAneru vega-rualana gena rivu rawaparai epopo-rigoato. Ne vorawapara kwarega talimana ralana vetaina emiato, e aonai maguli gaura maparara gekwaregato. !Aneru tovotovona eagoto, gena rivu tanopara atanai eve popo-kauato. Ne komata gitagitara rakava kwaikwaira mavitivitira maki ati keikeira vevega-rakava gauna gena vegailia pa maka gegapiato e ia avuavuna gauna gealiruputali-veniato talimara na gerawalirato. l  SNe karo kamuna ta Rupu Veaga aona na evogomaito akamonagiato. Vokarona aneru taulatoi kwapuna evaikilarato, netiwato, “Ioago, Palagu gena paruna evega-vonurato rivura taulatoi kwapuna voa tanopara atanai iove popo-rigora.” s_Ne voRupu Veaga Palagu maekana ralemana iwavagina kovuna e tiavuna kovuna na evega-vonuato. Talima ta Rupu Veaga aonai ati pene laka-toga vou, pene ago, taunilimalima vega-vitivitira gaura rakavara taulatoi kwapuna pia aiki vou.H Ne vomaguli gaura vativati vekarawarai taa na voaneru taulatoi kwapuna kolo rivura ira vetairai evenirato. Vokolo rivura voo talu-vanagivanagi Palaguna gena paru na evega-vonu-poraketorato. eCVoaneru taulatoi kwapuna, geriai taunilimalima vega-vitivitira gaura rakavara; palai numana veagana na gelakatito, rapuga gaokara namara gevekemelena rapugara na geverapugato, koparai kolo peletara gepinu-gegelagirato. "=Eia mulinai au apoe-agoto, ne kupai Rupu Veaga, voo Palagu gena kila taunataunara evega-matagairana palai numana veagana, evekala-pakato agitaato.  Velekou o, rai goi kalimuna ati pene kali
e goi aramu ati pene vega-ragea?Kwalana goimo geregamu veaga.Tanopara maparara talimara pia vogomai,
ne goi pia mai-aliruputali-venimu.Kwalana gemu kala rorirorira warau pegema matagai.” 2]e Palagu gena vetugunagi talimana, Mose, gena mari e Mamoe Natuna gena mari gemariawai,“Velekou o,
goi Goloka Iwavagi Palaguna,
gemu inagulu kamu,
ati tau vega-gelegelena e nama iwavagi.Gulu maparara geria Vele o,
goi gemu raupara rorirorira e taunatauna vegata. 'Rawapara ta vegita vetaina makalovana agitaato. Vorawapara laganai votaunilimalima, vevega-rakava gauna e ia avuavuna gauna e ia arana ekilagiana nuumerana gevega-ketorato talimara, geruga-tagowai agitarato. Ira gimarai Palagu na evenirato hapra gegapi-tagorawai, X~q}o||G{zyxwvv]vuGtt\ss/rqppoxnnmhll?kWii'hgafnf eOd`cWbua`__^]\\[/ZZY3XXWfVUUTSRRQPP.OO'N{MM6LL*K>== <<<5<;:988765v433]2111.0d/.-,,b,*)'&%%$#Q"@!> 1m6m'u$4Q  * ~  X.GU Voraupara kwapunai gomi maki matotaumi evetaina pio vekilagi: Gomi kala rakavara geriai warau gokwaregato, Keriso Iesu na maguli aonai gomi gomagulina Palagu gena. F Keriso ekwaregato aonai, rakava gena tiavu evega-aiki-vagiato. A ewagumona emaguli ia na emaguli-agiana e Palagumo gena emagulina. {Eo Kwalana ripara, Keriso kwarega na warau ekuliiti-waito, pe ati mapene kwarega-wai; kwarega ati tiavuna ia genai. uDcPene ita Keriso ria takwarega-kouto genai, taunatauna vagi taripana, Keriso ria maki pita maguli-kou. VC%Kwalana kwarega talimana na kala rakavana ta ati mapene kalawai kapu vagia. B7Kwalana ita ripara, ita gera maguli kunena Keriso ria veganamo satauro ai gerageto. Vokala ewalato ganina, rakava ekalawai tauniparana magena ririwa rakavara ita gerana pene gaivagivagia, pe ita kala rakavara geria inagulu talimana ati voina talimana vetaina ragai mapita ago. bA=Pene ita Keriso ria takwapunato, ne ia ekwaregato vetaina ita maki takwaregato genai, taunatauna, ia Palagu na kwarega na evega-maguli-waiato vetaina, ita maki vovetaina Palagu na pene vega-maguli-waira vegata. @ Bapatiso tagapiato ganina, ita maki Keriso ria takwarega-kouto, Palagu na Keriso ria etole-kourato. Ne Tamara maekana ralemana iwavagina e tiavuna iwavagina na Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato vetaina, ita maki maguli valigu karigulanai pita maguli. E?Ita bapatiso tagapiato ganina ea: Ita na vobapatiso tagapiato Keriso Iesu gena maguli aonai talaka-togato, vobapatiso tagapiato aonai, ita ia ria takwarega-kouto. Pa gomi eia ati ripami? 0>YAikina kinavagi! Ita kamonagi talimara warau takwaregato rakava genai, (e rakava magulina genana tagerevagito); arigi rauparai rakava magulina aonai roe wapita talu? = -Pe rakagau maita kilagia? Pa ita kila, rakava kalara ita kalawai-kalawaira, pe Palagu na gena vega-nama gerai pene vega-matagai kamu iwavagira? <Kunena taunilimalimara kala rakava gena vegitatago tiavuna kapulenai gemagulito, voanana kwarega ewalato. Voia vetaina, Palagu gena vega-nama kala rorirori evega-matagaiana, maguli vanagivanagi gera Velekou Iesu Keriso genana evogomai-agiana ita gerai.c;?Peiramu rova etao-kauato rakava pene kamu ularana. (Pa ita kila, rova genana taunilimalima geria rakava maparara pia matagai namanama). Na kala rakava ekamuna kapunai, Palagu gena vega-nama maki ekamu-iwavagina. G:Etalima kwapuna gena karoverave na taunilimalima vogo kala rakava talimarai geagoto. Voia gelegelena, talima kwapuna gena kamonagi na taunilimalima vogo rorirori talimarai pene vega-agora. 9Adamu gena kala rakava kwapuna pakunai, Palagu ekilato, taunilimalima maparara kala rakava talimara e rakava voina pia gapia netiwato. A Keriso gena kala rorirorina kwapuna genana, taunilimalima maparara kala rorirori talimarai pia ago e maguli pia vaia ripa. f8ETaunatauna, votalima kwapuna na kala rakava ekalaato, voanana tanopara maparana kwarega gena tiavu kapulenai emiana. Kwarega e kala rakava ekalaato talimana genana evogomaito tanoparai. Na talima kwapuna, Iesu Keriso, ia na ekalaato gaunana vokala rakava ekalaato talimana gena kala rakava tiavuna evanagiato. Taunilimalima maparara, Palagu gena vega-nama iwavagina e kala rorirori warewarena pia gapia talimara, Iesu Keriso genana maguli pia gapia, ne king vetaira pia vele. p7YPalagu gena wareware gauna irau, ati votalima kwapuna, Adamu, gena kala rakava vetaina: Kala rakava kwapunamo ewalato genana, Palagu na taunilimalima e tanopara maparana eagiroriato, rakava voina metauna kamuna atarai etaoato. Na Palagu gena wareware gauna rakava vogo mulira na ema laka-piatito, voanana taunilimalima kala rorirori talimarai evega-agorato. n6UNa ewareware gauna ati voina e irau, ati Adamu gena kala rakava goti gelegele. Etalima kwapuna gena kala rakava pakunai, talima vogo gekwaregato. Na Palagu gena vega-nama e wareware gauna na kala rakava gena tiavu evanagiato: Palagu gena evega-nama e wareware gauna talima kwapuna, Iesu Keriso, genana evogomaito, taunilimalima vogo geriai evepopo-rigoto. m5SNa ripara, Adamu gena lagani ai pene vogomai Mose gena lagani ai, taunilimalima kwarega gena tiavu kapulenai gemaguliwai. Pa, Palagu gena vevega-nagi kilana ta ati gekaroverave-veniato Adamu na ekalaato vetaina, na ira maparara maki kwarega gena tiavu kapulenai gemaguliwai. Adamu na roe nea vou pene vogomai talimanamo ema vega-matagaiato. (Voo Keriso). a4; Voia ganina, kala rakava tanoparai ewala-kuneto, a Mose genana rova kapinai vou evogomaito. Na pere rova aikina genai, Palagu na kala rakava, pa ita kila rova gekaravaana rakavana, talima ta genai ati pere kilagia. 3 Ita ripara, talima kwapuna ekala-rakavato, ne ia genana rakava tanoparai ema laka-togato. Rakava na kwarega evogomai-agiato. Vovetaina gaurai kwarega na taunilimalima maparara egapi-vanugavanugarato, kwalana taunilimalima maparara gekala-rakavato. Q2 Ati voiamo, na gera Velekou Iesu Keriso pakunai Palagu genai pita verere, kwalana Iesu Keriso genana ita Palagu ria pita maino e pita vegata. Adamu kwarega evega-walaato, Keriso maguli evega-walaato h1I Ita Palagu roe watavetali-veniawai aonai, Palagu Natuna gena kwarega na Palagu ria maevega-vegata-wairato. Ewagumona ita Palagu ria tavegata-waito, gaura pakurai Iesu emaguli-waito genana, vevega-maguli maki pita rawalia. %0C Ripara, Iesu ralana na pema alevara, ne ati gera rakava nepetiwa. Gaurana ia pakunai, Palagu gena paru pene vega-matagaia tomanai pene vega-magulira. /Na ewagumona enai Palagu gena ulamagi ema vega-matagaiana: Ita rakava talimara roe voa aonai, Iesu warau ekwaregato ita pakurai. .%Talima namana pakunai ta pene kwarega pa? Gaoka! Na talima nama iwavagina pakunai peiramu ta pene vetugamagi-kwalimu, ne pene kwarega ripa. :-mIokamonagi, ita ati kwalimura roe voa aonai, Palagu na warau ekala-maavuato tomanai Keriso ekwaregato, ita, Palagu tatugamagi-piatogaana talimara, pene voi-waira ularana. .,UEveraramani na ati pene vega-tugamagitugamagira, kwalana Palagu na Veaga Palaguna evenirato, eia genana ita nugara garakaurai Palagu na gena ulamagi epopo-rigoato. }+sVaigaoka na veveagarekone pita voua, veveagarekone pita voua Palagu maekana ralemana iwavagina pita raramani-kaua. p*YAti voiamo, na gera vitiviti ai maki pita verere, kwalana ripara, vitiviti na vaigaoka evega-walaana. U)#Ita Iesu Keriso pakunai kamonagi aonana Palagu gena vega-nama aonai pata laka-toga, ne aonai taruga-tagona. E tavererena, kwalana taveraramanina, Palagu na vou ia maekana ralemana iwavagina pene venira. $( CGaura pakurai ita gera kamonagi vetainai, Palagu ekilato, ita kala rorirori talimara netiwato, gera Velekou Iesu Keriso genana Palagu ria maino tagapiato. N'Palagu na Iesu etuguato, tanoparai ekwaregato, ita gera rakava penema voi-vagira ulanana. Ita Palagu na kala rorirori talimarai pene kilagira ulanana gaurai kwarega na maevega-kuliiti-waiato.E&na ita gerai maki ekilagiato. Ita gera Velekou Iesu Keriso kwarega na evega-kuliiti-waiato Palaguna tavega-taunataunaana talimara maki pene vaikilara, kala rorirori talimara, nepenetiwa. b%=Ekila e, “Ia kala rorirori talimana,” ati Aperaamo geregana genamo ekilagiato, ]$3Vovetaina gaurai Palagu na evaikilaato, “Ia kala rorirori talimana,” netiwato. o#WKwalana ia maaona maparana eripato, Palagu matiavuna, rakagau ekilagi-gavuato gauna pene vega-walaa. @"yVoia aonai ia ati etugamagi-aovoaovoto, ati etugamagitugamagito, maki ati ekalavo-kalavoto Palagu gena kilagavu atanai. A ia gena kamonagimo eveagaokaato, ne Palagumo evega-rageato. ! Aperaamo volaganinai gena rigolo roli tinavu kwapuna (100), tauniparana maki emoirato, kwarega tauniparara gelegelerai warau eagoto, e Sara maki ati gelegele melo ta pene gapia. Ia na eira egitarato, na egaura na ia gena kamonagi ati vagi evega-moiraato. ~ uAperaamo gena veraramani no ati vega-rugakauna gauna ta, na Palagu gena kilai everaramanito, evega-taunataunaato vetainai, tanopara vogo tamariai eagoto. Palagu na ekilagavu-veniato gelegelena: “Goi kalakalamu pia vogo-mitiu vetaira.” Puka Veaga aonai etaloato vetaina: “Au na goi tanopara vogo tamariai avega-agomuto.” E Aperaamo na evega-taunataunaato Palaguna wailanai Aperaamo ita tamara. E Palagu na kwarega talimara evega-maguli-wairana e tanoparai ati gewalato gaura evega-walarana. 7gGaura pakurai, kilagavu kamonagi genana evogomaina, pe Palagu gena vega-nama aonai kilagavu ganira taunataunara Aperaamo makalakalana geriai pia wala. A ati rova kapulenai gemagulina talimaramo geriai, na Aperaamo gena kamonagi aonai gemagulina talimara maki geria. Aperaamo ita maparara tamara. wgPa, rova na Palagu gena paru kamuna evega-walaana. Na pene rova aikina, talima taa na rova ta ati pene leaa. Pere rova gekwalanaana talimara na tanopara pegere vaia genai, kamonagi ati gena nama ta, e kilagavu kilana maki kila kovagonamo. }s Palagu na Aperaamo ekilagavu-veniato, netiwato, ia kalakalana na etanopara pia vaia. Ekilagavu kilana Palagu na ekilagiato, ati Aperaamo na rova ekwalanaato pakurai, na Palagu ekamonagi-veniato pakunai, ne kala rorirori talimanai eagoto. K E ia maki tauniparara kopira gelama-vagirato talimara tamara. Au na ati tauniparara kopira gelamavagi-kawarato talimara akilagirana. Aikina. Na tamara Aperaamo tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai, Palagu ekamonagi-veniato, ira na maki Palagu vovetaina gekamonagi-veniana talimara akilagirana. Rova e kamonagi 1[ Ia tauniparana kopina kapinai vou gelama-vagiato. Votauniparana roe nea vou gelama-vagiato, ia tauniparana rogoti gere lama-vagia aonai. Kala rorirori talimanai eagoto, voia vegailiana voo evega-taunataunaato. Voanana Aperaamo, Palagu gevega-taunataunaana talimara tamariai eagoto, lewana tauniparara kopira ati gelama-vagirato. Kwalana Palagu gevega-taunataunaana talimara Palagu na egapi-ragerana kala rorirori talimara. \1 Arigi toma ia kala rorirori talimanai eagoto? Tauniparana kopina gelama-vagiato mulinai, pa tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai? Ia ati tauniparana kopina gelama-vagiato mulinai vou Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato. Aikina. Ia tauniparana kopina rogoti gere lama-vagia aonai, kala rorirori talimanai eagoto.  Vevega-nama e verere evetaira tauniparara kopira gelama-vagirato talimaramo geria, pa tauniparara kopira ati gelama-vagirato talimara maki geria? Warau pata kila, Aperaamo gena kamonagi vetainai, Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato. Y+Velekou na gena rakava atanai
ati mapene agi-kaua talimana pene verere.” oW“Geria karoverave etugamagi-piatogarana,
e geria rakava egaivagirato talimara pia verere. 'Davida na maki vokilamo kwapuna ekilagiato. Etalima evaikilarato, pia verere netiwato. Voo inagulu pa kala reketa ati gekalarana, na Palagu, rakava talimara ati geria kala rakava netina Palaguna, na ira evaikilarana, kala rorirori talimara netina. Davida ekilato, xiNa talima ta, ia inagulu pa kala ta ati ekalaana, na ia Palagu, rakava talimara kala rorirori talimarai evega-agorana Palaguna, gaurai ekamonagina. Etalima e gena kamonagi vetainai, Palagu na ekilagiana, ia kala rorirori talimana netina. :mTalima ta einaguluna, ne voina egapiana. Ia einaguluna gaurai, voina egapiana voa gewareware-veniana gauna ragai nepitatiwa. Aikina kinavagi. Voo ia gena inagulu voina vegata. 7gPuka Veaga aonai rakagau netina? Puka Veaga aonai ekilana, “Aperaamo na Palagu gena kila evega-taunataunaato aonai, Palagu ekilato, ia kala rorirori talimana netiwato.” FPere taunatauna, Aperaamo gena inagulu e kala pakunai Palagu wailanai kala rorirori talimanai pere ago matotauna pere vekilagi, pere veagi. Na ia Palagu wailanai ati gena veagi kapuna ta. V 'Ita rakagau mapita kilagia, tenera Aperaamo na emaguli ea erawaliato atanai? oWVoia aonai kamonagi na rova tiavuna tavagiana? Aikina kinavagi! Na rova tavega-ruga-kikitaliana.S kwalana Palagu kwapunamo. Ia na tauniparara kopira gelama-vagirato talimara kamonagi ai rorirorira pene kilagi, e kopira ati gelama-vagirato talimara maki rorirorira pene kilagi vokamonagi kwapunaimo.  Pe Palagu Iuda talimaramo geria? Ia ati, ati Iuda talimara maki geria Palagu? Pa, ia ati Iuda talimara maki geria Palagu,  }Kwalana pita ripa-rorirori, taunilimalima kamonagi vetainai Palagu na egapi-ragerana, na ati rova pita kwalanaa gaurai. ) KPe ita rakagau pita veagi-agia? Veveagoloka ati gena kapu ta. Rakagau gaurai? Rova takwalanaana gaurai? Aikina, maguli kamonagi magulinaimo pita rawalia. b =Etoma Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato kwalana gena kala rorirori pene vevega-gitagira ulanana, pe ia gena rorirori pene matagai, e ia na Iesu Keriso gekamonagi-veniana talimara rorirorira pene kilagira. {Palagu na Iesu veaonama warewarena gaunai evega-agoato, kwalana taunilimalima ia aonana pene gapi-ragera ulanana. Voia magulina evetaina: Rai ia ralanai pene veraramani Palagu na gena rakava pene tugamagi-piatogara. Palagu na vokala ekalaato ganina, ia gena rorirori pene vega-matagaia ulanana. Kunenai rakava gekalaawai aonai, egita-guilagirawai, rakava ati evega-voirawai. }Na Palagu gena vega-nama aonai ati gera rakava netina, kwalana Keriso Iesu genana gera rakava aora na evega-magulirato. wKwalana taunilimalima maparara rakava talimaramo, pe maparara Palagu maekana ralemana iwavagina genana tagerevagito. yEkala rorirori Palagu genana evogomaina e Iesu Keriso pia kamonagi-venia talimara maparara na pia gapia. Ta ati irau. Na ewagumona arigi rauparai Palagu na taunilimalima ekilagirana kala rorirori talimara netina rauparana pema matagai-namanama. Voo ati rova kwalanagina magulinai. Aikina. Mose gena rova na e peroveta talimara geria kila-matagai ai gekilagiato rauparana na. oWGaura pakurai rova kwalanagina magulinai talima ta aikina kinavagi Palagu wailanai Palagu na pene kilagi-matagaia, ia kala rorirori talimana. Aikina, rova genana ita na kala rakava taripaana. Kala rorirori kamonagi na evogomaina A{Ita ripara, erova kilara na rakagau gekilagiana, raira rova kapulenai gemagulina talimara evaikilarana. Voia ganina, rova kapulenai gemagulina talimara e taunilimalima maparara maki mururana gau kwauta ati pia kilagia, e etanoparai taunilimalima maparara Palagu wailanai pia ruga-tali mageria kala rakava. 2_Ati geria venugagi-rage Palagu genai.” *OMaino magulira ati riparia. Kgeria lakalaka kapurai kala lovolovo e rakava geraokwanina. D~Ira gevailavaila-rakavana galama e vagivagi kalarai; @}{Murura kogo e kila rakavara na gevonu-porarageto. I|  Ira gorolora kwarega legara kovogara vetaina;
maera na opakau kilaramo gekilagirana.Geria kilakila na kwarega gevega-walarana,
noowane gelema kwalara ira pipigarai gemiana. 3{_ Maparara gelaka-muligito,
ira maparara kala rorirorina ati gekalaana,
maparara ati gekala-rorirorina,
ta kala nama ati ripana,
ta vagi maki aikina. Xz) talima ta ati etugamagi-rorirorina,
taa na maki Palagu ati etavuana. lyQ Puka Veaga aonai evetaina getaloato:“Talima ta ati rorirori,
ta vagi maki aikina; Xx) Ne rakagau moe nepitatiwa? Ita Iuda talimaramo nama, a ati Iuda talimara aikina? Aikina kinavagi! Warau pata kilagia, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai ta ati gena rakava ragai nepitatiwa. QwVoo kawakawa kilana, noowane ekila vetaina, “Rakava ita kala, pe nama pene matagai.” Talima reketa na ai gevega-rakavamaina, geopagimaina, gekilana, ai evetaina gakilana negetina. Evetainai ai geopagimaina talimara Palagu na voira metaura pene venira ati vekwakunagina, kwalana geria opakau pakunai. Talima ta ati rorirori vwTalima ta pene vevega-veitu, pene kila, “Pene au geku opakauna Palagu gena kila taunataunara evega-matagai-gitakaurana e ia maekana ralemana iwavagina evega-kamuana genai, rakagau gaurai au roe evega-vekwakunagikuna rakava talimaku netina?” zumAikina, Palagu magena rorirori. Pene Palagu ati rorirori genai, ia na tanopara maparana raka pene agirori-tiwa? tTalima reketa na geria vevega-veitu kilara pia kilagira, nepiatiwa: Pene ita gera kala ati rorirori na Palagu gena kala rorirori etao-matagai-gitakauna genai, ita rakagau nepitatiwa? Pita kila, Palagu gena paru kalara ita atarai etaorana genai rorirori pa? sAikina kinavagi! Palagu taunatauna vegata, gena kilagavu ati eketona, taunilimalima geopakauna. Puka Veaga ekilana vetaina,“Palagu, goi pono kila genai,
pia vega-taunataunamu,
e Kotai pia opa-venimu genai
maki pono vega-ketora.” {roPene Iuda talimara reketa Palagu genana gelaka-gerevagito, ati geria kamonagi genai rakavetaina? Taunatauna, Iuda talimara reketa ati geria kamonagi; na ira ati geria kamonagi pakunai, Palagu gena kilagavu maki ati ganinai pene ago pa? gqGPa, gau namara vogo gerawalirato! Tovotovonai Palagu muruna kilara taunatauna eveagaunarato. p Iuda talimara na ati Iuda talimara gevanagirato? Melo tauniparara kopira gelama-vagirana genana rakagau namana gerawaliato? FoAikina kinavagi. Iuda talimana pa Palagu gena pete talimana taunatauna rai nugana piruluna na e gena tugamagi na evega-matagaiana, ia Iuda talimana. E kopi lamavagi kalana maki taunilimalima nugana garakaunai pene matagai. Ia ati rova kilara getalorato gaura kwalanarai pene wala. Aikina. Ia Palagu Palaguna na taunilimalima nugana pirulunai pene kalaa gauna. Votalima voo ati taunilimalima na pia vega-ragea, na Palagu na pene vega-ragea.'nGPene talima ta aranamo kovagona Iuda talimana e kopi lamavagi maki mulimuli e taunipara kopina vegailianamo kovagona genai, ia ati Iuda talimana taunatauna. ~muPa, rova pukana gemu ai, e kopimu gelama-vagiato. Na pene goi na rova okilagi-piatogaana genai, rova ekwalanaana talimana, e ati Iuda talimana, veagirori tanukaunai pene tanu goi pene agirorimu. Pa, taunipara kavanai kopina ati gelama-vagiato. 'lGAti Idua talimara kopira ati gelama-vagirato. Na pene rova magulira rorirorirai gekalana genai, Palagu wailanai ira kopira gelama-vagirato talimara vetaira? jkMMelo tauniparara kopira lamavagi kalana maganina, pene rova pono kwalanaa genai. Na pene rova okilagi-piatogarana genai, gemu kopi lamavagi kalana ati ganinai pene ago, e goi kopina ati gelama-vagiato talimana vetaina. j'Puka Veaga evetaina ekilana, “Palagu arana ati Iuda talimara nuganugarai gekilagi-piatogaana, kwalana gomi gemi kila-tilivagi vetainai.” niURova ovega-rage-iwavagirana aonai, Palagu goi na ati okupa-rageana, gena rova okaroverave-venirana. hTaunilimalima ragai pia veopa-lema notina, goi oveopa-lemana. Kaivakuku oaorakava-vagirana, na geria rupu aora rinagara olemarana. 0gYGoi na taukavamu ovega-riparana, a goi matotaumu ati ovevega-ripana. Taunilimalima ovopata-venirana aonai okilana, “Ragai pono lema,” notina, na goi vou olemana. (fIe kala kawakawa talimara kila-nakagatura talimamu, e girigiri geria vevega-ripa talimamu, kwalana rova aonai aoneka e kila taunataunara gemiana gaura ripamu. |eqGoi okilana, taunatauna goi na mata-kele talimara pono vaira, e goi mukunai getaluna talimara geria kere maekana; dOkilana, Palagu ripamu e gena ririwa kala nama iwavagira e rakavara ogitailiarana, kwalana rova na evega-ripamuna gaurai. ,cQGoi Iuda talimamu raka otugamagi-tiwana? Pa, goi ovekilagina Iuda talimamu. Goi rova genai ogegepekauna, e oveagina, okilana, goi Palagu gena pete talimamu. 1b[Au na Vali Namana avopatagiana, Palagu na taunilimalima gena kala e tugamagi veavugara Iesu Keriso genana pene agirorira tomanai vou pia matagai. Iuda talimara e rova a Ira geria kala na evega-matagairana, Palagu gena rova na eririwarana kalara ira nugara garakaurai etaloato. Eia nugana piruluna na maki evega-taunataunarana, kwalana toma reketai geria tugamagi na evega-vekwakunagirana, na toma reketai galamara ekalarana. -`SPa, ati Iuda talimara ati geria rova, na geria maguli aonai rova na ekilagirana kalara gekalarana. Voira maparara geria rovai geagona, na ira ati geria rova. 1_[ Kwalana rova tipo gekamonagiana talimara, Palagu wailanai ati kala rorirori talimara, na rova gekwalanaana talimara vou, Palagu na ekilagirana kala rorirori talimara. ^! Ati Iuda talimara Mose gena rova ati ripara, aonai gekala-rakavana, voira maparara pia kwarega-lekwalekwa, (Palagu na pene agirorira), rova mulimulinai lewana ati ripara; e Iuda talimara rova ripara, na gekala-rakavana talimara maparara rova na pene agirorina. 5]c Kwalana Palagu na taunilimalima maparara maguli kwapunaimo egapi-ragerana, geria kala vetairai voira evenirana. Palagu na Iuda talimara e ati Iuda talimara pene agirorira K\ Na kala namara pia kala talimara maparara geria, Palagu na maeka ralema iwavagina e venugagi-rage e maino pene venira: Iuda talimara geriai pene kune, ne mulinai ati Iuda talimara geriai maki. ;[o Pia kala rakava talimara maparara rakava metauna kamuna e vitiviti kamuna pia gapia. Iuda taunilimalimara geriai pene wala-kune, mulinai ati Iuda talimara geriai maki pia wala. /ZWA talima reketa matotauramo geria nama getavurana, kila e maguli taunataunana gerugarana, e rakava kalara gekwalanarana. Ira Palagu na pene ao-rakavara maparuna na. 2Y]Talima reketa rogora gevetolena kala namara gekalana, Palagu kolemana, e gapiragena, e ati pene aiki magulina getavuana. Palagu na ira maguli vanagivanagi pene venira. aX;Palagu na “kwapurakwapura rakagaurakagau gokalato gelegelerai ganira pene venimi.” #W?Na gomi aomi goveagaokarana, ati govetugamagi-waikulena. Evetaina gokalana matotaumi atami ai gemi metau ataiatai golapulapu-kaurana. Na Palagu gena Kota kamunai gena veagirori rorirorina pene kalaa votomai vou gena paru pene vega-matagaia, ne gemi kala metaura ganira pio gapira. QVPa Palagu gena nama iwavagina, aona egapi-gaugauana, e vaigaoka atarai ati ganira nogotina? Pa ati goripana Palagu gena nama kamu iwavagina ganina, gomi pio vetugamagiwai e pio laka-waikule ulanana? ^U5Raka gotugamagia-tiwana, gomi, tipo taunilimalimamo, na taunilimalima reketa goagirorirana, na aonai gomi matotaumi na maki vokala rakavara gokalarana. Gomi gotugamagina Palagu gena veagirori na pio kali-maguli? wTgIta ripara, Palagu na vokala rakavara gekalarana talimara pene agirorira, ne metau pene venira voo rorirori. 5S eGoi talima reketa oagirorirana kepirai olakana talimamu, goi ati gemu veavuga rauparana. Goi na talima ta oagiroriana, gena kala rakavara okilagirana aonai, goi tipo matotaumumo ovevega-metauna e oveagirorina. Kwalana talima ta gena kala rakavara okilagirana kalara, goi matotaumu na maki okalarana. ZR / Pa, ira ripara, Palagu gena vegavutina na netina, kala rakava talimara pia kwarega. Na ira na gekalarana, ati ira namo gekalaana, na taunilimalima reketana gekalarana maki geao-namarana e gegapi-ragerana.yQ mati getugamagi-iluna, ati raramanira talimara, ulamagi ati riparia talimara, venugagiviti ati riparia talimara. AP }vekwaimuli, Palagu aorakava-vagina, karoverave rakavarakava, kila-guilagi, e veagi; veveagoloka, rakava kala rauparara valigura gevega-walarana, tina e tama karora ati gekamonagirana; :O oIra rakava maparara na gevonu-poraketoto, kala rakavara, ririwamagi, tugamagi paruparu, vekuku, vagivagi, kogo, veveagarekone e taunilimalima vega-ketora kalara, veroli-opakau, [N 1Atanai, ira ati geririwato, Palagu pia ripa-namanamaa e tugamagi-ilu ira nugara garakaurai pene mia, gaurai egita-guilagirato geria tugamagi kawakawara pakurai, pe ati pia kalarakalara pia kalara ularana. qM ]Marura maki ira vetaira, gare ria vegarawa magulira taunataunara geraokwanirana, mataukavara gevetugamagi-rakava-venina. Vomaru matotaura mataukavara ria gevegeno-agina. Ekala rakavara voira metaura ira matotaurana na gerawalirana. ^L 7Taunilimalima vovetaina gekalato gaurai, Palagu na egita-guilagirato, nugarage kalara pia ririwamagira ularana. Geria gare maki vegarawa magulira rorirorira geraokwanirana, mataukavara ria gekala-kawakawana. K Ira na Palagu gena kila taunataunara kapurai opakau kalara gekalarana, e Palagu na ekalarato gaura gealiruputali-venirana e vetugunagira geago-venirana, a vogaura ekalarato Palaguna aikina. Iamo geregana ita vevato-agia, ati ikana, vanagivanagi: Amen. kJ QGaura pakurai Palagu na kala milora pia kalara ularana egita-guilagirato, pe pia mata-poraga aorai geverere-agirana gelegelenai, e matotaura nuganugarai vevega-nugarage kalara irauiraura na tauniparara pia vega-rakavara. MI Pe maguli vanagivanagi Palaguna pegere vega-ragea, na gima kalakalara gaura vega-gelegelena mapia kwarega talimara avuavura e manega paera, manu, e kwano ai gealana gaura avuavura gekamonagirana. KH Ira matotaura gekilana, ira maaonekara negetina, na ira vou kawa. oG YPa, ira taunatauna ripara Palagu, pe pegere vega-ragea, na ati gevega-rageana e maki ati getanikiuana. A geria tugamagi kala kawakawana namo gevega-vonurana. Gaura pakurai geria tugamagi kawakawara na aora gevega-mukunarana. PF Palagu ati tagitaana, na kupa e tanopara ekalarato, voanana pene vogomai ewagumona, Palagu gitagitana kolemana veavugana tagita-gitakaurana. Ia taunatauna Palagu talutalu e gena mia-vanagivanagi tiavuna gimana kalakalara gaura na maki gevega-matagaiana, pe tariparana. Gaura pakurai taunilimalima ati gena vekougavu rauparana. oE YPalagu pia ripaa magulira maparara ira geriai matagai, Palagu matotauna na evega-matagai-gitakaurato. @D {Palagu gena paru kupana ematagaina, kwalana taunilimalima na Palagu ati gekwalanaana e kala rorirorira ati gekalarana. Geria kala rakavara na kila-taunataunana gekoukou-gavuana. hC KKwalana Vali Namana aonai Palagu na taunilimalima kala rorirori talimarai raka pene kilagi-tiwara ematagaina. Kala rorirori kamonagi aonai voo tovotovona na pene ago ikana, Puka Veaga aonai ekilana vetaina: “Palagu pene kamonagi-venia talimana Palagu na kala rorirori talimanai pene kilagia, ne pene maguli.” Palagu gena paru taunilimalima geriai dB CPalagu gena Vali Namana nugaragena na ati ekalakuna, kwalana eVali Namana aonai Palagu tiavuna einaguluna, ia gekamonagiana talimara vega-magulira ularana: Iuda talimara geriai kune, kapinai vou ati Iuda talimara. A )Gaura pakurai au geku ririwa kamuna, eVali Namana gomi Romai gotaluna talimami maparami gemi ai maki pana vopatagia. Vali Namana magena tiavu @ Palagu na inagulu evenikuto, Grik talimara e ati Grik talimara, aoneka talimara e kala kawakawa talimara pana veakavara ularana. =? u Walakavaku maparami, pio ripa-rorirori, lagani vogo aririwato gomi gemi ai pana wati natiwato, na ati geku raupara pene vogomai etoma. Geku ririwa, ati Iuda talimara na geku inagulu aonana veveakava gerawaliato e Iesu Keriso gena golea talimarai geagoto vetaina, gomi maki nuganugami ai pana veveakava. H>   Voo gomi e au patara vevega-tiliga veveni gera kamonagi aonai. = { Kwalana au geku ririwa kamuna para gitami, pe Veaga Palaguna gena vega-nama reketa mapara venimi, pio kwalimu ularana. < / E maki geku rapali aorai anogi-pukana, natina, pene ewagumona Palagu eririwana genai, geku raupara ta pene kala-roriroria, pe gemi ai pana wati. (; K Natuna Valina Namana avopatagiana, maverereku na vetugunagina aago-venina Palagu na wailanai, gomi au geku rapali maparara aorai ati atugamagi-lekwalekwamina. :: oGeku kila tovotovona, au geku Palagu atanikiu-veniana Iesu Keriso aranai gomi maparami atami ai, kwalana gemi kamonagi valira tanopara maparana aonai gekilagi-matagairana. "9 ?Gomi Roma aonai gomagulina talimami maparami, Palagu na eulamagimina e ekeamito, gena veaga talimarai goagoto, gomi avega-namamina: Palagu ita Tamara e gera Velekou Iesu Keriso geriana vega-nama iwavagina e maino gemi ai pene mia. Paulo gena ririwa kamuna Romai pene wariwari 8 Gomi maki, Roma aonai gomagulina talimami, ira ria Palagu na ekea-koumito, Iesu Keriso gena taunilimalimai pio ago ularana. $7 CIesu genana e ia arana pakunai, ai vega-nama e apostolo rakina gagapiato, ati Iuda talimara paia tavura, Palagu pia vega-taunataunaa e pia kamonagi-venia. 6 }Ia kwarega na ekuliiti-waito, voanana Veaga Palaguna matiavuna na ita gerai evega-matagaiato ia Palagu talutalu Natuna. p5 [E Palagu Natuna, ita gera Velekou Iesu Keriso, valina. Ia tanoparai ewalato, e King Davida kalakalana. u4 eEVali Namana kunenai Palagu na peroveta talimara murura na ekilagi-maavuato, ne Puka Veaga aonai getaloato. 93 oAu Paulo, Keriso Iesu gena vetugunagi tauku; gekuna epepa ewatina. Au ekeakuto, gena apostolo talimaku ai aagoto, e evirigikuto, Palagu na Vali Namana pana varavaragia ulanana. V2%Iesu Velekou gena vega-nama gomi maparami atami ai pene mia. Amen.|1qEgaura pene kilagi-matagaira talimana ekilana, “Pa, au roli awatina!” Amen. Iesu Velekou o, ono vogomai! a0;Pene talima taa na eperoveta pukana na kila reketa pene gaivagira genai, ia Palagu na voina maguli gautupuna genai e siti veagana aonai vonai talu-vanagivanagi, e pukai ekilagirana gaura, ia genai pene gapi-vagira. u/cEpukai peroveta kilara pia kamonagira talimara maparara akila-karigavurana: Pene rai na ekila atarai kila reketa pene tao-kaura talimana, epukai talima vega-vitivitira gaura, ekilagirana gaura, Palagu na ia atanai pene tao-kaura. .wVeaga Palaguna e vegarawa valigu garena gekilana, “Ono vogomai!” E pene kamonagi talimana maki pene kila, “Ono vogomai!” Nanuna pekalaa talimana pene vogomai; e pene ririwa talimana, emaguli nanuna, ati voina, pene niua. Kila ikana Y-+“Au, Iesu, na geku aneru patugu-watia, ekalesia goleara geriai evali taunataunana gomi ene wati vega-ripami ulanana. Au Davida kalakalana e ia genana avogomaito Talimaku. Au mitiu lagani, maekaku kamu.” q,[A kwaeva (pa kala rakava talimara), gemegamegana talimara, vekalakau e mata-poraga talimara, e vagivagi talimara, kaivakuku gealiruputali-venirana talimara, e opakau geririwa-rakavaana talimara, maparaparara siti mulinai pia talu. 4+aGeria rapuga geguligirana talimara pia verere. Ira Palagu na rorirori evenirana, maguli gautupuna vuana pia gania, a vanuga kamuna kanana vanagina na pia laka-toga. P* Au Alefa e Omega, (kunena e kapina), au tovotovona vegata e ikana.” Q) Iesu evetaina ekilato, “Iokamonagi! Au roli awatina! Taunilimalima geria inagulu voira au geku ai, pe awati-agirana. Taunilimalima maparara geria kala e inagulu gelegelerai voira pana venira. ~(u Kala rakava talimana roe wapene kala-rakava-ago, e kala mamilora ekalana talimana kala mamilora roe wapene kala-ago, kala rorirorira ekalana talimana kala rorirorira roe wapene kala-ago, e maveagana etaluna talimana maveagana pene talu-ago.” !'; Voia mulinai evaikilakuto, netiwato, “Epukai peroveta kilara ragai pono veakara-gavura, ragaina pono tao-veavugara, kwalana lagani warau pekavinagi. f&E Na ia na evaikilakuto, netiwato, “Nevetaina ragai ono kala. Au goi, e walakavamu peroveta talimara, e epuka kilana gekwalanaana talimara ria gelegele, Palagu vetugunagina aago-veniana. Palagu ono aliruputali-venia!” }}5|t{z+yww`vutts#qp`oon5lkTjj7iwiglfee~ddcdbaaw`E_^^3][ZYY5XuXWVDUhTSSRR5PP"O[N4M%LeKkJJ9IH;G^FzEDDCxBA%@a?>==<;:9887^66N44"3321{0/.-p,B+O*))7(o''%&%%$w#\"" qCGCa4P . !B] Kwalana pene Palagu na olive ragana taunataunara maki kwavira ati egapirato na egaukorurato genai, gomi maki kwavimi ati pene gapira. 9\k Pa, ne taunatauna. Na ira ati geria kamonagi gaurai egaukorurato, gomi gemi kamonagi vetainai, ira kapurai gorugana. Vovetaina gaurai ragai pio veveagoloka, na tipo pio kali. k[O Peiramu nopiotiwa, “Olive ragara egaukorurato, au ira kapurai pene kapa-kauku ularana.” /ZW Gaura pakurai ragai pio veagi ira nuganugarai. Pene pio veagi genai, pio ripa: Ati gomi na gautupu lamuna goveakavaana, aikina, gautupu lamuna na gomi eveakavamina. Y Isaraela noowane olive gautupuna namana ta. Palagu na olive ragana egaukorurato, gomi, uraura olivena ragara, egapimito, egaukorurato ragara kapurai ekapakapa-kaumito, ne ewagumona voolive namana lamuna na ganigani namara geveragena, gaura goganirana. #X? Pene pereti vevena kiata Palagu geveni-kuneana genai, vopereti maparana ia gena, e pene gautupu kamuna Palagu geveniana genai, ragana maki ia gena. vWe Kwalana Iuda talimara Palagu na erugarato gaurai, tanopara polura talimara egapi-kavirato, a Palagu na Isaraela talimara pene gapi-ragera raka piave mia-tiwa? Nama iwavagina pene wala! Voo kwarega na maguli-wai pene vega-walaa vetaina. ~Vu Kwalana au aririwana geku taunilimalima taunatauna pana vega-tugamagi-aovoaovora, pe reketa na maguli pia rawalira. )UK E gomi ati Iuda petena talimami, avaikilamina, kwalana au gomi ati Iuda petena talimami gemi apostolo tauku. Au geku verere kamu einagulu akalaana aonai. :Tm Ita tugamagia, Isaraela geria karoverave na vega-nama iwavagina tanoparai ema laka-togato, e palagura magulirai gerapu-agirana kapurai ati Iuda talimara geriai nama iwavagina ema matagaina, a Isaraela talimara maparara pia waikule-wai Palagu genai aonai, Palagu gena vega-nama iwavagina pene popo-rigoa. S5 Averenagina, Isaraela talimara gevekwakunagito aonai, pia keto-veavea ularana pa? Aikina, ati vovetaina! Na geria karoverave pakurai, vevega-maguli ati Iuda talimara geriai ekwarato, kwalana Isaraela talimara pia vega-nagira, Palagu gena vevega-maguli pia tavua ularana. JR  Pere nama matara pere vega-mukunara,
pe ragai pia poepoe, ne rogera pia tete,
pe pia laka-rupurupu-vanagivanagi.” Palagu na uraura olivera ragara araga olivera ragarai ekapa-kaurato iQK Davida maki evetaina ekilana,“Pere nama garia ganigani patana
maki geria kwanaki e geria kiti ai pene ago,
e geria vekwakunagi gaunai pene ago,
e geria kala rakava voina gapigapina kapunai pene ago. ZP- Puka Veaga aonai ekilana vetaina,“Palagu na ira aora e geria tugamagi ekala-vevilirato,
pe tovotovona na vegata pene vogomai
ewagumona ira ati gepoe-iluna,
e kila maki ati gekamonagina.” bO= Pe rakagau maita kilagia? Isaraela talimara na pia gapia ularana getavuawai gauna ira na ati gegapiato, na Palagu na evirigirato talimara namo gegapiato. A maparara na Palagu gena keakea ati gekamonagi-veniato. sN_ Pene gena vega-namai evirigirato genai, ati rakagau kwauta gekalaato pakunai evirigirato. Kwalana pere geria inagulu ta pakunai Palagu na pere virigira genai, gena virigi kalana ati gena vega-nama pakunai, vega-nama maki ati ganina. WM' Ewagumona maki, Palagu gena vega-nama Isaraela talimara kapoina evirigirato. bL= Ne Palagu na ia raka evega-gele-tiwaato? Palagu ekilato, “Au geku taunilimalima maparara ragana taulatoi kwapuna (7,000) atao-gerevagirato, magulira roe ea. Ira na opakau palaguna Bal ati gealiruputali-veniato.” WK' Velekou, gemu peroveta talimara pege vagi-gatura, goi gevega-nama-venimuna gaura getao-kaurana e gekapurana pata veagara maki pege lovora. E aumo geregaku roe ea aonai, au maki ia vagi-kwaregaku negetina. !J; Palagu na gena taunilimalima, tovotovona na vegata egapi-itirato talimara, raka pene ruga-muligi-tiwara? Gomi Puka Veaga aonai Elia valina getaloato taunatauna vagi ati ripami? Ia Isaraela talimara na pia vagi-kwaregaa negetiwato aonai, Palagu genai erapalito, evetaina ekilato: 3I a Gaura pakurai averenagina: Palagu na gena Isaraela talimara eruga-muligirato pa? Aikina kinavagi! Au maki Isaraela talimaku, Aperaamo petena, Peniamina gena kwalu tauku. 1H[ Na Isaraela talimara evaikilarato, netiwato,“Amoamo pene ago eve laviana,
au gimaku kila ati kamonagi
e karoverave talimara geriai atugu-atiana.”.GU E Isaia maki ati ekila-guguvato, netiwato,“Au ati getavukuto talimara na gerawalikuto,
e ati geverenagi-vetavukuto talimara geriai avevega-matagaito.” F% Averenagina: Isaraela talimara na vokila ganina ati gerawaliato? Aikina, ira ripara. Kwalana Mose warau evetaina ekilato,“Au na gomi ati arana petena ta geriana gomi pana vega-nugaragemi.E au na gomi ati getugamagi-iluna petena genana pana vega-parumi.” E! Na Isaraela talimara rakavetaina? Palagu gena kila taunatauna ira na ati gekamonagiato? Aikina, gekamonagiato. Kwalana Puka Veaga aonai ekilana,“Talima reketa na tanopara maparanai gevevali-piaato,
e geria kila maki tanopara ikana-ikana geverawaliato.” D Ita ripara, kamonagi Vali Namana gevopatagiana takamonagiana, voanana evogomaina; e takamonagiana valina Keriso gena kila. C9 Na ati taunilimalima maparara na Vali Namana gegapi-rageana, gaurai Isaia evetaina ekilana, “Velekou, rai na aina kila evega-taunataunaana?” ^B5 E rai na pene vopata-venira, pene Palagu na ta ati pene tugua genai? Puka Veaga aonai ekilana vetaina, “Vali Namana evuamaiana talimana gagena nama iwavagi vegata, (kwalana nama iwavagina evega-matagaiana).” Ay E, arigi rauparai Palagu valina gekamonagiato talimara ia genai pia kea-rage? E arigi rauparai Palagu valina ati gekamonagiato talimara na ia pia kamonagia? E arigi rauparai ia valina pia kamonagia, pene taa na ati pene vopata-venira genai? `@9 Kwalana, “Palagu arana pia vatoa talimara maparara Palagu na pene vega-magulira.” h?I Ganina, Iuda talimara e ati Iuda talimara nuganugarai irau ta aikina, kwalana ita maparara gera Velekou kwapunamo, Palagu gereganamo, ia genai gekea-ragena taunilimalimara maparara gena vega-nama kamu iwavagina evenirana. o>W Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Ia evega-taunataunaana talimana ati pene nuga-rage.” '=G Kwalana nugana garakauna na evega-taunataunaana talimana, Palagu wailanai kala rorirori talimanai eagona; e muruna na ekilagi-matagaiana, maguli erawaliana. M< Voo pene murumu na pono kila-matagai, “Iesu Velekou,” noponotiwa, nugamu garakauna na pono vega-taunataunaa, ia Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato genai, Palagu na pene vega-magulimu. ;;o A ekila kwalana taunatauna evetaina ekilana, “Kila goi lagalagamu ai nea; goi murumu ai e goi nugamu garakaunai emiana.” Ai na kamonagi kilana gomi gemi ai eia gakilagiana. :} “E maki ragai pono kila, ‘Rai tanopara kapulenai pene verigo?’ ” Pe Keriso kwarega na penema vairagea ularana. J9  Na kamonagi genana kala rorirori tarawaliana kilana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Aomu ai ragai pono kila, ‘Kupai rai pene verage?’ ” Pe Keriso kupa na penema vairigoa ularana. V8% Mose na rova kwalanara genana vou Palagu wailanai kala rorirori talimarai pia ago rauparara evaikilarato aonai, evetaina ekilato, “Erova ea pia kwalanara talimara erova genana maguli pia gapia.” 7 Rova evogomaito Keriso genai ema ikato. Ewagumona Keriso pia kamonagia talimara maparara kala rorirori talimarai pia ago. 6 Kwalana Palagu genana kala rorirori evogomaina, voia ira ati riparia, pe ira matotaura na geria kala rorirori kalara polura gevega-rugarana. Vovetaina gaurai Palagu na taunilimalima etao-rorirorirana rauparara taunataunara ira na ati gegapi-ragerana. 75g Kwalana au na maki ira akamonagirana, ira na Palagu gena ririwa kalara pia kwalana-gitakaura vegata, na gau kianamo, Palagu ulamagina magulina taunatauna na ira ati ripara. 4 1 Walakavaku maparami, au aoku gena ririwa kamuna taunatauna, e geku noginogi Palagu genai akalaana Isaraela talimara Palagu na pene vega-magulira. 3' !Puka Veaga aonai etaloato ekilana vetaina,“Iogitaa, au ne Sionai (Ierusalemai) vatu ta ataoato,
talima pene vega-vekwakunagira ularana,
e vovatu kamuna ataoato, pene kala ketora ularana.Na ia pene kamonagia talimana, ati vagi pene nuga-rage.” 2 Rakagau gaurai? Kwalana ira ati kamonagi genana kala rorirori talimarai pia ago negetiwato. Aikina. Ira gekilato, geria inagulu e kala na vou kala rorirori talimarai pia ago negetiwato. Gaura pakurai Keriso ira geria vekwakunagi vatunai eagoto, ne geketoto. 1- A Isaraela talimara na rova gekwalana-namanamaato Palagu na kala rorirori talimarai pene kilagira ularana, kala rorirori talimarai ati geagoto. |0q Ita rakagau maita kilagia? Evetaina ita kila: Ati Iuda talimara kala rorirori talimarai pia ago vekwalavina ati gekalato (Isaraela talimara vetaira), na geria kamonagi Iesu Keriso genai getaoana gaunana, kala rorirori talimarai geagoto. V/% E Isaia tovotovonai ekilato vetaina, “Pere tiavu rakava rakava Velekouna na ita petera reketa ati pere raokwanira genai, ita Sodoma e Gomora vetaira patara kala.” Isaraela talimara ati geria kamonagi m.S Kwalana Velekou na tanopara talimara geria rakava voira pene raka-veni-vagira, ati pene kwaipo.” D- Isaia na Isaraela talimara ekilagirana aonai ekilato, “Voo taunatauna, Isaraela talimara vogo galagala vagi noowane kone kwanona gutuna vogora, na talima maine vagimo pia maguli. ,7 e,‘Gomi ati au geku taunilimalima’ natiwato kapunai,
vokapu kwapunai ira pana vaikilara,‘Maguli Palaguna natuna goleara.’ ” t+a Hosea aonai ekilato vetaina, netiwato,“Ira ati au geku taunilimalima,
na ‘au geku taunilimalimai’ pana kilagira,
e ati aulamagirana goleanai pana kilagira,
pana kila, ‘geku ulamagi goleana’ napanatiwa, z*m Ita ia na ekearato talimara. Palagu na ati Iuda talimamaimo ekeamaito, aikina, ati Iuda talimami maki ekeamito. o)W Palagu na vokala ekalaato kwalana ia eririwato, ia maekana ralemana iwavagina pia ripaa netiwato. Ita ia na enugagivitirato, e ita Palagu na tovotovona na vegata ekala-maavurato, ia maekana ralemana iwavagina pita gapia ulanana. *(M Palagu maki taunatauna vovetaina ekalato. Ia eririwato, ia gena paru kamuna ene vega-matagaia, e gena tiavu ene vega-lakatia, pe taunilimalima na pia ripaa netiwato. Na eparu-veni-rakavarakavarato e pene vagi-gatu-vagira netiwato talimara geriai, aona egapi-gaugauato e evaigaokato. A'{ Ripara, gulo ekalana talimana magena rorirori vegata, maka arigia kamuna pene gapia, voanana gulo ruala pene kalara. Gulo ta nama iwavagi pene kalaa, voo velekwa kamuna ulanana, gulo ta tipo pene kala-kawaa, voo nanunanu ulanana. E gulo kala talimana taunatauna magena rorirori pa aikina vokala ekalaana genai? `&9 Goi matotaumu ono vetugamagi, goi rai, gaurai Palagu karona goi na oraveana? Gaurai, gimana na ekalaato gauna taa na ekalaato talimana pene vaikila, ‘Goi rakagau gaurai au evetaina okalakuto’ nepenetiwa pa?” %{ Taa na au pono vaikilaku, noponotiwa, “Pa rakagau gaurai ita Palagu na roe evega-vekwakunagirana, netina, ita kala rakava talimara vegata netina, ei? Gaurai rai makwalimuna Palagu na ene kalaa vegata nepenetiwa kalana ia na pene kila-waia? Y$+ Vovetaina gaurai pene Palagu eririwana talima ta ene vetugaa netina genai, enugagivitiana, e eririwana ta aona ene veagaoka-poroporoa netina genai, aona eveagaoka-poroporoana, ne Palagu ekaroverave-veniana. # Kwalana Puka Veaga aonai ekilana, Palagu na Parao, Aikupito geria vele, evetaina evaikilaato, netiwato, “Au na goi king ai ataomuto kwalana ea, goi gemu karoverave ai au geku tiavu pana vega-laka-piatia, pe au araku tanopara maparanai pia kilagi-matagaia.” v"e Gaura pakurai, gau kamu iwavagina ati taunilimalima geria ririwa pa vekwalavi, na Palagu gena venugagiviti. %!C Kwalana Palagu na Mose evaikilato, netiwato, “Au na rai pana vetugaa talimana, ia pana nugagivitia, e au na pana nugagivitia talimana pana nakagatua.” o W Rakagau ita kilagia? Ita kila, Palagu ati kala rorirori Palaguna niitatiwa? Aikina vagi vegata. hI Puka Veaga aonai etaloato vetaina, ekilana, “Iakobo au na aulamagiana, na Esau alivuana.” =s Na kapa ruala rogoti gere wala e kala namana ta pa rakavana ta maki rogoti gere vekalaa aonai, Palagu na Rebeka evaikilaato, netiwato, “Tau kunena na tau mulitaina gena vetugunagi pene ago-veni.” Tovotovona na vegata Palagu vovetaina ekilato, kwalana ia gena navuga gelegelenai evirigiato melona kapunai pene mia vegata. Talima Palagu na ati geria inagulu e kala namara pakurai ekearana, na Palagu matotauna gena ripaimo ekearana. lQ Ati voiamo, na pio gitaa, Rebeka natuna kapa ruala maki tamara kwapunamo, ita tamara Isaako. 3 Kwalana Palagu gena kilagavu kilana evetaina ekilana, “Au na pana virigia tomanai mapana waikule-wai, ne Sara na natumi melona ta pene gapia.” /W Voia ganina: Taunipara kavanai gemagulina talimara ati Palagu natuna. Aikina. Ira Palagu gena kilagavu magulira taunataunarai gemagulina talimaramo Aperaamo petena. =s E evetaina maki ati pana kila: Ira Aperaamo petena, pe ira maparara Aperaamo natuna napanatiwa. Aikina. Kwalana Palagu ekilato, “Goi petemu Isaako genanamo vou piave maguli.” iK Au ati akilana, Palagu gena kila (Isaraela talimara geriai) ati ganirai pia ago natina. Aikina. Au akilana (Palagu gena kila Isaraela petena maparana geriana) ati Isaraela petena maparana Isaraela talimara taunatauna. E Aperaamo, Isaako, Iakobo ira tenera, e taunipara kavanai pita gitaa genai, Keriso ira geria pete talimana. Keriso Palagu, gaura maparara repara ia. Ia vanagivanagi pita vega-ragea. Amen. ! E Isaraela talimara akilagirana. Ira Palagu na enaturato e Palagu na maekana ralemana iwavagina evega-matagai-venirato; e gena kilagavu kilara kamura evenirato, rova maki evenirato; e Palagu pia aliruputali-venia magulira evararato, e kilagavu ira geriai ekalarato. ) Geku ririwa kamuna eiamo: Pere nama, walakavaku e geku golea taunatauna maguli pia vaia pakunai Palagu na aumo ataku ai rakava metau iwavagina pere tao-kaua, e Keriso genana pere tao-gerevagiku, pe lekwalekwa talimaku ai para ago, a ira au kapuku ai maguli pegere vaia. `9 Au aoku tagitagina kamu, geku ao vekwalavi Isaraela talimara atarai maki ati eaikina. 6 g Au Keriso gena maguli aonai ataluna, gaurai ati aopana, akila-rorirorina, Veaga Palaguna na au aoku ai evega-matagai-gitakauana, au nugaku garakauna na evega-taunataunaana. 'kupa atagainai gauna ta pa tanopara kapulenai kwarega kapuna gauna ta, pa Palagu gimana kalakalara gauna ta aikina kinavagi Palagu gena ulamagi na pene gapi-gerevagira, voulamagi Palagu na ita evenirato, kwalana ita gera Velekou Keriso Iesu aonai tamagulina.ve&Kwalana au ama ripa-rorirorina, ita gau kwautana ati gelegele vagi Palagu gena ulamagi aonana pene gapi-gerevagira: Kwarega pa maguli, aneru pa avuavu, ewagumona tagitarana gaura na pa wailarai vou pia vewala gaura na, pa tiavu reketa, ve%Na eulamagi-kamu-iwavagirana Kerisona genana e metau maparara aorai takwalimuna vegata, pe tavega-aikirana. @y$Puka Veaga aonai ekilana vetaina,“Ai goi pakumu ai vanagivanagi ia vagi-kwaregamai vegata negetina.Ai pia vagi-kwaregara vegata negetina maamoera vetaira gekalamaina.” #Ita rai na Keriso gena ulamagi aona na pene gapi-gerevagira? Metau gerai gewalana gaurana pa? Maguli gaokara gerai gewalana gaurana pa? Gevega-vitivitirana e gegui-lovolovorana gaurana pa? Vito e nanu vekala tarawalirana gaurana pa? Tauniparara ati rapugara tamagulina gaurana pa? Vevega-kali gaura tarawalirana gaurana pa? Vetali kativara na pia vagira gaurana? Aikina vegata! G"Rai na rakava voina metauna pene venira? Ta aikina, kwalana Keriso Iesu ekwaregato, ne Palagu na maevega-maguli-waiato. Ia ewagumona Palagu gimana aloripanai etanuna, ita atarai erapalina.  5!Gaurai, Palagu na evirigirato talimara rai na pene vega-vekwakunagira Palagu wailanai? Ta aikina, kwalana Palagu matotauna na ekilagi-rorirorirana! 2 ] Natuna taunataunana maki kwavina ati egapiato, na ekilagi-guilagiato ita pita maguli ularana. Arigi rauparai Iesu Keriso ria gaura maparara ati pene wareveni-koukoura? 1 [Gaurai Palagu na ekala ekalarato atarai ita rakagau pita kilagia? Pene Palagu ita ria, ita eveakavarana genai, rai na ita pene vogomai-venira? Ta aikina, kwalana q [Evirigirato talimara ia na ekearato talimara; e ekearato talimara ia na kala rorirori talimarai ekilagirato; e kala rorirori talimarai ekilagirato talimara, ia maekana ralemana iwavagina evenirato. Palagu gena ulamagi kamu iwavagi ` 9Palagu na rairaraira eripa-kunerato ia geulamagi-veniana talimara ia na evirigirato, ia Natuna gelegelenai pene vega-agora ularana. Kwalana vorauparai ia Natuna malita melonai pene ago walakava gutuma nuganugarai. Y+Ita ripara, raira Palagu geulamagi-veniana talimara geriai rakagau rakagau gewalana gaura maparara geriana nama pia rawalira. Kwalana votalima ia gena ririwa vetainai ekearato, maguli pia vaia ulanana. V%Palagu ripana rorirori ita nugara garakaurai rakagau gemiana, Veaga Palaguna gena tugamagi maki ia ripana. Kwalana Veaga Palaguna Palagu gena ririwa vetainai gena golea talimara veagara atarai erapalina. 9Voia aonai, Veaga Palaguna na maki ita gera moira kapurai eveakavarana. Ita ati ripara rakagau pita rapali-agira, na Veaga Palaguna matotauna ita atarai erapalina. Ia erapalina aonai, etagi-lailaina. Etagi-lailaina kilara taunilimalima na ati gelegele pia kilagira kilara. gGA pene rogotina tara gapia gauna tararamaniana genai, mavaigaokara na pita alo-tagoa vegata. DIta e raramani pakunai Palagu na ita evega-magulirato. Na tararamaniana gauna tagita-rawaliana aonai, ragai pita raramania. Gaura pakurai rai na warau erawaliato gauna roe eraramaniana? veNa e ati iramo genukuna, gelailaina. Aikina. Ita Veaga Palaguna vuavuana kunena tavaiato ea aorai maki tanukuna, talailaina, Palagu na pene natura tomana taalo-tagoana aonai. Voo ita tauniparara pene vega-magulira tomana taalo-tagoana. <qIta ripara, Palagu gimana kalakalara gaura maparara gare ia gapi ulanana tinagera gevitina vetaina, ira viti gevuana. Maparara genukuna, gelailaina, pene vogomai ewagumona. Kwalana Palagu na ekalarato gaura maparara kwarega e poraga kwanakira aorai roe gemiana. Na toma ta egaura maparara Palagu na kwarega e poraga kwanakira na pene veluga-vagira, ne Palagu natuna geria kapu pakanai, maeka ralema iwavagina kapunai, pene taora. #?Kwalana Palagu gimana kalakalara gaura maparara ati geria nama taai geagoto. E ati ira matotaura geririwato ati geria namai pia ago negetiwato gaurai. Aikina. E Palagu matotauna gena ririwai vovetaina ekalarato. Na wailai rakagau namana geriai pene vega-walaa, voia gealo-tagoana. CPalagu gimana kalakalara gaura maparara gevealo-tagona maveraramanira na, Palagu na ia natuna pene vega-matagaira e gena maeka ralema iwavagina pene venira tomana gemaguli-vega-aloana. ~7Wailarai Palagu maekana ralemana iwavagina ita gerai pene matagai, voanana, au atugamagina, ewagumona tavitiviti-agirana gaura peneve vanagira. l}QPene ita Palagu natuna genai, ita maki magavura, gaurai Palagu na ekilagi-gavurato gaura pita vaira. E Keriso na warau evairato gaura Keriso ria na pita vaikoura. Voraupara kwapunaimo: Keriso evitivitito vetaina pita vitiviti genai, ia na maeka ralema iwavagina egapiato gauna, ita na maki pita gapia. Palagu maekana ralemana iwavagina wailai pita gapia _|7Veaga Palaguna matotauna ita palagura ria gekila-kouna, negetina, ita Palagu natuna. {Kwalana gomi na Veaga Palaguna govairageato, neiana gomi ati inagulu talimana ati voina talimami ai pene vega-agomi, pe pio kali. Aikina. Gomi Veaga Palaguna aona na Palagu na enatumito. Ita ia genai tatagi-lailaina, takilana, “Abba, Tamaku o,” natatina. BzPalagu Palaguna na evairana talimara Palagu natuna. [y/ Kwalana pene taunipara gena kala rakava magulinai pio maguli genai, pio kwarega; na Veaga Palaguna gena ririwa rauparanai pio maguli genai, taunipara gena kala rakavara pio vagi-kwaregara, ne gomi pio maguli. x) Gaura pakurai, tarigavu, ita gera inagulu ewagumona ati taunipara kavanai pita maguli, taunipara gena rakava kalara pita kalakala-agora. Xw) Iesu Palagu Palaguna na kwarega na evega-kuliiti-waiato. Pene Palagu Palaguna gomi aomi ai emagulina genai, Veaga Palaguna genana Palagu na pene rakava tauniparana, gomi gemi ai nea maki maguli pene venia. Jv  Pene Keriso gomi kwapurakwapura aomi ai etaluna genai, lewana tauniparami pia kwarega kala rakava pakunai, na palagumi maguli getaluna, kwalana kala rorirori talimami ai warau goagoto gaurai. qu[ Na gomi ati tauniparami geria ririwa na gevaimina talimami. Gomi Veaga Palaguna na gemi maguli evaiana, kwalana Palagu Palaguna gomi aomi ai etaluna. Pio ripa, rai genai Keriso Palaguna ati etaluna, ia ati Keriso gena talima. ktOVovetainai gaurai taunipara gena ririwai gelakana talimara na, Palagu ati vagi pia vega-vererea. Taunipara gena ririwa rorinai gemagulina talimara, taunipara na eririwarana gauramo getugamagi-tagorana; a Veaga Palaguna gena ririwa rorinai gemagulina talimara, Veaga Palaguna na eririwarana gauramo getugamagi-tagorana. dpAPalagu na vokala ekalaato ganina rova na kala rorirori kalana, eririwaana kalana, ita gerai pia matagai namanama ulanana. Kwalana ewagumona taunipara gena ririwai ati talakana, na Veaga Palaguna gena ririwai talakana. MoRova taunipara, magena ririwa rakavara tauniparana, na warau evega-moiraato, gaurai ati gena tiavu ai eagoto, ati gelegele pene veakavara. Gaura pakurai rova na ati gelegele pene kalaa inaguluna Palagu na ekalaato. Voo Palagu matotauna na Natuna taunatauna kala rakava talimara gelegelerai etugu-maiato, rakava penema vega-aikia ulanana. Ne Keriso genana Palagu na kala rakava gena tiavu tauniparana genai ekilagi-piatogaato, rakava evagi-kwaregaato. n-Kwalana au Keriso Iesu gena maguli aonai maguli Palaguna gena rova tiavuna na kala rakava e kwarega geria rova tiavura na warau eluga-vagikuto. m -Ganina voa, ewagumona Keriso Iesu gena maguli aonai gemagulina talimara Palagu na kala rakava talimarai ati pene kilagira e ati pene agirorira. l{Palagu ita tanikiua, kwalana ita gera Velekou Iesu Keriso aonana evega-magulikuto. Gaura pakurai au matotauku geku tugamagi na Palagu gena rova vetugunagina akalaana, na tauniparaku na kala rakava gena rova pa tiavu vetugunagina aago-veniana.mkSAu taunatauna rakava kwaikwai talimaku! Rai na au pene vega-maguliku e kwarega tauniparana aonana? .jUNa au na rova pa tiavu ta ea maagitaana au tauniparaku ragana reketa aorai geinaguluna, au geku tugamagi na ekamonagiana rovana gevetali-veniana. E rova ta kala rakava gena rova pa tiavu, ia au tauniparaku ragarai einaguluna, au egapikuna, ne kala rakava gena tipura talimanai evega-agokuna. ?iyAu nugaku garakaunai Palagu gena rova averere-agiana. FhGaurai au geku maguli ai gau ta noowane vorova ta vetaina na ekune-agikuna, evetaina einaguluna ama rawaliana: Au nama kalara ana kala natina aonai, rakava voa au aoku ai einaguluna. ]g3Gaura pakurai, pene au na rakagau akalaana ati vagi aririwana pana kalaa natina kalana akalaana genai, voo ati au matotauku aoku maparanai akalaana. Aikina! Voo kala rakava au aoku ai emiana, gauna na ekalaana. 4faGeku ririwa kala namara pana kalara vegata natina, na ati atiligana, kala rakavamo akalarana. Taunatauna, ati vagi aririwana kala rakavara pana kalara, na roe akalarana. He Au ripaku, au geku ai etaunipara gena kala e ririwa rakavara aorai nama ta ati vagi emiana. Taunatauna, aririwa-kamuna nama kalara pana kalara natina, na inagulu-agira geku ai ati gelegele. dVokala aonai, voo ati au matotauku aoku maparanai vokala rakava akalaana. Aikina! Voo vokala rakava au geku ai emiana gaunana ekalaana. ac;Pene ati aririwarana kalara akalarana genai, rova ama kamonagiana, ia taunatauna nama. 7bgAu na rakagau akalaana kiata vagi maki ati atugamagi-iluana. Kwalana vokala, aririwana pana kalara vegata natina kalara, ati akalarana, na ati aririwarana kalara akalarana. KaIta ripara, rova Palagu Palaguna na evogomaito gauna, a au taunilimalimamo, tauniparai amagulina. Au kala rakava na evoikuto, ne gena inagulu talimana ati voina talimaku ai evega-agokuto. /`W Gaurai, au vogau namana na ema vagi-kwaregakuto? Aikina! Au kala rakava na evagi-kwaregakuto. Vogau namana evogomaito ganina, kala rakava kolemana taunatauna enema vega-matagaia, pe pita ripa, kala rakava voo rakava kwaikwai. Na kala rakava vogau namana aonana einaguluto, ne au eveakwaregakuto. Gaurai Palagu gena rova kilana evega-matagaiana, kala rakava gau rakava kwaikwaina. Rakava na gera maguli ekune-agirana U_# Gaura pakurai rova maveagana, rova kilara maki maveagana, rorirori e nama. <^q Kwalana kala rakava na rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au eopa-verauleakuto. Gaurai kala rakava na au rova genana evagi-kwaregakuto. ]+ Ne au akwaregato, kwalana kala rakava geku ai emiawai gaurai. Voanana au ama ripato, maguli pere vega-walaa rovana na kwaregamo evega-walaato. }\s Rova rogoti ara ripaa aonai, au amaguliwai. Na rova evogomaito aonai, kala rakava au geku ai epou-rageto, emiawai. y[kNa kala rakava na Palagu gena rova kilana genai raupara ta egita-rawaliato, ne voraupara na einaguluto, ne au aoku ai talima reketa geria rinaga ririwamagira tugamagira e kalara irauiraura ema vega-wala-piatirato. Kwalana pene rova aikina genai, kala rakava voo kwarega au geku ai, pe ati gena tiavu ta, (kwalana gena tiavu aoku ai einaguluna voo ati ripaku gaurai). `Z9E rakagau maita kilagia? Rova rakava gauna nepitatiwa pa? Aikina kinavagi! Taunatauna, au kala rakava ati para ripaa, na rova genana, gaurai aripaato. Gelegelena, au ati para ripa, talima reketa geria rinaga ririwamagira voo rakava kalana, pere rova evetaina ati pere kila, “Talima reketa geria rinaga ririwamagira ragai pono kala.” 6YeNa ita ewagumona rova genana eluga-vagirato, kwalana eligoligorawai gauna genana warau takwaregato. Pe ita ewagumona Veaga Palaguna gena raupara valigunai Palagu vetugunagina pita ago-veni, a ati Puka Veaga aonai getalorato rovara kwalana-kikitalira rauparanai. Rova genana rakagau namana pita vaia? mXSIta na tauniparara geria ririwa kalara roe watakwalanarawai aonai, rova na ririwa rakavara evega-wala-piatirawai. Voririwa rakavara ita taunipararai geinaguluwai pakurai, ita na kwarega pia vega-walara kalara takalarawai. W/Walakavaku, gomi maki vovetaina, Keriso tauniparana ekwaregato, vonai gomi maki rova genai gokwaregato, (gomi e ati rova gena tiavu kapulenai gomagulina). Vokala ewalato ganina gomi Keriso gena taunilimalimai pio ago ulanana. Gomi Keriso gena taunilimalimai goagoto kwalana, ita maparara vuavuara namara pia wala Palagu genai ulanana. Keriso e Palagu na kwarega na evega-kuliiti-waiato talimana. V9Pene ia garawana roe emagulina aonai, mapene vegarawa-gerevagi genai, ia veopa-lema garenai pita kilagia. Na pere garawana pere kwarega, ia vegarawa rovana tiavuna na pere veluga-vagi voo rorinai, ati pere veopa-lema. Pa, tau pakana ta pere garawaa maki, voati pere veopa-lema. aU;Vega-gelegelena, vegarawa garena, pene garawana roe emagulina aonai, ia vegarawa rovana kapulenai roe emagulina. A garawana pene kwarega mulinai, vegarawa rovana voa, tiavuna kapulenai ati mapene maguli, pene paka. iT MTarigavu, gomi taunatauna ati goripa-rorirorina? Gomi ne rova ripami talimami au na avaikilamina. Ripami, talima roe emagulina aonai, ia rova gena tiavu kapulenai emagulina, a ekwaregana aonai, rova ati gena tiavu ia genai. S Kwalana rakava voina kwarega, a Palagu gena wareware gera Velekou Keriso Iesu genana pita gapia gauna maguli vanagivanagi.*RMNa gomi ewagumona rakava aona na egapi-atimito, Palagu gena inagulu talimana ati voina talimami ai goagoto. Palagu gena inagulu talimana ati voina talimami ai pio ago, voanana nama pio rawalia gauna na veaga-iwavagi talimami ai pio ago. Ne voanana gomi maguli vanagivanagi pio vaia. ,QQGomi vokala gokalarato geriana rakagau namana gorawaliato? Vokala ewagumona gotugamagi-waikulerana genai, evega-nugaragemina. Vokala ikanai kwarega pio waitagoa. PGomi rakava gena inagulu talimana ati voina talimami ai roe wagomaguliwai aonai, kala rorirori ati gena kapu ta gomi gemi maguli aonai. FOAu na emaguli e inagulu talimara ati voira talimara geria maguli ai ama kilagirana pio ripara ularana, kwalana gomi taunipara kavanai ati tiligami roe nea. Gomi kunenai ne tauniparami kavatara ne kala milora e kala rakava kwaikwaira geria inagulu talimana ati voina gaurai govega-agorato. A ewagumona netauniparami kavatara ne kunenai rakava genai gokalarato gelegelenai, kala rorirori gena vetugunagi gaurai pio vega-agora, pe pia veaga. hNINe Palagu na rakava genana eluga-vagimito, kala rorirori gena vetugunagi talimami ai goagoto. TM!Palagu ita tanikiu-venia, kwalana gomi kunenai rakava gena inagulu talimana ati voina talimami, na ewagumona Palagu gena kila-taunataunana maaomi maparara na gokwalanaana, gevega-ripamiwai gelegelenai. mLSGomi ati ripami, pene matotaumu talima ta gena inagulu talimana ati voina talimamu ai ovevega-agona, karona pono kamonagia notina genai, goi votalima gena inagulu talimana ati voina talimamu ai warau oagona. Vorakava gena vetugunagi talimamu ai pono ago, ne ikanai ponove kwarega. Pa Palagu gena kila pono kwalanaa, ne kala rorirori talimamu ai pono ago. =KsNe rakagau? Kala rakavara roe wapita kala, kwalana ita ati rova kapulenai tamagulina, na Palagu gena vega-nama aonai tamagulina, gaurai pita kala rakava pa? Aikina kinavagi! CJPe rakava na gomi ragai mapene vaimi, kwalana gomi ati rova gena tiavu kapulenai gomagulina. Aikina. Gomi Palagu gena vega-nama aonai gomagulina. Kala rorirori gena vetugunagi talimara I5 Tauniparami kwauta rakava ragai pio venia, pe kala rakavara kalakalara rinaganai ragai pene vega-agoa. A gomi kwarega na maevega-maguli-waimito vetainai, tauniparami maparara Palagu pio venia. Tauniparami kava maparara maki Palagu pio venia, kala rorirorira pia kala ularana. ^H5 Gaura pakurai rakava na mapene rakava tauniparana nea gaunana gomi ragai vagi pene vaimi. Kwalana pene mapene rakava tauniparana nea rakavana na pene vaimi genai, gomi ia gena ririwa rakavara pio kwalanara. P~}|{yy{xKwvvquutt6sr-qoo8ngmm kkjkiihhhXgg/f^edcctba`Q^^C]}\[ZrYXXWVoUU.T)SARQ-POO]N|MML7KJ IHH]GFFDDCCBBAb@@b?>==J<;:::9x8@76554]33N2M11&//.-,,j,!+*))O((8'B&&*%t$$#n""V! -&I 5o}& 5 R T w 9 7,FPr~]v Palagu gena nama e vetuga na ita evega-riparana, Palagu ati takwalana-taunataunaana magulina pita piatogaa. A ita etanoparai tamagulina, vaigaoka magulinai pita maguli, kala rorirorira pita kalara e Palagu pita kwalana-taunataunaa, }v Kwalana Palagu gena vega-nama genana vevega-maguli evogomaito, vovevega-maguli talima maparara geriai ema matagaito. Z|-v E pono vaikilara, geria kamura geria rinaga ragai pia lemalema-vagira. Na geria kala namaramo pia vega-matagaira. Vokala namara na geria kamura pia vega-gitara, ira geriai ragai pia aovoaovo, na pia veraramani. Evetaina pia kala, ita gera Vevega-maguli Palaguna gena vevega-ripa, taunilimalima na pia vega-ragea raupara maparara aorai. Q{v Inagulu talimara ati voira talimara pono vega-nagira, geria kamura karora pia kamonagira e pia vega-vererera geria vetugunagi maparara geago-venirana aorai. Ragai pia vekaro-wainagi noponotiwa. Ozve kila rorirorira pono kilagira, pe talima taa na gemu kila ragai pene gaoa. Vovetaina pono kala, goi gekilagi-piatogamuna talimara pia nuga-rage, ne ita atarai kila rakavana ta ragai pia kilagia. Uy#vGau maparara kalakalarai goi matotaumu na vevega-gita vanagi kalara namara pono kalara, pe pia gitara. Pono vevega-ripa aonai maki vegarevegare ai ragai pono kila, na kila taunataunara, kila rorirorira, bx=vMalaga valigu maki evega-nagi kwapunamo pono venira. Pono vaikilara, pia vaigaoka. !w;vE pia vaigaoka, Palagu wailanai pia nama-iwavagi, e geria numa pia nakagatura, e inagulura maki pia kala-gitakaura, pe gare namarai pia ago e garawaria pia kupa-ragera e pia kamonagi-venira. Evetaina kalara pia kalara, Palagu gena kila taunilimalimana ragai pia kilagi-piatogaa. \v1vNe ira geria vovevega-ripa na gare valigura na garawaria e naturia pia ulamagira. euCvLogeapara maki evevega-ripa kwapunamo pono venira. Pono vaikilara, ira geria maguli e kala pia veaga. Taunilimalima arara ragai pia vega-rakava-kawara, e ragai pia niu-kawakawa. A ira kala namaramo pia vevega-ripagira. 6tevVelepara pono vaikilara, aora pia gapi-gaugaura, pia tugamagi-rorirori e pia vaigaoka. Maaora maparara e mataunataunara pia vekamonagi, e pia veulamagi, e pia ruga-gaugau. ;s svGoi na vevega-ripa taunatauna na pono vega-ripara. Yr -vVotalima gekilana, ira Palagu ripara negetina, na geria kalana evega-matagairana, ira Palagu ati ripa vagira. Ira e kala rakava e kila-tilivagi talimara, e kala namara kalakalara ira geriai gaoka vavagi.zq ovAo vealeva talimara geriai gau maparara nama iwavagi e vealeva. Na ao ati vealeva e Keriso ati gevega-taunataunaana talimara geriai gau ta vealeva ati pene mia. Aikina kinavagi. Kwalana ira geria tugamagi e aora rakava kwaikwai gaurai. p 9vE Iuda tenera geria vitona ragai pia kamonagira, e Palagu gena kila taunatauna genana gelaka-gerevagina talimara geria rova maki ragai pia kwalanara. o v Ira ekilagirato kilana e taunatauna. Gaura pakurai pono vaikila-kolukolura, pe aora maparara ria e matauna taunarai pia kamonagi. -n Uv Ira aorai geria peroveta talimana ta evetaina ekilato, “Krete talimara vanagivanagi geopana, manega paera rakava kwaikwaira, lepeti e ganigani gaoka talimara.” Sm !v Netalima pio kila-waira. Kwalana ira na pete maparara geria kamonagi gevega-rakavarana. Ira ati pegere vevega-ripagira gaura gevevega-ripagirana. E ira moni e rinaga pia venira ularana gekala-opakauna. l 'v Kila taunatauna ati gekwalanarana, gekila-tilivagina talimara, e kila ati ganira gekilagirana talimara, e vevega-ripa kawara na taunilimalima geoparana talimara galagala vagi nea. Iuda talimara nuganugarai ekalesia aonai gelaka-togato talimara nevetaina gekalana. Sk !v Kila taunataunana gevega-ripaato kilara pene gapi-gaugaura, pe ia na vovevega-ripa taunatauna na pene ago-agia, pe talima reketa mapene vevega-nagira, e vevega-ripa taunataunana gekilagi-piatogaana talimara maki pene vaikila-gaokara, pe geria kepi kapura pia gita-rawalira. E Krete mounai vevega-ripa opakaura talimara vovogo voa j vIa vegapi-rage talimana, kala namara eulamagirana talimana, vevega-tiliga talimana, kala rorirori e veaga talimana, e vaigaoka talimana. "i ?vKwalana ekalesia ekune-agirana talimana Palagu gena inagulu egita-tagoana talimana. Vovetainai ia kala namaramo pene kala, rakava ta genai ati pene mia, ragai pene kila, ia talima kamuna, taunilimalima na ia geregana gena ririwamo pia kwalanara ragai nepenetiwa, aikina. Ragai pene paru vailavaila, ati niuniu rakavarakava talimana, ati aoginigini talimana, ati opakau kalarai gena e gana erawalina talimana. th cvEkalesia kuneagina talimana kala namaramo ekalana, rakava ta genai ati pono rawalia talimana. Garawana kwapunamo; natuna na Iesu Keriso gevega-taunataunaana, ati gekogo-kawakawana, e ati gekaroveravena, e ati gekila-kawakawana melora. Sg !vAu na goi Krete ai araokwanimuto kwalana, nenai rakagau ati akalarato gaura pono kalara ularana. E vanuga kamura mapararai ekalesia kuneagira talimara reketa pono vega-rugara avaikilamuto vetaina. cf AvTito, epepa goi atalo-venimuna. Goi au natuku taunatauna kamonagi kwapunamo aonai: Tamara Palagu e Keriso Iesu ita gera Vevega-maguli Velena geriana vetuga e maino gemu ai pene mia. Tito gena inagulu Krete mounai Be vNa ewagumona voupe Palagu matotoauna na ekala-maavuato tomanai pema vega-matagaia. EVali Namana ea ita gera Vevega-maguli Palaguna gena kila rorinai au geku vopatai akilagi-matagaiana. Rd vKwalana voanana vou maguli vanagivanagi pia tugamagi-kikitalia e pia vaia. E maguli vanagivanagi magulina ea tanopara rogoti ere vetina aonai vegata, Palagu na ekilagi-gavuato. Ia ati eopana Palaguna. :c qvAu Paulo, Palagu gena vetugunagi tauku e Iesu Keriso gena Apostolo, gekuna epepa ewatina. Au Palagu na etugukuto, Palagu na egapi-itirato talimara geria kamonagi ai pana veakavara, ekila e maguli taunatauna pana vega-ripara ulanana. E ekila e maguli taunatauna na pia ripa, Palagu pia kwalana-taunataunaa. bAoneka Palaguna geregana kwanilova ita vega-ragea Iesu Keriso pakunai. Ia maekana ralemana iwavagina pene mia-vanagivanagi. Amen.uacEwagumona voira talu-vanagivanagi Palaguna gena kila gelegelenai peroveta taura geria talotalo na gema vega-matagairana, tama riparana. Ekala ema walato ganina tanopara maparara na ia pia vega-taunataunaa e pia kamonagi-venia ulanana. Q`Palagu ita vega-namaa, kwalana ia na gomi gemi kamonagi pevega-tiligara au geku Vali Namana, Iesu Keriso avopatagiana valina, genana. Evali e rauvagi-vegata emia-veavugawai valina pema matagai. x_iIta gera Velekou Iesu Keriso gena nama e vetuga iwavagina gomi atami ai pene mia.] Palagu vega-rageana kilara u^cGaius na gemi vevega-nama kilara petugu. Au ia na egita-tagokuna gena numai, e ekalesia talimara maparara enai getanu-kouna. Erastas, esiti gena moni egita-tagoana talimana, e ita walakavara Kwatas na gemi vega-nama pege tugua. [ u]cAu, Tetias, Paulo gena kila epepai pataloa tauku na maki Velekou aranai geku vega-nama atugu-watiana. \Timoteo, au goti gamaguli-kouna taukavaku inagulu ai, e au gataku Lusias, Tieisan e Sosipata na gemi vega-nama kilara pege tugura. "[=Maino Palaguna na lagani kianamo roe nea Satani gomi gagemi kapulerai pene pana minaminaa. Ita gera Velekou Iesu gena vega-nama gomi atami ai pene mia. ^Z5Taunilimalima vogo na gomi gemi vegapi-rage valina warau gekamonagiato. Gaura pakurai au geku verere iwavagi gomi gemi ai. Na au aririwana, kala namara pio ripa-namanamara, kala rakavara ragaina vagi pio kalara. YKwalana netalima ne ati ita gera Velekou Keriso gena vetugunagi geago-veniana, a ira tauniparara geria ririwa kalara gekalarana. Ira geria kila merigamerigara na e geria kila vega-nama vega-nama na ati aonekara talimara geria tugamagi geopa-learana. oXWWalakavaku maparami, avega-nagimina, pio vegita-tago, veware-kavaluga kalara gekalarana talimara e gomi gemi kamonagi gepatapata-gavurana, ati gomi na gogapirato vevega-ripara na. Ne talima lagarai ragai vagi pio laka-kavi. "W=Mataukavami kwapurakwapura vewalakava vevelavuna na pio vega-namara Keriso gena ekalesia maparara na gemi vega-nama pege tugua. Vevega-nagi reketa V!Filologas, Tiulia, Nereus mawalawalana, e Olimpas, e Palagu gena talima veagara ira ria getaluna maparara geku vega-nama pio venira. }UsAsinikritas, Flegon, Hemes, Patrobas, Hemas e walakava reketa ira ria getaluna nea geku vega-nama pio venira. T# Rufas matinana goti au geku vega-nama pio venira. Rufas Velekou na evirigiato gena vetugunagi taunai pene ago, tinana au na atinaato. MS Trifena e Trifosa au geku vega-nama pio venira. Ne vavine Velekou gena geinagulu-vekwalavina. Au walawalaku namana Peresi geku vega-nama pio venia. Ne vavine maki Velekou gena evekwalavina. R) Au gataku Herodion geku vega-nama pio venia. Narakisa gena numa talimara maparara Velekou gena golea talimara geku vega-nama pio venira. 2Q] Apeles au geku vega-nama pio venia. Ia taunatauna vagi Keriso gena maguli aonai eruga-gaugauna. Aristobulas gena numa talimara maparara geku vega-nama pio venira. (PI Urebanas au geku vega-nama pio venia. Ia ita ria tainagulu-kouna talimana Keriso gena maguli aonai. Au gataku namana Stakis au geku vega-nama pio venia. iOKAmpliatas au geku vega-nama pio venia. Velekou gena maguli aonai ia au gataku taunatauna. rN]Au gataku Andronikas e Tiunias au geku vega-nama pio venira. Ira au ria gatipura-kouto. Apostolo maparara nuganugarai ira tauria ruala gerevagi, e ira Keriso gena maguli aonai gelakatoga-kuneto, mulirai vou au ama laka-togato. [M/Maria au geku vevega-nama pio venia. Ia gomi pakumi ai evekwalavi-rakavato. 5LcIra geria numai getanu-kouna ekalesiara maki pio vega-namara. Au gataku namana Epenetas au geku vega-nama pio venia. Ia Keriso mulinai elaka-kuneto Asia tanoparana aonai. #K?Ira tauria ruala au galamaku ai roli gevagi-kwaregarato. Au e tanopara irauirau ai getaluna ekalesiara gema verere kamu iwavagi ira tauria ruala geriai. JPrisila e Akwila au geku vega-nama pio venira. Ira tauria ruala au ria inagulu kwapunamo gakalaana Keriso Iesu gena inagulu aonai. I'Anogimina, Velekou aranai pio gapi-ragea, ekalesia pa veaga talimara gogapi-ragerana rauparara taunataunarai. E magena ririwa gaura gomi gemi ai genai, pio venia. Kwalana ia gena veveakava maki kamu iwavagi taunilimalima vogo geriai. Au maki eveakava-kamu-iwavagikuto. wH iAvega-ripamina, ita walawalara Foipe pene wati. Ia ekalesia gena vetugunagi vavinena ta Kenkrea rupuna aonai. FG!Maino Palaguna gomi maparami lagami ai pene talu. Amen.oFW Pe Palagu gena ririwa gelegelenai gomi gemi ai maverereku pana wati, e maparara pita vevega-kwalimu. XE)Pio rapali, pe Palagu na Iudea aonai Keriso ati gevega-taunataunaana talimara gimara na pene vega-maguliku, e vowareware gauna Ierusalemai Palagu gena taunilimalima veagara na pia gapi-ragea mavererera na. \D1Tarigavu, gera Velekou Iesu Keriso aranai e Veaga Palaguna gena ulamagi, ita atarai etaoana ulamagina pakunai, au gomi avega-nagimina: Au geku vekwalavi ai pio veakavaku, ataku ai pio rapali Palagu genai. sC_Au ripaku gomi gemi ai pana wati aonai, Keriso gena vevega-nama kamu iwavagina pana wati-agia gomi gemi. >BuPe einagulu pana vega-aikia, e pana ripa-rorirori emoni talimara taunataunara na pia rawalia mulinai vou, Spein ai pana ago, e gomi maki pana wati-laka-gitami geku lakalaka aonai. RAIra mavererera na geria moni getao-kouto, voo Iuda talimara geria gapitore ira geriai gevega-voiana. Kwalana pene ati Iuda talimara Iuda talimara geria nama palagu kavanai gaura gerawalirana genai, ira tauniparara kavarai rinagara maki Iuda talimara ria pia veware-veveni. Kwalana mageria gapitore Iuda talimara geriai pakunai. :@mKwalana Makedonia e Akaia talimara aora mavererera na Ierusalemai ati geria e ati garia talimara Palagu gena taunilimalima veagara nuganugarai getaluna geria moni getao-kouto. f?EEwagumona Ierusalemai ana ago vou, Palagu gena taunilimalima veagara ana veakavara ulanana. }>sna atugamagina, Spein ai pana ago genai, pana wati-gitami vou. Neanana pana vanagi genai, atugamagina, pana wati-raka-gitami, gomi ria kiata pita talu-tago vou. Voia mulinai aririwana, gomi na pio veakavaku geku lakalaka pana ago-venia aonai. =!Na ewagumona enai au ati geku inagulu kapuna ta, e rigolo vogo warau pege vanagi aorai, au geku ririwa kamuna pana wati-laka-gitami, t<aVovetainai toma vogo ana wati natina, na ama verauleana. Paulo na Roma pene gitaa navugana etovoato. >;uNa geku ririwa Puka Veaga aonai etaloato vetaina pana kala, netina,“Ia valina ati gevararato talimara na pia gitaa,
e valina ati gekamonagiato talimara na pia ripaa.” K:Au geku ririwa kamuna vanagivanagi, Keriso rogoti gere ripaa kapurana pana ago, Vali Namana pana vopatagia. Kwalana ati aririwato, talima taa na inagulu evega-rugaato kapunai mapana veinagulu. {9oGeku vopata e inagulu Veaga Palaguna gena tiavu na vegailia kamura e kala irau vagira na evega-matagairawai. Vovetainai Ierusalema na agegelagito, aagoto pene ago Ilirikam tanona, Keriso gena Vali Namana maparana akilagi-matagai-gitakauato. \81Rakagau poluna ta kilana au na ati pana kalaa, na rakagau au na akilagiato e akalagiato gaurana, rakagau Keriso na au gekuna ekalaato, ne ati Iuda talimara na Palagu gema kamonagi-veniato, voiamo pana kilagia. p7YGaura pakurai Keriso Iesu gena maguli aonai aveagina, Palagu gena vetugunagi aago-veniana aonai. 46aEkeakuto, Keriso Iesu gena vetugunagi talimanai pana ago, ati Iuda talimara nuganugarai Rupu Veaga velera geria inagulu pana kalaa, Palagu gena Vali Namana pana vopatagia. Ne voanana ati Iuda talimara maki Palagu na pene gapi-ragera vega-nama gaurai pia ago. E Veaga Palaguna na pene vega-veagara. >5uNa kila matara reketa gomi patalo-venimi genai, reketa pakilagi-metaura, voo gomi noo pavara-waimi. Vovetaina akalana, kwalana Palagu gena vega-nama rauparanai einagulu evenikuto. 84iWalakavaku maparami, au pama ripa-rorirori, gomi ne nama na govonuvonu-rageto, goripa-namanamato, e mataukavami kwapurakwapura ria pio vevega-ripa veveni maki gelegele. t3a Raramani Palagu genana evogomaina. Ia na verere e maino na pene vega-vonuvonu-ragemi genai gokamonagina aonai. Pe voanana Veaga Palaguna tiavuna na gemi veraramani pene vega-kamu iwavagia. Paulo, ati Iuda taura geria venekagatu. ?2w E Isaia maekilana,“Iese natuna ta pene tupu,
gena pete talimana ta pene kuliiti,
tanopara maparana pene gita-tagoa;
ati Iuda talimara ia genai pia veraramani.” 1# Maekilana,“Gomi ati Iuda talimami,Velekou iovega-ragea,
e gomi taunilimalima maparaparami,
mari ai ia iovega-ragea.” `09 Maekilana,“Ati Iuda talimami o,
ia gena pete talimara ria ioverere-kou.” /  E ati Iuda talimara na maki Palagu pia vega-ragea gena venugagiviti pakunai. Puka Veaga etaloato gelegelenai,“Gaura pakurai ati Iuda talimara nuganugarai
au na goi pana vega-ragemu;
rapali marira pana mari,
goi aramu pana vega-namaa.” l.QPio tugamagi: Keriso Iuda talimara geria vetugunagi taunai eagoto, Palagu gena veraramani vega-taunatauna na, e Palagu gena kilagavu kilara, tenera (Aperaamo, Isaako, e Iakobo) ekilagavu-venirato kilara vega-gugulura ulanana. 3-_Kwapurakwapura mataukavami ria pio veaonama e pio vegapi-rage, Keriso na eao-namamito e egapi-ragemito vetaina. Vovetaina pio kala, Palagu pio vega-rage-namanamaa. `,9Pe ao kwapunai e karo kwapunai gera Velekou Iesu Keriso Tamana Palagu pio vega-ragea. ++Vaigaoka e vevega-tiliga Palagu na eveveni-agirana. Ia na gomi vekarawami ai ao kwapunai pene vega-walaa Keriso Iesu gokala-tovotovoana aonai. \*1Kunenai kila maparara Palagu gena Pukai getalorato, ita pia vega-ripara ulanana getalorato. Kwalana ita vogetalorato kilarana vaigaoka e vevega-tiliga pita gapia, ne wailai Palagu gena Basileia pita raramania. N)Kwalana Keriso maki matotauna navugana ati etovoato, na Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai, ekilana, “Vegolo kilara metaura goi, Palagu, atamu ai gekilagirato, au ataku ai pegema ketokau.” u(cIta kwapurakwapura taukavara navugara pita tovora, pe nama pia gapia, e geria kamonagi pita vega-tiligara. v' gIta kwalimu talimara na moira talimara geria keto ai pita veakavara, a ati matotauramo navugara pita vetovo. k&OPene talima ta voo rakagau egapi-rageana gauna maaovoaovona na pene gania genai, ia matotauna pene vevega-metau kwalana ia ati makamonagina na eganiana. E ati kamonagi genana gevogomaina gaura maparara kala rakava gaura.%Rakagau okamonagiana, ne goi e Palagu vekarawami aimo pene mia. (Na walakava reketa ragai pono ririwamagira, goi na rakagau okamonagiana gauna pia gapi-ragea,) kwalana aonai rakagau egapi-rageana gauna na aona ati evega-metau-waiana talimana pene verere. T$!Gaura pakurai namana, ragai pono ramarama, e vine nanuna ragai pono niu, e walakavamu vega-vekwakunagina kalana ta ragai pono kalaa. Kwalana walakavamu ta noovega-vekwakunagiana, nee kala rakavana nea. #}Ganigani galamarai Palagu gena inagulu ragai pio vega-rakavaa. Taunatauna, ganigani maparara nama e vealeva Palagu wailanai, na pene goi na ganigani ta oganiana aonai, talima ta aona ovega-metauana, ne gena kamonagi na pene keto, voia ne ati nama. v"eGaura pakurai maparara ita tiliga, maino vega-walana e gera kamonagi vega-tupuna inagulura ita kalara. !Rai ekala aorai Keriso vetugunagina pene ago-veni talimana, Palagu na pene verere-agia, e taunilimalima na maki pia vega-taunataunaa.  -Kwalana gau iwavagina Palagu gena Basileia, a ati ganigani pa niuniu gaura, na kala rorirori, maino, e verere Veaga Palaguna gena maguli aonai. Gaura pakurai gemi kala rogora pio tolera, taunilimalima rorirori ragai pio venira, gemi kamonagi namara pa rakavara pia kilagira. q[Pene walakavamu ati evererena, goi na wailanai rakagau oganiana egitaana genai, pono ripa, voo ati ulamagi kalana goi na okalaana. Gemu ganigani na walakavamu gena maguli ragai pono vega-rakavaa. Keriso maki ia pakunai ekwaregato. 5Iesu Velekou aonai amagulina genai, maaoku maparana aripa-rorirorina, ganigani gauna kwauta ati gena rakava pa mamilona Palagu wailanai. Na pene talima taa na ganigani gauna kwauta etugamagi-rakavaana genai, voganigani gauna ia geregana genaimo taunatauna rakava pa mamilona. U# Gaura pakurai taukavara ria matotaura ragai pita veagirori-veveni. A namana ita gera tugamagi ita vega-rorirorira, pe walakavara wailara ragai ita patapata gavura, geria kamonagina nege ketona nea.   Vovetaina gaurai ita maparara gera maguli Palagu wailanai pita varavaragira. Walakavamu gena kamonagi ragai pono vega-rakavaa \1 Isaia na etaloato vetaina, netina,“Velekou ekilana,‘Taunatauna vagi, amagulina pakunai,
tiu maparaparara au wailaku ai pia tiutiu-tali,
mae maparara na Palagu pia kilagi-matagaia.’ ” ]3 Gaura pakurai rakagau gaurai goi walakavamu oagiroriana? Rakagau gaurai walakavamu okilagi-piatogaana? Pono tugamagi, ita maparara Palagu gena veagirori tanukau na wailanai pita ruga-tali, veagirori pita gapia. |q Keriso ekwaregato e emaguli-waito kwalana, kwarega talimara e gemagulina talimara geria Vele ai pene ago ulanana. 2]Magulira tataluna genai, Velekou gena tamagulina, e pita kwarega maki, Velekou genamo pita kwarega. Gaura pakurai, tamagulina pa pita kwarega, ita Velekou gena vegata. 'Kwalana ita tamagulina aonai ati matotaura gera magulimo, pita kwarega maki ati ita matotaura geregara geramo pita kwarega. Aikina kinavagi. NTalima taa na toma ta evirigiana, ne ekilana, e toma veagana netina genai, votalima na vokala Velekou genai ekalaana. Egani-kawakawana talimana maki Velekou etugamagiana vou eganiganina, kwalana ia na Palagu etanikiu-veniana. E ati eramaramana talimana maki Velekou etugamagiana vou eganiganina. Ia maki Palagu etanikiuana. >uTalima taa na toma reketa evega-veaga-kamurana, taa na toma maparara gelegelemo netina. Namana, ira kwapurakwapura aorai e geria tugamagi ai pia ripa geria tugamagi rorirori. dAGoi rai, pe talima ta gena vetugunagi talimana pono agiroria? Ia gena kamonagi ai eruga-kikitalina pa eketona voo gena kamuna na vou pene kilagia. Na ia pene ruga-kikitali, kwalana Velekou na tiliga pene venia gaurai. {Egani-kawakawana talimana na araga ganiganiramo eganina talimana ragai pene kilagi-piatogaa, e araga ganiganiramo eganina talimana na maki gau maparara egani-kawakawarana talimana ragai pene vega-rakavaa, kwalana ia Palagu na warau egapi-rageato. Talima ta gena kamonagi kwalimunai, egani-kawakawana, ta gena kamonagi moira vetainai, ganigani kovagora, ati ramaramaramo eganina. + QKamonagi ai emoirana talimana pio gapi-ragea, lewana gena tugamagi reketa gomi gemi tugamagi ria ati gelegele, na ragai pio vega-veitua e ragai pio agi-piatogaa. ,Q Na ita Velekou Iesu Kerisomo ita ligoa, rapuga taligo-kaurana gelegelenai. Taunipara gena ririwa kalara rakavara kalakalara tugamagira ragai ita gapi-ragera.nU Kala namaramo ita kala, lagani ai gelakana talimara vetaira. A ragai ita velekwa kawakawa e niuniumo ragai ita vega-tiligaa, ragai ita kala kawakawa e ragai ita mata poraga, ragai ita galamagalama e ragai ita vekilagi-ketoketo. ; o Pogi roli eaikina, garo gena rage pakunai. Gaura pakurai mukuna kalara ita tao-talira, maeka rapugara ita ligo-kaura, vetali talimara na vetali rapugara geligo-kaurana vetaina. d A Ekala pio kalaa, kwalana elagani kolemana ripami. Lagani warau pekwara, gaurai iokero maitu na. Kwalana ita vega-magulira tomana warau pekavinagi-vagi, ati vokunenai, Keriso tagapi-rageato tomana kapunai vetaina. 6 e Ulamagi na lagana talimana ati evega-rakavaana. Gaura pakurai gau kamu iwavagina Palagu gena rova aonai ulamagi, kwalana taveulamagina pakunai, rova maparana takwalanaana.  + Erovara ea: Ragai pono veopa-lema; ragai pono vagivagi; ragai pono lema; talima reketa geria rinaga ririwamagira ragai pono kala; rova reketa maki, voira maparara erova kwapuna na egapi-koukourana: “Lagamu talimana pono ulamagia, goi matotaumu oveulamagina vetaina.” o W Taukavami ta genai gemi gapitore ragai pene mia, na gapitore kwapunamo pene mia ea: Taukavami pio ulamagi vanagivanagira. Kwalana taukavana eulamagi-veniana talimana na Palagu gena rova maparana ekwalanaana kalana ekalaana. wg Magemi gapitore genai, pio vega-voira. Pene rogoti goro takiti genai, pio veni, moni reketa rogoti goro veni genai, pio veni; vekuparage genai, pio vekupa-rage: Venugagi-rage genai, pio venugagi-rage. Pio veulamagi, kwalana toma pekwara B} Gomi vovetainai gaurai gotakitina. Kaomani takiti goveniana, kwalana kaomani Palagu gena vetugunagi geago-venina talimara. Ira geria taim maparana vegitatago inaguluna gekalaana. 8i Gaura pakurai kaomani geria vegitatago kapulenai pita maguli e karora pita kamonagira. Ati kepi voira pia veniramo kalirana, na aorai maki taripana, kala namara pita kalara. N Kaomani talimara Palagu gena vetugunagi geago-venina, gomi nama pio rawali ulanana geinaguluna. Na pene gomi pio kala lea genai, pio kali kwalana ripami, kaomani gimanai veagirori kativana egapi-tagoana. Palagu na ati eveni-kawaato, na ia vetugunagina eago-venina, kepi talimara geria kala rakava voira pene venira ularana. :m Vegitatago pa kaomani talimara na kala rorirori talimara ati gevega-kalirana, na ira gekala-leana talimara gevega-kalirana. Pene gomi goririwana, tipo pio talu-lekwalekwa, kaomani talimara kalira na ragai pio kali nogotina genai, kala rorirorimo pio kala. Vovetaina pio kala ia na pene vega-ragemi. |q Vovetaina gaurai kaomani geria kila erugarana e ekilagi-piatogarana talimana na Palagu na evega-rugarana talimara erugarana e ekilagi-piatogarana. Vokala pene kalaa talimana matotaunamo kala rakava talimanai evevega-agona, e evevega-metauna. a = Taunilimalima maparara kaomani gena vevai rorirorina kapulenai pia maguli e pia kamonagi-venia. Kwalana kaomani poluna ta ati etaluna, na Palagu na evega-rugarato e rorirori iwavagina evenirato kaomaniramo getaluna. fE Rakava na goi ragai pene vega-ketomu, na goi na rakava, kala namara na pono vega-ketoa.[/ Na, “Pene eparu-venimuna talimana evitoana genai, pono gupua; pene nanu na ekalaana genai, nanu pono venia pene niu. Evetaina pono kala genai, kalova memegara ia repanai pono lapu-kaura,” pene nuga ragea. 7 Gataku namami, gevega-rakavamina talimara geria kala rakavara voira ragai pio kala-venira, a Palagu paka pio venia, pe gena paru roe nea vou atarai pene vega-matagaia. Kwalana Puka Veaga aonai evetaina ekilana, “Velekou ekilana, ‘Au na roe nea vou pana vega-voira.’ ” |~q Maino miamia gomi maparami gimami aimo nea, pere marauparana genai, taunilimalima maparara ria maino ai pio talu. M} Kala rakavara ekala-venimina talimana gena kala rakavara voina kala rakavara na ragai mapio vega-voia. Pio inagulu gitagita, pe taunilimalima maparara wailarai kala roriroriramo pio kalara. ?|w Taukavami ria ao kwapunai pio maguli, ragai pio veveagoloka, maaomi maparara na kapulemi talimara ria pio kwapuna. Matotaumi ragai pio vevega-rage, ragai pio kila, gomi maaonekami. c{? Gevererena talimara ria pio verere-kou, gevitivitina talimara ria maki pio vitiviti-kou. gzG Gevega-rakavamina talimara pio vega-namara, atarai pio rapali, ragai pio vega-rakavara. "y= Palagu gena taunilimalima geria rapu e vetavuvetavu kapurai pio veakavara. Tau polu gemi ai gewatina genai, pio gapi-ragera, e pio gitatago namanamara. wxg Goraramaniana gauna pakunai pio verere; metau gorawalirana aorai pio vaigaoka; rapali ragai pio vega-moiraa. w Pio inagulu tiliga tiliga, ragai pene lepetimi: Veaga Palaguna na aomi pene gapi-itira, Velekou vetugunagina pio ago-veni. v' Vewalakava ulamagina nakana pio gatua, taukavami kwapurakwapura ria pio venugagi-rage, a ati kwapurakwapura matotaumi arami pio vega-ragera. u Aomi maparara e mataunataunami pio veulamagi. Rakava kalara ragai pio ririwamagira, a kala namara pio gapi-gaugaura. {to Pene reketa geria kamonagi vega-tiligana vega-namana eveniato genai, pene vevega-tiliga; pene rapu talimara veakavara vega-namana eveniato genai, pene veni-gitakaura; pene taunilimalima vaivaira vega-namana eveniato genai, maaona maparana na pene vevai; pene taunilimalima nugagivitira vega-namana eveniato genai, pene venugagiviti e pene veakavara mavererena. Ulamagi s Pene ekalesia vetugunagi ago-venira eveniato genai, pene veakavara. Pene vevega-ripa vega-namana eveniato genai, pene vevega-ripa. Er Palagu gena vega-nama evenirato gelegelenai, vega-nama gaura irauirau gerai gemiana. Pene ta peroveta vega-namana pa tiavuna eveniato genai, pene peroveta gena kamonagi gelegelenai. Mq Ita ekalesia maki vovetaina, ita vogo vavagi, na Keriso aonai ita taunipara kwapunai taagoto. Ne ita kwapurakwapura taukavara kwapurakwapura geria, (ati kwapurakwapura gera ririwai pita maguli). |pq Vega-gelegelena ita tauniparara kwapunamo, a ragana vogo galagala vagi, etaunipara ragara geria inagulu irauirau. Lo Palagu na gena vega-nama vetainai ekeakuto, gena apostolo inaguluna evenikuto gaurai, au na gomi maparami avaikilamina: Matotaumi ragai pio vetugamagi, gomi gemi ripa e kala verage vavagi. Aikina. Namana pio vetugamagi-gitagita, Palagu na kamonagi arigia kamuna evenimito, voia gelegelenaimo pio tugamagi e pio kila. "n= Etanopara gena maguli e kala irauiraura ragai pio gapi-ragera e ragai pio kalara. A gomi gemi tugamagi pio vega-valigura, pe gemi maguli pia veporogi. Voanana vou Palagu gena ririwa taunatauna pio ripa-gitakaua. Pio ripa maki, arigia nama iwavagi, Palagu na everere-agiana gauna. om Y Walakavaku maparami, Palagu gena venugagiviti kamu agitaana ita atarai. Gani na voa au na gomi avega-nagimina natina, tauniparami maparara vega-nama gaura magulira e veagarai pio vega-agora, e Palagu na pene verereagi kamura tauniparara Palagu pio veni-ragea, vekapawai vega-namara gaura vetaira. Vovetaina pio kala, Palagu pio aliruputali-veni-taunataunaa. l $Kwalana gau maparara kwalara ia, e ia genana gewalato e gematagaito, e iamo gena. Iamo pita vega-ragea pene ago-vanagivanagi. Amen.Rk #Rai na Palagu evega-rinagaato,
pe Palagu na ia mapene vega-voia?” j "Puka Veaga aonai ekilana vetaina,“Velekou gena tugamagi rai na pene ripaa?Pa rai na ia pene gavu-tinaa? 2i] !Palagu gena aoneka e ripa kamu, kamu iwavagi vegata! Ia gena vevega-rorirori rauparana maki vetaukavana pene wala! Gena raupara maki rai na pene tugamagi-rawalia? %hC Kwalana Palagu na taunilimalima maparara karoverave magulinai etao-togarato, kwalana ia gena venugagiviti ira maparara na pia vaia. Palagu pita vega-ragea g Isaraela maki ewagumona gekaroveravena, kwalana Palagu na gomi enugagivitimina gaurai, ira maki mapene nugagivitira ularana. Rf Vega-gelegelena gomi tovotovonai Palagu gokaroverave-veniawai, na ewagumona Palagu gena venugagiviti pogo rawalia. Gomi Isaraela talimara geria karoverave pakunai, Palagu gena venugagiviti pogo vaia. vee Kwalana Palagu gena vega-nama e gena keakea taunilimalima geriai pene mia-vanagivanagi, ati pia aiki gaura. ,dQ Iuda talimara gutuma na Vali Namana gekilagi-piatogaana pakunai, Palagu vetali-venina talimarai geagoto. Na vovetaina gekalato pakunai, gemi maguli rauparana evekala-pakato. A ira Palagu na evirigirato petena vetainai, tenera (Aperaamo, Isaako, Iakobo) pakurai Palagu na eulamagirana. tca Ne au na ira geria rakava pana gapi-gerevagia aonai,
au na ira geriai kilagavu gaokana pana kalaa.” &bE Voia mulinai vou Isaraela petena maparara Palagu na pene vega-magulira. Puka Veaga aonai etaloato gelegelenai, netiwato,“Siona (pa Ierusalema) na vevega-maguli tauna pene vogomai,
ia na Iakobo petena genana Palagu ati gealiruputaliana
magulina pene tao-gerevagia. laQ Walakavaku maparami, au aririwana ekila-veavugana ea pio ripaa, kwalana matotaumi irau nogo veveagolokana kalinana: Isaraela talimara aora ati vovetainamo pia gaoka-poro-ago. Aikina. Ira nugara e geria tugamagi vovetaina pia maguli ago, pene ago, ati Iuda talimara maparara, (Palagu na evirigirato talimara), piama laka-toga Palagu na maguli aonai. S` Gomi uraura olivena gautupuna ragana, a ati varovaro olivena, na egapimito, araga olivena gautupunai ekapa-kaumito. Pene gomi uraura olivena ragara vovetaina ekalamito genai, araga olivena ragana egaukoruato, voia maki egaukoruato olivena gautupunai mapene kapa-kaua ripa. Isaraela talimara maparara Palagu na pene vega-magulira H_  Iuda talimara maki, pene Palagu ati gevega-taunataunaana kalara pia raokwanira, Palagu pia vega-taunataunaa genai, Palagu na mapene kapakau-waira. Kwalana Palagu na pene kapakau-waimi ripa. M^ Voira na Palagu gena veaonama kalana namana e gena veaorakava kalana metauna pio gitaa. Palagu kamonaginai geketona talimara eao-rakavarana, geriai kala metauna ekalarana. Na gomi eao-namamina Palagu na roe wapene ao-namami pene ia gena veaonama aonaimo pio maguli ago genai. Aikina genai, gomi maki pene pati-vagimi. o!3~}*|d{yyNxSwvutsrqqoo!U#vEnai au taukavaku maparara na gemi vevega-nama pege tugua. Gema vevega-nama maki kamonagi aonai ai geulamagimaina talimara pono venira. Palagu gena nama e vetuga gomi maparami gemi ai pene mia.%vIta gera taunilimalima maparara inagulu namara kalakalarai ragai pia raga rauparara pono vega-ripara, pe pia ripara. Kwalana voraupara pia ripara genai, toma mapararai geria e garia matotaura pia inagulu, ne pia rawali, e geria inagulu maki vuavuara pia matagai. ,Qv Rova talimana Senas e Apolos geria raupara pono raka-kalaa, pe pono rakatugu-maira. Pono tugu-maira aonai, geria ririwa gaura maparara maki pono veni-gatuvagira. V %v Au na Atemas pa Taitikas goi gemu ai pana tugu-watira genai, raupara ta pono tavua, ne au geku ai pono vogomai Nikopolis ai. Kwalana au akilato, nakula e agi uverai vonai pana gapia natiwato gaurai. u cv Kwalana neveware-lovolovo kalara ekalarana talimana pono ripa, ia gena maguli rakava kwaikwai e kala rakava aonai emagulina. Ia matotauna gena kala rakava na evega-taunataunaana, ia taunatauna rakava talimana. Vevega-ripa kilara ikara v Ekalesia goleana aonai veware-lovolovo kalana ekalaana talimana pono kila-waia, pono vaikilaa, vokala ragai pene kalaa. Pene karoverave, ne vokala roe wapene kalaa genai, vega-rualana mapono kila-waia. Voia mulinai roe waevigiragena genai pono gita-guilagia. p Yv A verenagi kawakawara e tupura gatara pa tene ravana na gevogomaito kilagi-inamainamara e veitura, e Mose gena rova kogora maparara geriana pono gerevagi. Kwalana neirana veveakava namana ta ati pono rawalia. Ne ati ganira gaura. [ /vEvevega-nagi kilara e taunatauna vegata. Pe au aririwana, goi na ekala namara ea taunilimalima geriai pono kilagi-kamura, pe Palagu genai gekamonagina talimara nea geria maguli pia gita-tagora; e inagulu namara gekalarana nea roe wapia kala-agora. Kwalana nekala ne kala namara e neirana taunilimalima maparara maki pene veakavara. c?vKeriso na emaguli ekalaato, kwalana ita ia gena vega-nama genana kala rorirori talimarai evega-agorato Palagu wailanai. E maguli vanagivanagi tatugamagi-veaoleagiana magulina maki Palagu na pene venira, ne pita vaia. nUvE Veaga Palaguna Iesu Keriso ita gera Vevega-maguli Tauna genana Palagu na ita atarai epopo-kauato. wgvita ema vega-magulirato. Ita ati gera kala rorirori pakurai ema vega-magulirato. Aikina. Ia matotauna gena vegita-vetugaimo evega-magulirato. Eguligi-valigurato tawala-waito tomanai, e Veaga Palaguna na gera maguli evega-valigu-wairato. nUvNa ita gera Vevaga-maguli Palaguna gena veaonama e gena ulamagi ita gerai ema matagaito aonai, hIvKwalana ita maki kunenai kawakawa, Palagu ati ripara, Palagu takaroverave-veniawai, Satani na eoparawai, pe Palagu gena rauparai ati talakawai. Ita volaganinai kala rakavara irauirau ta ririwarawai, e taunipara kovagona vega-vererena kalara irauirau geria inagulu talimara ati voira talimarai tavevega-agoto. Talima vega-vitivitira e vega-vekwakunagira tugamagira takalarawai e talima taaorakava-venirawai, paru na tavonuvonu-ragewai e taukavara ria taveao-rakava-vagiwai. 5cvTalima ta genai kila rakavana ta ragai pia kilagia, ta goti ragai pia vevaikila pa kogo. A ira manau aimo pia talu e taunilimalima maparara kala namaramo pia kala-venira. B vGemu taunilimalima pono vaikilara, noponotiwa kaomani, king e geria vegita-tago kapulenai pia talu e pia kamonagi-venira. E vanagivanagi pia vealo-tago, kala namara pia kalara ularana. eCvGoi na emaguli e ekala pono vevega-ripagira. Gemu rorirori kamuna nea pono inagulu-agia, taunilimalima pono vega-nagira, e gekaroveravena talimara pono vaikila-gaokara. Talima taa na ragai pene karo-wainagimu.1vIesu Keriso ita pakurai matotauna evevenito, ita kala rakava kwaikwaira aora na pene voi-vagira ularana. E ita ia geregana genamo pene vega-nama-iwavagira, ne pene tao-gerevagira, gena taunilimalima namarai pita ago, e inagulu namaramo kalakalara pita ririwamagira ularana. I v toma kamuna e namana taalo-tagoana aonai. Ita ewagumona Iesu Keriso taalo-tagoana; ia ita gera Palagu kamuna e gera Vevega-maguli Tauna; gena vogomai maralema iwavagina taalo-tago-koukouana. 2v}rg\QF;0%~~~~~~~~~~~~w~k~_~S~G~;~/~#~~ }}}}}}}}}}}}|}p}d}X}L}@}4}(}}}||||||||||||u|i|]|Q|E|9|-|!|| {{{{{{{{{{{{z{n{b{V{J{>{2{&{{{zzzzzzzzzzz~zrzfzZzNzBz6z*zzzyyyyyyyyyyyywyky_ySyGy;y/y#yy xxxxxxxxxxxx{xoxcxWxKx?x3x'xxxwwwwwwwwwwwwtwhw\wPwDw8w,w wwvvvvvvvvvvvvyvmvavUvIv=v1v%vv vuuuuuuuuuuu}uqueuYuMuAu5u)uuuttttttttttttvtjt^tRtFt:t.t"tt sssssssssssszsnsbsVsKs?s3s'sssrrrrrrrrrrrrsrgr[rOrCr7r+rrrqqqqqqqqqqqqwqkq_qTqHqk2k&kkkjjjjjjjjjjjjsjgj[jOjCj7j+jjjiiiiiiiiiiiiwiki_iSiGi;i0i$ii ihhhhhhhhhhh|hphdhXhLh@h4h(hhhggggggggggggtghg]gQgEg9g-g!gg ffffffffffffyfmfafUfIf=f1f%fffeeeeeeeeeee~erefeZeNeBe6e*eeeddddddddddddwdkd_dSdGd;d/d#dd cccccccccccc{cocccWcKc?c3c(cccbbbbbbbbbbbbtbhb\bPbDb8b,b bbaaaaaaaaaaaayamaaaUaIa=a1a%aa a```````````}`q`e`Y`M`A`5`*```____________v_j_^_R_F_:_._"__ ^^^^^^^^^^^^z^n^b^V^J^>^2^&^^^]]]]]]]]]]]]s]g][]O]C]7]+]]]\\\\\\\\\\\\w\k\_\S\G\;\/\#\\ [[[[[[[[[[[[|[p[d[X[L[@[4[([[[ZZZZZZZZZZZZtZhZ\ZPZDZ8Z,Z ZZ YYYYYYYYYYYYyYmYaYUYIY=Y1Y%YY YXXXXXXXXXXX}XqXeXYXMXAX5X)XXXWWWWWWWWWWWWvWjW^WRWFW:W.W"WW VVVVVVVVVVVVzVnVbVVVJV>V2V&VVVUUUUUUUUUUUUsUgU[UOUCU7U+UUUTTTTTTTTTTTTwTkT_TSTGT;T/T#TT SSSSSSSSSSSS{SoScSWSKS?S3S'SSSRRRRRRRRRRRRsRgR[RORCR7R+RRRQQQQQQQQQQQQxQlQ`QTQHQH2H&HHHGGGGGGGGGGG~GrGfGZGNGBG6G+GGGFFFFFFFFFFFFwFkF_FSFGF;F/F#FF EEEEEEEEEEEE{EoEcEWEKE?E3E(EEEDDDDDDDDDDDDtDhD\DPDDD8D,D DDCCCCCCCCCCCCxClC`CTCHC@2@&@@@???????????~?r?f?Z?N?B?6?*???>>>>>>>>>>>>w>k>_>S>G>;>/>#>> ============{=o=c=W=K=?=3='===<<<<<<<<<<<828&88877777777777~7r7f7Z7N7B767*777666666666666w6k6_6S6G6;6/6#66 555555555555{5o5c5W5K5?535'555444444444444t4h4\4P4D484,4 44333333333333x3l3`3T3H3<303$33 322222222222|2p2d2X2L2@242(222111111111111u1i1]1Q1E191-1!11 000000000000y0m0a0U0I0=010%00 0///////////}/q/e/Z/N/B/6/*///............v.l.a.V.K.@.5.*... -------------z-o-d-Y-N-C-8---"-- -,,,,,,,,,,,,},r,g,\,Q,F,;,0,%,,,+++++++++++++u+j+_+T+I+>+3+(+++************x*l*`*T*H*<*0*$** *)))))))))))|)p)d)X)L)@)4)()))((((((((((((u(i(](Q(E(9(-(!(( ''''''''''''y'm'a'U'I'='1'%'' '&&&&&&&&&&&~&r&f&Z&N&B&6&*&&&%%%%%%%%%%%%v%j%^%R%F%:%.%"%% $$$$$$$$$$$${$o$c$W$K$?$3$'$$$############s#g#[#O#C#7#+###""""""""""""x"l"`"T"H"<"0"$"" "!!!!!!!!!!!|!p!d!X!L!@!4!(!!! u i ] Q E 9 - !  ymaUI=1% }qeYMB6*vj^RF:." znbVJ>2&sg[OC7+wk_SG;/# {ocWK?3'th\PD8, xl`TH<0$ }qeYMA5)ui]QE9-! ymaUI>2&~rfZNB6*v  '&  &%  %$  $#  #"  "!  !                                                                   6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !        ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e  d  c   b 8a 7` 6_ 5^ 4] 3\ 2[ 1Z 0Y /X .W -V ,U +T *S )R (Q 'P &O %N $M #L "K !J  I H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7  6  5  4  3  2 1 0 / . - , +  * 2) 1( 0' /& .% -$ ,# +" *! ) ( ' & % $ # " !                                        1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        ' & % $ # " !                                        , + * ) ( ' & % $ # " !                          ~  }  | { z y x w v u  t &s %r $q #p "o !n  m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ] \ [  Z  Y  X  W  V U T S R Q P O  N 4M 3L 2K 1J 0I /H .G -F ,E +D *C )B (A '@ &? %> $= #< "; !:  9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( '  &  %  $  #  " !          P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                         %  $  #  "  !                              ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n   m  ,l  +k  *j  )i  (h  'g  &f  %e  $d  #c  "b  !a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B   A  !@  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !     4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                  & % $ # " !                                        % $ # " !                  ~ } |  {  z  y  x  w v u t s r q p  o 8n 7m 6l 5k 4j 3i 2h 1g 0f /e .d -c ,b +a *` )_ (^ '] &\ %[ $Z #Y "X !W  V U T S R Q P O N M L K J I H G F E D  C  B  A  @  ? > = < ; : 9 8  7 +6 *5 )4 (3 '2 &1 %0 $/ #. "- !,  + * ) ( ' & % $ # " !                            ) ( ' & % $ # " !                                        # " !                                                                           -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                        ~  }  |  {  z  y  x  w v u t s r q p  o  n  m  l  k j i h g f e d  c Bb Aa @` ?_ >^ =] <\ ;[ :Z 9Y 8X 7W 6V 5U 4T 3S 2R 1Q 0P /O .N -M ,L +K *J )I (H 'G &F %E $D #C "B !A  @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / .  -  ,  +  *  ) ( ' & % $ # "  ! K J I H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                            ~  } | { z y x w v  u 't &s %r $q #p "o !n  m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ] \ [  Z  Y  X  W  V U T S R Q P O  N .M -L ,K +J *I )H (G 'F &E %D $C #B "A !@  ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . -  ,  +  *  )  ( ' & % $ # " !   . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        " !                                                                            # " !                                                           ~  }  | { z y x w v u  t s r q p o n m l k j i h g f e  d  c  b  a  ` _ ^ ] \ [ Z Y  X 'W &V %U $T #S "R !Q  P O N M L K J I H G F E D C B A @ ? >  =  <  ;  :  9 8 7 6 5 4 3 2  1 $0 #/ ". !-  , + * ) ( ' & % $ # " !                            :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                *  )  (  '  &~  %}  $|  #{  "z  !y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z   Y  &X  %W  $V  #U  "T  !S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4   3 "2 !1  0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                                          " !                                        0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                                                                      ~ } | { z y  x w v u t s r q p o n  m  l  k  j  i h g f e d c b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U   T   S   R   Q   P  O  N  M  L  K  J  I  H -l|pdXL@4(~~~~~~~~~~~~u~i~]~Q~E~9~-~!~~ }}}}}}}}}}}}y}m}b}V}J}>}2}&}}}|||||||||||~|r|f|Z|N|B|6|*|||{{{{{{{{{{{{w{k{_{S{G{;{/{#{{ zzzzzzzzzzzz{zozczWzKz@z4z(zzzyyyyyyyyyyyytyhy\yPyDy8y,y yyxxxxxxxxxxxxyxmxaxUxIx=x1x%xx xwwwwwwwwwww}wqwewYwMwAw5w)wwwvvvvvvvvvvvvvvjv^vRvFv:v.v"vv uuuuuuuuuuuuzunubuVuJu>u2u&uuuttttttttttttstgt[tOtCt7t+tttsssssssssssswsks_sSsGs;s/s#ss rrrrrrrrrrrr|rprdrXrLr@r4r(rrrqqqqqqqqqqqqtqhq\qPqDq8q,q qqppppppppppppypmpapUpIp=p1p%pp pooooooooooo}oqoeoYoMoAo5o)ooonnnnnnnnnnnnvnjn^nRnFn:n.n"nn mmmmmmmmmmmmzmnmbmVmJm>m2m&mmmlllllllllll~lrlflZlNlBl6l*lllkkkkkkkkkkkkwkkk_kSkGk;k/k#kk jjjjjjjjjjjj{jojcjWjKj?j3j'jjjiiiiiiiiiiiisigi[iOiCi7i+iiihhhhhhhhhhhhxhlh`hThHhX2X&XXXWWWWWWWWWWW~WrWfWZWNWBW6W*WWWVVVVVVVVVVVVwVkV_VSVGV;V/V#VV UUUUUUUUUUUU{UoUcUWUKU?U3U'UUUTTTTTTTTTTTTsTgT[TOTCT7T+T TTSSSSSSSSSSSSxSlS`STSHSP2P&PPPOOOOOOOOOOO~OrOfOZONOBO6O*OOONNNNNNNNNNNNvNjN^NRNFN:N.N"NN MMMMMMMMMMMM{MoMcMWMKM?M3M'MMMLLLLLLLLLLLLsLgL[LOLCL7L+LLLKKKKKKKKKKKKwKkK_KSKGK@2@'@@@????????????s?g?[?O?C?7?+???>>>>>>>>>>>>x>l>`>T>H><>0>$>> >============t=i=^=S=H===2='===<<<<<<<<<<<<121&11100000000000~0r0f0Z0N0B060*000////////////w/k/_/S/G/;///#// ............{.o.c.W.K.?.3.'...------------t-h-\-P-D-8-,- --,,,,,,,,,,,,x,l,`,T,H,<,0,$,, ,+++++++++++}+q+e+Y+M+A+5+)+++************u*i*]*Q*F*:*.*"** ))))))))))))z)n)b)V)J)>)2)&)))((((((((((((s(g([(O(C(7(+(((''''''''''''w'k'_'S'G';'/'#'' &&&&&&&&&&&&|&p&d&X&L&@&4&(&&&%%%%%%%%%%%%t%h%]%Q%E%9%-%!%% $$$$$$$$$$$$y$m$a$U$I$=$1$%$$ $###########}#r#f#Z#N#B#6#*###""""""""""""v"j"^"R"F":"."""" !!!!!!!!!!!!{!o!c!W!K!?!3!'!!!  s g [ O C 7 +   xl`TH<0$ }qeYMA5)ui]QE9-! znbVJ>2&~rfZNB6*wk_SG;/# {ocWK?3'th\PD8, ymaUI=1% }qeYMA5)vj^RF:." {ocWK?3'th\PD8, xl                                                                                            ~ } | {  z #y "x !w  v u t s r q p o n m l k j i h g f e d  c  b  a  `  _ ^ ] \ [ Z Y X  W V U T S R Q P O N M L K J I H G F  E  D  C  B  A @ ? > = < ; :  9 (8 '7 &6 %5 $4 #3 "2 !1  0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                       & % $ # " !                                        ) ( ' & % $ # " !                                                                          " !                                        ( ' & % $ #~ "} !|  { z y x w v u t s r q p o n m l k j i  h  g  f  e  d c b a ` _ ^ ]  \ )[ (Z 'Y &X %W $V #U "T !S  R Q P O N M L K J I H G F E D C B A @  ?  >  =  <  ; : 9 8 7 6 5 4  3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $  #  "  !               4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                                                                   0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                            ~  }   |  +{  *z  )y  (x  'w  &v  %u  $t  #s  "r  !q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R   Q (P 'O &N %M $L #K "J !I  H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6  5  4  3  2  1 0 / . - , + *  ) <( ;' :& 9% 8$ 7# 6" 5! 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                                             * ) ( ' & % $ # " !                                        % $ # " !                                                            ~  } | { z y x w v  u /t .s -r ,q +p *o )n (m 'l &k %j $i #h "g !f  e d c b a ` _ ^ ] \ [ Z Y X W V U T S  R  Q  P  O  N M L K J I H G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9   8   7   6   5   4  3  2  1  0  /  .  -  ,                                                              ~ } | { z  y *x )w (v 'u &t %s $r #q "p !o  n m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ] \  [  Z  Y  X  W V U T S R Q P  O (N 'M &L %K $J #I "H !G  F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4  3  2  1  0  / . - , + * ) (  ' & % $ # " !                           !                                                                                                               &  %  $  #  "  !                                                                   2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %~  $}  #|  "{  !z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [   Z  9Y  8X  7W  6V  5U  4T  3S  2R  1Q  0P  /O  .N  -M  ,L  +K  *J  )I  (H  'G  &F  %E  $D  #C  "B  !A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "   !  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                 )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                           ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                  5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # "  ! ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _   ^ G ] F \ E [ D Z C Y B X A W @ V ? U > T = S < R ; Q : P 9 O 8 N 7 M 6 L 5 K 4 J 3 I 2 H 1 G 0 F / E . D - C , B + A * @ ) ? ( > ' = & < % ; $ : # 9 " 8 ! 7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                     /  .  -  ,  +  *  )  (  '  & % $ # " !                                          6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                  $ # " !                                                   ~  }  |  {  z  y  x  w  v   u  3 t  2 s  1 r  0 q  / p  . o  - n  , m  + l  * k  ) j  ( i  ' h  & g  % f  $ e  # d  " c  ! b   a   `   _   ^   ]   \   [   Z   Y   X   W   V   U   T   S   R   Q   P   O   N   M   L   K   J   I   H   G   F   E   D   C   B 5G 4F 3E 2D 1C 0B /A .@ -? ,> += *< ); (: '9 &8 %7 $6 #5 "4 !3  2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                     8 7 6 5 4 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        & % $ # " !                  ~ } |  {  z  y  x  w v u t s r q p  o /n .m -l ,k +j *i )h (g 'f &e %d $c #b "a !`  _ ^ ] \ [ Z Y X W V U T S R Q P O N M  L  K  J  I  H G F E D C B A  @ 0? /> .= -< ,; +: *9 )8 (7 '6 &5 %4 $3 #2 "1 !0  / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                        + * ) ( ' & % $ # " !                                        % $ # " !                                                                                                                    # " !~  } | { z y x w v u t s r q p o n m l k  j  i  h  g  f e d c b a ` _  ^  #]  "\  ![  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <   ;  ;:  :9  98  87  76  65  54  43  32  21  10  0/  /.  .-  -,  ,+  +*  *)  )(   I}qeYMA5)~~~~~~~~~~~~u~i~]~Q~E~9~-~!~~ }}}}}}}}}}}}z}n}b}V}J}>}2}&}}}|||||||||||~|r|f|Z|N|B|6|,|!|| |{{{{{{{{{{{{|{q{f{[{P{E{:{/{${{{zzzzzzzzzzzzxzlz`zTzHzw2w&wwwvvvvvvvvvvvvsvgv[vOvCv7v+vvvuuuuuuuuuuuuxulu`uTuHur2r&rrrqqqqqqqqqqqqsqgq[qOqCq7q+qqqppppppppppppwpkp_pSpHpm2m&mmmllllllllllllslgl[lOlCl7l+lllkkkkkkkkkkkkxklk`kTkHkh2h&hhh hggggggggggggg~gtgjg`gVgLgBg8g.g$gggfffffffffffffzfofdfYfNfCf9f.f#ff feeeeeeeeeeee~esehe]eReGe=e2e'eeedddddddddddddwdldadWdLdAd6d+d dd ccccccccccccc|cqcfc[cPcEc:c/c$cccbbbbbbbbbbbbxblb`bTbHbZ2Z&ZZZYYYYYYYYYYYYsYgY[YOYCY7Y+YYYXXXXXXXXXXXXwXkX_XSXGX;X0X$XX XWWWWWWWWWWW|WpWdWXWLW@W4W(WWWVVVVVVVVVVVVtVhV\VPVDV8V,V VVUUUUUUUUUUUUyUmUaUUUIU=U1U%UU UTTTTTTTTTTT}TqTeT[TPTET:T/T$TTTSSSSSSSSSSSSStSiS^SSSGS;S/S#SS RRRRRRRRRRRR|RpRdRXRLR@R4R(RRRQQQQQQQQQQQQuQiQ]QQQEQ9Q-Q!QQ PPPPPPPPPPPPzPnPbPVPJP>P2P&PPPOOOOOOOOOOOOsOgO[OOOCO7O+OOONNNNNNNNNNNNxNlN`NTNIN=N1N%NN NMMMMMMMMMMM}MqMeMYMMMAM5M*MMMLLLLLLLLLLLLwLkL_LSLGL;L/L#LL KKKKKKKKKKKK|KpKdKXKLK@K4K(KKKJJJJJJJJJJJJtJhJ\JPJDJ8J,J JJ IIIIIIIIIIIIyImIaIUIII=I1I%IIIHHHHHHHHHHH~HtHiH^HSHHH=H2H'HHHGGGGGGGGGGGGGwGlG`GTGHGD2D&DDDCCCCCCCCCCCCsCgC[COCCC7C+CCCBBBBBBBBBBBBwBlB`BTBHBA3A(AAA@@@@@@@@@@@@@u@i@]@Q@E@9@-@!@@ ????????????z?n?b?V?J?>?2?&???>>>>>>>>>>>>s>g>[>O>C>7>+>>>============w=k=_=S=G=;=/=$== =<<<<<<<<<<<|222&222111111111111u1j1_1T1I1>131(111000000000000v0j0^0R0F0:0.0#00 ////////////|/p/d/X/L/@/4/(///............u.i.].Q.E.9.-.!.. ------------y-m-c-X-M-B-7-,-!-- -,,,,,,,,,,,,s,g,[,O,C,7,+,,,++++++++++++x+l+`+T+H+>+3+(+++*************x*m*b*V*J*>*2*&***))))))))))))s)g)[)O)C)7)+)))((((((((((((x(l(`(T(H(<(1(%(( ('''''''''''}'q'e'Y'M'A'5')'''&&&&&&&&&&&&v&j&^&R&F&:&.&"&& &%%%%%%%%%%%%}%r%g%\%Q%F%:%.%"%% $$$$$$$$$$$$z$n$b$V$J$>$2$&$$$############s#g#[#O#D#8#,# ##""""""""""""x"l"`"T"H">"3"("""!!!!!!!!!!!!!v!j!^!R!F!:!.!"!! { o c W K ? 3 )   yncXMB7,! }qeYMA5)vj^RF:." {ocWK?3'th]QE9-! ynbVJ>2&~rfZNB6*xl`TH<0$ |pdXL@5)ui]QE9-! ymbVJ>2&~rfZNB6*wk_SG;/#                                      (  '  &  %  $  #  "  !                                                ~   }   |   {   z   y   x  ' w  & v  % u  $ t  # s  " r  ! q  p   o   n   m   l   k   j   i   h   g   f   e   d   c   b   a   `   _   ^  ]  \  [  Z  Y   X   W   V   U   T   S   R   Q   P   O   N   M   L   K   J   I   H   G   F   E   D   C   B  A  @  ?  >  =   <   ;   :   9   8   7   6   5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )   (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                                                          5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *   )   (   '   &   %  $  #  "  !         v v v  v  v  v  v  v v v v v v v  v v v v  v  v  v  v  v v v v v v v  v  v  v  v  v   v   v   v   v   v  v  v  v  v  v  v  v l l l l l l l l l l  l  l  l  l  l l l l l l l  l l l l l l  l  l  l  l  l l l l l l l  l l l l l l l l l l l l l l l  l  l  l  l  l l l l l l l  l  l  l  l  l  l  l   l   l   l   l   l  l  l  l  l  l  l  l bP bO bN bM bL bK bJ bI b H b G b F b E b D bC bB bA b@ b? b> b=  b< b; b: b9 b8 b7 b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0 b / b . b - b , b + b* b) b( b' b& b% b$  b# b" b! b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b b b b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b b b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b  b  b  b  b  b  b  b  b   b   b   b   b   b  b  b  b  b  b  b  b X X X X X X  X  X  X  X  X X X X X X X  X X X X X X  X  X  X  X  X X X X X X X  X  X   X   X   X   X  X  X  X  X  X  X  X N N N N N N N N N N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N  N   N   N  N  N  N  N  N  N  N D w D v D u D t D s D r D q D p D o D n D m D l D k D j D i D h D g  D f D e D d D c D b D a D ` D _ D ^ D ] D \ D [ D Z D Y D X D W D V D U D T D S D R D Q D P D O D N  D M D L D K D J D I D H D G D F D E D D D C D B D A D @ D ? D > D = D < D ; D : D 9 D 8 D 7  D 6  D 5  D 4  D 3  D 2  D 1  D 0  D /  D .  D -  D ,  D +  D *  D )  D (  D '  D &  D %  D $  D #  D "  D !  D  D   D   D   D   D  : : : : : : : : : : :  :  :  :  :  : : : : : : :  : : : : : : : : : : ~ : } : | : { : z :y :x :w :v :u :t :s  :r :q :p :o :n :m :l :k :j :i :h :g :f :e :d :c :b :a : ` : _ : ^ : ] : \ :[ :Z :Y :X :W :V :U  :T  :S  :R  :Q  :P  :O  :N  :M  :L  :K  :J  :I  :H  :G  :F  :E  :D  :C  : B  : A  : @  : ?  : >  :=  :<  :;  ::  :9  :8  :7  :6 0  0  0  0  0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0  0 0! 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0   0 ~  0 }  0 |  0 {  0 z  0 y  0 x & & & & & & & & & & & & & & & & &  & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & & &  & ~ & } & |  & { & z & y & x & w & v & u & t & s & r & q & p & o & n & m & l & k & j & i & h & g & f & e & d & c & b & a & ` & _ & ^ & ]  & \ & [ & Z & Y & X & W & V & U & T & S & R & Q & P & O & N & M & L & K & J & I & H & G & F & E & D & C & B & A & @  & ? & > & = & < & ; & : & 9 & 8 & 7 & 6 & 5 & 4 & 3 & 2 & 1 & 0 & / & . & - & , & +  & *  & )  & (  & '  & &  & %  & $  & #  & "  & !  &  &   &   &   &   &   &   &   &   &   &   &   &   &   &   Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E   D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0   /  !.  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                                                                                                                                             ~ } | {  z y x w v  u  t  s  r  q p o n m l k j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^   ]   \   [   Z   Y  X  W  V  U  T  S  R  Q                               : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !      ~ } | { z y x w v u t s r q p  o  n  m  l  k j i h g f e d  c (b 'a &` %_ $^ #] "\ ![  Z Y X W V U T S R Q P O N M L K J I H  G  F  E  D  C B A @ ? > = <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /   .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                       "  !                                                             !                                                                                                                          ( ' & % $ # " !                              ~ }  | { z y x w v u  t  s  r  q  p o n m l k j i  h  g  f  e  d c b a ` _ ^ ]  \ [ Z Y X W V U T  S  R  Q  P  O N M L K J I H  G F E D C B A @ ? > =  <  ;  :  9  8 7 6 5 4 3 2 1  0 / . -  ,  +  *  )  ( ' & % $ # " !                                                                                                 !                                                                                                         ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n   m  $l  #k  "j  !i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J   I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5   4  !3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                            ' & % $ # " !                                                                                                                                                                              ~ }  |  {  z  y  x w v u t s r q  p o n m l k j i h g f e d c b a `  _  ^  ]  \  [ Z Y X W V U T  S   R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @   ?   >   =   <   ;  :  9  8  7  6  5  4  3                                                      , + * ) ( ' & % $ # " !                                              eX }qeYMA5)~~~~~~~~~~~~u~k~`~U~J~?~4~)~~~}}}}}}}}}}}}}y}n}c}X}M}B}6}*}}}||||||||||||v|j|^|R|F|:|.|"|| {{{{{{{{{{{{{{o{c{W{K{?{4{({{{zzzzzzzzzzzztziz]zQzEz9z-z!zz yyyyyyyyyyyy{ypyeyZyOyDy9y.y#yy yxxxxxxxxxxxx~xsxhx\xPxDx8x,x xxwwwwwwwwwwwwxwlw`wTwHw=w1w%ww wvvvvvvvvvvv}vqvevYvMvAv6v*vvvuuuuuuuuuuuuvuju^uSuGu;u/u#uu tttttttttttttvtkt`tUtJt?t4t)tttssssssssssss~srsfsZsNsBs6s*sssrrrrrrrrrrrrwrkr_rSrGr;r/r#rr qqqqqqqqqqqqq{qoqcqWqKq?q3q'qqqppppppppppppspgp[pOpCp7p,p ppooooooooooooxolo`oToHoa2a&aaa````````````s`g`[`O`C`7`,` ``____________x_l_`_T_H_=_1_%__ _^^^^^^^^^^^~^r^f^Z^N^B^6^*^^^]]]]]]]]]]]]w]k]_]S]G];]/]#]] ]\\\\\\\\\\\|\p\d\X\L\@\4\(\\\[[[[[[[[[[[[u[i[][Q[E[9[-[![[ ZZZZZZZZZZZZzZnZbZVZJZ?Z3Z'ZZZYYYYYYYYYYYYsYgY[YOYCY7Y+YYYXXXXXXXXXXXXxXlX`XTXHX  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .   -  ,  +  *  )  ( ' & % $ # " !                                                                                                                                                                                                                                                        +  *   )   (   '   &   %  $  #  "  !           ^   ]   \   [   Z  Y  X  W  V  U  T  S  R                                                                                                                                                                                   ~  }  | { z y x w v u  t  s  r  q  p  o  n  m  l   k   j   i   h   g  f  e  d  c  b  a  `  _              ~ } | { z  y x w v u t s  r  q  p  o  n m l k j i h g  f e d c b a ` _ ^ ]  \  [  Z  Y  X W V U T S R Q  P O N M L K J I H G F E D  C  B  A  @  ? > = < ; : 9 8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +   *   )   (   '   &  %  $  #  "  !        A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /   .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !