SQLite format 3@ ~(3h~(- ~`D~~`i%!indexverses_indexversesCREATE UNIQUE INDEX verses_index on "verses" (book_number, chapter, verse)wItableversesversesCREATE TABLE "verses" ("book_number" NUMERIC, "chapter" NUMERIC, "verse" NUMERIC, "text" TEXT){UtablebooksbooksCREATE TABLE "books" ("book_color" TEXT, "book_number" NUMERIC, "short_name" TEXT, "long_name" TEXT)=_tableinfoinfoCREATE TABLE info (name TEXT, value TEXT) NiN-regionPapua New Guinea'right_to_leftfalse)strong_numbersfalse/russian_numberingfalselanguageKomba)chapter_stringChapter#/descriptionSiŋgi Âlip Ekap }-mQ5~~~~~w~[~D~(~ }}}}}}m}V}-'9#ff7c80YohYohaneŋâ den tikŋâ#00ff00YudYuda#00ff003Yo3 Yohane#00ff002Yo2 Yohane#00ff001Yo1 Yohane#00ff002Pe2 Petero#00ff001Pe1 Petero#00ff00YakYakobo#ffff00HebHebiraio#ffff00PlmnPilemoŋ#ffff00vTitTito#ffff00l2Ti2 Timoteo#ffff00b1Ti1 Timoteo%#ffff00X2Te2 Tesalonike %#ffff00N1Te1 Tesalonike #ffff00DKolKolosai #ffff00:PilPilipi #ffff000EpeEpeso #ffff00&GalGalata#ffff002Ko2 Korinti#ffff001Ko1 Korinti#ffff00RomRoma#00ffffApoAposolo#ff6600YohYohane#ff6600LukLuka#ff6600MarMareko#ff6600MatMataio) /|vpjd^XRLF@:4.(" .3-,n+V*7)(@'z&!%Q$t#."c! Li^> Bq[0 T_(o- b "  c *P#32  1 0   ~}}Q||{{]zyy;xXwwivvutsJrTppo]nmClkKjj^i;hh ggLfe7ccbaD`__]]\,[ZXYXXWWWV|V U|TT+SfRRjQQ5PO=MMyLRKJJ]IIXHGJF2ECBAA@a?q>>,=<,;::k998:77C6b54432E00/X.{--T,++))'&%i$#"q!!+ MhO9@g-Sk(I}R  F  o x$P9# mLopiogât siŋgi sii nalem, zorat sâbâ. Korinti a zen itâ nâŋgâme, “Nen aksik top nâŋgânâŋgâniŋoot ândien.” Ka nâ itâ sa nâŋgânek. Top nâŋgânâŋgâ zorâŋ zâizâiŋ muyagemap. Oi zen mân zâizâiŋ upigât otnigap. Buku op ândiândiŋ zo ko berân miaŋgâm âlip ândibi. P"(Ka ambân zorâŋ apnâ buŋ yen ândibat sâm yen ândibap. Zorat nâŋga âlip upap. Zo yatâ nâŋgan. Oi den zo ninâ umgârâk buŋâ. Anutugât Kaapumŋâ nâŋgânâŋgânâ zo nigi san.)!K'Ambân ŋâi zâk apŋâ ândei mân birâm ândibap. Apŋâ moi ko a ŋâi mimbâ sâm âlip mimbap. A zo Kembugât a ândiap oi ko âlip miaŋgâbabot. # ?&Zorat itâ sa nâŋgânek. Ŋâi zâk bâratŋâ ayân pâi âlip upap. Ka a ŋâi zâk sâi bâratŋâ yen ândei âlip ŋâi upap. Malâ zeŋgât den. %Ŋâi zâk umŋandâ itâ nâŋgâbap, “Bâratnâ yen ândibap.” Yatâ sâm um zagât mân upap. Yatâ sâm kâtigei dâp upap. &E$Oi a ŋâi zâk bâratŋâ a mimiŋaŋgât dâp oi aŋgân kârâbâ sâm upap. Oi bet nâŋgi mân dâp oi ayân pâmbâ sâm pâi mân bâliŋ upap. 7g#Zen âlipŋâ ândim kwâtâtibigât den zi dâzâŋguan. Mâtâp pâke kwatziŋgâm mân san. Um nâŋgânâŋgâziŋ zo Kembugâren pane zei ândibigât otnigi yatâ san. (I"A yatâ zo sâkkat kut ŋâi ŋâi sot Kembugât nepkât nâŋgâm um zagât opmap. Ambân sigân zen Kembugât nepkârâk nâŋgâme. Oi um sâkziŋâ Kembugât siŋgi upapkât nâŋgâme. Oi ambân a sotŋâ sâkkât kut ŋâi ŋâi zorat nâŋgâm ândibap. Apŋandâ zâkkât nâŋgi âlip upapkât nâŋgâbap. Ambân zo yatâ zorâŋ sâkkât kut ŋâi ŋâi sot Kembugât nepkât nâŋgâm um zagât opmap.  !Ka a ambinŋootŋâ ko sâkkât kut ŋâi ŋâi zorat nâŋgâmap. Oi ambinŋandâ zâkkât nâŋgi âlip upapkât nâŋgâmap. R Zen hânân ândim kut ŋâi yenŋaŋgât mân nâŋgâm kwâkâm ândibigât san. A, ambân buŋandâ Kembugât denâk nâŋgâm ândimap. Kembuŋâ zâkkât nâŋgi âlip upapkât nâŋgâmap. COi kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ upmeŋâ ândinetâ yen ândime yatâ upap. Hângât kulem zi ek nâŋgâme, zo buŋ upap. Yesu takâbapkât narâk pâŋkânok uap, zorat den zo san. KOi umbâlâ op isem ândimeŋâ ândine umbâlâ buŋâ yatâ upap. Oi sâtâre op ândimeŋâ ândine sâtâre buŋ yatâ upap. Oi kut ŋâi ŋâi kwâlâmeŋâ ândine sikum buŋ yatâ upap. )KBukurâpnâ den zi sa nâŋgânek. Yesu takâbapkât narâk pâŋkânok uap. Zorat a ambirâpziŋoot ândimeŋâ ândinetâ ambirâpziŋ buŋ yatâ upap. kOGâ ambân mimbâ sâm mena mân bâliŋ upap. Oi ambân sigan ŋâiŋâ a ŋâi mei mân bâliŋ upap. Ka miaŋgâbi, zen sâkkât nep tuum sâknam nâŋgâbi. Nâ zorat nâŋgâm itâ san. Zen yen sigan ândine âlip upap. b=Ka ambân mein oi ko mân birâban. Ambân mân sâm giwe oi ko ambângât mân sâban. taNarâk zi mâte uap, zoren sâknam patâ muyagibapkât a ŋâi zâk ambân buŋ ândibat sâm âlip upap. A{A ambân sigan, zeŋgât den sa nâŋgânek. Zi Kembugât den buŋâ. Kembuŋâ tânnogi siŋgi âlip mem ândimanŋâ ninâ nâŋgânâŋgâyân den zi dâzâŋgua nâŋgânek. !;Bukurâpnâ, ŋâi zâk kinŋâ siŋgi âlip nâŋgip, teŋgâ zorenâk narâk ziren kinŋâ Anutu sot pâlâtâŋ upap. A ambân sigan, zeŋgât den. }Kembu zâk sâŋgânziŋ meipkât zâkkât kore a op ândie. Zorat a ŋâiŋâ kembu otziŋgâbâ sâi mân nâŋgâbi. H Ŋâi zâk kore a op ândei Kembuŋâ bâliŋaŋgât tâgân gâbâ olaŋŋaŋgi Kembugât a bonŋâ op ândibap. Ŋâi zâk a bonŋâ ândei Kembuŋâ gâsui Kristogât kore a op ândibap. zmGâ kore mâman a ândina Kembuŋâ diigigipkât nâŋgâm kwâkâ mân upan. Olaŋginâ sâne mân kwâkâban. _7Ŋâi zâk kinkinŋâ zoren mo zoren kiri Kembuŋâ diigip, kinkinŋanâk zo kinbap.   Kwabâ kwatziŋgâwe mo kwabâ mân kwatziŋgâwe, zorat nâŋgâne bon mân upap. Anutugât den luluŋ, zorâŋ bonŋâ uap. ` 9Zeŋgâren ŋâi zâk kwabâ kwâkŋaŋgâne ândei Kembuŋâ diiŋaŋgip, zâk mân birâbap. Oi a ŋâi zâk kwabâ mân kwâkŋaŋgâne ândei Kembuŋâ diiŋaŋgip, zâk kwabâ kwâkŋaŋgâbigât mân sâbap. O Zen zikŋik zikŋik kinkin zoren mo zoren kine Kembuŋâ ândiândi muyageziŋgip sot nep sâm ziŋgip, zo yatik siŋgi âlibân ândibi. Nâ den zo Yesugât kâmut kamân dâp dâzâŋgoman. % CAmbân, gâ apkâ Kembugât mâtâbân diina gâbap mo buŋâ? Zo nâŋgat? A, gâ ambingâ Kembugât mâtâbân diina gâbap mo buŋâ? Zo nâŋgat?  -Um kâtik a mo ambân ŋâiŋâ birâbam sâi mân aŋgân kârâŋaŋgâbi. Zorat pâke mân ziap. Anutuŋâ lumbeŋan ândibigât diiziŋgip. A um kâtik zo ambinŋâ Kembugât siŋgi, zâkkât mâsop zorâŋ zâkkâren arip. Oi um kâtik ambân zo apŋâ Kembugât siŋgi, zâkkât mâsop zorâŋ zâkkâren arip. Oi yatigâk murarâpziŋ Kembugât siŋgi op ândibi. Zo buŋ sâi um kâtik ândibe.  Mo Yesugât kâmurân gokŋâ ambân ŋâi zâkkât apŋâ um kâtik ândibap, oi a zorâŋ zâk sot ândibat sâi mân birâbap. V% Nâmbutŋâ zeŋgât den zi sa nâŋgânek. Kembugât den buŋâ. Zi ninâ den uap. Kembugât kâmurân a ŋâi âmbinŋâ um kâtik ândibap, oi ambân zorâŋ zâk sot ândibat sâi mân birâbap. 5 Oi ambinŋandâ apŋâ mârum birip oi ko a buŋâ, yen ândibap mo dum apŋoot miaŋgâm ândibabot. Oi yatik a ŋâiŋâ ambinŋâ mân birâbap. ! Ap ambin zeŋgât den sa nâŋgânek. Den zi nâgât buŋâ. Kembugât den. Zeŋgâren gâbâ ambân ŋâiŋâ apŋâ mân birâbap. nU Ka zen umziŋan âkŋâleziŋandâ diiziŋgi bâliŋan bagim tâmbetagobegât op miaŋgâm ândibi. eCA ambân sigan sot malâ, zeŋgât itâ san. Zen nâ yatâ op yen ândine âlip upap. ucAnutuŋâ imbaŋâ nigi ambân mân mem yen ândian. Nâ ândian, yatik ândibigât otnigap. Ka Anutuŋâ imbaŋâ ŋâi zikŋik zikŋik niŋgâmap. Nen dâbâk buŋâ, ŋâi itâ, ŋâi yatâ. Zorat a ambân âlip miaŋgâbigât san. I A ambân miaŋgâbigât op san, zo sâm kâtigemŋâ mân san. GZorat ap ambin zen sâkziŋ mân aŋgân kârâyaŋgâbi. Yen ninâu sâm ândim den saam yatâ utne dâp upap. Sataŋgât mâsimâsikâyân loribegât narâk pâŋkânogâk yatâ ândibi. 4~aAmbân zâk sâkŋaŋgât mariŋâ zikŋik mân ândiap. Zo apŋaŋgât siŋgi. Oi apŋâ zo yatik sâkŋaŋgât mariŋâ zikŋik mân ândiap. Zo ambinŋaŋgât siŋgi. }Oi agât sâkŋâ ambin mân aŋgân kârâŋaŋgâbap. Oi ambân zâk yatik sâkŋâ apŋâ mân aŋgân kârâŋaŋgâbap. r|]Ka bâliŋaŋgât mâsimâsikâ gâi bâliŋ upegât aŋâ ambân mem zâk sot pâlâtâŋ op ândibap. { /Zen ekap kulemgum nim mâsikâniwe, zorat hâuŋâ sa nâŋgânek. Nâ itâ nâŋgan. A ŋâiŋâ ambân mân mem yen ândei sâi ko âlip opap. DzKembuŋâ mârum sâŋgânziŋ mei zâkkât siŋgi urâwe, ândie. Zorat zen sâkziŋâ târârak galem op ândine a nâmbutŋâ ziŋâ ziŋgitŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbi.by=Zen zitâ nâŋgâme? Tirik Kaapumŋâ umziŋan tâtat mâme opmap. Zorat sâkziŋ zo Tirik Kaapumgât namâ. Zâk zeŋgât um sâkziŋan ândibapkât Anutuŋâ sâŋgongoi geip. Zen sâkziŋaŋgât mariŋâ buŋâ. [x/Zen laŋ mâman ambân zo kândâtzâŋgobi. A ŋâiŋâ bâliŋâ nâmbutŋâ upap, zorâŋ sâkŋâ mân tâmbetkubap. Ka ŋâi zâk zik ambin birâm ŋâi sot ândibap, zâk zikŋâ sâkŋâ tâmbetagobap. ewCNen âlip nâŋgen. Ŋâi zâk Kembu sot pâlâtâŋ oi um dâpzikŋâ kânok upabot. \v1Zen itâ nâŋgâm biraŋbi. “A ŋâiŋâ ambân laŋ mâman ŋâi sot pâlâtâŋ oitâ zet sâk kânok upabot.” Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Zet zagâtŋâ kânok op ândibabot.” =usNâŋgâm biraŋbi. Kembugât kâmut nen Kristogât sâk bonŋâ op ândien. Kristo zâk kâukniŋ ândiap. Oi nen kiŋ bikŋâ yatâ op ândien. Oi zen dap nâŋge? Kristo sot pâlâtâŋ op ândien, neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ âi mâtâp ambân sot pâlâtâŋ op ândei dâp upap? Buŋ kâtikŋâ. ltQAnutuŋâ Kembu Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. Zo yatik imbaŋâŋandâ mâŋginiŋgâbap. Gs Nalem, zo tep kâmbogât siŋgi. Oi tep kâmbo, zo nalemgât siŋgi. Bet Anutuŋâ sâi nalem sot tep kâmbo zo ârândâŋ buŋ upabot. Sâkniŋ zo mâtâp ambân zen sot ândiândiŋ mo ambân nâmbutŋâ zen sot laŋ ândiândiŋaŋgât siŋgi buŋâ. Zo Kembugât siŋgi. Kembu zâk sâkkât mariŋâ op ândiap. r# A nâmbutŋâ ziŋ itâ sâme, “Kut ŋâi ŋâi, zo orotŋik ziap.” Ka nâŋâ sa nâŋgânek. Kut ŋâi ŋâi nâmbut orotŋâ zorâŋâ mân betniŋan memap. Kut ŋâi ŋâi, zo orotŋik ziap, Ka zobâ ŋâiŋâ kembu otnibâ sâi zâkkât kore mân upat. #q? Oi zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ ziŋ yatâ op ândiwe. Ka zen Kembuŋâ umziŋ saŋgorip. Kembuŋâ um hâlâlu minziŋgip sot tosa buŋ minziŋgip. Zo Kembu Yesu Kristogât kot mem ândie sot Anutuniŋaŋgât Kaapum sot ândie, zorat yatâ otziŋgip. Bâliŋaŋgât girem den. rp] Den zi nâŋgâm biraŋbi. Bâliŋ mâme a ambân zen Anutugât um topŋan mân ândibi. Zen umziŋ mân kâitkunek. Laŋ mâman a sot kware suŋa mem ândiândiŋ. Ambân mem birâ sot bâliŋ upme, Kâmbu orot sot sikumgât âkŋâlime, Too kâtik nem um gulip upme, A den bâliŋ sâme sot kâmbam ku. A yatâ zorâŋ Anutugât um topŋan mân bagibi. 0oYZen ziiŋak bâliŋâ op bukurâpziŋaŋgât kut ŋâi ŋâi betziŋan mime. Zo ŋâin gokŋâ buŋâ, Yesugât kâmurân gok. Bukurâpziŋ zen sot ârândâŋ upme. LnZeŋgâren den âsagemap, zorâŋ siŋgi âlipkât kâwali koi gemap. Mâtâp ŋâi, zorat sa nâŋgânek. A ŋâiŋâ kulem bâliŋâ otgigi denân mân pam tosaŋâ birâŋaŋgâna yen zimbap. Tosa muyagei um kâtik a zeŋgâren mân pâmban. Nâ zorat nâŋga mâtâp âlip ŋâi uap. Zen wangât yatâ mân upme. >muNâŋgânâŋgânâ zo yatâ ziap. Zen ko yatâ mân upme. Buŋâ. Yesugât kâmurân gokŋâ ŋâiŋâ buku ŋâi sot den muyagei a um kâtik zeŋgâren mem âine sâm kwâkâme. DlZen den zo nâŋgâm aŋun upigât dâzâŋguan. Zen dap nâŋge? Zeŋgâren a nâŋgânâŋgâŋoot ŋâi mân ândiap? Zeŋgâren den ŋâi muyagei zâkkâren mem âine sâm kubikpap. +kOHânân narâk ziren den muyagei âlip sâm kwâkânat. Zorat wangât kut ŋâi yenŋaŋgât den muyagei a um kâtikziŋ zeŋgâren mem âinetâ sâm kwâkâme. Vj%Ŋâran nen sumbem a zeŋgât den sâm kwâkânam mân kwaknat. Zo nâŋge? LiYesugât kâmut a nen ŋâran a um kâtik zeŋgât den sâm kwâkânat. Zo nâŋge? Oi zi Yesugât kâmurân gok zeŋgâren den mâik ŋâi muyagei ziiŋak mindumindu op sâm mân kwâkâbi mo? Zh /Zeŋgâren gokŋandâ ŋâiŋâ bukuŋaŋgât kuk den mem ândibap, oi den zo Yesugât kâmut a sâtŋâ zeŋgâren mân sâm um kâtik a patâ zâkkâren sâbap? Zen zorat dap nâŋge? Zo âlipŋâ orotŋâ? @gy A âkŋan ândie, zeŋgât tosagât den hâuŋâ zo Anutuŋâ sâbap. Zen ko bâliŋ mâme a zo zeŋgât osetziŋan gâbâ diim âi âkŋan pambi. Zâk osetziŋan mân ândibap.'fG Yesugât kâmut âkŋan ândie, zeŋgât den mân sâm kubikziŋgâbat. A Yesugât kâmurân ândie, zeŋgât tosagât den sâm kubikziŋgânetâ dâp upap. }es Nâ itâ zorat kulemgum ziŋgâwan. Ŋâiŋâ Yesugât kâmurân ândim bâliŋ mem ândiap, mo a ŋâigât kut ŋâi ŋâi âkŋâle op laŋ memap mo den bâliŋ sâm ândimap, mo lopio hurat kwâpmap, mo too kâtik nem um gulip opmap, mo kâmbu opmap. Kembugât kâmurân a bâliŋâ zo yatâ mem ândie, zen zot tâtat mâme mân upi. Oi nalem ârândâŋ mân nimbi. =ds Den parâwan, zo um kâtik zeŋgât mân sâwan. Um kâtik a zen laŋ ândime. A zeŋgât kut ŋâi ŋâi âkŋâle op kâmbu upme. A lopio hurat kwap ândime. A um kâtik yatâ zo birâziŋgâbigât mân sâwan. Zen a yatâ zo dap yatâ zâmbam naŋgâbi. Zen hân birâm sumbemân zâim zâmbanbi, zorik. c Nâ mârum ekap ŋâi itâ kulemgum ziŋgâwan. Zen laŋ mâman a ambân zen sot nalem kânok niniŋ sot tâtat mâme mân upi. b3Nen kâlak birâm tâtnatkât moip. Zorat um kâlak sot bâliŋâ zorat kâlakŋâ birâm kut ŋâi ŋâi salek sot târârakŋâ zo mem ândinat. paYZorat kâlak zo birâm kubik pam om nimbi. Kristo zâk zeŋgât kâlakziŋâ betziŋan meip, zorat kâlak buŋ ândibi. Mârum Yuda a ziŋ Pasowa kendon tâtnam râma ŋâi kuwe. Oi zo yatik neŋgât Pasowa râma kuwe, zo Kristo. 5`cBâliŋâ yatâ zo osetziŋan zei mân nâŋgânâŋgâ op zâizâiŋ utne nâŋga mân dâp uap. Zuu usiŋandâ nalemân giari une kâlak op naŋgâmap. Zo nâŋge. ^_5A zo um dâpŋâ kubikkubik opŋâ Kembu gâbâbân âlip upapkât Sataŋgât bikŋan pâindâ um sâkŋaŋgât âkŋâle bâliŋâ zorâŋ tâmbetkubap. Kut ŋâi ŋâi kâlakŋâ zo birâm samŋâ mem ândibi. j^MZen Kembu Yesugât korân mindunetâ umnâ zen sot tâi Kembu Yesugât imbaŋâŋan kâtiginat. ] Nâ sâknâ ko kârebân ândian. Umnâ ko zen sot tapŋâ yatâ, a bâliŋâ oip zo, zâkkât den itâ sâm kwâkâwan. [\/Zo yatâ muyagem zei zen dap op zorat mân nâŋgânâŋgâ op tok zâizâiŋ op ândie? Zo mân orotŋâ. Zen zorat umbâlâ opŋâ aŋâ bâliŋâ oip, zo osetziŋan mân tâpapkât molinetâ ari dâp upap. X[ +Zeŋgât siŋgi den itâ sâne nâŋgâman. Zeŋgâren laŋ mâman ŋâi ândiap. Oi laŋ mâman bâliŋâ zo a um kâtik zeŋgâren mân muyagemap. A ŋâiŋâ ibâŋaŋgât ambinŋoot ândimap, zorat san. vZeOi mâsikâziŋga zen sânek. Nâ kâmbam mem gâbatkât se? Mo buku opŋâ lumbeŋâ op gâbatkât se?zYmAnutugât um topŋan ândiândiŋ, zo denân mo denâk buŋâ. Zo Kembugât imbaŋâŋan kâtigem ândiândiŋ. MXNâ ko Kembuŋâ nâŋgânigi narâk mân kârep oi kek gâbat. Zeŋgâren gamŋâ a zâizâiŋ op den sâme, zeŋgât topziŋ ikpat. Dinziŋâ zorat mân sâm imbaŋâziŋaŋgât topŋâ ikpat. sW_Korinti zeŋgâren a nâmbutŋandâ zâizâiŋ op nâgât itâ sâme, “Paulo zâk mân gâbap.” V-Zen nâgât mâtâp lâŋ ândibigât Timoteo sâŋgongua zeŋgâren gaap. Timoteo zâk Kembu sot pâlâtâŋ opŋâ ninâ nannâ âlip yatâ op ândei umnâ zâkkâren kinmap. Zâk sâŋgungua zeŋgâren gam nâ Kristo sot pâlâtâŋ op orot mâmenaŋgât siŋgi den, zorat sapsum ziŋgi nâŋgâbi. Yesugât kâmut kamân dâp ândie, zen nâgât mâtâp zo yatik lâŋ ândibigât dâzâŋgoman. aU;Zorat nâgât mâtâp zo lâŋ ândibigât kindap pâroŋ den dâzâŋgua nâŋgânek. Zen aŋun upigât den zi mân kulemgum ziŋgan. Nan bârarâpŋâ girem den dâzâŋgobam ekap zi kulemgum ziŋgan. mRS Sâm bâliŋ kwatniŋgânetâ nen buku orotŋaŋgât den dâzâŋgomen. Nen a doŋbep zeŋgâren gâbâ iisak alâ gwapgwap yatâ otniŋgâne ândiwenŋâ ândim gen. Paulo zâk siŋgi âlibân Korinti a zeŋgât ibâziŋ oip. Q1 Betŋâ sâknam nep tuumen. A zen sâm bâliŋ kwatniŋgâne nen den âlipŋâ dâzâŋgomen. Laŋ otniŋgânetâ nen hâuŋâ mân otziŋgâmen. !P; Nen too nalemgât mom ândiwenŋâ ândim gen. Hâmbâ alâkŋâ mem ândimen. A ziŋ nâŋgom moliniŋgâme. Mirâ buŋ ândiwenŋâ ândim gen. tOa Nen Kristogât opŋâ a kwakmak yatâ urâwen. Zen ko Kristogâren târokwap nâŋgânâŋgâziŋ patâ yatâ urâwe? Nen lolotŋâ. Zen ko kâtikŋâ? Um kâtik a ziŋ zen sâm âlip kwatziŋgâme? Nen ko sâm bâliŋ kwatniŋgâme. {No Aposolo neŋgât itâ nâŋgan. Aposolo a nen gigiŋâ ândien. Anutuŋâ sâi Aposolo a nen kâmbamgât siŋgi yatâ op ândien. A aksik patâ, sumbem a sot hân a zeŋgât mâteziŋan a ziŋ nâŋgom kut ŋâi ŋâi otniŋgâne niŋgitme. oMWŊâiŋâ gigip oi ko wangât gikâ sâkkâ mem zâi pâmat? Zen zâizâiŋ op ziiŋaŋgât itâ nâŋgâme? “Umgât gom sambe neŋgâren piksâm ziap. Nen mârum sikumniŋoot urâwen.” Oi zen itâ sâme, “Nen Paulo buŋâ a kutâ op ândien.” Zen topziŋâ yatâ nâŋgâme? Perâkŋak, zen a kutâ op sâi ko diiniŋgâne zeŋgâren târokwap a kutâ upem. Zo yatâ âsagei sâi ko umâlep opam. Zen ziiŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ opmap. Ka nâ ko zâizâiŋ mân opman. $LAZâizâiŋ upme, zeŋgât sâbâ. Gâ a ŋâiŋâ a patâ upan sâm, sâm gigip? Nâŋgânâŋgâ den zemgigap, zo gikak muyagein mo ŋâiŋâ mem gigip? K#Bukurâpnâ, zen Kembugât den mân walâbi. Ziŋâ hân a nen mem zâi kwap, mem gei kwap mân otniŋgabi. Zâizâiŋ man upi. Nâ den san, zo Apolo sot nâ, niikŋan kwap san. Zen nekât topnik ek nâŋgâm kwâkâbigât san. Net Anutugât berân mâme ayâk. XJ)Zen ko ayâk, zorat topnâ muyagibigât kek mân sâbi. Kembu zikŋak gamŋâ kut ŋâi ŋâi tik ziap, zo mem kâkŋan pâmbap. Oi umniŋan kut ŋâi ŋâi tik ziap, zo aksik âsagem naŋgâbap. Oi Anutuŋâ a aksik holiziŋ ekmap, zâkŋâ a ziŋgiri holiziŋ âlip oi ko sâm âlip kwatziŋgâbap. Korinti a zen zâizâiŋ urâwe. 0IYNâ ninaŋgât nâŋgâm tosanâ mân nâŋgan, zorat nâ tosanâ buŋ ândian mân sâbat. Topnâ sâbap, zo Kembu kânokŋâ ândiap. Zâkŋâ tosa ek nâŋgâmap. H%Oi zi ninaŋgât sâbâ. A minduminduyân ŋâiŋâ nâgât den sâme oi ko zorat nâŋga yenŋâ opmap. Oi ninak topnâ âlip mân sâman. jGMOi galem a nen dâŋ galem op ândinatkât sâsâŋ. Zorat op ko yatâ op ândeindâ dâp upap. hF KZen neŋgât itâ nâŋgâbi. Kristogât nep a sot Anutugât den tik zem gâip, zorat galem a. AE{Zen ko Kristogât siŋgi ândie. Oi Kristo zâk Anutugât siŋgi. Zorat zen Kristo sot Kembugât siŋgi ândie, zorarâk sâtâre upi. A zeŋgât nâŋgâne zâizâiŋ mân upap.DDPaulo sot Apolo, Petero, nen zeŋgât siŋgi. Oi hânân kut ŋâi ŋâi mumuŋâ sot ândiândiŋâ, zo zeŋgât siŋgi. Itârâŋ ziap sot gâtâm muyagibap aksik, zo zeŋgât siŋgi. $CAZorat zen hân a neŋgât nâŋgânâŋgâ mo imbaŋâ zorat nâŋgâm um zâizâiŋ mân upi. Nâ Paulogât a mo nâ Peterogât a sâme, zen ziiŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ oi yatâ mân upi. Zi den zorat torenŋâ sa nâŋgânek. Kut ŋâi ŋâi aksik zo zeŋgât siŋgi. BOi den ŋâi itâ ziap;“Kembu zâk a nâŋgânâŋgâziŋ patâ zeŋgât den nâŋgi yen, bon buŋ opmap.” ;AoHân a zeŋgât nâŋgânâŋgâ zorat Anutuŋâ nâŋgi bon buŋ opmap. Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“A nâŋgânâŋgâziŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ opmap, zen Anutugât arâpŋâ kâitzâŋgonam orot mâme upme. Ka Anutuŋâ topziŋ nâŋgi bâliŋ oi kâbakŋeziŋgâmap.” P@Zen umziŋ mân kâitkubi. Zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk hân a zeŋgât nâŋgânâŋgâ zorat nâŋgi zâibapkât op girem uan. A zo yatâ, zorâŋ nâŋgânâŋgâ zo birâm hân a mâteziŋan kwakmak yatâ oi âlip upap. Zâk nâŋgânâŋgâ yenŋâ zo biri Anutuŋâ zâkkât nâŋgi nâŋgânâŋgâ bonŋoot upap. "?=A ŋâi, zâk Anutugât namâ kiom tuubap zo ko Anutuŋâ a zo yatik kiom miŋaŋgâbap. Anutugât tirik namâ, zo hâlâlu sâsâŋ. Oi namâ zo, zen. r>]Nen Anutugât tirik namâ. Anutugât Kaapumŋâ umniŋan tâtat mâme opmap. Zo nâŋge mo buŋâ? >=uKa a ŋâigât nep tuutuuŋ, zo kârâpŋâ sei sâŋgân buŋ upap. Oi zikŋâ ko mân tâmbetkubap. Kârâbân gâbâ mâkâm gâbap yatâ upap. A mân sâm âlip kwatziŋgâbi. M<Kârâpŋâ a ŋâigât nep tuutuuŋ zo mân sei sâŋgân mimbap. *;M Narâk patin zorat topŋâ muyagibap. Narâk zoren kârâp patâ âbâŋgum simbap. Oi kârâp zorâŋ sem nep zikŋik zikŋik tuuwe, zorat top sâm muyagibap. B:} Oi kunkun zorat kwâkŋan a ŋâiŋâ goide kât mo siliwa mo kât ŋâi âlipŋâ, sâŋgân patâ mo nak, ogep mo um târokwap tuubap zo ko mirâ tuutuuŋâ zorat topŋâ muyagibap. t9a Kunkun giarip, kinzap, zorat kutŋâ Yesu Kristo. Zo sâmbum pam ŋâi pâi geibap, zorat dâp mân taap. X8) Zen Anutugât namâ yatâ oi Anutuŋâ nep sâm nigip dâp nâ mirâ tuutuuŋ a op kunkun kâtik pa giarip. Oi a nâmbutŋâ ziŋ kunkun kwâkŋan târokwap tuume. A yatâ zorâŋ nâŋgâmŋik tuubi. 7 Net Anutugât berân mâme a. Zen ko Anutugât sin kâlam yatâ. Zen Anutugât namâ. Kârâpŋâ nepkât topŋâ sâm muyagibap. o6WKârâm kâmirâwan sot hibuk pitâmap, nepnik kânok. Oi zorat sâŋgânŋâ mia zâk yatik mimbap. 5}Kârâm kâmirâwan sot hibuk pitip, nekât bonŋâ mân sâbi. Mâsop mei bonŋâ muyagemap, Anutu, zâkkârâk sâbi. 4-Den sumbuŋâ ŋâi sa nâŋgânek. Nâ nep kârâm kâmirâwan. Apolo zâk nep galem op hibuk pitip. Kembuŋâ ko mâsop mei bonŋâ muyageip. 63eApolo, zâk ŋâi? Paulo, nâ ŋâi? Net kore aŋâ Kembugât den dâzâŋgoitâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Kembuŋâ nep diŋ sâm nikip yatigâk tuuwet. 2/Zen itâ sâme, “Nâ Paulogât a.” Nâmbutŋâ ziŋ sâme, “Nâ Apologât a.” A yatâ sâme, zen um sâŋgiŋaŋgât mâtâbân ândime. 1/Zen um kâtik. A kaapumziŋ buŋâ yatâ op ândie. Zeŋgâren den sârek sot kâsâp sot um kâlak muyagei a kaapumziŋ buŋâ yatâ op ândie. B0}Katep mâik zen nalem kâtik mân nem namâk nime. Zen nalem kâtik dap op nimbe? Oi narâk ziren Korinti a zen katep mâik yatâ siŋgi âlipkât nalem kâtik nimbigât dâp mân ue. (/ KBukurâpnâ, nâ zeŋgâren gam a kaapumziŋoot, zo dabângen dâzâŋgobam? A kaapumziŋ buŋ, zo dâzâŋgobam. Zen siŋgi âlibân katep mâik yatâ ândie &.EKembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Kembugât umŋan den ziap, zo ŋâiŋâ nâŋgipŋâ âlip den ŋâi dukubap? Yatâ Buŋâ.” Nen ko Kaapumŋâ Kristogât nâŋgânâŋgâ den zo niŋgi mem ândimen. Mem ândimŋâ kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ nâŋgâm kubikmen.X-)A Kaapum sot ândime, zen kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ nâŋgâm sâlâpkume. Oi a Kaapumziŋâ buŋ ândime, zen kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ sot a Kaapum sot ândimen, neŋgât topŋâ mân nâŋgâme. r,]Ka a um kâtik ândime, Kaapumziŋ buŋ ândime, zen Kaapumgât den sot imbaŋâ, zo umziŋan mân mem ândie. A yatâ zo, ziŋ den zorat nâŋgâne yen opmap. Zen dap yatâ nâŋgâbe? Den zo Kaapumziŋoot ziiŋik nâŋgâme. +  Anutuŋâ Kaapumŋâ niŋgip. Zorat den Anutugât umŋan ziap, zo sâmen. Zo a zeŋgât nâŋgânâŋgâyân mân sâmen. Buŋâ. Kaapumŋâ den umniŋan pâi sâmen. Kaapumŋâ den umniŋan pâi sâindâ Kaapum sot ândime, zen dinniŋâ zo nâŋgâme. 4*a Oi Kaapum miwen, zo hânân gâbâ buŋâ. Anutu, zikŋan gâbâ Kaapum zo miwen. Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi neŋgât siŋgi sâip, zo nâŋgânatkât Kaapumŋâ niŋgip. `)9 A ŋâiŋâ bukuŋaŋgât nâŋgânâŋgâ zo dap yatin nâŋgâbap? Um mariŋandik zo nâŋgâbap. Zo yatik a ŋâiŋâ Anutugât nâŋgânâŋgâ zo mân nâŋgâmap. Anutugât Kaapumŋâ zikŋik zo nâŋgâmap. (9 Nen ko Anutuŋâ sâi Kaapumŋâ den Anutugât umŋan ziap, zo sapsum niŋgip. Kaapum zâk den Anutugât umŋan tik zemap, zo aksik nâŋgâmap. D' Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemgune ziap,“Anutu umziŋandâ gâsume, zeŋgât siŋgi Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi kubigip. Kut ŋâi ŋâi zo a senŋâ mân igikŋâ sot kindapŋâ mân nâŋgânâŋgâŋ sot a umziŋan zo mân nâŋgâwe.” A Kaapum sot ândim siŋgi âlip nâŋgâne bon upap. &Hân a kutâ, zen aksik den zo mân nâŋgâwe. Zen den zo nâŋgâm sâi ko Kembu, âsakŋâ mariŋâ poruyân mân kumbe. ]%3Nen ko den Anutugât nâŋgânâŋgâyân tik zem gâip, zo sâm muyagimen. Den zo nâŋgâmŋâ sumbemgât siŋgi neule âsakŋâ minatkât Anutuŋâ mârumŋan, hân mân muyageibân den zo sâm kâtâŋ oip. @$yA Anutuŋâ kubikziŋgi nâŋgânâŋgâziŋoot ândime, zen Kembugât nâŋgânâŋgâ den bonŋâ dâzâŋgomen. Ka den dâzâŋgomen, zo um kâtik a zeŋgât mo hân a kutâ zeŋgât nâŋgânâŋgâ yenŋâ buŋâ. Hângât a kutâ nâŋgânâŋgâziŋaŋgât bonŋâ mân muyagem mârum buŋ utname. j#MDen sâwan, zo a zeŋgât nâŋgânâŋgâ patâ den yatâ buŋâ. Zen a zeŋgât nâŋgânâŋgâ den zorat nâŋgâne bon opapkât yatâ orâwan. Anutugât imbaŋâ zeŋgâren muyagei ekŋâ nâŋgâne bon upapkât yatâ orâwan. Zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbigât yatâ orâwen. Anutuŋâ nâŋgânâŋgâ bonŋâ niŋgâmap. %"COi siŋgi âlip sâsâŋ, zo nâŋgânâŋgâ pâtâ sâm kubikŋâ mân sâwan. Buŋâ. Kaapumŋâ tânnogi siŋgi âlip sa imbaŋâ muyageziŋgi igâwe. A!}Oi nâ zen sot tap imbaŋâ buŋ, keŋgât op ândiwan. z mNâ itâ nâŋgâm kâtigem zeŋgâren gâwan. Yesu Kristo poru nagân kuwe, zâkkât denâk sapsum ziŋgâbat.  ;Bukurâpnâ, nâ zeŋgâren gamŋâ Anutugât den sapsum dâzâŋgowan. Zo sâm kubikkubik den sot a zeŋgât nâŋgânâŋgâ den mân dâzâŋgowan.  Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Nâi zâk sâtâre den sâbâ sâm Kembuŋâ oip, zorat sâbap.”  ;Korinti a zen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ utnetâ Anutuŋâ ândiândi uŋakŋâ ziŋgip. Anutuŋâ kembuniŋâ Yesu Kristo kwânâŋgip, zo neŋgât nâŋgânâŋgâ sot tosaniŋ gulipkukuŋ a sot um salek muyageniŋgâniŋgâŋ sot neŋgât suupniŋâ mimiŋâ a kwânâŋgip. L Zo hân a nen Anutugât mâteŋan sâk mâme upemgât yatâ opmap.  3A mâteziŋan bâbâ lolot ândimen sot a yenŋâ ândimen, nen Anutuŋâ diiniŋgâmap. Oi a zâizâiŋ upme, zeŋgât imbaŋâziŋ koi yen upme. O A mâteziŋan a gigiŋâ ândimen, nen Anutuŋâ diiniŋgâm a nâŋgânâŋgâziŋoot zo aŋun kwatziŋgâmap. A um kâtik ândime, zen nâŋgânâŋgâziŋaŋgât nâŋgâne aŋun upapkât yatâ oip. A zeŋgât mâteziŋan a gigiŋâ sot lolot ândimen, nen Anutuŋâ diiniŋgâmŋâ a imbaŋâziŋoot aŋun kwatziŋgâmap. # ABukurâpnâ, A ikâ zorâŋ Anutuŋâ diiniŋgip? Zo ek nâŋgânek. Osetniŋan a nâŋgânâŋgâziŋ patâ doŋbep buŋâ. A kutâ doŋbep buŋâ. T #Um kâtik a, zen Anutugât nâŋgânâŋgâ den nâŋgâne yen opmap. Ka Anutugât nâŋgânâŋgâ, zorâŋ a zeŋgât nâŋgânâŋgâ wâlap. Oi a zen Anutugât den nâŋgâne lolot uap. Ka Anutugât den, zorâŋâ ko a zeŋgât imbaŋâ wâlap. A zâizâiŋ ziŋâ ko bituk, a gigiŋâ ziŋâ ko doŋbep Kembugât siŋgi upme. @ {Ka a nâmbutŋâ Kembuŋâ gâsuniŋgip, Yuda a sot hân ŋâin gok ârândâŋ, nen Kristogât nâŋgâm itâ sâmen, “Anutugât imbaŋâ sot nâŋgânâŋgâŋâ zemŋâŋgap.” / YNen ko Yesu poru nagân kuwe, zorat den sâindâ Yuda a ziŋ nâŋgâne kwakmak opmap. Oi Grik a sot hân ŋâin gokŋâ, ziŋâ den zo nâŋgâne den yenŋâ opmap.  Yuda a um kâtik ândime, zen kulem top top iknam sâme. Grik a, zen ko hân a zeŋgât nâŋgânâŋgâ den zo nâŋgânam kâtigime. / YA zen ziiŋâ nâŋgânâŋgâyân Anutugât topŋâ iknam kwagâwe. Wangât, zen yatâ upigât Anutuŋâ kânŋan nâŋgâm kubigi zeip, zorat. Den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgomen. Um kâtik a, zen zorat nâŋgâne yen opmap. Ka Aposolo a, nen den zorat nâŋgindâ bon opmap. Oi nen den siŋgi zo sâindâ a nâmbutŋâ ziŋâ nâŋgâm Kembugât siŋgi upme. Zo Anutuŋâ kânŋan nâŋgi zeipkât yatâ âsagemap. s aZen dap nâŋge? A nâŋgânâŋgâŋoot, zo ikâ? A ŋâi den nâŋgâm simbitkum sâmap, zo ikâ? A narâk zirat topŋâ nâŋgâmap, zo ikâ? Nâ sa nâŋgânek. Anutuŋâ hân a zeŋgât nâŋgânâŋgâziŋ egi yenŋâ oip. O Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Kembuŋâ itâ sap, ‘Nâŋâ sa a nâŋgânâŋgâziŋoot zen kwakpi. Nâŋgânâŋgâziŋoot, zeŋgât nâŋgânâŋgâ zo dooŋgubat.’ ” | sA tâmbetagoagoŋaŋgât mâtâbân ândie, zen Yesu poru nagân moip, zorat nâŋgâne yen opmap. Oi nen kubikkubik mâtâp ândimenŋâ ko nâŋgindâ Anutugâren gâbâ imbaŋâŋootŋâ opmap. Siŋgi âlip, zo sâm kubik mân sâman. b ?Kristoŋâ a too saŋgonziŋgâbatkât mân sâm nigip. Den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgom ândibatkât sâm nigip. Oi Yesu poru nagân moip, zorat den imbaŋâ buŋ opapkât a nâmbutŋâ den kelâkŋoorâk sâme yatâ sâm kubikŋâ mân sâman. Nâ siŋgi âlip den zo bonŋik sâman. A um kâtik ziŋ Yesugât den siŋgi nâŋgâne yen opmap. c AZi ŋâi nâŋga. Setepano arâpŋâ too saŋgonziŋgâwan. Nâmbutŋâ ko mân nâŋgan.  }Zen itâ sâbegât, “Zâkkât kutŋandâ loŋgiŋniŋgi too saŋgonniŋgâwe.” Yatâ buŋâ. Yatâ mân nâŋgâbi. ]  5Kabik ninak too mân saŋgonziŋgâwan. Krispo sot Gaio zerâk too saŋgonzikâwan.   Bâi, dap dap? Kristo pâuksâip mo dap? Paulo nâŋâ zeŋgât op poru nagân muwan? Mo Paulo nâgât korân too saŋgonziŋgâwe? `  ; Den itâgât san. Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ itâ sâmap, “Nâ Paulogât a.” Oi ŋâiŋâ sâmap, “Nâ Apologât a.” Oi ŋâiŋâ sâmap, “Na Peterogât a.” Oi ŋâiŋâ sâmap, “Nâ Kristogât a.”    Bukurâpnâ, osetziŋan den kâsâp muyagem ziap. Koloi zâkkât arâpŋâ, zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ ziŋ yatâ sâne nâŋgâwan. k  Q Bukurâpnâ, nâ Kembuniŋâ Yesu Kristo kutŋaŋgât op girem den sa nâŋgânek. Zen den top top sâmŋâ mân kâsâpagobi. Kâsâpagom kâmut zagât upi, zo buŋâ. Um nâŋgânâŋgâziŋ mâpotne kânok oi ândibi.  5 Anutu zâk nanŋâ Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkâren târokwapigât diiziŋgipŋâ dumŋâ den ŋâi mân sâbap. Korinti a, ziŋâ kâsâpagowe.  -Zâkŋâ Kembuniŋâ Yesu Kristo gâbabân mâteŋan tosaziŋ buŋ hâlâlu kinbigât mem kâtikŋan kwatziŋgi ândinetâ narâkziŋ âkâbap.   Oi Kaapumŋâ imbaŋâ ziŋgi nep top top tuume. Zen Kembuniŋ Yesu Kristo âburem gâbapkât um bâbâlaŋ op mambât ândime. Q Ziŋgâmŋâ Kristogât sâm âsak denŋâ umziŋan ândâŋâ gâsuip. w iZen Kristo sot pâlâtaŋ utne siŋgi âlip sâsâŋâ sot nâŋgânâŋgâ topŋâ topŋâ ziŋgâm naŋgip.  Zen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ utne Anutu zâk tânzâŋgoip. Zorat op ko narâk dâp nâ zeŋgât op Anutu sâiwap sâm dukuman. , SIbâniŋâ Anutu sot Kembu Yesu Kristo, zekâren gâbâ um lumbe sot tânzâŋgozâŋgoŋ zeŋgâren zimbap. Korinti zeŋgâren den siŋgi âlipŋâ muyagem zeip. i OAnutugât sâtkât Yesu Kristogât Aposolo a Paulo, nâ sot bukuniŋâ Sostene, net Korinti kamânân Anutugât kâmut ândie, zeŋgât ekap zi kulemgum pet. Yesu Kristoŋâ gâsuziŋgâm zâkkât siŋgi hâlâlu ândibigât sâip. Yatâ otziŋgi kamân dâp Yesugât kâmut, zen Kembu Yesugât kutŋâ konsâm mâpâsem ândime, zen sot kânok urâwe. 4~~]}|{Wzzypxx%wvuttfsrrqpp4nnHlkkZiihglfeWdDcb/aU`` _O^^)]]\\ZZYhXWWUULTT/SRQPPBONN|MMpLL KJIIHH'GG"FEDD3CCpBB5Az@@=?>>@==<;:99!8+77L66}6 55433T21~1003/M..7, +w*)))(( ''O'&n&%T$$Q#"!P (o[bF] ~  %  7bP7Yesugât kâmut zen aksik mindum aksik gându uŋakŋan den sâne sâi a yenŋâ, a um kâtik zâk ziŋgitŋâ sâbe, “Um gulip otziŋgap.” WO'Oi zorat torenŋâ sâbâ. Gându uŋakŋan den sâsâŋ, zo top lâkulâku ŋâi uap. Oi zo Yesugât kâmut zeŋgât siŋgi mân uap. Zo um kâtik zeŋgât siŋgi. Oi Anutugâren gâbâ den mem muyapŋâ sâm muyamuyagiŋ, zo top lâkulâku ŋâi uap. Zo a um kâtik zeŋgât siŋgi buŋâ. Zo Yesugât kâmut zeŋgât siŋgi. 9NkMârumŋan Yuda a ziŋ um kâtik ândine Kembuŋâ den ŋâi itâ sâip. Zen zo Kembugât gurumin den ekabân kulemgune ziap,“Kembu zâk itâ sap, ‘Nâ hân ŋâin gokŋâ sâŋgonzâŋgua kâmut zi zeŋgâren gam den gându ŋâin ŋâin nâgât den dâzâŋgone laŋ mân nâŋgâbi.’ ” pMYBukurâpnâ, den nâŋgâm kubikkubikŋaŋgât nâŋgânâŋgâziŋandâ katep yatâ mân upi. Nâŋgânâŋgâziŋandâ lâmbatlâmbatŋâ zeŋgât dâp upap. Bâliŋâ nâŋgâbi, zo ko umziŋândâ katep mâik yatâ upap. ELKa nâ itâ sa nâŋgânek. Den gându uŋakŋan sâsâŋaŋgât nâŋga bon oi sâi minduminduyân den gându uŋakŋan den kârep patâ sâbâ sâm sâbam. Nâ zorat nâŋga giap. Ka Kembugâren den memŋâ minduminduyân muyap sâm muyagigiŋ, zorat nâŋga zariap. Kembugât den âragunam katep tobat mân upi. eKCZen den gându uŋakŋan sâne nâ walâziŋgâm sâman. Zorat Anutu sâiwap sâm dukuman. gJGGâ sâtâre den bonŋâ zo sâban. Oi a zorâŋ kwagi dap dap yatâ oi zorâŋâ tângubap? I-Gâ um dâpkandâ den gându uŋakŋanâk Kembugâren sâiwap sâna a kândâtŋan gokŋâ diŋgâ mân nâŋgâmŋâ dap op perâkŋak sâbap? mHSZorat nâ dap upat? Itâ upat. Nâ um dâpnandâ ninâu sâbat sot nâŋgânâŋgânandâ nâŋgâm lâunandâ ninâu sâm sapsuga âlip upap. Um dâpnandâ kep mimbat sot nâŋgânâŋgânandâ nâŋgâm simbitkum kep mimbat. G Nâ den gându uŋakŋan ninâu sâbat, zo ko um dâpnandâ upap. Oi nâŋgânâŋgânâ zo mân nâŋgâm kubiksa yen zimbap. 7Fg Zorat den gându uŋakŋan den sâbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap, zâk den zorat topŋâ nâŋgâm mâburibapkât imbaŋâ zorat Kembugâren ninâu sâi bekŋan mimbap. |Eq Oi zeŋgâren topŋâ yatik ziap. Kaapumgât imbaŋâ zeŋgâren muyagibapkât nâŋgâm sâme. Zo âlipŋâ. Ka nâ itâ sa nâŋgânek. Zen Kaapumgâren gâbâ imbaŋâ mem Yesugât kâmut mem kâtikŋan kwatziŋgâbigât otziŋgi ândibi. >Du A ŋâiŋâ den gându ŋâi sâi nâŋga kwakmak upap. Den zorat mariŋandâ nâgât nâŋgi kamân ŋâi gok upap. Oi nâ yatik zâkkât nâŋga zâk kamân ŋâin gokŋâ upap. ^C5 Hân dâp a den gându top top zem ariap. Mâirâp ziiŋak dinziŋâ zo nâŋgâme. xBi Oi zen yatik gându uŋakŋan den ekapkum sâne a nâmbutŋâ dap op nâŋgâbi? Dinziŋâ zo yenŋan âibap. tAaMo lâmun waatne kwamitŋâ muyap mân sâi dap opŋâ kâmbamgât kut ŋâi kubikŋâ âi pâiziŋgâbi? e@CKut ŋâi yenŋâ kâmam sot uluwet zo kune diŋâ muyap mân sâi dap op nâŋgâbi. v?eBukurâp, nâ zeŋgâren gam den gându unakŋan den sâm dâzâŋgom dap op betziŋan mimbat. Nâ Anutugâren gâbâ den ŋâi mân mem ga muyap dâzâŋgobat, zo dap op betziŋan mimbap? Nâ nâŋgânâŋgâ den mo sâm kwâkâziŋgâziŋgâŋ den mo Kembugât den ŋâi mân mem ga dâzâŋgobat, zo dap op betziŋan mimbap? Kembugât den ekapŋoot mân sâbi. b>=Zen aksik patâ den gându uŋakŋan sâne nâŋga âlip upap. Ka Anutugât den a denân muyap sâm muyagine nâŋga âlip ŋâi upap. A ŋâi zâk Kembugât den muyabâk sâm muyagemap, zâk den gându uŋakŋan sâmap, zo walâbap. A ŋâi minduminduyân den gându uŋakŋan sâmŋâ melâŋ a denân dâzâŋgoi âlip upap. Zâk yatâ opŋâ Kembugât den muyap dâzâŋgomap, zo yatâ upap. Yesugât kâmut zen Kembugât den nâŋgâm âlip upigât otnigi yatâ san. u=cŊâi zâk den gându uŋakŋan sâmapŋâ zik umŋâ Kembu sot pâlâtâŋ op kâtigibapkât sâmap. Ka ŋâi zâk a kâmut zeŋgât mâteziŋan Kembugât den muyap sâm muyagemapŋâ kâmut ziŋ siŋgi âlibân kâtigibigât sâmap. <Ka ŋâiŋâ a denân Kembugât den sâm muyagemapŋâ a kâtigibigât betziŋan mimbap. Zen um bâbâlaŋ upigât dâzâŋgomap. ;3Ŋâi zâk den gându uŋakŋan sâmap, zo a mân dâzâŋgom Anutu dukumap. Zâk Kaapumŋâ mam okŋaŋgi den gându uŋakŋan sâi a zen kwakme. 2: _Zen umziŋandâ gâsâyagom ândibigât kâtigibi. Kaapumŋâ nep top top niŋgâmap, zo tuunam kâtigibi. Anutugât den sâsâŋ nep, zorat nâŋgâne zâizâiŋ upap. A9{ Zinziŋ kâtik zimbi, zo nâŋgâm pâlâtâŋ, um bâbâlaŋ op mambât ândiândiŋ sot umŋâ gâsâyagom buku orotŋâ, zen karâmbut. Buku orotŋâ, zo patâziŋâ uap.u8c Narâk ziren kut ŋâi ŋâi ikmen, zo tooyân egindâ gâutgâut opmap, zo yatâ. Gâtâm ko bonŋâ ek nâŋgânat. Narâk ziren torenŋik nâŋgan. Gâtâm bonŋâ ek nâŋgâbat. Anutuŋâ nek nâŋgâmap, zo yatâ ek nâŋgâbat. 7/ Nâ katep ândiwanân katep den sâwan. Oi katep um yatâ nâŋgâm ândiwan. Bet ko lâmbatŋâ a opŋâ katep nâŋgânâŋgâŋ, zo birâwan. r6] Gâtâm hângât narâkŋâ âkâbabân bonŋâ muyagei orot mâmeniŋ kwakŋâ, zo buŋ op naŋgâbap. z5m Zo itâgât. Hânân zi ândien, zorat op ko torenŋik nâŋgâmen. Zorat op ko den sâmen, zo torenŋik opmap. C4 Umŋâ buku orotŋâ, zo mân buŋ upap. Ka Kembugât den sâsâŋ, zo buŋ upap. Oi den gându ŋâin ŋâin sâsâŋ, zo buŋ upap. Den topŋâ nâŋgânâŋgâŋ, zo buŋ upap. q3[ A umŋandâ bukurâpŋâ gâsâzâŋgomap, zâkŋâ bukurâp zeŋgât nâŋgi zâizâiŋ opmap. Oi bukurâpŋâ ziŋ kulem bâliŋâ okŋaŋgâne mân lorebap. Oi sâknam sot kut ŋâi ŋâi bâliŋâ zo zâkkâren muyagei mân lorem kâtigem kinbap. Anutuŋâ gâtâm tânnâŋgobap, zorat umâlip op mambât ândibap. Buku orotŋâ, zorâŋ mân buŋ upap. b2= Bâliŋandâ laŋ kâri umbâlâ upap. Oi den bonŋandâ laŋ kâri zorat umâlep upap. 1 Kut ŋâi mân orotŋâ zo mân upap. A zo zikŋâ kutŋâ mân mem zaatpap. Um kâlak buŋâ. A zeŋgât tosa mân mem ândibap. +0O Ŋâi zâk umŋandâ bukurâpŋâ gâsuziŋgâmapŋâ lumbeŋâ ândibap. Bukurâpŋâ, zen kuk mân otziŋgâbap. Zâk sâk mâme mo zâizâiŋ mân upap. (/I Oi kut ŋâi ŋâiŋâ zemnigap, zo a kanpitâ ziŋgâm naŋgâm sâknâ bira kârâpkât siŋgi opap, oi umnandâ bukurâpnâ mân gâsuziŋgâbap zo ko nâ a yenŋâ op naŋgâbat. Kut ŋâi ŋâi zo ua sâi zorâŋâ âlipŋan mân kwatnibap. Buku opŋâ mâtâp âlipŋâ lâŋnat. #.? Nâ Propete op ândim kut ŋâi ŋâi âsagemap, zorat topŋâ nâŋgâbam sot siŋgi âlipkât topŋâ nâŋgâm kwâtâtebam oi bakŋâ sa âbâŋgubapkât zorat nâŋgâm pâlâtâŋ imbaŋâ zemnigi sâi ko umnandâ bukurâpnâ mân gâsâzâŋgobap, zo ko nâ a yenŋâ opam. C-  Nâ Kaapum imbaŋâŋan a gânduyân mo sumbem a zeŋgât gânduyân Kembugât den sâbam ua umnandâ bukurâpnâ mân gâsâzâŋgobap zo ko sa lâmun kâmam yatâ den kwamitŋik opap. k,O Zorat itâ sa nâŋgânek. Zen Kaapumgât imbaŋan Yesugât kâmut mem kâtikŋan kwatziŋgânam op nep tuubi. Nep top top zorat san. Zi ko nep zo tuubigât nâŋâ mâtâp âlipŋâ ŋâi, zorat dâzâŋgua nâŋgânek.D+ Nen aksik patâ sisi mâsek kubikkubikŋaŋgât imbaŋâ niŋgip? Mo den gându uŋakŋan sânatkât imbaŋâ niŋgip sot den zo nâŋgâm melâŋnatkât imbaŋâ niŋgip? Yatâ buŋâ. /*W Nen Aposoloyâk nâmbarip? Mo nen aksik Propete a mo kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ a nâmbarip? Nen aksik sen mârât tuutuuŋaŋgât imbaŋâ niŋgip? Zo yatâ buŋâ. Q) Oi Anutu zâk kâmut gakârâpŋâ, neŋgâren a itâ nâmbarip. Aposolo gâsum sâlâpnâŋgoip. Ombeŋan Anutugâren gâbâ den mem sâsâŋ a. Ombeŋan den siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ a. A sisi mâsek kubikziŋgâziŋgâŋ, berân mâme a sot a sâtŋâ, oi a den gându mârâtŋan sâsâŋ. Zo yatâ nâmbarip. c(? Zen aksik patâ mâpotne Kristogât kâmut ue. Nep top top tuume, zo ko zen kâmut kânok ue. Zen Kristogât sâk bonŋâ yatâ ue. Kristo zâk kâukziŋ ândiap. Oi zikŋik zikŋik sâkŋaŋgât kore mâman ue. A'{ Zorat torenŋâ ŋâiŋâ sâknam nâŋgi nâmbutŋâ, zen ârândâŋ nâŋgâbi. Mo ŋâiŋâ sâtâre oi nâmbutŋâ zen yatik sâtâre op naŋgâbi. Nep a topŋâ topŋâ ândie. Z&- Zo sâkniŋaŋgât torerâp kâsa mân op kore oraŋgâm ândibigât yatâ oip. "%= Sâkniŋ torerâpŋâ muyap zime, zo yatâ neule mân pam ândimen. Oi Anutuŋâ sâk muyagem torerâp nâmbutŋâ gigiŋâ zen nep patâ sâm ziŋgip. *$M Oi sâkniŋaŋgât torerâpŋâ gigiŋâ ziŋâ galem otziŋgâmen. Oi sâkniŋaŋgât torerâpŋâ mân igikŋâ zo ekap zâŋgoindâ âlipŋâ yatâ ândime. i#K Yatâ mân ziap. Sâkninaŋgât torerâpŋâ lolotŋâ zen buŋ utne sâi âlip mân ândibem. #"? Senŋâ dap op bet itâ dukubap? “Nâ gâ buŋik âlip ândibat.” Mo kâukŋâ dap op ki itâ dâzâkobap? “Nâ zet buŋâ âlip ândibat.” 7!i Zi ko kore mâman doŋbep, ka sâk ko kânok. ^ 5 Sâkkât kore mâman zen nepziŋ kânok oi sâi sâk zâk bâliŋ opŋâ buŋ opap. X) Anutu zâkŋâ yatâ nâŋgi zeipkât sâkkât kore nep top top sâm ziŋgip. uc Sâgân sinniŋâ zei sâi ko sâkŋâ kindap kârubap. Mo sâgân kindabâk zine sâi sâŋgân kârubap. ) Mo kindap zâk dap op itâ sâbap? “Nâ sen buŋâ. Nâ sâkkât torenŋâ mân uan.” Yatâ sâmŋâ dap op sâk birâm zikŋik ândibap. ) Oi ki zâk dap op itâ sâbap? “Nâ bet buŋâ. Nâ sâkkât torenŋâ mân uan.” Den yatâ sâmŋâ dap op sâk birâm zikŋik ândibap. >w Oi sâkkât kore, zo kânok buŋâ. Zo doŋbep. P Kaapum kânokŋak tooyân mâpotniŋgi kâmut kânogâk urâwen. Yuda a sot hân ŋâi gok, Kore a sot a kutâ, nen aksik Kaapum kânok zorigâk miwen. Kaapumŋâ umniŋan piksâm zimbapkât miwen. #? A nen sâkniŋandâ kânok, ka sâkkât kore mâman, zo doŋbep. Oi zen doŋbepŋâ mâpotnetâ sâk kânok uap. Oi Kristogât kâmut nen zo yatik. %C Nep top top zo Kaapumŋak tuumap. Kaapum zâk zikŋak nâŋgâm nep zo mo zo a mariŋ dâp kâsâpkum niŋgâmap. Sâkniŋ ko kânok, kore mâman doŋbep.  Oi ŋâi zâk sen mârât kulem tuubapkât imbaŋâ pindâmap. Ŋâi zâk Anutugâren gâbâ den mem sapsubapkât imbaŋâ pindâmap. Ŋâi zâk Kaapumŋâ imbaŋâ pindi den sot kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ nâŋgâm kubik sapsumap. Zâk itâ sâmap, “Zo Kembugât Kaapumân gok.” Mo itâ sâmap, “Zo wâke sot Sataŋ, zeŋgâren gok. Zo bâliŋâ.” Ŋâi zâk siŋgi âlip den gându uŋakŋan sâbapkât imbaŋâ pindâmap. A ŋâi den gându uŋak zo nâŋgâm a dinniŋan melâŋbapkât imbaŋâ pindâmap. - Ŋâi zâk Kaapumŋak mam okŋaŋgi nâŋgâm pâlâtâŋ patâ op ândimap. Ŋâi zâk Kaapumŋak mam okŋaŋgi a sisi mâsek kubikziŋgâmap. uc Ŋâi zâk Kaapumŋâ mam okŋaŋgi den nâŋgânâŋgâ zo sâmap. Nep zagât, zo mariŋâ Kaapum kânok. b= Kembugât kâmurân nen ârândâŋ âlip ândinatkât Kaapum zâk a kânok kânok imbaŋâ muyagem niŋgâmap. Ŋâi zâk Kaapumŋâ mam okŋaŋgi kut ŋâi ŋâi âsagemap, zorat topŋaŋgât den nâŋgâm sâmap. {o Siŋgi âlipkât mâtâp topŋâ topŋâ ziap. Imbaŋâ mariŋâ Anutu kânok. Zâk imbaŋâ muyagem niŋgâmap. Q Kore orotŋâ top top ziap, zo doŋbep. Nep mariŋâ, zo Kembu kânok. ve Anutugât umâlepŋaŋgât op sâi Kaapumŋâ imbaŋâ niŋgi nep top top tuumen. Kaapum, zâk kânok.  Zorat torenŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk Anutugât Kaapumŋâ mam okŋaŋgi dap op itâ sâbap? “Yesu, gâ sâm bâliŋ kwatgigan.” Oi ŋâi zâk Tirik Kaapumŋâ mam mân okŋaŋgi dap op itâ sâbap? “Yesu, zâk Kembu patâ.” =s Zen mârumŋan um kâtik ândine a ziŋ diiziŋgâne lopio diŋ buŋ, zâkkâren pâlâtâŋ op ândiwe. Zen lopiogât kembuniŋâ sâm kiŋ topŋan ândim gulipmalip op ândiwe. ~ w Bukurâpnâ, Nen nep top top tuunat, zorat Kaapumŋâ imbaŋâ niŋgâmap. Zorat kwakpegât dâzâŋgua nâŋgânek. Q  "Ŋâi zâk tepŋaŋgât okŋaŋgi zikŋâ mirin nalem nimbap. Zen mindum Kembugât nalem kâtik nem gulipkune hâuŋâ muyageziŋgâbapkât yatâ upi. Den nâmbutŋâ zo ninak gam dâzâŋgobat.e C !Bukurâpnâ, zen nalem ninam mindum tatnetâ aksik gam naŋgânetâ ko topwkap nimbi.   Ka gulip okŋaŋgindâ Kembuŋâ hâuŋâ niŋgâm kubikniŋgâmap. Um kâtik, zen sot tâmbetagobemgât op zo yatâ kubikniŋgâmap. ` 9 Niŋak um topniŋ ek nâŋgâm kubigindâ sâi ko Kembuŋâ hâuŋâ mân niŋgâbap. q [ Zen zo yatâ gulip upmegât nâmbutŋâ lolot sot nâmbutŋâ sisi mâsek sot nâmbutŋâ mârum muwe. R Ŋâi zâk Kembugât sunum egi yenŋâ oi nimbap, zâk hâuŋâ mimbap. wg Zorat nalem sot too zo ninâ sâm umziŋaŋgât topŋâ ek nâŋgâmŋâ Anutugâren sâm muyagemŋâ nimbi. ve Zorat ŋâi zâk mân orotŋâ opŋâ Kembugât nalem sot too, zo nimbap, zo nem gulipkum tosa mimbap. c? Zen nalem sot too zo nimbi dâp Kembu moip, zorat siŋgi sâm muyagem ândine âburibap. r] Nalem ninetâ Yesuŋâ waiŋ too hâkop memŋâ itâ sâip, “Hâkop ziren târotâro irakŋaŋgât gilâmnâ taap. Gilâmnandâ narâk ziren târotâro irakŋâ âsageziŋgâbap. Nimbi dâp nâgât nâŋgâm yatik nem ândibi.” % Nalem ŋâi memŋâ sâiwap sâm namuŋ itâ sâip, “Zi sunumnâ. Zi zeŋgât siŋgi san. Nâgât nâŋgâm nalem zi itâ nem ândibi.” A{ Nâ Kembugâren gâbâ den mewan, zo ziŋgâwan. Zo itâ. Kembu Yesu zâk Yudaŋâ tirâpzâŋgoi gâsuwe, zo mân âsageip, narâk zoren Yesu zâk arâpŋâ sot tap nalem meip. s_ Wangât yatâ upme? Ziiŋ mirâ kârum ko yatâ upme? Zen nalem too ninâ sâm mirâziŋan nimbe. Zen wangât Anutugât kâmut zeŋgât nâŋgâne gigiŋ oi a kanpitâ sot nalem buŋ ândime, zen aŋun kwatziŋgâme? Zorat wan den dâzâŋgobâ? Nâ sâm âlip kwatziŋgâbat? Buŋâ. Nâ zirat mân sâm âlip kwatziŋâbat. Kembugât nalem niniŋ, zorat den. 6e Nalem mem gamŋâ ziiŋâ kâsâpkum zikŋik zikŋik nime. Ŋâi zâk tepŋaŋgât opmap. Ŋâi zâk âkon buŋ nemap. Ŋâi zâk too waiŋ doŋbep nemŋâ um gulip opmap. T! Ka zen nalem ninam mindumŋâ Kembugât nalem kâtik nem gulipmalip upme. ~ Oi kâsâp zo yen buŋâ. Zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ den siŋgi âlip mem kâtigie, zeŋgât topziŋ muyagibapkât âsagiap. #}? Yesugât kâmut zen mindunetâ kâsâp muyagemap. Zen ziiŋak kâmutŋâ kâmutŋâ sâm kâsâpagome. Yatâ sâm dâtnone nâŋga perâkŋak yatâ uap. | Zen mindumŋâ kut ŋâi ziŋ upme, zorat nâŋga mân dâp oi girem dâzâŋguan. Zen âlip mân opŋâ bâliŋ op ândime. 0{Y Ŋâi zâk den zi birâbâ sâm itâ nâŋgâbap. Zo birâbirâŋ, zo nen sot Anutugât kâmut nâmbutŋâ nen mân upmen. Korinti a zen nalem nem gulipmalip urâwe. 5zc Oi ambân ŋâi kâuk sâmot ilimbam tâi ikne âlip opmap. Anutuŋâ kâuk sâmot ilimbam ziŋgâmap, zo kâuk pâkeziŋ. Kâuk sâmot ilimbamŋâ zo zâkkât neuleŋâ. (yI Oi a ŋâi zâk kâuk sâmotŋâ kârep mem ândei ikne dâp upap mo buŋâ? Zorat topŋâ mârum siŋgi âlip mân mem ândiwe, zen zoren nâŋgâm ândiwe. x Zen ziiŋak nâŋgâm iknek. Minduminduyân ambân ŋâi kâuk pâke buŋ ândim Anutugâren ninâu sâi dâp upap mo buŋâ? 7wg A ambân ârândâŋ kinbabot. Ambân, zâk agâren gâbâ muyageip. Zo yatik a nen ambân zeŋgâren gâbâ âsagimen. Nen sot kut ŋâi ŋâi zo Anutugâren gâbik gawen. vve A, zâk zikŋik Kembugât mâteŋan mân kinbap. Ambân, zâk zikŋik Kembugât mâteŋan mân kinbap. >uu Ambân, zâk agât ombeŋan ândiapkât kâuk kâpim ândibap. Yen ândei sumbem a ziŋ iknetâ bâliŋ opapkât sâsâŋ. A sot ambân, nen ârândâŋ Kembugât mâteŋan kinat. _t7 A, zâk ambângât opŋâ mân muyageip. Buŋâ. Ambân, zâk agât opŋâ muyageip. ^s5 A, zâk ambângâren gâbâ mân muyageip. Ambânŋâ agâren gâbâ muyageip. *rM Minduminduyân a zâk kâuk pâke mân pam ândibap. A, zâk neule âsakŋâ mariŋâ, Anutu, zâkkât holi tobat sot wikin yatâ. Ambân ko, zâk agât wikin. 3q_ Ambân ŋâi kâuk pâke mân pam ândei kâukŋâ mânâŋgât naŋgâne aŋun oi dâp upap. Ka ambân zo yatâ okŋaŋgâbigât aŋun opŋâ kâuk pâke pam ândibap. sp_ Minduminduyân ambân ŋâi zâk kâuk pâke buŋ ândim ninâu sâbap mo Anutugât den sâm muyagibap. Zâk yatik oi apŋâ aŋun upap. Ambân yatâ zo, zâk ambân laŋ ândiândiŋ kâukziŋ sâmot mimiŋâ, zen yatâ aŋun upap. o Minduminduyân a ŋâi zâk kâuk pâkeŋâ tâi ninâu sâbap mo Anutugât den sâm muyagibap. Yatâ oi kembu patâŋâ aŋun upap. n Oi zi den ŋâi sa nâŋgânek. Kristo zâk agât kâukŋâ. Aŋâ ambângât kâukŋâ. Oi Anutu zâk Kristogât kâukŋâ. wmg Zen kut ŋâi ŋâi orâwan sot den dâzâŋgowan, zorat nâŋgâm lum upme. Zorat nâŋga âlip opmap. yl m Nâ Kristogât mâtâp lâŋman. Zen zo yatik orot mâmenâ ek nâŋgâm wâratkum ândibi. A ambân topniŋâ. ]k3 !Nâ yatigâk a top topŋâ zen niknetâ dâp upapkât nâŋgâm ândiman. Nâ ninaŋgât nâŋgâm buŋâ. A doŋbep, zeŋgât nâŋgâm opman. Zen Kembugât siŋgi âlip nâŋgâm âlip upigât nep tuuman.ljQ Zen Yuda a sot Grik a sot Anutugât kâmut zeŋgât mâteziŋan tosaziŋ buŋ ândine âlip upap. #i? Nâ zorat itâ sa nâŋgânek. Zen sii nalem ninam mo kut zo mo zo utnam a ziŋ ziŋgitŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât nâŋgâmŋik upi. ehC Nâ Anutugâren sâiwap sâm nia wangât bukunâ ŋâiŋâ nâŋgâm bâliŋ kwatnibap?” g Zo nine umziŋ sumun opapkât buŋâ. Nalem zo ninetâ sâi ko bukuziŋâ niegât nimbâ sâm nem um sumun opapkât. Nâ yatâ sa zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ itâ sâbap? “Ninâ umnâ nâŋgâm kwâka mân zei upâ sa bukunâ ŋâiŋâ pâke pâmbap? Pf Ka nem tatnetâ bukuziŋâ ŋâiŋâ ga dâzâŋgobap, “Bâu zi lopiogât siŋgi sâsâŋan gokŋâ.” Yatâ sâbap oi ko mân nimbi. Zo sâm muyagem ziŋgâbap, a zâkkât op nâŋgâm birâbi. e A um kâtik ŋâiŋâ buku otziŋgâm mirânan zâinâ sâi zâibi. Oi sii nalem ziŋgi zorat topŋâ mân mâsikâm nimbi. jdM Wangât, Kembuniŋâ zâk hân sot kut ŋâi ŋâi piksâm ziap, zorat mariŋâ ândiap, zorat. c/ Aŋgâgwaŋgâ minduminduyân zuu bâu sâŋgân minâ sâm âlip mimbi. Um oset mân upi. Zi lopiogât siŋgi sâm mân mâsikâziŋgâbi. ]b3 Ŋâi zâk zikŋaŋgât mân nâŋgâm bukuŋaŋgât nâŋgâbap zo ko âlip upap. +aO A ziŋ itâ sâme, “Kut ŋâi ŋâi, zo orotŋik ziap.” Ka nâ itâ sa nâŋgânek. Kut ŋâi ŋâi nâmbutŋâ oindâ zorâŋâ mân betniŋan mimbap. 3`_ Kembu zâk kuk otniŋgâbapkât yatâ utnat? Mo dap nâŋge? Neŋgât imbaŋandâ zâk wâlap? Yatâ buŋâ. Ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi zari ândei mân dâp upap. 1_[ Kembugât hâkobân gâbâ too nem wâke zeŋgât hâkobân gâbâ too niniŋâ, zo mân taap. Oi Kembugât nalem nemŋâ wâke zeŋgât nalem niniŋâ, zo mân taap. ~^u Yatâ buŋâ. Den san, zorat topŋâ itâ. Um kâtik a, zen ko lopiogât sii nalem ume, zo Anutugât siŋgi buŋâ. Zo Sataŋ sot wâke, zeŋgât siŋgi uap. Oi nâ Korinti a zeŋgât itâ san. Zen Sataŋ sot wâke zen sot târotâro mân upi. #]? Den san, zorat topŋâ dap yatâ? Lopiogât sii nalem niniŋâ, zorat nâŋgâne bon upapkât san mo? Mo lopio zikŋaŋgât nâŋgâne bon upapkât san? \! Zen Isirae a ziŋ upme, zo nâŋgânek. Kembugât tirik namin Kembugât siŋgi nalem uuŋâ a ândime, zen nep zo tuum ândim Kembu sot târotâro upme. Oi zen kâmut kânok op Anutugât siŋgi nalem pâpanŋan nep tuum zobâ nalem nâmbutŋâ mem nem ândime. t[a Nalem kânok zo nemŋâ a doŋbep nen kâmut kânok upmen. Kristo sot pâlâtâŋ op kâmut kânok upmen. >Zu Waiŋ hâkobân zeip, zorat sâiwap sâmŋâ nemŋâ Kristo gilâmŋaŋgât op târotâro upmen. Nalem namuŋ nemŋâ Kristogât sunum sot târotâro upmen. Zo nâŋgâm biraŋbi. XY) Zen nâŋgânâŋgâziŋoot ândime, zorat den zi sa ziiŋak nâŋgâm iknek. kXO Zorat opŋâ bukurâpnâ, zen lopio sot lopiogât siŋgi sii nalem, zo kândâtkom ândibi. VW% Zeŋgâren mâsimâsikâ âsagem gâip, zo a doŋbepziŋaŋgât dâp muyagemap. Oi Anutuŋâ sâi kâtigemap, zâk mâsimâsikâyân mem bâbâlâŋ koi imbaŋâziŋaŋgât dâp mân walâbap. Oi mâsimâsikâ gâbap dâp mâtâp ŋâi tirâpzâŋgoi âlip kâtigem kinbi. Kembugât nalem nem Sataŋgât nalem niniŋ, zo mân taap. XV) Zorat Korinti a zeŋgât girem den ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi zâizâiŋ op itâ sâmap, “Nâ a kâtikŋâ.” Yatâ sâbap zo ko lorebapkât galem oraŋgâm ândibap. 8Ui Zeŋgâren kut ŋâi ŋâi âsageip, zorâŋ giremniŋâ uap. Hângât narâkŋâ âkâbâ sâi narâk patâ mâte oi ândien, neŋgât den zi sâm giremniŋ kulemguwe. 8Ti Oi nen Kembugâren âkon den mân sânat. Zo zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ âkon den sâm Kembu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâne tâmbet tâmbet mariŋandâ tâmbetzâŋgoip. )SK Nen ko Kembugât mâteŋan bâliŋâ mân utnat. Zâizâiŋ mân utnat. Zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ zâizâiŋ utne Anutuŋâ sâi mulumŋâ ziŋgi muwe. GR Oi Mosegât kâmurân gâbâ nâmbutŋâ zen laŋ op ândiwe. Nen a ambân laŋ ândiândiŋ zo yatâ mân utnat. Zen bâliŋ urâwegât sirâm kânogân 23 tausen yatâ zo ziŋ muwe. 3Q_ Mosegât kâmurân gâbâ nâmbutŋâ zen lopiogât kore mâman urâwe. Korinti a zen ko yatâ mân upi. Mosegât a gakârâpŋâ, zen Kembugât nelâmzâŋgoi lopio sobim sâtâre urâwe. Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“A zen ge tap sii nalem nemŋâ zaat kep kom kirâwe.” qP[ Zeŋgâren kut ŋâi ŋâi muyageip, zorâŋ giremniŋ uap. Zen bâliŋ urâwe, zo nen yatik upemgât. O Ka zeŋgâren gâbâ doŋbep patâ Anutuŋâ ziŋgiri mân dâp oi mirâ kamân kâtikŋan kâbakŋeziŋgi mom naŋgâwe. TN! Oi too Anutuŋâ muyagem ziŋgip, zo zen aksik niwe. Too zo Anutugât kârân gâbâ gei niwe. Oi kât zorat kutŋâ Kristo. Kristo zâk hân kabâŋan too ziŋgip, zorat dâp galem otziŋgâm ândeip. ;Mq Oi Anutuŋâ nalem muyagem ziŋgi zen aksik niwe. zLm Zen aksik Mosegât kâmut upigât unumunum ombeŋan âim saru nirewe. Too zorâŋ too saŋgonziŋgip yatâ oip. %K E Bukurâpnâ, nâ Isirae a sâkurâpniŋâ kut ŋâi ŋâi urâwe, zorat sa nâŋgânek. Zen aksik Mose sot unumunum ombeŋan âim saru nirem nâmbut âiwe. MJ A siŋgi âlipŋâ dâzâŋgom ândia Anutuŋâ nâgât nâŋgi mân dâp oi kâbakŋenigi ginŋâ opamgât sâknaŋgât âkŋâle zo mem gei kwap kubikŋâ sâknaŋgât a kutâ op ândiman.zIm Nâ ninak sârârâk kârâman, zo kiket zo ekŋâ târâragâk âiman. Nâ kâlâunâ yenŋan mân lum pâman. 4Ha Katep zen imbaŋâziŋaŋgât dâp op kendon ândime. Zen neule yenŋâ, zinziŋ kâtik buŋ, zorat yatâ upme. Nen ko sumbemân neule zinziŋ kâtik, zorat yatâ utnat. VG% Zen itâ nâŋgâme mo? Dâp orotŋaŋgât sombemân a katep zen aksik sârârâk kârâbi. Ka neule mimiŋ, zo ko a kânokŋak kâtigem âi mimbap. Oi zen yatik sumbemân neule mimbigât kâtigibi. aF; Zo yen buŋâ. Siŋgi âlip laŋ kârâm âibapkât yatâ opman. Oi siŋgi âlip bonŋâ zo nâgâren sot zeŋgâren âsagibapkât yatâ op ândiman. Sârârâk kârâm kâtigem âi kikerân takâm neule muyaginat. ,EQ A siŋgi âlip bituktâ zemziŋgap, zen sot ândim orot mâmeziŋ yatâ op ândiwan. Zen Anutugât siŋgi âlip nâŋgâm Kembugât siŋgi upigât yatâ orâwan. A top topŋâ zeŋgâren ândim zeŋgât holiyâk mem ândiman. Zo nâmbutŋâ ziŋ Anutugât siŋgi upigât yatâ op ândiwan. D Um kâtik a, Kembugât den mân nâŋgâme, zen sot ândim ziŋ ândime, zo yatâ orâwan. Um kâtik a, zen Kembugât siŋgi upigât yatâ orâwan. Nâ Anutugât mâteŋan gurumin den mân nâŋgâm ândim buŋ. Nâ Yesu Kristogât den kâtik, zo mem ândiman. DC Yuda a zen sot ândim Yuda zeŋgât orot mâmegât teŋgâyân ândiwan. Zo Yuda a ziŋ Kembugât siŋgi upigât yatâ orâwan. Mosegât gurumin den zo lum kore upme, zen sot ândimŋâ gurumin dengât kore a yatâ orâwan. Ninâ gurumin dengât kore a buŋandâ a kore upme, zen Kembugât siŋgi upigât orâwan. IB  Nâ a aksik zeŋgât dumunân mân ândiwan. Kore mâman mân ândiwanŋâ laŋ kore otziŋgâm ândian. A doŋbep ziŋ siŋgi âlip nâŋgâm Kembugât siŋgi upigât yatâ op ândian. /AW Zâizâiŋ opman, zorat topŋâ itâ. Nâ siŋgi âlip mem ândiman, zo a dâzâŋgom ândim zeŋgâren gâbâ sâŋgân mân meman. Nâ zorat sâtâre opman. Oi siŋgi âlip sâman, zo sâŋgânŋâ sâkkât kut ŋâi ŋâi mimban sânetâ birâman. Paulo zâk a top top zeŋgât kore a oip. r@] Nep zo ninâ umgât tuuwan sâi ko sâŋgân membam. Ninâ umgât mân tuumangât zâizâiŋ mân upat. G? Nâ siŋgi âlip den dâzâŋgom ândiwan, zorat dap yatâ zâizâiŋ den sâbat? Nep zo Anutuŋâ kwâknan pâip. Den siŋgi âlip zo mân dâzâŋgobat oi ko, yei, Kembuŋâ dap otnibap? w>g Nâ ko mâtâp zo mân lâŋman. Kât sikum mân meman. Oi zen yatik otnibigât ekap zi mân kulemgum ziŋgan. Nâ zeŋgâren gâbâ kât mot mân meman, zorat sâtâre opman. Oi nâ itâ nâŋgâm kâtigian. Nâ yatik op ândim ma ko mumbat. A ŋâiŋâ kât nigi ko nâ dap yatâ zâizâiŋ op sâtâre den dum sâbat? Zorat kât mot zeŋgâren mân mimbat. i=K Kembu zâk siŋgi âlip sâsâŋ a, nen yatik siŋgi âlip sâindâ betniŋan mimbigât sâip. ^<5 Kembugât siŋgi nalem uuŋâ a tirik namin nep tuum ândime, zen namin nalem mem nime. Oi Anutugât siŋgi nalem kut ŋâi ŋâi pâpanŋâ, zoren tuume, zen zoren gâbâ nalem nâmbutŋâ mem nem ândime. ;1 A nâmbutŋâ ziŋ zeŋgâren gâbâ nalem sikum minetâ nen zeŋgâren nep topkwap tuuwenŋâ mân minatkât se? Nâ itâ sa nâŋgânek. Nen Kristogât siŋgi âlip laŋ kâri pâke pambemgât zeŋgâren gâbâ nalem sikum mimiŋâ sâsâŋ, zo birâm betŋâ sâknam nep tuum nalem mot muyagem nem ândiwen. Paulo zâk nep tuum Korinti zeŋgâren gâbâ sâŋgânŋâ mân meip, zorat sâtâre oip. :y Nen zeŋgâren umgât nep tuumŋâ zeŋgâren gâbâ sâkkât kut ŋâi ŋâi minatkât nâŋgâne yâmbâremap? d9A Oi dap nâŋge? Den zo Anutuŋâ wâu zeŋgârâk nâŋgâm sâip? Mo neŋgât nâŋgâm sâip? Den zo a neŋgât op sâip. Ŋâi zâk nepŋâ kârâm kâmitmap, zâk bonŋâ oi nimbatkât nâŋgâm nep zo tuumap. Oi yatigâk ŋâi zâk nebân hibuk pitâbap, zâk bonŋâ muyagei nimbatkât nâŋgâm tuubap. Anutu zâk yatâ nâŋgi ziap. 8 Moseŋâ Kembugâren gâbâ den mem itâ kulemgoi ziap,“Wâugâ zuu zigi mem ko goka mân pindâna mân dâp upap.” W7' Den zi a den san? Buŋâ. Kembugât gurumin den ekabân den yatik ziap. y6k Den ŋâi mâsikâziŋga sânek. Kâwali a ŋâiŋâ zikŋâ nalem sot kut ŋâi ŋâi muyagemap? A ŋâiŋâ nep kârâm kâmiri bonŋâ muyagei mân mem nimbap? Mo ŋâiŋâ noniŋ makau nepŋâ tuumŋâ zeŋgât nam mân mâsan nimbap? %5C Nâ sot Banaba, net betŋâ nep tuum ândim kât muyagem sâkkât kut ŋâi ŋâi sâŋgân mem ândiratkât se. Net yatik op ândim mân birâratkât se. J4  Aposolo nâmbutŋâ sot Petero sot Kembugât murâpŋâ, zen ambirâpziŋoot kamân toren toren âim gane nalem mot ziŋgâne aposolo nep tuume. Oi nâmbutŋâ nen yatâ mân utnatkât sâwe. U3# Zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ zen nen nepniŋangât sâŋgân zeŋgâren gâbâ too nalem mân minatkât sâme. Zen wangât yatâ sâme? Aposolo nâmbutŋâ zen mâtâbân âim gane too nalem ziŋgâme. I2  A ninâ topnaŋgât sâme, zen den itâ mâburem ziŋgan. o1W Kamân ŋâin gok nâmbutŋâ zen nâgât Aposolo mân sâme motŋâi. Zen ko topnâ âlip nâŋge. Nâ perâkŋak zeŋgât Aposolo op ândiman. Nâ Aposolo nepnâŋgât bonŋâ Kembugât mâsobân zen Kembugât a ambân urâwe. <0 s Korinti a zen nâgât dap nâŋge? Nâ Aposolo buŋâ? Nâ yatâ mo yatâ upatkât otnigi saanine dumunân ândian? Nâ Kembuniŋâ Yesu Kristo mân egâwan? Korinti a zen ziiŋak topnâ nâŋgâm biraŋbi. Nepnaŋgât bonŋâ Kembugât mâsobân muyageip, zorat ko zen siŋgi nâŋgâ a ambân urâwe, zo. /+ Zorat nâ sii nalem nimbam bukunâ lolot zo tâmbetkubatkât nâŋgâm kwâkâ op sii nalem birâm yen ândibat. Zo yatik op ândimâmbat..7 Zen lopiogât siŋgi nalem nemŋâ bukurâpziŋ um oset ândime, zen umziŋ mem tâmbetkune um gulip upi, zo ko yatik Kristo tâmbetkubi yatâ upap. - Bukugâ siŋgi âlip bituktâ zemŋâŋgap, zâk Kristo gilâmŋandâ sâŋgân meip. Zâk gâgât kâtikkaŋgât lorebapkât girem uan. 0,Y Gâ lopio zâk bon buŋ sâm lopio namin zâim nalem nem tâtna bukugâ ŋâi lotŋâ, um oset a ga gekŋâ niapkât nimbâ sâm zo yatik nemŋâ umŋâ sumunkumbap. + Zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ ziŋâ nalemgât topŋâ nâŋgâm nalem nem tatne bukurâpziŋ siŋgi âlip bituktâ zemziŋgap, zen ziŋgitŋâ bâliŋ upegât galem oraŋgâm ândibi. A lolot yatâ zo lopiogât siŋgi nalem nemŋâ umziŋ sumunkomap. Y*+Nâ den sa nâŋgânek. Anutu zâk nalemgât opŋâ nâŋgi mân zâizâiŋ uap. Nen sii nalem birindâ neŋgât mân nâŋgi geibap. Mo nalem neindâ mân nâŋgâniŋgi zâibap. Buŋâ. Nalem, zo yenŋâ. ()IKembugât kâmurân a nâmbutŋâ zen topŋâ yatâ zo mân nâŋgâm ândie. Zen mârumŋan gâbâ lopio hurat kwap ândim gawe. Zen siŋgi âlibân bâbâ lolot ândime. Zen lopio zorat nâŋgâne bon oi um kâtik, ziŋ nalem lopiogât siŋgi sâne zo nemŋâ umziŋ sumunkomap. .(UNen ko itâ nâŋgen, “Anutu Ibâniŋ, zâk kânok ândiap. Zâkkâren gâbâ kut ŋâi ŋâi muyagem naŋgip. Oi nen zâkkât siŋgi ândien. Oi Kembu kânok, Yesu Kristo. Anutuŋâ sâi Yesu Kristo, zâk nen sot kut ŋâi ŋâi aksik muyageniŋgip. Oi zâkŋâ galem otniŋgi ândien.” $'AAnutu zâk kânokŋâ bonŋâ ândiap.” Nen yatâ nâŋgâmen. Ka a um kâtik zen itâ sâme, “Hânân sot sumbemân lopio sot kembu doŋbep ziap.” |&qLopiogât siŋgi sii nalem, zorat itâ nâŋgâmen, “Lopio zâk bonŋâ buŋâ. Zâk wâgân mân ândiap. U%#Ŋâi zâk umŋandâ Anutu gâsubap, zâk Anutuŋâ buku okŋaŋgâbap.” H$ Ŋâi zâk buku orot mân op ândimŋâ Anutugât topŋâ nâŋgâm kwâtâtian sâmap, zâkkât itâ sânat, “Zâk mân nâŋgâm kwâtâtiap. Nâŋgânâŋgâ bonŋâ mân zemŋâŋgap. }|}{{zz/y:xww vluuttsrq~qpponn-llk\jjgiXhhh2gSff_eeCdd cbwaq``_^k]] \[[gZZ=YXX2WVVUyTTCSS RsQPPuPOwNMMtLLcKKjJJ-IIfH8G:FFEEWDD7CgBBQAAAL@??H>>M=<^5Ŋâi zâk Anutu buku okŋaŋgâman sâm bukuŋâ kâsa okŋaŋgâbap, zâk sarâ a. Nâŋgânek. Ŋâi zâk bukuŋâ senŋâ igikŋâ buku mân okŋaŋgâmŋâ dap op Anutu mân igikŋâ, zo buku okŋaŋgâbap? MNen ko Anutuŋâ kândom buku otniŋgipkât buku op ândimen. QKeŋgât sot buku, zet buku buku buŋâ. Buku bonŋandâ keŋgât molibap. Keŋgât, zo tosagât hâuŋâ zo nâŋgâm upme. Ŋâi zâk keŋgât mem ândibap, zâkkâren buku mân muyagiap sâsâŋ. ?wBiken den sâm kwâkâkwâkâŋ narâkŋan keŋgât buŋ kinatkât Anutuŋâ buku otniŋgip. Oi Yesuŋâ buku otniŋgâm ândimap, zo yatik hânân zi buku oraŋgâm ândinat.  Zo yatâ oi itâ nâŋgen, “Anutu umŋandâ gâsânâŋgomap.” Zo ek nâŋgâm kwâtâtien. Anutu zâk buku orot zorat mariŋâ. Ŋâi zâk buku upapŋâ Anutu sot pâlâtâŋ upap. Oi Anutuŋâ zâk sot pâlâtâŋ upap. Buku op keŋgât mân utnat. ~Oi a ŋâiŋâ, Yesu zâk Anutugât nanŋâ sâbap, zâk Anutu sot pâlâtâŋ upap. Oi Anutuŋâ zâk sot pâlâtâŋ upap. }-Ibâ zâk nanŋâ hân dâp a nen kubikniŋgâbapkât sâŋgongoi geip. Oi nen sinniŋandâ igâwengât den zo sâm muyagem dâzâŋgomen. x|i Zâk Kaapumŋâ niŋgip, zorat itâ nâŋgen. Zâk nen sot pâlâtâŋ opmap. Nen zâk sot pâlâtâŋ upmen. '{G A sinniŋandâ Anutu mân igâwen. Um buku oraŋgâm ândinat oi ko Anutu zâk nen sot pâlâtâŋ oi buku orotŋâ bonŋâ neŋgâren muyagem kwâtâtibap. z} Bukurâpnâ, Anutuŋâ buku otniŋgipkât neŋgoot yatik umŋâ buku buku oraŋgânat. Nen yatâ oindâ dâp upap. y) Buku orotŋaŋgât topŋâ itâ ziap. Nen Anutu mân buku okŋaŋgâwen. Zâkŋâ buku otniŋgâm nanŋâ sâŋgongui gemŋâ bâliŋâniŋaŋgât suupŋâ mem moip. Zorat nen Anutu mâteŋan um salek kinat. Anutuŋâ buku otniŋgâmap yatik neŋgoot buku otziŋgânat. x Anutuŋâ nanŋâ kânok ândiândi muyageniŋgâbapkât sâŋgongoi hânân gem gâip. Anutu umŋandâ gâsânâŋgom yatâ otniŋgip. .wUŊâi zâk bukurâpŋâ mân buku otziŋgâmap, zâk Anutu mân ek nâŋgâmap. Buku orotŋaŋgât topŋâ Anutu. Anutu umŋandâ gâsânâŋgom buku otniŋgâmap. SvBukurâpnâ, nen umniŋandâ gâsâyagom ândinat. Buku orotŋâ, zorat topŋâ Anutu. Ŋâi zâk bukurâpŋâ buku otziŋgâmap, zâk Anutugâren gâbâ muyageip sot Anutu sot pâlâtâŋ opmap. ,uQNen ko Anutugâren gokŋâ. A Anutugât den nâŋgâme, zen dinniŋâ nâŋgâbi. Ka ŋâi zâk Anutugâren gok buŋandâ dinniŋâ mân nâŋgâbap. Den bon mariŋâ, Kembugât Kaapumŋâ sot Sataŋ arâpŋâ, zeŋgât topziŋ yatâ âsagei iknat. Anutuŋâ buku otniŋgip, zorat topŋâ. itKPropete sarâŋâ zen hânân gokŋâ, zorat hângât den sâne um kâtik a ziŋâ nâŋgâme. fsENan bârarâpnâ, zen Anutugâren gokŋâ, zorat ziŋâ propete sarâŋâ zen sot agom kâtigemŋâ kâsa otziŋgâwe. Oi zeŋgât umziŋan ândiap, zorâŋâ propete a sarâ zeŋgât umziŋan ândiap, zo walâmap. wrgOi a ŋâiŋâ Yesugât itâ sâbap, “A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ zo, zâk buŋâ. Zâk a yenŋâ op hânân muyageip.” Den zo yatâ sâbap, zo ko den zo Anutugâren gokŋâ buŋâ. Den zo Kristogât kâsaŋâ yatâ opap. Kâsa zâkkât itâ nâŋgâme. Kâsa zâkkât imbaŋâ hânân muyagibapkât sâsâŋ, zo mârum zi muyagiap. kqODen Anutugât Kaapumân gokŋâ, zen itâ ikpi. A ŋâi, zâk itâ sâbap, “Yesu zâk a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâsâŋ, Kristo, zo zâk hânân muyageip.” Den zo yatâ sâi ko Anutugâren gâbâ âsageip. np WBukurâpnâ, a den sâme, zo yen mân nâŋgâbi. Den zorat topŋâ nâŋgâm sâlâpkum ikpi. Den zo Sataŋgâren gokŋâ mo Anutugâren gokŋâ, zo nâŋgâm ândibi. Wangât, propete a sarâŋâ doŋbep muyagem ândie, zorat. noUA zen Anutugât den lume, zen zâk sot pâlâtâŋ op ândime. Zâkoot zen sot pâlâtâŋ opmap. Anutu zâkŋâ Kaapumŋâ niŋgip, zorâŋ sapsum niŋgi nâŋgâmŋâ itâ nâŋgen, “Anutu zâk nen sot ândimap.”/nWZâkkât gurumin den itâ ziap, “Nanŋâ Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwapŋâ umziŋandâ gâsâyagom ândibi.” Nen yatâ utnatkât Yesuŋâ sâm niŋgip. m Oi diŋâ lumŋâ zâkkât mâteŋan kut ŋâi ŋâi oindâ egi âlip opmapkât zâkkâren wan mo wangât sâindâ niŋgâmap. Vl%Bukurâpnâ, umniŋandâ keŋgât mân oi Anutu mâteŋan umâlip ândinat. {koUmniŋandâ keŋgât oi itâ sânat, “Anutu zâk umniŋaŋgât dâp buŋâ. Zâk tobat ŋâi ândim kut ŋâi ŋâi aksik zo nâŋgâm naŋgâmap.” Zorat nen keŋgât kândâtkum zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândinat. OjYatâ oindâ den bonŋaŋgât kâmurân ândien, zorat topŋâ muyagei nâŋgânat. Oi Anutu mâteŋan umniŋâ keŋgât buŋ ândinat. Anutu mâteŋan umniŋâ keŋgât opapkât itâ nâŋgânat. liQNan bârarâpnâ, buku orotŋâ, zo den mo sâtŋak mân sâsâŋ. Betŋâ sot umŋâ utnat. +hOKa a ŋâi hângât sikum zemŋaŋgi bukuŋâ wan mo wangât kwakpap oi ekŋâ mân nâŋgâŋaŋgâbap, zâk dap yatâ umŋandâ Anutugâren kinbap? Zo buŋâ. g9Yesu zâk neŋgât op ândiândiŋ biri buku orotŋaŋgât topŋâ iksen. Oi nen yatigâk bukurâpniŋ zeŋgât op ândiândiniŋ birindâ dâp upap. 8fiOi ŋâi zâk bukuŋâ kâsa okŋaŋgâbap, zâk kâmbam ku a yatâ, a kuktâ. Zen itâ nâŋgâme, “Kâmbam ku a zeŋgât umziŋan ândiândi kâtik mân muyagem ziap.” GeNen bukurâpniŋ buku otziŋgâm ândiengât niiŋaŋgât itâ nâŋgâmen. Mumuŋan gâbâ ândiândiyân bagiwen. Ŋâi zâk bukuŋâ buku mân okŋaŋgâbap, zâk tok mumuŋan ândibap. [d/ Bukurâpnâ, um kâtik ziŋâ kâsa otziŋgâne nâŋgâne ŋâi mân upap. (cI Adamgât nanŋâ Kain, zâkkât mâtâp mân lâŋnat. Zâk bâliŋ mariŋaŋgâren gâbâ gokŋâ, zorat munŋâ koi moip. Zo itâgât. Zikŋâ ândiândiŋâ, zo bâliŋâ. Munŋaŋgât ândiândiŋâ, zo âlipŋâ. Zorat op ko koi moip. Yesuŋâ buku otniŋgipkât buku oraŋgânat. pbY Kembugât den mârumŋan gâbâ nâŋgâm gawen, zo itâ, “Umziŋandâ gâsâyagom ândibi.” a) Anutugât nan bârarâp sot Sataŋgât nan bârarâp, zeŋgât topziŋâ itâ muyagei iknat. Ŋâi zâk ândiândi târârak mân ândibap, zâk Anutugâren gâbâ gokŋâ buŋâ. Oi ŋâi zâk bukuŋâ kâsa okŋaŋgâbap, zâkkât yatâ Sataŋgâren gokŋâ sâsâŋ. ;`o Anutuŋâ kâmut gakârâpŋâ ândiândigât kâwali ziŋgip, zorat zen dap dabân yatâ bâliŋâ mem ândibi? Zen Anutugâren gâbâ gokŋâ, zorat bâliŋâ mân upme. q_[Ka a ŋâi, zâk bâliŋ opmap, zâk Sataŋgât a. Sataŋ zâk topŋan gâbâ bâliŋâ tuum ândim gâip. Yatik ândiap. Oi Anutugât nanŋâ zâk Sataŋgât nep kândaŋbam geip. Anutugât nan bârarâp ândim bâliŋ mân orot. ?^wNan bârarâpnâ, ŋâiŋâ um gulip kwatziŋgâbâ sâi mân nâŋgâbi. Ŋâi zâk târârak mâtâbân âibap, zâk târârak a. Yesu târârak ândimap, zo yatâ ândibap. ]Oi ŋâi zâk Yesugâren pâlâtâŋ op ândimapŋâ bâliŋ mân opmap. Ka ŋâi zâk bâliŋ opmap, zâk zo Yesu mân ek nâŋgâmap. d\AYesugât itâ nâŋgâme, “Zâk bâliŋâ maatibam geip. Oi zâk bâliŋâ mân oip.” q[[Ŋâi zâk bâliŋ memap, zâk gurumin den komap. Gurumin den kukuŋâ, zo bâliŋâ bonŋâ uap. 6ZeŊâi zâk zo yatâ nâŋgâm um bâbâlaŋ op ândi mâmanŋâ kubikŋâ târârak ândibap. Zâk Kembu târârak ândimap, zo yatik ândibap. Bâliŋ op Sataŋgât orot. SYBukurâpnâ, nen narâk ziren Anutugât nan bârarâp ândien. Oi biken dap muyaginat? Zo mân nâŋgen. Ka itâ nâŋgâm kwâtâtien, “Kembuniŋâ takâm gâi tobatŋâ ekŋâ yatik utnat.” bX ?Nâŋgânek. Ibâniŋandâ neŋgât umŋâ doŋbep kinzap. Kiri neŋgât nan bârarâpnâ sâmap. Oi nen yatâ zo ândien. A um kâtik, zen mân buku otniŋgâme, zorat topŋâ itâ. Zen Anutu mân buku okŋaŋgâme. 'WGAnutu zâk târârak ândimap. Zen zâkkât yatâ nâŋgâme. Zorat a ŋâi, zâk târârak ândei ekŋâ sâbi, “Zâk Anutugâren gâbâ muyageip.”V/Nan bârarâpnâ, zen Kristo sot pâlâtâŋ op ândibi. Yatâ op ândine zâk âsagem gâi keŋgât sot aŋun mân op mâteŋan âi kinbi. A ziŋ um gulip kwatziŋgâbegât ekap zi kulemgum ziŋgan. SYesuŋâ kut ŋâi niŋgâbapkât sâm kâtigeip, zo ândiândi kâtikŋâ. Kaapumŋâ saŋgonniŋgi Yesugâren sâtârem kinat. >RuMârumŋan gâbâ Kembugât den nâŋgâm ândim gawe, zo nâŋgâne umziŋan zei nâŋgâm ândibi. Zen yatâ op ândim nanŋâ sot Ibâŋâ, zet sot pâlâtâŋ op ândibi. =QsŊâi zâk nanŋâ kwâimbâbap, zâk Ibâ birâŋaŋgâbap. Ka ŋâi zâk Yesu zâk bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ sâbap, zâk Ibâ sot pâlâtâŋ upap. mPSYesugât kâsa, zo ŋâi? Yesu, zâk a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbap mârum sâsâŋ, Kristo, zo buŋâ. A ŋâiŋâ yatâ sâi zâk sarâ a sâbi. Ŋâi zâk Ibâ sot nanŋâ kwâimbâzikâbap, zâk Kristogât kâsa. OOZen den bonŋâ mân nâŋgâme sâm ekap zi mân kulemgum ziŋgan. Buŋâ. Zen den bonŋâ nâŋgâmegât opŋâ den zi kulemgum ziŋgan. Den sarâ, zo den bon mariŋaŋgâren gâbâ mân gâmap. ^N5Zen ko tirik a Yesuŋâ Kaapumŋâ ziŋgipkât nâŋgânâŋgâziŋoot ândie. CMA zo, zen osetniŋan âsagiwe. Oi neŋgât buku zo mân ândie. Zen neŋgât buku ândim sâi nen mân birâniŋgâbe. Zen birâniŋgâwe, zorat topŋâ itâ. Zen neŋgât buku buŋâ. VL%Nan bârarâpnâ, narâk pâŋkânok uap. Kristogât kâsa kâwaliŋoot gâbapkât sâsâŋ, zo nâŋge. Oi narâk ziren kâsarâpŋâ doŋbep muyagem gam ândie. Narâk pâŋkânok uap, zo nâŋge. K5Hân zâk âkŋâleŋoot zo buŋ upap. Ka ŋâi zâk Ibâgât den nâŋgâm lubap, zâk tâmbâŋâ ândim zâimâmbap. Kristogât kâsa muyagibap. :JmNâŋge. Hânân kut ŋâi ŋâi bâliŋâ ziap, zo itâ. Sâkkât âkŋâle, senŋâ ekŋâ âkŋâle, sot umŋâ zâizâiŋ. Zo Ibâgâren gâbâ buŋâ. Zo hânân gokŋâ. 6IeUmziŋ hânân mo hângât kut ŋâi ŋâiyân mân pane zimbap. Ŋâi zâk umŋâ hângât kut ŋâi ŋâiyân pâi zimbap, zo ko umŋandâ Anutu Ibâ mân gâsubap. 9HkIbârâp, zen mârumŋan gâbâ ândim gâip, zâk sot pâlâtâŋ urâwegât zeŋgât den zi kulemgum ziŋgan. A sigan, zen kâtigine Anutugât den umziŋan ziap. Zen bâliŋâ mariŋâ kâsa okŋaŋgâm kâtigiwe, zorat den zi kulemgum ziŋgan. Umniŋâ hângât kut ŋâi ŋâiyân mân zimbap. $GA Ibârâp, zen mârumŋan gâbâ ândim gâip, zâk sot pâlâtâŋ op ândiegât den zi kulemgum ziŋgan. A sigan, zen bâliŋâ mariŋâ kâsa okŋaŋgâm kâtigiwe, zorat den zi kulemgum ziŋgan. A ambân katep, zen Ibâgâren pâlâtâŋ urâwegât den zi kulemgum ziŋgan. ~Fu A ambân katep, zen Yesuŋâ zeŋgât suupziŋ meip, zorat op tosaziŋ gulipkumapkât den zi kulemgum ziŋgan. dEA Ka a ŋâi, zâk bukuŋâ kâsa okŋaŋgâbap, zo ko ŋâtâtigân ândim ŋâtâtikkât mâtâp âibap. Ŋâtâtigân âi siŋâ egi ŋâtiksâi mâtâp mân ek kwâtâtibap. Patâ sot mâik zen aksik den nâŋgâbi. rD] Oi ŋâi zâk bukuŋâ umŋandâ gâsubap, zo ko âsakŋan ândimap. A zo bâliŋan mân tâmbetagobap. {Co Oi a ŋâi, zâk bukuŋâ kâsa okŋaŋgâmapŋâ âsakŋan ândian sâbap, zâk tok ŋâtâtigân ândiap. 'BGOi den kulemguan, zo den uŋakŋâ oi Yesugâren sot zeŋgâren ârândâŋ bon uap. Zo topŋâ itâgât. Ŋâtâtik buŋ oi âsakŋâ bonŋâ muyagem ziap. {AoBukurâpnâ, nâ den uŋakŋâ ŋâi mân kulemgum ziŋgan. Den zo mârumŋan gâbâ nâŋgâm gawe, zorik. @5Ŋâi zâk Anutu sot pâlâtâŋ op ândian sâbap, zo ko Yesu ândeip, zorat dâp wâratkum ândei dâp upap. Buku buku opŋâ âsakŋan ândinat. U?#Ŋâi zâk Anutugât den nâŋgâm lubap, zâk perâkŋak umŋâ Anutugâren kinbap. Nen yatik Anutugât den nâŋgâm lum ândimŋâ itâ nâŋgânat, “Irak ziren Anutu sot pâlâtâŋ op ândien.” %>CA ŋâi, zâk Anutugât diŋâ mân lumŋâ itâ sâbap, “Nâ Anutu sot pâlâtâŋ opman.” Zâk sarâ a. A yatâ zorat umŋan den bonŋâ mân zemap. ^=5Nen itâ nâŋgen. Nen Anutugât diŋâ lum ândim zâk sot pâlâtâŋ utnat. <Yesu Kristo zâk bâliŋâniŋaŋgât suupniŋ meip. Oi neŋgârâk buŋâ, hân dâp ândie aksik, zeŋgât supziŋ meip. ,; SNan bârarâpnâ Yesugât kâmut op ândie, zen bâliŋ upegât den zi kulemgum ziŋgan. Neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ bâliŋâ upap, zo ko Ibâgâren berân mâme a, Yesu Kristo, zâk târârakŋâ mariŋâ ândiap, zâkkât nâŋgâbap. Zâk betniŋan mem Ibâŋâ dukui tosaniŋ birâbap. : 1 Nen bâliŋâ mân upmen, yatâ sâm sâi ko Anutugâren sarâ a ândimen yatâ opap. Yatâ oindâ sâi ko zâkkât den umniŋan mân zembap.9 # Ka nen bâliŋâniŋâ sapsunat, zo ko sâi bon opmap, Anutu, târârak mariŋandâ tosaniŋ birâm umniŋ saŋgori salek op kwâtâtinat. v8 gNen bâliŋâ mân upmen sânat, zo ko umniŋ kâitkunat. Oi den bonŋâ neŋgât umniŋan mân zimbap. \7 3Anutu zâk zik âsakŋan ândiap, zo yatik nen âsakŋan ândinat zo ko kâmut kânok opŋâ nanŋâ Yesu Kristo, zâkkât gilâmŋandâ saŋgonniŋgi umniŋ salek upap. Yatâ oi tosaniŋâ zo aksik gulipkubap. 6 yNen ŋâtâtigân ândim Anutu sot pâlâtâŋ urâwen sâindâ sâi ko sarâ opap. Oi den bonŋâ mân mem ândibem. 5 Den siŋgi Yesugâren gâbâ nâŋgâwen, zo dâzâŋgomen. Zo itâ. Anutu, zâk âsakŋâ. Ŋâtâtik zâkkâren mân ziap. i4 MYatâ muyagei sâtâre kwâkŋan ândinatkât ekap zi kulemgum ziŋgan. Âsakŋan ândiândiŋ. 3 %Zorat kut ŋâi ŋâi ek nâŋgâwen, zorik zen dâzâŋgomen. Zen sot nen sot Ibâ sot nanŋâ Yesu Kristo kâmut kânok utnatkât sâmen. 12 ]Ândiândi mariŋâ zo muyagei igâwengât ândiândi kâtikŋaŋgât siŋgi den dâzâŋgomen. Ândiândi kâtikŋâ zo Anutu Ibâgâren zem gamŋâ neŋgâren gâip. 21 aTopkwap mârumŋan gâbâ zem gâip, oi kindapniŋâ nâŋgâwen sot sinniŋandâ igâwen. Ek nâŋgâm kwâtâtemŋâ bitniŋandâ gâsuwen, zo ândiândigât den sât. J0 Nâ Yesu Kristogât op umnandâ gâsâzâŋgomap. Zo yatik.R/Kembu Yesugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ zorâŋ zeŋgâren zimbap. `.9Ŋâi zâk Kembugât âkonzigi simgât siŋgi upap. Kembuniŋâ Yesu gâ gâban. $-APaulo, nâ den zi sa bukunâ ŋâiŋâ lâunan gâbâ mem ekabân kulemgum ândim gâi zi nâ ninak bitnandâ simbup mem den murukŋâ zi kulemguan. k,OBukurâpŋâ nâmbutŋâ, zen yatik sâtâre otziŋgâme. Zen buku muyageyaŋgâm luyaŋgâm upi L+Asia hânân Yesugât kâmutŋâ kâmutŋâ zen Korinti a zeŋgât nâŋgâm ândie. Akwila sot ambinŋâ Pirisila sot zekât mirin mindume, zen Kembugât opŋâ sâm sâtâre otziŋgâme. x*iNâ sot Korinti a zen ârândâŋ umâlep kwatniŋgâwe. Zorat zen a yatâ zo zeŋgât nâŋgâne âlip upap. !);Setepano, Potunato sot Akaiko, zen nâgâren gane umnâ âlip oip. Korinti zen kârebân ândine zen gebâkziŋan nâgâren gam umâlep kwatniwe. X()A zo sot a nâmbutŋâ ziŋ yatik nep tuume, zen ziŋgit hurat kwatziŋgâbi. Z'-Oi bukurâpnâ, den ŋâi sa nâŋgânek. Zen Setepano sot kâmut gakârâpŋâ, zeŋgât nâŋgâme. Zen Grik hânân kândom Kembugât siŋgi urâwe. Oi zen Kembugât siŋgi a kore otziŋgâm ândime. ?&yKut ŋâi ŋâi upme, zo umziŋandâ gâsâyagom upi. e%C Zen galem oraŋgâm siŋgi âlip mem kâtigibi. Keŋgâtziŋ buŋâ kâtigem ândibi. z$m Bukuniŋâ Apolo, zâk bukurâp nâmbutŋâ, zen sot zeŋgâren gâbâpkât dukum sâŋgongua mân bâbâlaŋ oip. Narâk ziren buŋâ, narâk ŋâin mâtâp muyagemŋâ zeŋgâren gâbap. Kembugât den sâsâŋ a hurat kwatziŋgâbi. *#M Timoteo zâk zeŋgâren gâi buku okŋaŋgâne keŋgât mân op ândibap. Nâ Kembugât nep tuuman, yatik tuumap. Zorat zâkkât nâŋgâne mân gibap. Mulun galemgum sâŋgongune um lumbe op nâgâren gâbap. Nâ zâk sot buku nâmbutŋâ zen ârândâŋ gâbigât mambât ândian. u"c Ziren Kembuŋâ mâtâp patâ mem pâi nep patâ muyagei ziap. Oi siŋgi âlipkât a kâsa doŋbep ândie. L!Nâ narâk ziren Epeso kamânân ândia Pentekos kendon âkâbap.  'Nâ narâk ziren yen ga ziŋgit zâmban âibatkât mân otnigap. Zorat Kembuŋâ nâŋgi âlip oi zeŋgâren gam mâik ŋâi tâpatkât san. 5Korinti zeŋgâren gam tâtat mâme upat motŋâi. Zen sot ândia map narâkŋâ âkâbap. Oi ziŋâ mâtâpkât betnan mine zoren mo zoren âibat. yNâ Makedonia hânân âi walâm zeŋgâren gâbat. Makedonia hânân narâk kârep mân ândibat. Yen walâbat. r]Mo nâŋga âlip oi ninoot ârândâŋ âinat. Paulo zâk Korinti zeŋgâren âibam narâkŋâ ziŋgip. }Nâ zeŋgâren ga a nâŋgâziŋgâne âlip oi zo ekap ziŋgâm sâŋgonzâŋgua kât zo mem Yerusalem kamânân âibi. Kendon dâp kât tatziŋgap dâp mirin panetâ tâpap. Yatâ op ândine nâ zeŋgâren ga kâtkât diŋâ mân sâm kârubi. w iKembugât siŋgi a zeŋgât kât mindunam Galata hânân a kâmutŋâ kâmutŋâ dâzâŋgowan. Zo yatik upi. 5c:Zorat op ko bukurâp, zen kâtigem kinbi. Âsâbâŋ Kembugât nep tuum kâtigibi. Itâ nâŋgâm tuubi, “Kembugât opŋâ nep tuugindâ bon buŋ mân upap.”L9Ka mumuŋandâ mân kembu otniŋgâm ândibapkât Anutu sâtâre okŋaŋgânat. Anutuŋâ Yesu Kristo sâŋgongoi gem tânnâŋgoi ândiândi kâtik muyagien. Zorat sâm âlip kwâkŋaŋgânat. !8Mumuŋandâ nâŋgobapkât bâliŋandâ imbaŋâ pindâmap. Oi Kembugât gurumin denŋâ bâliŋâ imbaŋâ pindi gwâlanteŋsâmap. c?7‘O mumu, gâ imbaŋâgâ ikâ? Mumu, gâ nâŋgobangât imbaŋâgâ ikâ taap?’ ” uc6Yatâ âsagei ko den itâ kulemgune ziap, zo kâtigibap,“Kembuŋâ mumuŋaŋgât imbaŋâ koi geip. 35Sâkŋâ lolot, zinziŋ kâtik buŋ, zi ândiândi kâtik hâmbâ yatâ gwagori geibap. Mumuŋaŋgât siŋgiŋâ ândiândi kâtik gwagori geibap. a;4Lâmun diŋ sâi kegâk, sinniŋâ kwilitikpamen yatâ, tobat ŋâi utnat. Lâmun diŋ sâi mumuŋandâ zaatŋâ ândiândi kâtik ândibigât sâkziŋ hâukwapi. Oi gwâlâ ândinatŋâ hâukwap tobat ŋâi utnat. 3Nâŋgânek. Den ŋâi tik zeip, zo sapsum ziŋgâbâ. Nen mân mom naŋgindâ Kembu Yesuŋâ taki tobatniŋ ŋâi op hâukwâtnat. 1[2Bukurâpnâ, den ŋâi zitâ sa nâŋgânek. Hân sâk zirâŋâ Anutu um topŋan, sumbemân mân zâi ândibap. Alâalâgiŋ zo ziŋziŋ kâtikŋâ mân zimbap. y1Nen hânân gokŋâ tobat urâwen, zo yatik sumbemân gokŋâ, zâkkât tobat minat. Yesuŋâ taki sumbem sâk minat. 7g0Anutuŋâ hân memŋâ Adam tuugip. Zâkkât kiurâpŋâ nen yatik hânân gokŋâ muyageniŋgâniŋgâŋ. Sumbemân gokŋâ a ândiap, yatik sumbemgât siŋgi op ândinat. xi/A kândom muyageip, zâk Anutuŋâ hânŋâ tuugip, zorat hân a oip. A bet muyageip, zâk sumbemân gokŋâ. " =.Sumbemân gâbâ gok, zâk kândom hânân ge mân ândiap. Hânân gokŋâ zorâŋâ kândom hânân ândeip. Sumbemân gok, zâk bet ge ândeip. J  -Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemgune ziap,“A kândom muyageip, Adam, zâk um dâpŋoot op zaat ândeip. A bet muyageip, zâk ko Kaapum sot ândiândi mariŋâ op ândiap.”  /,Hanguguŋandâ hân sâk sot. Zaatzaatŋandâ sumbem sâk sot. Hân sâk ziap, yatik sumbem sâk ziap. A saŋgiŋâ Adam sot a uŋakŋâ Kristo. " =+Hân sâk hangume, zo bon buŋâ. Zo yenŋâ. Zaatpap, zo bonŋâ sot âsakŋâ neuleŋoot. Hân sâk hangume, zo lolotŋâ. Zaatpap, zo imbaŋâŋoot.  *Mumuŋan gâbâ zaatzaat, zorat topŋâ yatâ. Hân sâk, zo hangubi, zâk buŋ upapkât siŋgi. Zaatpap, zorâŋ mân buŋ upap. [/)Mirâsiŋ, zâk âsakŋâ tobatŋâ ŋâi. Kâin, zâk âsakŋâ tobatŋâ ŋâi. Sâŋgelak, zen âsakziŋâ tobatŋâ ŋâi. Oi sâŋgelak âsakziŋ tobatŋâ kânok buŋâ. Tobatziŋ ŋâi ŋâi zem ariap. (Oi sumbem a, zen sâkziŋ tobât ŋâi. Hân a, nen sâkniŋ tobat ŋâi. Sumbem a zeŋgât neule, zo ŋâi. A neŋgât neule, zo ŋâi. )'Zo yatik sâkkât topŋâ kânok mân ziap. A neŋgât sunum, zo ŋâi. Bâu zuu zeŋgât sunum, zo ŋâi. Saru zuu zeŋgât sunum, zo ŋâi.  &Oi Anutu zâk nâŋgâm kwâtâtemŋâ sâm pindip, bonŋâ yatik takâmap. Keet dâpŋan bonŋâ tobât ŋâi ŋâi âsagemap. %Zen keetŋâ kendâme, zo ŋâi. Bonŋâ ko ŋâi. Keetŋik kendâme. Segoŋ mo kut ŋâi kendâne kâmŋâ sot bonŋâ bet takâmap. 1$Korinti a zen kwakmak a. Zen nebân kut ŋâi kendâme, zo yen mân zaatmap. Keetŋâ zo pane kâmŋâ âlip taki keetŋâ zo alâgem buŋ opmap. nU#Nâmbutŋandâ itâ sâbi? “A mumuŋâ zen dap op zaatpi? Sâkziŋ tobat dap op muyagibi?” 7g"Zen umziŋ kubikŋâ ândiândi bâliŋâ birâbi. Zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋandâ Anutu kândâtkume. Zo nâŋgâm aŋun upigât dâzâŋguan. Zaatzaat top top zaatnat. 9!Zen umziŋ mân kâitkubi. Zeŋgâren gâbâ a ŋâi a laŋ ândiândiŋâ zeŋgâren pâlâtâŋ upap zo ko orot mâme âlipŋâ zo gulipkubap. yk Den sumbuŋâ sa nâŋgânek. Nâ Epeso kamânân zi bâu ulin zen sot agowan. Ka mumuŋan gâbâ zaatzaat mân zei sâi ko wan bonŋâ membam? Den zo sumbuŋâ san. Mumuŋan gâbâ zaatzaat mân zei sâi ko itâ sa dâp opap, “Mukan munat. Zorat mân nâŋgânâŋgâ op itârâŋ sii nalem om nem sâtâre utnâ.” Nâ sa nâŋgânek. Zen yatâ mân nâŋgâbi. ~1Bukurâpnâ, Zen Kembuniŋâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op ândie, zorat sâtâre op itâ san. Nâ sirâm dâp mumuŋandâ mâte otnigi ândian. G}Oi nen ko wangât sâknam kwâkŋan ândiwenŋâ ândim gen? |/Korinti a zeŋgâren a nâmbutŋandâ a mumuŋâ zeŋgât op too saŋgonme. Zo mumuŋan gâbâ zaatzaat mân zei sâi dap dabân yatâ upe? {}Nanŋâ zâk a sot kut ŋâi ŋâi nen mem gei kwatniŋgâmŋâ Anutu Ibâŋaŋgât ombeŋan op ândibap. Yatâ oi ko Anutu zikŋak a sot kut ŋâi ŋâi neŋgât kembu patâniŋ op ândibap. Mumuŋan gâbâ zaatzaat mân zei sâi ko bâliŋ upem. ?zwAnutuŋâ a sot kut ŋâi ŋâi aksik Kristogât gigiŋâ zâmbarip. Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Anutuŋâ a sot kut ŋâi ŋâi aksik mem ge kiŋaŋgât gobetŋan kwatziŋgi mân walâbe yatâ.” Den zo nâŋgindâ Anutuŋâ nâŋgi Kristogât ombeŋan gigiŋâ upapkât mân sâip. NyKâsaŋâ boiŋâ tâmbetkubap, zo mumuŋâ. Mumuŋâ zo buŋ upap. {xoKembu Yesu, zâk kembu nep tuum kâsarâpŋâ kiŋ gobetŋan kâbakŋeziŋgâm naŋgâm nepŋâ tuum naŋgâbap. 6weÂkââkâŋ narâkŋan Kristo zâk a kutâ sot zâizâiŋ sot imbaŋâziŋoot aksik mem gei kwatziŋgâm kembu nepŋâ zo Anutugât bikŋan pâi narâkŋâ âkâbap. %vCOi teŋgâŋâ sâi ziap, zo yatik zaatnat. Kândom Kristo mumuŋan gâbâ zaarip. Oi Kristo âburem takâbap, narâk zoren zâkkât siŋgi a nen zaatnat. puYNen aksik Adamgât kiurâp opŋâ munat. Zo yatik Kristo sot târotâroniŋ ziapkât zaat naŋgânat. ~tuZo itâgât. A ŋâiŋâ mumuŋâ topkwapniŋgip. Zo yatik a ŋâiŋâ mumuŋan gâbâ zaatzaat, zo topkwapniŋgip. psYKristo, zâk perâkŋak mumuŋan gâbâ zaarip. Zâk a mumuŋâ kândom otziŋgâm zaat ândiap. [r/Nen hânân narâk ziren Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmen, zorat bonŋâ mârum miwen sot sumbemân mân mimbem sâi ko umbâlâ patâ muyagebap. Mumuŋan gâbâ zaatzaat, zo teŋgâyâk zaatnat. RqOi Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwap muwe, zen tâmbetagowe yatâ opap. hpIKristo mân zaari sâi nâŋgâm pâlâtâŋziŋ yenŋâ opap. Oi tosaziŋ tok zemziŋgâbap. co?A mumuŋan gâbâ zaatzaatŋâ mân zei sâi ko Kristo mumuŋan gâbâ mân zaarip opap. nOi zorik buŋâ. Nen Anutugât itâ sâwen, “Zâkŋâ Kristo mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip.” Oi mumuŋan gâbâ zaatzaat mân zei sâi ko Anutuŋâ Kristo mân mâŋgei zaarip opap. Zorat den sâwen, zo Anutugât den târârak mân sâm sarâ sâbem. mOi Kristo mumuŋan gâbâ mân zaarip sâi ko den sâmen, zo bon buŋ opap. Oi nâŋgâm pâlâtâŋziŋ zo yatik bon buŋ opap. cl? Mumuŋan gâbâ zaatzaat, zo kwâimbâmŋâ Yesu mumuŋan gâbâ zaarip, zo kwâimbâbi. "k= Yesu mumuŋan gâbâ zaarip. Den yatâ sâm dâzâŋgoindâ wangât zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ mumuŋan gâbâ zaatzaat, zo mân ziap sâme? Tj! Nâ orâwan sot ziŋ urâwe, zorat mân sâbat. Yesu moip sot zaarip, zorat siŋgi sâm den siŋgi âlip sâm muyagimen. Oi Korinti a zen yatik mem ândie. Yesu zâk mumuŋan gâbâ zaaripkât zaatnat. Oi Nâ Aposolo orâwan, zo Anutuŋâ um lâklâk otnim tânnogi Aposolo op ândian. Oi zâkŋak tânnogi zorâŋâ nâgâren bon buŋ mân oip. Buŋâ. Aposolo nâmbutŋâ zen nep tuune walâziŋgâm sâknam nep tuum kâtigewan. Oi zo Anutuŋâ tânnogip, zorâŋâ mem kâtikŋan kwatnigi siŋgi âlipkât nep tuum kâtigeman. h Nâ Aposolo nâmbutŋâ zeŋgât ombeziŋan. Nâ Anutugât a ambân kâmut zâŋgom gâwan, zorat Aposolo kot ninetâ mân dâp uap. ggGPaulo nâ zeŋgât teŋgâyân mân ândiwan. Iraborâk gâsum sâlâpnogi nep a orâwan. Nâ bet, katep mân kubikaŋgâm âsageip yatâ nâ laŋ nâgâren muyagei egâwan. Aposolo ziŋâ kot ninetâ mân dâp uap. Uf#Oi Yakobogâren muyageip. Oi Aposolo aksik zeŋgâren muyageziŋgi igâwe. e9Oi Yesugât kâmut teŋgâŋâ 5 tausen walip, zo mindum tatne muyagei igâwe. Zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ tok gwâlâ ândie. Oi nâmbutŋâ muwe. [d/Zaatŋâ Peterogâren muyageip. Zobâ arâpŋâ nâmbutŋâ zeŋgâren muyageip. vceOi Kembugât ekabân den ziap, zorat dâp Yesu hangoitâ zei sirâm karâmbuŋan Anutuŋâ mâŋgei zaarip. b Zen siŋgi âlip nâŋgâm ândibigât dâzâŋgua nâŋgânek. Siŋgi âlip nâŋgâwan, zo dâzâŋgowan. Zorat kâukŋâ itâ sâm dâzâŋgowan. Kembu Yesu, zâk den siŋgi Kembugât ekabân ziap, zorat dâp opŋâ bâliŋaŋgât suup mem moip. a Bukurâpnâ, siŋgi âlip den dâzâŋgua nâŋgâwe. Oi zo mem ândime. Siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâwan, zo yatik mem ândie oi ko âlip kubikziŋgâbap. Mo dap nâŋge? Siŋgi âlip dâŋ mân mem ândinetâ umziŋan bonŋâ mân âsageziŋgâbap? r`](Minduminduziŋan gulipmalip mân op, orotŋigâk utnetâ a nâmbutŋâ ziŋ ziŋgitnetâ dâp upap._1'Zorat bukurâpnâ itâ sa nâŋgânek. Zen Anutugât den muyap sapsusuŋ, zorat kâtigibi. Den gându uŋakŋan sâsâŋ, zorat pâke mân kwapi. o^W&Ŋâi zâk den zi nâŋgi bon mân upap, zo zâkkât nâŋgindâ Anutugât den sâsâŋ a mân upap. .]U%Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ zikŋaŋgât nâŋgi Propete mo a Kaapumŋoot upap zo ko den kulemgum ziŋgan, zo Kembugât sâtkât kulemguan, yatâ nâŋgâbap. \3$Korinti a zen zâizâiŋ upme, zeŋgât sa nâŋgânek. Zen dap nâŋge? Anutugât denŋâ zeŋgâren topkwap muyageip, mo zen ziiŋik nâŋgâwe? [1#Ambân zen den ŋâi mâsikâm nâŋgânam mirâziŋan âi arâpziŋ mâsikâziŋgâbi. Ambân ŋâiŋâ minduminduyân den sâi aŋunŋoot upap. nZU"Yesugât kâmut kamân dâp zen mindum ambân zen hiriŋsâm tapme. Korinti zen zo yatik utne dâp upap. Ambân zen yatâ opŋâ gigiŋâ ândibigât neŋgât orotŋâ yatâ ziap. Oi zo yatik Kembugât gurumin denân ziap. JY !Anutu zâk gulipmalipkât Anutuŋâ buŋâ. Zâk lumbeŋan orotŋaŋgât Anutu. Anutu kânok, diŋâ kânok. A kânokŋak pâtârâŋâk sâbap. Ambân zen minduminduyân den hiriŋsâm tapi. kXO Anutugât den sâsâŋ a zen Kaapumgât den sânam otziŋgi sâbi. Mân sânam otziŋgi birâbi. qW[Anutugât den sâm muyamuyagiŋ zo utnâ sâm upi. A ŋâiŋon sâm naŋgâm ge tâi a ŋâigoot sâm dâzâŋgobap. Sâm mânâŋgât dâzâŋgobi, zorâŋ âlip upap. Oi sâne a nâmbutŋâ ziŋ nâŋgâm umziŋ bâbâlaŋ upap. bV=Ŋâi zâk tâi Kaapumŋâ umŋan den pâi sâbam oi a den kândom sâbap, zo birâbap. UAnutugât den muyap sâsâŋ, zo a zagâtŋâ mo karâmbutŋâ sâbi. Oi nâmbutŋâ zen den zo nâŋgâm sâlâpkum sâbi. T'Ka mâbumâbure a ŋâi mân tâi ko minduminduyân den gându uŋakŋan mân sâbi. Ŋâi zâk sâbâ sâm zâk zikŋik Anutugâren sâbap. @SyDen gându uŋakŋan den sânâ sâm doŋbepŋâ buŋâ, zagât mo karâmbutŋâ sâbi. Doŋbepŋâ mân walâm sâbi. Oi zikŋik zikŋik sâne a kânokŋâ mâburem topŋâ sâbap. {RoBukurâp, zorat dap dap? Zen mindunâ sâm um bet bâsaŋ mân gabi. Ŋâi zâk sâtâre kep ŋâi mem gâbap. Ŋâi zâk kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ den mem gâbap. Ŋâi zâk Anutugât den uŋakŋâ. Ŋâi zâk den gându uŋakŋan sâbâ sâm sâbap. Ŋâi zâk den gându uŋakŋâ zorat top sâsâŋ sâbâ sâm sâbap. Zo Kembugât den laŋ kârâbapkât upi. QyUm kâtik ziŋ ziŋgitŋâ sâi zorat nâŋgâne Kembugât top lâkulâku ŋâi mân opap. Yesugât kâmut mindumŋâ Anutugât den muyap sâm muyagem tatne a yenŋâ, um kâtik ŋâi zeŋgâren gam den sâbi, zo nâŋgâbap zo ko aksik umŋaŋgât topŋâ sâm muyagine den zo umŋan giari umŋâ melâŋbap. Oi umŋan kut ŋâi ŋâi tik zemap, zo muyagei umŋâ melâŋi hânân gei pindiŋsâm zem Anutu mâpâsem itâ sâbap, “Anutu zâk perâkŋak zen sot ândiap.” Bet bâsaŋ mân mindubi. wE~o}}k|{zzydxx:vvuuCt&ssqpp"onm1l9kjivgg&ff9eddcbbaY`` __D^]]E\[[\ZBYtX\WWUTcSSzSDRtQQPOrO%N4LKKJbIIGFEDDWCCBAZ@I?m>.=<;K:99`887`65444+2^11:0// .1-R,l+y**%)(F'&&%7$#"!h sd)B<KPE7` s 6b:4@n^%w**MN Zeŋgâren ko Kembuŋâ tânzâŋgoi buku op ândime, zo târokwap op zâine gwâlânteŋsâi ziiŋâ sot a nâmbutŋâ zen buku upi. Nen yatik zeŋgât upmen. ^)5N Oi Zorat Anutu Ibâniŋâ sot Kembuniŋâ Yesu zikŋak diiniŋgi zeŋgâren gânat. T(!N Nen zeŋgâren ga ziŋgitŋâ Kembugât den nâmbutŋâ tânzâŋgomŋâ târokwap ziŋgânatkât âsâbâŋ ninâu kâtikŋâ sâmen. Nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ ŋâiyân pâton opapkât gwârâ uan. r']N Zeŋgât op Anutu mâteŋan umâlip patâ nâŋgâmen. Oi Anutu sâiwap patâ dukoindâ dâp upap. &'NZen yatâ op Kembu sot pâlâtâŋ op kâtigem ândine umniŋ diim gei ândinat. Kembugât den zeŋgâren zimbapkât Pauloŋâ ninâu sâip. N%NBukurâpniŋâ, nen ziren sâknam kwâkŋan ândim zeŋgât nâŋgâm kwâkâ op umniŋ gwârâ oip. Nen yata ândimŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât siŋgi nâŋgâm umniŋ diim gei ândien. p$YNNarâk ziren ko Timoteo zâk âburem gam nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orotziŋaŋgât den siŋgi dâtnâŋgoip. Oi zen neŋgât doŋbep umâlip nâŋgâme. Oi nen ziŋgitnat sâmen. Zeŋgoot yatik nen niŋgitnatkât sâme. #}NSarâ mariŋandâ kâitzâŋgoi nep zeŋgâren tuuwen, zo bon buŋ opapkât umnâ girem oi ândiandâ mân dâp oi a zo sâŋgungua gaap. Siŋgi âlip dâŋ mem ândie mo mân mem ândie, zorat ek nâŋgâbapkât gâip. Timoteo zâk âburem gâip. "NNen zen sot ândim den kânŋan itâ dâzâŋgowen, “Nen sâknam nâŋgâm ândinat.” Den sâwen, zo yatik âsageip, zo nâŋge. !NZen sâknamân ândimŋâ loribegât yatâ urâwen. Zen nâŋge. Siŋgi âlip zo sândukŋâ ândim nâŋgânatkât mân sâm niŋgip. P NOi net Timoteo sâŋgongoitâ zeŋgâren gâip. Zâk bukuniŋâ Anutugât nep a ândim Kristogât siŋgi âlip sâmap. Zâkŋâ zeŋgâren gam nâŋgâm pâlâtâŋziŋ mem kâtikŋan kwâpam gaap. V 'NNet zeŋgât nâŋgâm kwâkâ op net nikŋik Ateŋ kamânân tâtat sâwet. 5eNZeŋgât op sâtâre sot umâlip upmen.(INKembu Yesuŋâ gâi ko nen mâteŋan kin wan mo wangât sâtâre utnatkât nâŋgen. Nen zeŋgâren gam nep tuugindâ bonŋâ âsageip, zorat sâtâre utnat. |qNOi zo ga ziŋgitnatkât sâwen. Oi Paulo, nâ narâk ŋâin ŋâin gâbam ua Sataŋŋâ mâtâp pâke kwap gâip. 'GNBukurâp, nen zâmbam gam narâk zi mandu yatâ op ândiwen. Sâkniŋandâ ziren mâik ŋâi ândien. Umniŋâ ko zen sot tap ziŋgitnatkât otniŋgap. &ENA hân ŋâin gokŋâ den siŋgi âlip nâŋgâbe sâm pâke kwatziŋgâme. Hân ŋâin gokŋâ zen Kembugât siŋgi a upigât âkonziŋgap. Tosaziŋâ târokwap utne patâ oi tosaziŋaŋgât op Anutugât kuk zo zeŋgâren âsageziŋgap. Paulo zâk zeŋgât op umŋâ sisiwaloŋ oip. 7gNYuda a zen Propete sot Yesu Kristo zâŋgone muwe. Oi nen yatik nâŋgom moliniŋgâbi. Zen Anutuŋâ ziŋgiri mân dâp uap. Zen a kâmutŋâ kâmutŋâ kâsa otniŋgâme. |qNBukurâpnâ, zen Anutugât kâmut Yudaia hânân Yesu Kristogâren pâlâtâŋ urâwe, zen sot tobat kânok urâwe. Zen Yuda a ziŋâ kâsa otziŋgâm sâknam ziŋgâwe, zo yatik zeŋgâren kamârâpziŋandâ zâŋgom sâknam ziŋgâwe. Z-N Nen Anutugât den dâzâŋgoindâ nâŋgâne a den mân oip. Zo âlip nâŋgâwe. Zo Anutugât den. Zen den zo nâŋgâm mem umziŋan pane nep tuumap. Oi zorat nen âsâbâŋ Anutugâren sâiwap sâmen. SN Anutuŋâ zâkkât um topŋan sot âsakŋan ândibi sâm diiziŋgâmap. Oi zen zâkkât a bonŋâ op, zâkkât tobat op ândibigât den yatâ zo dâzâŋgowen. Kembugât den lunetâ kâsa otziŋgâwe. +N Ŋâi itâ nâŋgâme. Ibâŋandâ murarâŋâ den dukumap, zo yatik niiŋâ den dâzâŋgowen. Um bâbâlaŋ den sot girem den dâzâŋgowen. nUN Nen um salek sot târârakŋâ, tosa buŋ ândim Kembugât kâmut op ândie, zeŋgâren nep tuuwen. SN Bukurâpniŋâ, sâknam nep tuum ândiwen, zo nâŋge. Zeŋgâren gâbâ kut ŋâi ŋâi zo mân minam ŋâtik sirâm nep kârâpŋoot tuum ândiwen. Kanpitâ mân kwatziŋgânatkât zeŋgâren nep tuum ândiwen. Zo yatâ op Anutugât den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgowen, zo nâŋgâme. Oi Anutu zâk yatik topniŋ nâŋgap. 0YNNeŋgât âkŋâle zeŋgâren zeipkât Anutugât siŋgi âlip dâzâŋgonatkât zorik buŋâ. Nen kore otziŋgâm ândinam urâwen. Umniŋâ zeŋgâren kirip, zorat. zmNBuŋâ. Ambân ŋâiŋâ murarâpŋâ on galem otziŋgâmap, zo yatâ nen zeŋgâren ândim galem otziŋgâwen. J NA kutâ otziŋgânakât mân sâwen. Kristogât Aposolo op ândim kut ŋâi ŋâigât sâindâ dâp upap. Zo nâŋgâmŋâ zen mo kamân nâmbutŋâ zen a kutâ otziŋgânat mân sâwen. ,QNZen neŋgât topniŋ nâŋgâme. Nen mân kâitzâŋgomen. Mân elakzâŋgomen. Oi zeŋgâren kât sikumgât âkŋâle mân urâwen. Zo Anutuŋâ nâŋgi ko san. mSNZorat op Anutuŋâ niŋgiri âlip opmap. Den siŋgi âlip sânatkât sâm niŋgip, zorat dâp sâmen. A ziŋ niŋgitne âlip upapkât buŋâ. Anutuŋâ neŋgât nâŋgi âlip upapkât sâmen. Anutu zâk umninaŋgât top ekmap. ^ 5NUm bâbâlaŋ den sâmen, zo nâŋgâm gulipkum mân sâmen. Den sarâ mân sâmen. t aNMârum Pilipi kamânân nâŋgom mem ŋâi ŋâi otniŋgâwe, zo nâŋge. Yatâ otniŋgâne Anutuŋâ betniŋan mei keŋgât buŋ zeŋgâren gam ândiwen. Oi a doŋbep kâsa otniŋgâne laŋ Anutugât den siŋgi zo sapsum ziŋgâwen. Y  -NBukurâpnâ, zeŋgâren ga nep tuugindâ bon buŋ mân oip, zo ziiŋak nâŋge. M  N Oi nanŋâ Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgeip, zâk gâtâm sumbemân gâbâ gâbap. Oi narâk patin Anutu kukŋaŋgât bonŋâ zo sâi neŋgâren mân âsâgibap. Zen zâk gâbapkât um bâbâlaŋ op mambât ândime. Nen zeŋgâren nep tuugindâ bonŋâ muyageip, zorat siŋgi ziiŋak nâŋgâm nâ zo yatâ sâm dâtnowe.c  AN Zen ziiŋak nen zeŋgâren ga nep tuugindâ bonŋâ muyageip, zorat den siŋgi dâtnâŋgome. Oi zen lopio yenŋâ, aŋâ tuutuuŋ, zo kândâtkom Anutu, ândiândi mariŋâ bonŋâ mâte okŋaŋgâm arâpŋâ urâwe. f GNZeŋgâren gâbâ Kembugât den laŋ kârâm âi Makedonia sot Grik hânân muyageip. Oi zorik buŋâ. Zen Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe, zorat den siŋgi kamân dâp ari nâŋgâne niŋâ mân dâzâŋgowen. 0 [NZen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne Makedonia sot Grik hânân siŋgiziŋ nâŋgâm yatik urâwe. Tesalonike a zeŋgât den siŋgi kamân dâp arip.  NNeŋgât orot mâme ek nâŋgâweŋâ yatik op ândiwe. Oi Kembu zik orot mâme zo ekŋâ yatik moliwe. Zen siŋgi âlip nâŋgâm mem ândiwe. Siŋgi âlip sâknam kwâkŋan mem ândine Tirik Kaapumŋâ mem bâbâlaŋ kwatziŋgi sâtâre op nâŋgâwe.  3NYatâ otziŋgipkât den siŋgi âlip mem ga dâzâŋgoindâ den yenŋâ mân oip. Zo imbaŋâŋoot sot Kaapum sot oip. Den zo nâŋgâne umziŋan giarip. Nen zen sot ândim kut ŋâi ŋâi urâwen, zorat topŋâ ek nâŋgâwe. Zeŋgât op yatâ op ândiwen, zo nâŋge. j ONBukurâpnâ, nen itâ nâŋgen. Anutuŋâ umŋâ gâsum sâlâpzâŋgoi gâsum sâlâpzâŋgoip.  NZen nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât op Kembu kore okŋaŋgâme. Zen umziŋandâ Anutu gâsum pâlâtâŋ kwap nep tuume. Kembuniŋâ Yesu gâbapkât um bâbâlaŋ op mambât ândie. Zen yatâ upme. Zorat nâŋgâm Ibâniŋâ Anutu zâkkâren ninâu sâmen. { qNNen âsâbâŋ zeŋgât op Anutugâren sâiwap sâm dukumen. Ninâu sâmen dâp zeŋgât nâŋgâm ândimen.  NPaulo, Siliwano sot Timoteo, nen Tesalonike kamânân kâmut ândie, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgen. Zen Anutu Ibâ sot Kembu Yesu Kristo zet sot pâlâtâŋ upme, zeŋgât ekap zi kulemguen. Tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbeŋâ zeŋgâren zimbap. lQZen buku buku op luyaŋgâbi. Kristogât siŋgi ândie, zeŋgâren um lumbe zimbap. Zo yatik.2] Kembuŋâ gâsuziŋgip, yatik Babiloŋ kamânân ândie, zeŋgâren kâmutŋâ gâsuziŋgi ândie. Oi zo ziŋ zeŋgât nâŋge. Oi nannâ Mareko zâk ârândâŋ. a~; Nâ den zo Siliwano dukua ekabân kulemgum ziŋgap. Nâ zâkkât nâŋga buku bonŋâ uap. Zen um bâbâlaŋ op siŋgi âlip mem kâtigem ândibigât den pâŋkânok zi dâzâŋguan. Itâ nâŋgâm ândibi. Siŋgi âlip nâŋgâm ândiwe, zo Anutuŋâ tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât den bonŋâ. Zorat zen zorat umŋan bagim kâtigem kinbi. }w Yatâ mo yatâ tuubapkât imbaŋâ zo zâkkâren zeipŋâ zem zâimâmbap, kâtikŋâ. Zo perâkŋak. Den murukŋâ. .|U Oi Anutu, tânzâŋgozâŋgoŋ mariŋâ, zâk neule âsakŋâ zinziŋ kâtik zo zemŋâŋgap, zâkŋâ zen Kristo sot pâlâtâŋ op ândiegât neule âsakŋan bagibigât diiziŋgipŋâ sâi narâk pâŋkânok sâknam nâŋgânetâ ko melâŋ kubikziŋgâmŋâ mem kâtikŋan kwatziŋgâbap. ]{3 Oi zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm kâtigem kin, Sataŋ zâk kânzâratŋaŋgâne âibap. Oi itâ nâŋgâbi. Bukurâpziŋ hân dâp zeŋgâren yatik sâknam sot mâsimâsikâ muyagem ziap. -zSZen um kendon ândim gasâziŋ kârâm ândibi. Kâsaziŋ Sataŋ, zâk zuu kâtik Laioŋ yatâ op ŋâi mo ŋâi zibâ sâm âi takâm, ga takâm obândimap. RyKut ŋâi ŋâigât nâŋgâ kwâkâ upme, zo Anutugât bikŋan pam birâbi. Zâk umŋâ zeŋgâren kinzap. Zâkŋâ on galem otziŋgâmap. Zorat nâŋgâ kwâkâ mân op ândibi. Um wâgân ândibi. #x?Zorat op ko zen um gigiŋ op ândim Anutu imbaŋâ mariŋâ, zâkkâren pindiŋsâm ândibi. Yatâ utne nâŋgi narâk mâte oi zâkŋâ tânzâŋgobap. Zw-A sâk wâgân ândime, zen yatik dâzâŋgobâ. Zen a patâ zeŋgât gigiŋâ ândibi. Oi zen aksik patâ nepkât sâŋgum, kutŋâ um gigiŋâ, zo lapŋâ kore orâŋgâm ândibi. Zen nâŋge. Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap. “Anutu zâk a zâizâiŋ kâbakŋeziŋgâmap. Ka a um gigiŋâ ândime, zen tânzâŋgomap.” ~vuYatâ op ândine ko gâtâm râma galem a patâŋâ gam sâŋgân neuleŋoot, zinziŋ kâtik zo ziŋgi mem ândibi. nuUOi a kembu otziŋgâm buŋâ. Ziŋâ râma kândom otziŋgâm mâtâp âlipŋâ zo tirâpzâŋgobi. _t7Galem a zen Anutugât râma kâmut zi galem otziŋgâbigât sâm ziŋgip. Zo um yâmbât buŋâ, um bâbâlaŋâk galem otziŋgâbi. Nep yatâ zo tuum kât sikum mimiŋaŋgât buŋâ, nep zorat umziŋ kiri tuubi. os YZeŋgâren galem a ândie, zen nâ galem a bukuziŋandâ den dâzâŋgobâ. Kristoŋâ sâknam nâŋgip, zo sinnâ bonŋandâ egâwan. Oi ândimŋâ zâk sot neule âsakŋâ mimbat, zorat op ko nâ den zi dâzâŋgua nâŋgânek. br=Zorat Anutuŋâ nâŋgi âlip oi sâknam kwâkŋan zâibi, zen âlip orotŋaŋgât nep tuum ândim Kembuŋâ tânzâŋgobapkât um bâbâlaŋ op mambât ândibi. Wangât, Kembugât den zo kâtigemap, zorat.[q/Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Hâuŋaŋgât den sâsâŋ narâkŋan a târârak ziŋ sumbemân bagibagiŋâ, zo yâmbâtŋâ oi ko bâliŋ mâme sot siŋgi âlip birâme, zen dap upi?” Tp!Nâŋgânek. Anutuŋâ top lâkulâku nep zo arâpŋâ neŋgâren topkwap tubapkât narâkŋâ mâte uap. Nep zo neŋgâren topkwap tuum âimŋâ siŋgi âlip birâme, zeŋgâren tuum dap otziŋgâbap? poYKa zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk Kristogât a op târârak ândiapkât kâmbam mo tâk namin pane zorat nâŋgi aŋunŋoot mân upap. Buŋâ. Zâk Kristo sâknam nâŋgip yatik sâknam nâŋgap, zorat Anutu sâtâre okŋaŋgâbap. n{Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ den ku mo kâmbu mo a ku mo zâizâiŋ op sâi ko zorat hâuŋâ sâknam mem aŋun upap. 4maZen Kristogât a op ândiegât sâm bâliŋ kwatziŋgâne nâŋgâne âlip upap. Wangât, neule âsakŋâ mariŋâ, Anutugât Kaapumŋâ, zâk zen sot ge ândiap, zorat. l Kristo sâknam nâŋgip, zen yatik nâŋgâm ândie. Oi bet zâkŋâ neule âsakŋoot muyagei zâk sot sâtâre patâ upi. k' Bukurâpnâ, zeŋgâren sâknam kârâpŋoot muyagem ziap, zorat op mân pârâk pambi. Sâknam zo zen mâsikâziŋgâbapkât âsagiap. Ij  Ŋâi zâk siŋgi âlipkât minduminduyân den sâbap, zâk Kembugât den zorik sâbap. Ŋâi zâk bukurâpŋâ kore otziŋgâbapkât sâm pindip, zâk nep zo tuum ândibap. Zo Anutuŋâ imbaŋâ pindi tuubap. Zen yatâ utne Yesu Kristoŋâ tânzâŋgoi ândimegât a zen Anutu mâpâsem sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Zâkkâren neule âsakŋâ sot imbaŋâ zeipŋâ zem zâimâmbap. Perâkŋak. Yesugât op sâknam nâŋgâmŋâ umâlep muyaginat. i  Anutuŋâ zen siŋgi âlipkât imbaŋâ top top zen ziŋgip, zo aŋâ aŋâ zemziŋgap. Zo mulun mem ândim tânagom ândibi. 7hi Zen âkonŋâ buŋâ, buku oraŋgâm ândibi. gOi umziŋandâ gâsâyagom ândibi. Umziŋâ zo nep zoren pane zei kâtigibi. Yatâ op ândine tosa birâbirâŋ zeŋgâren âsagibap. f Hânân kut ŋâi ŋâigât narâkŋâ âkâbam uap, zorat zen um hâlâlu sot um wâgân kin ninâugât bâbâlaŋ upi. Je Oi topŋâ itâgât. Yesuŋâ a mumuŋâ siŋgi âlip dâzâŋgoip, zen mârum hânân sâk sot ândim mumuŋaŋgât siŋgi ândiwe. Ka Yesuŋâ moip, narâk zoren siŋgi âlip dâzâŋgoi um dâpziŋ sumbemân zâim ândiândi kâtik ândibigât mâtâp âsageip. Narâk pâŋkânok uapkât buku op berân miaŋgânat. d9Ŋâran ko ândiândiŋâ sot mumuŋâ, neŋgât den sâm kwâkâbapkât sâsâŋâ, Anutu, zâkkât mâteŋan pindiŋsâm kin topziŋ sâm muyagibi. zcmOi narâk ziren um kâtik a zen sot laŋ gulip mân ândimegât nâŋgâne ŋâi oi sâm bâliŋ kwatziŋgâme. [b/Mârumŋan itâ op ândiwe. Laŋ ândiândiŋ, âkŋâle bâliŋâ, too kâtik nem um gulip orot, nalem nemŋik ândiândiŋ, lopio sarâ kore okŋaŋgâwe. Zen kut ŋâi ŋâi zo um kâtik a zen sot op gawe. aOi sâk sot ândiândiŋ narâk ziap, zoren sâkkât âkŋâle bâliŋâ zo mân lumŋâ Anutugât denâk lum ândibap.” 4` cKristo zâk sâknam nâŋgip. Zen zo yatik upigât Kristogât nâŋgânâŋgâ yatâ upi. Oi itâ nâŋgâbi, “Ŋâi zâk sâknam nâŋgâmŋâ bâliŋâ kândâtkubap. &_EYesu zâk sumbemân Anutugât âsan bongen zâi ândiap. Zoren ândei sumbem a zâizâiŋ sot imbaŋâziŋoot aksik patâ zen zâkkât gigiŋâ ândie.X^)Too uurup taki Noa sot a ambân gakâŋâ waŋgâyân zâim hâlâlu ândiwe. Oi too uurup patâ zorat dâpŋâ tooŋâ too saŋgonziŋgâme yatâ. Too zo sâkziŋan gwapgwap zo mân saŋgobapkât upmen. Buŋâ. Yesuŋâ mumuŋan gâbâ zaripkât opŋâ zen Anutu mâteŋan hâlâlu sot tosaŋâ buŋ kinbigât too saŋgonziŋgâmen. ] Zen mârumŋan Noa zâk waŋgâ tuum ândei Anutuŋâ um lumbeŋâ otziŋgâm, a zo, zen diŋâ lubigât mambâtziŋgâm ândei diŋâ birâwe. Oi a ambân bituktâ, nâmburân karâmbut yatâ, zeŋak waŋgâyân zâine tooŋâ mân gwâkâziŋgi ândiwe. v\eYesuŋâ Kaapum sot ândimŋâ um dâpziŋ tâk namin zeip, zeŋgâren âim siŋgi âlip dâzâŋgoip. ;[oKristo zâk târârak op ândimŋâ a nâmbutŋâ zeŋgât bâliŋâziŋaŋgât opŋâ sâp kânok moi âkip. Târârakŋandâ gâŋgoŋâ neŋgât op yatâ oip. Nen Anutugâren nâmbanbapkât sâk sot ândeip, zo kune moip. Ka Kaapum sot ândei ko mâŋgei zaarip. Noa ândei ândiwe, zeŋgât den. XZ)Kristogât siŋgi a zen kut ŋâi ŋâi âlip op ândine Anutuŋâ nâŋgi âlip oi kâmbam sot tâk namin zâmbanbi, zorat nâŋga âlip uap. Ka bâliŋ utne sâknam ziŋgâbi, a zo zeŋgât nâŋga giap. YOi den zo mulunângen sâmŋâ umziŋan bâliŋâ ŋâi mân muyagei sâbi. Huruŋângen sâne âlip upap. Yatâ utne Kristo sot pâlâtâŋ op ândim kut ŋâi ŋâi upme, zorat sâm bâliŋ kwatziŋgâme, a zo zen sarâziŋaŋgât top muyagei ek aŋun upi. 5XcUmziŋ mem kubikne Kristoŋâ ko kembuziŋ ândibap. Oi nâŋgânâŋgâziŋandâ Kembugâren nâŋgâm ândime, zorat mâsikâziŋgâne um bâbâlaŋ op topŋâ sapsubi. W{Bâliŋ mâme a nâmbutŋâ ziŋ kâsa otziŋgâne sânâm kwâtkwât mân upi. Orot mâme âlipŋaŋgât sâknam kwâkŋan zâibi zo ko Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi âlip upap. Kâmbam zâŋgonam utne sânâmziŋ mân sâmbubap. Keŋgât mân upi. vVe Zen ko kut ŋâi âlipŋaŋgât nâŋgâm nep tuum kâtigem ândine aŋâ dap dabân tâmbetzâŋgobi? BU} Kembuŋâ a târârak zen ziŋgiri âlip opmap. Konsâm mâpâsime, zorat kindapkwap tâpmap. Bâliŋ mâme zen ko Kembuŋâ ziŋgitŋâ kâsa otziŋgâm ândimap.” Sâknamgât den. }Ts Bâliŋ top top zo kândâtkom kut ŋâi ŋâi âlipŋik upap. Oi lumbeŋâ mâtâp kârum muyagem nepŋâ tuubap. tSa Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ zaip,“Ŋâi zâk ândiândigât âkŋâlemap sot narâk âlip muyagibapkât nâŋgâmap, zâk lâuŋâ galem oi den bâliŋâ mân takâbap. Oi lâuŋan gâbâ sarâ den mân gâbap. R A ziŋ kut ŋâi bâliŋâ otziŋgâne hâuŋâ bâliŋik mân otziŋgâbi. A ziŋ sâm bâliŋ kwatziŋgânetâ hâuŋâ sâm bâliŋ den mân dâzâŋgobi. Buŋâ. Zen sâm âlip kwatziŋgâbi. Anutuŋâ mâsop minziŋgâbam diiziŋgipkât a mâsop minziŋgâbi. UQ#Oi mâpot sâbâ. Zen aksik patâ umziŋ diim gei um kânok op um sândugân ândibi. A torenŋâ, zeŋgât bukurâpniŋâ sâm umziŋandâ gâsâyagom lumbeŋâ op um nâŋgânâŋgâyân ândibi. CPA zeŋgât yatik sâbâ. Ambân zen imbaŋâziŋ gigiŋâ. Zorat op ambirâpziŋ zen nâŋgâmŋik kut zo otziŋgâm ândibi. Oi ândiândi kâtikkât ârândâŋ ândibigât sâip. Zorât a ziŋ ambirâpziŋ gâlem otziŋgâm ândibi. Yatâ op ândine ninâuziŋâ pâŋsâsâŋ buŋ, hâlâluyâk zâibap. (OISeraŋâ Abaramgât den zo lum ândeip. Oi patânâ sâm ândeip. Oi zen kut ŋâi ŋâi âlipŋâ opŋâ keŋgât buŋ ândim Seragât bârarâp op ândibi. ,NQKembugât siŋgi ambân mârumŋan ândiwe, zen neule zo mem ândiwe. Oi Anutugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândim abârâpziŋ sâtziŋ lumarâwe. 1M[Neule bonŋâ zo itâ. Umziŋan tik zem muyagemap, zo neule zinziŋ kâtik muyagei Anutuŋâ nâŋgi zâizâiŋ upap. Um lumbe sot um sânduk ândiândiŋ, zorat san. +LOAmbân zen sâkkât neule kâukziŋ mem kubik kwâlak sâŋgân zâizâiŋ gânduziŋan pame sot hâmbâ neule âlip mem ândime, zorat nâŋgâne yenŋâ upap. ~K wAmbân zeŋgât yatik sâbâ. Zen abârâpziŋ zeŋgât gigiŋâ ândibi. Oi abârâpziŋ nâmbutŋâ zen Kembugât den kom ândine zen den mân dâzâŋgomŋâ diim gem ândine abârâpziŋ zeŋgât orot mâme âlip zo ekŋâ umziŋ melâŋbi. hJINeŋgât bâliŋandâ zâkkât sâkŋâ kwâkŋan zari poru nagân mem zâi moip. Nen bâliŋâ birâm ândiândi târârak ândinatkât yatâ oip. Zâkkât useŋâ zorâŋ zeŋgât use zo gulipkoi sogei âlipziŋ urâwe. Zen râma yatâ laŋ gulip ândiwe. Narâk zi ko um dâpziŋaŋgât galem a, Yesu, zâkŋâ diiziŋgi zâkkâren ga ândie.mISZâk sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâne hâuŋâ mân sâip. Sâknam pindâne hâuŋaŋgât den mân dâzâŋgoip. Buŋâ. Den sâm kwâkâkwâkâŋ nep bonŋâ tuumap, Anutu, zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeip. JH Yesu zâk bâliŋâ mân oip. Sarâ lâuŋan gâbâ mân gâip. 'GGZen yatâ upigât sâm ziŋgip. Wangât, Kristo zâk yatik zeŋgât op sâknam nâŋgâm kândom otziŋgip. Oi zen mâtâp zo ekŋâ yatik lâŋ âibi. qF[Ka zen tosa muyagine lapitziŋgâne Anutuŋâ dap yatâ nâŋgi âlip ŋâi upap? Zen târârak ândim kâmbam ziŋgi hâuŋaŋgât den mân sâm ândine Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi âlipŋâ upap. Yesugât mâtâbân lâŋ âinat. EZen Kembugât nâŋgâm âlip utnetâ laŋ sâknam ziŋgâne âkon den mân sâm ândine ko Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi âlip upap. MDKore a, zen patârâpziŋ hurat kwatziŋgâm sâtziŋ lum ândibi. A patâ âlipŋâ sot sânduk ândiândiŋ, zenâk buŋâ. Kârâpŋâ ândiândiŋ, zen ârândâŋ sâtziŋ lum ândibi. LCZen a aksik zeŋgât nâŋgâne gigiŋâ mân upap. Bukurâpziŋ umziŋandâ gasâzâŋgoi ândibi. Anutu hurat kwâkŋaŋgâm ândibi. A kutâ patâgât sât lum ândibi. Kore a, zeŋgât den. 3BaTârârak ândim Anutu kore okŋaŋgâbi. dAAZen olaŋziŋgipkât dumun buŋ ândie. Oi ândiândi zorâŋâ bâliŋâ mân ekapkubap. @wZen ko nep âlip zi tuumŋâ a um kâtik sâm gulip muyagime, zeŋgât den mem gei pambigât Anutuŋâ sâm ziŋgap. .?U Kembugât op a kutâ sot a sâtŋâ top top zeŋgât sâtziŋ lubi. A kutâ patâ ândiap, zâkkât sot hângât galem a zâmbarip, zeŋgât den kâtik ârândâŋ lubi. Ziŋâ bâliŋ mâme a hâuŋâ ziŋgâbigât sot a âlipŋâ ândie, zen sâm âlip kwatziŋgâbigât sâm ziŋgip. n>U Wangât, um sâkziŋaŋgât âkŋâle bâliŋâ zo um dâpziŋaŋgât kâsa yatâ uap, zorat. Yatâ ândimŋâ um kâtik osetziŋan târârak ândibi. Yatâ ândine um kâtik a ziŋâ zeŋgât laŋ bâliŋ mâme sâmŋâ topziŋ ek nâŋgâmŋâ Anutuŋâ takâbabân orot mâme nepziŋaŋgât Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. A kutâ zeŋgât den lunat. =- Bukurâpnâ, nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zen hânân kwande sot lomba ândimeŋâ um sâkziŋaŋgât âkŋâle bâliŋâ zo kândâtkubi. 3<_ Zen mârumŋan zâkkât a mân urâwe. Narâk ziren ko Anutugât a kâmut ândie. Mârumŋan kwakmak ândiwe. Zi ko tânzâŋgoi ândie. Bâliŋâ kândâtkom ândinat. ;! Zen ko Anutugât kâmut gakâŋâ sot tirik namâ galem a gakâŋâ sot târârak a ambârâpŋâ. Yatâ zo zen ko ŋâtâtigân gâbâ diiziŋgâm ga âsakŋan zâmbarip. Kut ŋâi ŋâi âlipŋâ opmap, zorat siŋgi den sâne laŋ kârâbapkât gâsuziŋgip. J: Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“A zen kunkun zoren kom tâmbetagobi.” A siŋgi âlip birâmŋâ zoren kumbigât sâsâŋ zo, zen yatâ upme. Nen Anutugât kâmut urâwen. 9%Oi zen zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândime. Zen zâkkât nâŋgâne bonŋâ uap. Ka a nâmbutŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ, zeŋgât itâ sâip,“Mirâ tuutuuŋ a kunkun ek âkon op birâwe, zorâŋ kunkun zinziŋ kâtik op kinzap.” {8oKembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Nâŋgâ. Nâ Sioŋ bâkŋan, Yerusalem kamânân kunkun ŋâi kwânâŋgan. Kunkun zo gâsum sâlâpkuwan, zo sâŋgân patâ. Aŋâ zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwapi zo ko mân kwakpi.” f7EZorat zen hâmbo ândiândiŋ op zâkkâren târokwap kin zâimŋâ Kaapumgât namâ upi. Oi Kembugât tirik namâ galem a yatâ umziŋâ Kembugâren pane zei kore okŋaŋgâbi. Zo Yesu Kristogât op nâŋgi âlip upap. 67Kembuniŋâ Yesugât den ŋâi itâ ziap. Zâk mirâ kunkunŋâ ândiândiŋ. Aŋâ ek birâne Anutuŋâ zâkkât nâŋgi zari mem sâlâpkoip. 5-Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Kembuŋâ tânzâŋgoi nâŋgâm âkŋâle urâwe, zorat op zâkkât den nâŋgâmŋâ lunam upi. :4mBirâmŋâ katep mâik namgât otziŋgâmap, zo yatik zen um dâpziŋaŋgât nalem, Anutugât den, zorat yatik otziŋgâbap. Zo nemŋâ siŋgi âlibân lâmbat kâtigem kinbi. e3 EZen bâliŋâ sot sarâ sot kâsâp, umân pâpan, mem ge kwâkwat den zo birâm naŋgâbi. q2 ]Anutugât den ko zo zinziŋ kâtik. Zo zem zâimâmbap.” Siŋgi âlip den dâzâŋgowe, zo ko zi.#1 AZorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“A zen hibuk yatâ. Oi neuleziŋ zo hibuk neule bâloŋâ yatâ. Hibuk neule zo âmbârâŋgâm gemap. 0 Zen âsaâsagiŋ uŋakŋâ. Buŋ orotŋan buŋâ, mân buŋ orotŋâ. Anutugât den ândiândiŋ sot zinziŋ kâtik, zobâ muyagiwe. ;/ qZen den bonŋâ lunetâ um dâpziŋ salekkoip. Oi buku bonŋâ upigât yatâ muyageip. Zorat umŋâ gâsâyagom ândibi. Umziŋ nep zoren pane buku orot âsagem kâtigibap. _. 9Zâkŋâ nen Anutugâren târokwatniŋgip. Anutuŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgim neule âsakŋâ giŋaŋgi giarip. Zorat nen Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândien. Den siŋgi âlipŋandâ mâŋginiŋgip. (- KAnutu zâk mârumŋan hân kombâŋâ mân muyageibân nep zo nanŋâ sâm pindip. Nânŋaŋgât muyamuyagiŋ ko bet narâk murukŋan zi neŋgât op muyageip. q, ]Kristogât gilâmŋandâ sâŋgâniŋ meip. Zâk râma gwamŋâ sâkŋâ âlipŋâ zo yatâ op ândeip. (+ KZen itâ âlip nâŋgâme. Nen sâkurâpniŋâ zeŋgât mâtâp lâŋ ândeindâ kut ŋâi yenŋâ, goide kât yatâ, zorâŋ mân sâŋgânniŋ meip. Buŋâ. I*  Zen Ibâniŋ sâm mâpâsime, Anutu zâk hâtubâtu mân opmap. Ândiândiniŋaŋgât tobatniŋâ nâŋgâm dinniŋ sâm kwâkâbap. Zorat zen kwande ândim hurat kwâkŋaŋgâm ândibi. !) =Kembugât den ŋâi itâ kulemgune ziap,“Nâ târârak ândiangât zen târâragâk ândibi.” Yesu Kristogât gilâmŋandâ sâŋgâniŋ meip. U( %Um hâlâlu mariŋandâ diiziŋgipkât zen zâk yatâ târârak op ândibi. ' Ândiândi sâŋgiŋâ sot laŋ gulip ândiândiŋ mem ândiwe, zo narâk ziren mân mem ândibi. Buŋâ. Anutugât diŋâ lum ândibi. 4& c Zorat zen um nâŋgânâŋgâziŋ kubik um kendon ândibi. Oi Yesu Kristoŋâ muyagemŋâ tânzâŋgobap, zorat nâŋgâm nâŋgâm um bâbâlaŋ op mambât ândibi. % # Oi den sâwe, zorat bonŋâ ziiŋan buŋâ, neŋgâren muyagibapkât sâsâŋ, zo sâm muyagiwe. Oi narâk ziren den zorat bonŋâ muyageip. Anutuŋâ Tirik Kaapumŋâ sâŋgongui sumbemân gâbâ gem Kembugât siŋgi a mam otziŋgi siŋgi âlip dâzâŋgowe. Siŋgi âlip zo den bonŋâ. Oi sumbem a ziŋâ den zorat topŋâ iknatkât nâŋgâm ândiwe. Ândiândi sâŋgiŋâ zo kândâtkubi. &$ G Propete ziŋ itâ sâwe, “A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâsâŋ, Kristo, zâk âsagem sâknam nâŋgâmŋâ ko neule âsâkŋan zâi mem ândibap.” Kaapumŋâ den zo umziŋan pâi zen narâk ikâ zoren mo dap yatin Kristo zo yatâ muyagibap sâm, nâŋgâm ândim gawe. d# C Propete ziŋ Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋâ zi dap dap muyagibap sâm zorat topŋâ mâsikâm ândim gawe. Oi a narâk ziren ândien, neŋgâren tânzâŋgozâŋgoŋ zo muyagibapkât den kânŋan sâwe. -" U Nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât bonŋâ, um dâpziŋ sumbemân zâizâiŋ, zorat mâte otziŋgapkât sâtâre ue. Propete zen den kânŋan sâwe, zo bon muyageip. t! cZen Yesugât holi tobat mân igâweŋâ umziŋ zâkkâren kinmap. Oi narâk ziren sinziŋâ mân igâweŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândie. Oi zorat sâtâre patâ, zo aŋâ mân nâŋgânâŋgâŋ, zo nâŋgâŋaŋgâme.   %Zorat den ŋâi sâbâ. Goide kât zo yenŋâ, kârâbân pane sei topŋâ muyagime. Zeŋgâren yatik topziŋ âsagibapkât sâknam sot kâbâ yâmbât âsageziŋgâmap. Nâŋgâm pâlâtâŋziŋ bonŋâ mo buŋâ, zorat topŋâ muyagibapkât âsagime. Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ zo bonŋâ, zorat sâknam kwâkŋan ândine Yesu Kristo gâbabân zeŋgât sâtâre sot sâm âlip zo muyagibap. 5 eZen zorat sâtâre op ândie. Narâk pâŋkânok ziren Anutuŋâ sâi sâknam sot kâbâ yâmbât top top sot umbâlâ kwâkŋan ândine zorâŋâ mâsikâziŋgâbap.  1Anutu zâk imbaŋâŋootŋâ galem otniŋgi nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeindâ gâtâm narâk âki kubikkubikkât bonŋâ muyagibap.  )Oi sumbemân neŋgât siŋgi kut ŋâi zinziŋ kâtik, buŋ orot buŋâ, zo pâi neŋgât mambâtniŋgâm ziap. Zo minatkât yatâ otniŋgip. | sNen Anutu, Kembuniŋâ Yesu Kristo zâkkât Ibâ, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgânat. Zâkŋâ Yesu Kristo mumuŋan gâbâ mâŋgeipkât tânnâŋgom um bâbâlaŋ op ândiândi bonŋaŋgât nâŋgâm nâŋgâm ândinatkât mâŋginiŋgip. Q Anutu Ibâŋâ nâŋgi zeipkât gâsum sâlâpzâŋgoip, zen Kaapumŋâ um hâlâlu kwatziŋgâbap sot Yesu Kristogât diŋâ lunetâ zâkŋâ zeŋgât op moipkât um salek kwatziŋgâbapkât diiziŋgip. Zeŋgâren um lumbeŋâ sot tânzâŋgozâŋgoŋ patâ op sambâlem zimbap. Sumbemân kut ŋâi âlip zorat sâtâre utnat. 6 iPetero, nâ Yesu Kristo zâkkât Aposolo ândianŋâ Anutuŋâ a diiziŋgip, Ponto, Galata, Kapadosia, Asia sot Bitinia hânân osetboset ândie, zeŋgât ekap zi kulemguan. W'Nan bârarâpnâ, zen Bem lopio kândâtzâŋgom ândibi. Zo yatik.+Anutugât nanŋâ, zâk gemŋâ um nâŋgânâŋgâ muyagem niŋgipkât den bonŋâ mariŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmen. Oi den bon mariŋâ sot nanŋâ Yesu Kristo, zet sot pâlâtâŋ op ândimen. Zâkŋâ Anutu bonŋâ sot ândiândi kâtik mariŋâ.  Nen Anutugâren gâbâ muyagiwen. Oi hân dâp a zie, zen ko bâliŋ mariŋaŋgât bikŋan ândie. Zo yatâ nâŋgâmen. .UNen itâ nâŋgâmen. A mo ambân Anutugâren gâbâ muyageipŋâ bâliŋâ mân opmap. Anutugât nanŋandâ galem oi bâliŋâ mariŋandâ mân tâmbetkubap. hIÂndiândi bâliŋâ top top zo bâliŋik. Oi bâliŋâ torenŋâ zo simgât siŋgi mân uap. J Ŋâi zâk bukuŋandâ bâliŋ oi ikpap, (Bâliŋâ zo simgât siŋgi mân muyagibap.) zo ekŋâ zâkkât opŋâ ninâu sâi ândibap. Bâliŋâ nâmbutŋâ opŋâ simgât siŋgi mân upi. Bâliŋâ yatâ zorat san. Oi bâliŋâ ŋâi opŋâ simgât siŋgi orotŋâ, zo ziap. Yatâ zorat ninâu sâbigât mân san. !Zorat opŋâ wan mo wangât ninâu sâindâ nâŋgâniŋgâbap. Zorat nâŋgâm itâ nâŋgânat. Kut ŋâi ŋâi zo neŋgât siŋgi sap. Nen itâ sâm Anutu umâlep nâŋgâŋaŋgâmen. Nen wan mo wangât zikŋak nâŋgi ziap, zorat ninâu sâindâ nâŋgâniŋgâbap. (I Zen ândiândi kâtik miwe, zorat nâŋgâbigât ekap zi kulemgum ziŋgan. Zen nanŋaŋgâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwatne ândiândi kâtik zemziŋgap. B} Ŋâi zâk nanŋoot pâlâtâŋ upap, zo ândiândi kâtik mimbap. Ka ŋâi zâk nanŋâ sot pâlâtâŋ mân upapŋâ ândiândi kâtik mân muyagibap. Ninâu sot bâliŋaŋgât den. 4a Oi Anutu nanŋaŋgât den tângoip, zo itâ muyageip. Anutu zâk ândiândiŋ kâtik muyagem niŋgip. Ândiândi kâtik zo neŋgât siŋgi sâi nanŋandâ galem oi ziap.  Ŋâi zâk Anutu nanŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbap, zâk Anutugât den bonŋâ nâŋgâmap. Ŋâi zâk Anutugât den mân nâŋgâbap, zâk Anutugât sarâ a sâbap. A yatâ zorâŋ Anutuŋâ nanŋaŋgât den tângoip, zo nâŋgi bon buŋ upap. I   A ziŋ tânagom den sâne nâŋgindâ bonŋâ opmap. Oi Anutuŋâ den ŋâi tângoi walâmap. Anutuŋâ den ŋâi sâi bonŋâ opmap. Anutugât tân den zo nanŋaŋgât den zo sâi muyageip.  Karâmbut ziŋâ tânagom kin topŋâ sâm muyagime, zen Kaapum sot too sot gilâm. Karâmbut zen zâkkât den kânok sâme. v eOi Kaapumŋâ Yesugât topŋâ sâm muyagemap. Oi Kaapum zâk den bonŋaŋgât mariŋâ. Sarâ mân sâmap. R Yesu Kristo zâk sumbemân gâbâ hânân geip. Hânân ândim toin giari Yohaneŋâ saŋgonŋaŋgip. Oi a ziŋ poru nagân kune gilâmŋâ gem gâip. Tooyâk buŋâ. Too sot gilâm ârândâŋ. 7 gŊâiŋâ kâtigem kin hângât âkâk gâlâk zo koi gibap? A ŋâi zâk, Yesu zâk Anutugât nanŋâ sâm, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbap. A zorâŋ bonŋâ upap. T9~c~}o} |w{{zzPyxx6wvv[uttkts{rrq`ppLoBnn/mrll+kj|j[j!iiMi hhgg`g'ff^eecdIcbaa`_^]?\R[ZZ7YHXIWSVUU TZSSdSRPQPPFOOBNNFN MLLcKYJJlII6HOGGpFF(EDDlCaAA@??!>==>H`  Zeŋgâren gâbat sâmŋâ mân gâwan, zorat sa nâŋgânek. Nâ Korinti kamânân ga den nep ziŋgâm umbâlâ kwatziŋgâbatkât mân gâwan. Den zo Anutuŋâ nâŋgi perâkŋak san. "_ ?Oi zâkŋak târotâroŋaŋgât undip Kaapumŋâ umniŋan pâip. Oi Kaapumŋâ umniŋan ândim Kembuŋâ tânnâŋgobapkât den umniŋan sâm muyagemap. ^ {Anutuŋâ sâi nen sot zen ârândâŋ Yesu sot pâlâtâŋ op kâtigimen. Anutu zâk zikŋak gâsum sâlâpnâŋgoip. ] Anutuŋâ den sâm kâtigeip, zorat bonŋâ Yesugâren ziap. Zorat op Yesugât perâkŋak sâm Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâmen. \\ 3Anutugât nanŋâ Yesu Kristo, zâkkât den siŋgi nâ sot Siliwano sot Timoteo, niŋâ dâzâŋgowen. Zo bonŋâ sot nâmbutŋâ yenŋâ mân oip. Buŋâ. Yesugât den bonŋigâk. Yesuŋâ den sâi kâtigemap. f[ GIbâniŋ Anutu, zâkŋâ sâi kâtikkâtigiŋ ândiapkât den sâindâ dap op bon buŋ upap? Z  Korinti a zeŋgâren gâbat sâmŋâ mân gâwan. Zorat nâgât dap nâŋge? Nâ um zagât op den yatâ sâwan? Nâ um kâtik a yatâ op um zagât opŋâ zeŋgâren gâbat sâmŋâ birâm mân gâwan? Nâ yatâ buŋâ. Nâ mem birâbirâ mân opman. EY Oi ga ziŋgitŋâ Makedonia hânân âibatkât sâwan. Oi zoren ândim puriksâm Korinti a zeŋgâren dum gam umâlep kwatziŋga ziŋâ sâŋgonnone Yudaia hânân âibatkât nâŋgâwan. pX [Kândom nen buku op ândinat sâm nâŋgâm nâ zeŋgâren gam umâlep kwatziŋgâbatkât sâwan. [W 1 Yesu gâbap, narâk zoren zen neŋgât op sâtâre upigât sot neŋgoot yatik zeŋgât op sâtâre utnatkât den zi kulemgum ziŋgen. Oi den kulemguen, zorâŋ yâmbâtŋâ buŋâ. Aksik sâlâpkum nâŋgâbi. Nâ nâŋgan. Zen den zo aksik nâŋgâbi. Zo den muyap. Mârum torenŋâ âlip nâŋgâwe. Pauloŋâ sarâ mân sâmâip. fV G Nen niiŋaŋgât nâŋgindâ âlip opmap, zo itâgât. Nen mân kâitzâŋgomen. Nen um salek ândeindâ umniŋandâ hân a yenŋâ, zeŋgât nâŋgânâŋgâ mâtâp, zo mân nâŋgâm ândiwen. Buŋâ. Anutuŋâ tânnâŋgoi âlipŋâ ândiwen. Zo a torenŋâ zeŋgât mâteziŋanâk buŋâ, Korinti a zeŋgâren yatik ândimŋâ kâtigiwen. Bukurâpnâ, nen Asia hânân sâknam nâŋgâm ândim gawen. Zen zorat kwakpegât sa nâŋgânek. Zoren kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ kwâkniŋan zari ândiândiniŋâ buŋ upap nâŋgâwen. 8Q kNen zeŋgât nâŋgâm itâ sâmen, “Zen nen sot sâknam ândime, zo yatik nen sot um sânduk nâŋgâbi.” Kembuŋâ Paulo sot bukurâpŋâ mumuŋan gâbâ mâkâziŋgip. rP _Neŋgâren sâknam muyagemap, zo zeŋgâren um sânduk sot kubikkubik muyagibapkât neŋgâren muyagiap. Um sândukŋâ zo tânzâŋgoi sâknam neŋgâren muyagemap, zo yatik zeŋgâren muyagei kâtigem ândine umniŋ sânduksâbap. 2O _Kristo sot pâlâtâŋ oindâ Kristo sâknam nâŋgip, zo yatik sâknam kwâkŋan ândimen. Oi nen zâk sot pâlâtâŋ oindâ Anutuŋâ mem sândukŋan kwatniŋgâmap. }N uAnutuŋâ sândukŋan kwatniŋgâmap, zo yatik bukurâpniŋâ sâknam ândine sândukŋan kwatziŋgânatkât opmap. YM -Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât Ibâŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgânat. Zâk tânzâŋgozâŋgoŋ sot um diim gigiŋâ mariŋâ ândiap. Sâknam umbâlâ upmen dâp mem sândukŋan kwatniŋgâmap. {L qAnutu Ibâniŋâ sot Kembu Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe zeŋgâren zimbap. RK !Anutugât sâtkât Yesu Kristogât Aposolo orâwan, nâ Paulo sot bukuziŋ Timoteo, net Korinti kamânân Anutugât kâmut sot Grik hânân Kembugât siŋgi a ândie, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋget. "J=bA nâmbutŋâ den zoren mândâm nâŋgâm pâlâtâŋgât mâtâp birâwe. Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ zo zeŋgâren zimbap. Zo yatik.CIbO Timoteo, gâ Kembugât den gigip, zo dâŋ galemgum mem ândiban. Oi a nâmbutŋandâ nen nâŋgânâŋgâniŋoot sâm den yenŋâ mo bon buŋ zo sâne nâŋgâm kubik birâban. HybYatâ opŋâ kombâŋziŋ ŋâi zinziŋ kâtik memŋâ ândiândi mimbi. Ândiândi zo bonŋâ. Timoteogât girem den %GCbOi sâm ziŋgâna âlipŋaŋgât nep tuum umâlepkât op kut ŋâi ŋâiziŋ kâsâpkum a kanpitâ ziŋgâm ândibi. Oi siŋgi âlipkât bonŋâ muyagibi. ;FobA kât sikum patâ zemziŋgap, zen girem dâzâŋgona sâkziŋ mân mem zâibi. Kut ŋâi ŋâi buŋ orot, zorat nâŋgâne zorâŋ kombâŋziŋ oi zoren mân kâtigibi. Anutuŋâ gom sambe muyageniŋgi mem nem sâtâre op ândien, zorat nen zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândinat. EbAnutu zâk zikŋik mumuŋâ buŋâ. Zâk âsakŋâ umŋan ândiap. Gootŋan mân âibemgât dâp. Aŋâ mân igâwe. Zâk mân ikpemgât dâp. Sâm âlip sot Kembu nepŋâ memŋâ ândim zâimâmbap. Perâkŋak. Kombâŋâ zinziŋ kâtik muyaginat. 'DGbZorat narâkŋâ mâte oi imbaŋâ mariŋâ, a kutâ sot a zâizâiŋ aksik zeŋgât Kembu patâziŋ, Anutu, zâkŋâ haŋgi mori Kembuniŋâ Yesu takâbap. \C1bGâ den kâtik sâm gigip, zo mem târârak kinna Kembuniŋâ Yesu Kristo gâbap. PBb Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi ândiândi muyageziŋgâmap, zâkkât mâteŋan sot Yesu Kristo a kutâ Pontio Pilato mâteŋan sâm kâtigeip, zekât mâtezikŋan itâ sâm, sâm kâtigem dâgobâ. DAb Oi gâ nâŋgâm pâlâtâŋgât nep âlip tuuban. Tuum âim ândiândi kâtikŋâ gâsuban. Gâ zorat op diigigip. Gikak yatâ upangât a doŋbep mâteziŋan sâm kâtigena nâŋgâwe. g@Gb Anutugât siŋgi a, gâ kut ŋâi ŋâi zo birâban. Gâ âlip opŋâ târârak ândiândiŋ sot siŋgi âlip sot nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orot, kâtigigiŋâ sot lâlon kwatziŋgâziŋgâŋaŋgât kâtigiban. K?b Kât sikumgât âkŋâleŋâ bâliŋâ top top zorat topŋâ uap. Oi a nâmbutŋandâ zorat opŋâ siŋgi âlip kândâtkom zoren bagim umbâlâ muyagiwe. Ândiândi kâtikŋaŋgât kâtigibi. E>b Kât sikum patâ minatkât sâme, zen sarâ mariŋaŋgât ârâmbâgân zâibi. Oi kut ŋâi yenŋâ sot bâliŋâ top topŋaŋgât âkŋâle muyagem zorat nâŋgânâ sâm tâmbetagobi. U=#bZorat hânân zi nalem sot sâk pâke zemniŋgi nâŋgindâ âki ândinat. o<WbNen itâ nâŋgâmen. Nen muyagem hânân bet bâsaŋ gawen. Oi zo yatik momŋâ bet bâsaŋ âinat. V;%bKembu sot pâlâtâŋ oindâ tânnâŋgoi nâŋgindâ umniŋ âkâbap. !:;bOi den sâm kwâkâkwâkâŋ muyagemap. A zo umziŋ gulip oi nâŋgânâŋgâziŋ buŋ oi kât sikum muyageniŋgâbap sâm Kembugât kâmurân ândie. =9sb“Zâk um gulip op sâkŋâ mem zâim den bon mân nâŋgâm den yenŋâ laŋ sap.” Den zorat bonŋâ itâ. Den sârek, um kâlak, sâm bâliŋ kwâkwat, den sâgân sâsâŋ. 8bA ŋâi, zâk sâm gulip den ŋâi sâm Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât den âlipŋâ birâm ŋâi sâbap, zâkkât itâ sânat, 7bKore a nâmbutŋâ patârâpziŋâ Kembugât siŋgi ândime, zen mân mem gei kwatziŋgâbi. Zen Kembugât opŋâ buku kânok uen sâmŋâ mân mem gei kwatziŋgâbi. Patârâpziŋ zen Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne buku otziŋgâmap, zorat opŋâ um bâbâlaŋân kore otziŋgâne dâp upap. Gâ den zi dâzâŋgona nâŋgâm yatik op ândibi. Kât sikum laŋ mân mimban. 6 bKore mâman ândime, zen patârâpziŋâ hurat kwatziŋgâm dinziŋ lubi. Anutugât den sot kutŋâ sâm bâliŋ kwapegât yatâ upi. n5UbOrot mâme âlip zo yatik muyagemap. Tik ziap, zo yatik mân zimbap. Zo bet muyagem naŋgâbap.H4 bNarâk ziren a nâmbutŋâ bâliŋâ utne sinniŋandâ ikmen. Ekŋâ hâuŋâ mimiŋaŋgât siŋgi sâmen. A nâmbutŋâ ko bâliŋâziŋâ tik ziap. Zo bekŋan muyagei hâuŋâ mimbi. v3ebGâ umgan mâsek âsâbaŋ muyagemap, zorat tooyak mân nimban. Waiŋ too mâik ŋâi nena âlip upap. I2 bGâ a nepkât mâsop kâukziŋan bikâ kek mân pâmban. Zâk zeŋgât tosaŋâ gâgâren zâibapkât yatâ upan. Um sâkkâ galem otna salekkom zimbap. Mâsekât den sot bâliŋaŋgât den. o1WbNâ Anutu sot Yesu Kristo sot sumbem arâpŋâ zeŋgât mâteziŋan itâ sâm kâtigian. Den dâgogan, zi dâŋâk galem otna ŋâi mân gibap. Oi umgaŋgârâk a ambân laŋ mân otziŋgâban. Hâtubâtu mân otziŋgâban. 0bGalem a ŋâiŋâ bâliŋ op mân biri a kâmut zeŋgât mâteziŋan den sâm kubikŋaŋgâna nâmbutŋâ ziŋâ ekŋâ keŋgât upi. /#bA kânokŋâ galem a ŋâi denân pambâ sâi mân nâŋgâbi. A zagât mo karâmbut ziŋâ den sâsâŋaŋgât sâne nepŋâ tuuban. o.WbGalem a ziŋ nepkât sâŋgân mimbi, zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Wâugandâ zuu zigi mem ko kembi mân pindâna mân dâp upap.” Oi den ŋâi itâ,“Nep a zâk nepkât sâŋgân mei dâp upap.” ,-QbGalem a, ziŋâ Kembugât nep kâtigem tuune âlip oi kut ŋâi mem zâi pam otziŋgâbi. Siŋgi âlip sâme sot kwâkâm ziŋgâme, a zo yatâ otziŋgâbi. ,5bYesugât kâmurân ambân ŋâi zâkkât toren malâ ŋâi ândibap zo ko zâk on galem upap. Yesugât kâmut zen ambân malâ zo mân galemgubi. Torerâp ândie, ziŋâ galem upi. Ka malâ ŋâi torerâpziŋ buŋâ zo ko kâmut ziŋ galem otziŋgâbi. Galem a, zeŋgât den. q+[bMalâ nâmbutŋandâ mârum mâtâp âlipŋâ birâm Sataŋgât mâtâbân âiwe, zorat nâ yatâ san. O*bZorat nâ itâ san. Malâ sâk wâgân ziŋ a dum mem murarâ minziŋgâm mirâ umŋan ândie, zen on galem otziŋgâbi. Yatâ op ândine kâsa ziŋ sâm bâliŋ kwatniŋgânam den kârum birâbi. )b Oi zorik buŋâ. Nepkât mân nâŋgâm mirâ lâkŋan nem obândime. Oi zorik buŋâ. Den bon buŋ sot den bâliŋâ laŋ sâme. V(%b Oi mârum Kembugât nep tuubigât den sâwe, zo loŋgiŋne tosaŋoot opmap. 7'gb Malâ sâk wâgân zen kutziŋâ malâ zeŋgât ekabân panâ sâne kwâkâziŋgâban. Zen yatâ zorâŋ laŋ ândiândiŋaŋgât otziŋgi a minam Kristo kândâtkubi. &7b Oi ambân zo sât lulu nep tuugip mo buŋâ, zorat topŋâ nâŋgâbangât sâm mâsikâziŋgâban. Nan bârarâp minziŋgâm dâŋ galem otziŋgip mo buŋâ? Zâkŋâ lomba a ambân buku otziŋgip mo buŋâ? Yesugât siŋgi a on galem otziŋgip mo buŋâ? A sâknam nâŋgâne betziŋan meip mo buŋâ? Nep âlip top top zo tuugip mo buŋâ? Nep top top zo tuugi ikne âlip oi topŋâ ekabân kulemgubi. %b Malâ ŋâi zâk kendonŋâ 60 ândeip. Oi a kânok sot pâlâtâŋ op ândeip, zo yatâ zo kutŋâ malâ zeŋgât ekabân pane zimbap. Malâ ŋâi nan bârarâp buŋ sot torerâp buŋ, zâk Yesugât kâmut ziŋâ on galem upigât kutŋâ kulemgum galem upi. $ bA mo ambân ŋâi, zâk torerâpŋâ mo ibâ mam, ambân murarâp, zo dâŋ mân galem otziŋgâbap, zo ko zâk siŋgi âlip birâm um kâtik uap sânat. Wangât, zâk um kâtik a nâmbutŋâ walâziŋgâm bâliŋâ oip, zorat. Malâ topziŋ nâŋgâbi. G#bAmbân malâ den so dâzâŋgom kâtigena tosa buŋ ândibi. "bKa ambân malâ sâk wâgân ândime, zeŋgât girem den itâ sâban, “Zen laŋ ândibi zo ko mumuŋaŋgât siŋgi op ândibi.” Y!+bAmbân malâ sombâ zâk zikŋik ândim Anutugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwap wâratkubap. Oi âsâbâŋ kut ŋâi ŋâigât kwakŋâ zorat zâkkâren ninâu sâbap. Ambân malâ yatâ zo, zeŋgât op san. j MbMalâ ŋâi nan bârarâp sot bagirâp ândibi oi ko ziŋâ Kembugât den mem kin âse âlarâpziŋ galem otziŋgâbi. Oi ombeŋan kut ŋâi ŋâi ziŋgâwe, zorat tosa zo ziŋâ mâkâbi. Anutuŋâ zorat nâŋgi dâp upap. kObAmbân malâ sombâ, zeŋgât den tânguban. Ambân malâ sombâ kanpitâ, zeŋgât op san. RbAmbân sombâ yatigâk mamârâpnâ sâm diim gem den dâzâŋgoban. Ambân sâk wâgân sot sigan, zen ponârâpnâ sâm sâkkâ galem op târârak kin den dâzâŋgoban. Ambân malâ, zeŋgât den.  3bA sombâ ŋâi dukubam den kârâpŋoot mân dukuban. Ibânâ sâm mulunâk dukuban. A katep âtâ murâpnâ sâm den dâpziŋanâk dâzâŋgoban. b=bGâ um sâkkâ galem op siŋgi âlip sâsâŋ nep sâm gigip, zo ârândâŋ galem upan. Gâ nep zo âsâbâŋ tuum ândiban. Yatâ upan zo ko diŋgâ nâŋgâme sot gikâ ârândâŋ ândiândi âlipŋan âibi.]3bGâ zorat nâŋgâ kwâkâ op nepkâ imbaŋâ tuuna bonŋâ muyagei ek nâŋgâbi. (IbA sâtŋâ zen Kaapumgâren gâbâ gâgât den sâm muyagem bitziŋâ kâukan pam mâsop mingiwe. Mâsop zo gulip opapkât mân loriban. Kâtigem nep tuuban. _7b Nâ gâbatkât mambât ândim siŋgi âlip sâlâpkum ziŋgâm dâzâŋgom ândiban. %b Gâ a sigan op ândiatkât a ziŋ gâgât nâŋgâne gigiŋâ mân upap. Gâ diŋgâ sot ândi mâmangâ sot buku orotkâ, nâŋgâm pâlâtâŋ sot um salek ândim Yesugât kâmut zeŋgât mâteziŋan ândim mâtâp âlipŋâ lâŋ tirâpzâŋgona gekŋâ yatik upi. jMb Den san, zi aksik dâzâŋgoban. Kut ŋâi ŋâi zo nâŋgâm upigât girem dâzâŋgoban. U#b Oi nep zorat bonŋâ minatkât sâknam nep tuum ândimen. Oi Anutu, ândiândi mariŋâ, zâkkât nâŋgânâŋgâyân upmen. Zâkŋâ a hân dâp nen kubikniŋgâbapkât imbaŋâ zemŋaŋgi ândiap. A nâŋgâm pâlâtâŋniŋoot, zâkŋâ perâkŋak neŋgât kubikkubikniŋ op galemniŋ opmap. Timoteo ândi mâmanŋaŋgât den. 7ib Den zo bonŋâ. A aksik nâŋgâm naŋgânat. fEbSâkniŋâ kubikaŋgâm ândiândi, zo bâbâlaŋ sot yenŋâ yatâ. Kâ Kembugâren nâŋgâm umniŋ kubikaŋgâm ândiândiŋ, zorâŋ bonŋâ. Zorâŋ hânân sot sumbemân ândiândi muyageniŋgâbapkât sâsâŋâ. !bOi gâ den pat sot ambân sombâ den lâlalulu sâme, zo birâban. Gâ Kembugât mâtâbân târârak ândim umgâ kubikaŋgâm ândiban. U#bYesugât kâmut den zo dâzâŋgoban zo ko Yesu Kristogât kore a sât lulu ândiban. Oi nâŋgâm pâlâtâŋ den sot siŋgi âlip topŋâ nâŋgâm lum gâin, zorâŋ umgan zem tângogi ândiban. oWbAnutugât denŋâ sot ninâuŋandâ nalem zo mâsop mem hâlâlu pâip. Um bâbâlaŋân nep tuunat. bAnutugâren gâbâ kut ŋâi ŋâi muyageip, zo âlipŋigâk. Oi sâiwap sâm mem nem ândimen oi ko zorat kwâkâkwâkâŋâ mân ziap. }b“Ambân mân memŋâ sigan ândibi sot nalem nâmbut mân nem kendon ândibi.” Nen ko den bonŋâ itâ nâŋgâmen. Anutuŋâ nalem top top pam naŋgip. Oi nen zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwapŋâ nalem zorat sâiwap sâm ninatkât sâip. V%bZo ko sarâ aŋâ umziŋâ heban oipkât a kâitzâŋgom itâ dâzâŋgobi, K  bKaapum zâk kânŋan itâ sâm muyagemap. Gâtâm narâk patâ mâte upâ sâi a nâmbutŋandâ siŋgi âlip birâm um gulip op Sataŋ sot wâke, zen sot pâlâtâŋ op zeŋgât den nâŋgâbi. w gbSiŋgi âlipniŋaŋgât topŋâ yâmbâtŋâ tik pam zeip, zo Anutuŋâ sâm muyageip. Zo âlipŋâ sot sâtâreŋoot. Den zo itâ.“Yesu zâk sâk sot âsageip. Kaapumŋâ topŋâ sâm muyageip. Sumbem a ziŋâ igâwe. Hânŋâ hânŋâ a zeŋgâren siŋgiŋâ sâm muyagiwe. Hân dâp a zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe. Neule âsakŋan mem zarip.” bNâ kut ŋâi ŋâiŋâ saanigi kârep oi Anutugât kâmut zeŋgât oserân nepkât mân kwakpangât den zi kulemgum gigan. Ândiândi mariŋâ, Kembu Anutu, zâkkât kâmut nen zâkkât namâ op ândim, zâkkât den bonŋâ sot kombâŋâ mem ândien. D bNâ gâgâren kek gâbat sâm den zi kulemgum gigan. X )b Galem a ŋâi, zâk nepŋâ tuugi âlip oi a ambân ziŋ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Oi zâk Yesu Kristo sot pâlâtâŋ opŋâ keŋgât buŋ nepŋâ kâwaliŋoot tuubap. Siŋgi âlip zorat den kombâŋâ. #b Galem a ŋâi, zâk ambân kânok mem zâk sot pâlâtâŋ ândibap. Zâk murarâpŋâ sot kut ŋâi ŋâi gakâŋâ dâŋ galemziŋ upap. Cb Ambân Yesugât kâmut zeŋgâren nep tuume, zen yatigâk hâlâlu ândibi. Uman pâpan mo sârân sâsâ den, den zo mân sâbi. Umziŋaŋgât kendon ândim den sânetâ bonŋâ upap. ~ub Zen kânŋan mâsikâziŋgâm Yesugât kâmurân nep tuune âlip oi Yesugât kâmurân galem nep zo sâm ziŋgâbi. A}b Den siŋgi âlip zem gâip, zo um salegân pane zimbap. 'bGalem a zen yatik hâlâlu ândibi. Lâu purikgurik mân sâm ândibi. Waiŋ too doŋbep mân nimbi. Kât sikumgât âkŋâle mân upi. c?bA kândâtŋan ândie, ziŋâ a ŋâigât nâŋgâne dâp upap, a zorâŋ a sâtŋâ ândibap. Ziŋ sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâne Sataŋgât ârâmbâgân gâsubapkât san. Yesugât kâmut zorat galem a, zeŋgât den. ;obOi a ŋâi um kâtik ândeipŋâ iraborâk Yesugât kâmurân târokwâip, zâk a sâtŋâ mân kwânâŋgâbi. A yatâ zo, zâk zâizâiŋ oi Sataŋŋâ kâitkui kek birâbap. tabŊâi zâk ambâ murarâp dâŋ mân galem otziŋgâmap, zâk dap op Anutugât kâmut galem otziŋgâbap? hIbAmbâ murarâp dâŋ galem otziŋgâbap. Murarâp girem den dâzâŋgoi sât lulu op ândibi. wbToo kâtik nem um gulip mân upap. Kâmbam mân kumbap. A lumbeŋâ op ândibap. Kât sikumgât âkŋâle mân upap. ~bA zâk târârak ândimŋâ ambân kânok sot pâlâtâŋ ândimap. A yatâ zo a sâtŋâ kwânâŋgâban. Oi umŋaŋgât kendonagom ândibap. Mân op gulipkum, orotŋik opmap. A lomba buku otziŋgâm kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ nep zo târârak tuubap. } bŊâi zâk Yesugât kâmurân a sâtŋâ ândibatkât sâbap, zâk nep âlipŋaŋgât okŋaŋgap sâsâŋâ. Den zo perâkŋak. C|bAmbân, zâk katep mimiŋaŋgârâk ândibap, zo ko nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orot sot um salek sot gigiŋ op ândibap. Ambân zen yatâ op ândine Anutuŋâ gâsâzâŋgobap.Q{bOi sarâ mariŋandâ Adam mân kâitkoip. Ambân kâitkoi bâliŋ oip. 8zkb Adam zâk kândom muyageip, Ewa zâk bet. y1b Ambânŋâ a Kembugât den kwâkâm ziŋgâbap mo a walâziŋgâm den ŋâi sâbap, zorat nâŋga dâpŋâ mân uap. Zâk yen uruŋsâm ândibap. Yx+b Ambân zen gigiŋâ ândim kindap kwatne a zen Kembugât den sâne nâŋgâbi. Zw-b Ambân Kembugât siŋgi ândinat sâmeŋâ orot mâme âlipŋâ utne dâp upap. #v?b Zi ambân zeŋgât san. Zen sâk pâke mem ândim urukmeruk ândine zorâŋ neuleziŋ upap. Oi neule top top sâŋgân zâizâiŋ mân pam ândibi. qu[bA zeŋgât san. Zen kamân dâp um kâlak sot sarâ birâm um salek zei Anutugâren ninâu sâbi. }tsbZorat siŋgi sâsâŋ sot Aposolo ândibatkât gâsum sâlâpnogip. Oi hân ŋâin ŋâin gokŋâ den bonŋâ sot nâŋgâm pâlâtâŋgât topŋâ kwâkâm ziŋgâbatkât sâm nigip. (Den zo sarâ buŋâ, bonŋâ san.) A ambân zeŋgât den. sbZâkŋâ ândiândiŋâ birâm aksik patâ neŋgât suupniŋ meip. Zorat den siŋgi sâsâŋ narâk mâte oi sâne laŋ kârâm ariap. /rWbAnutu kânokŋak ândiap. Oi Anutu sot a osetniŋan a kânokniŋâ ândiap, Yesu Kristo. Zâkŋâ a pisuk patâ nen sumbemgât siŋgi utnatkât mâtâp kubigi ziap. ^q5bZâkŋâ a aksik patâ den bonŋâ nâŋgâm sumbemgât siŋgi upigât nâŋgâmap. Xp)bZorâŋ âlip upap. Kubikkubikniŋâ Anutu, zâkŋâ zorat nâŋgi dâp upap. o'bA kutâ sot galem a ârândâŋ tânzâŋgom zeŋgât op ninâu sâbi. Oi galemnâŋgone târârak ândim lumbeŋâ op sândukŋan ândinat. -n UbDen nâmbutŋâ dâzâŋgobâ. Kândom ninâugât den sâbâ. Ninâu sot sâiwap den zorâŋ ziiŋâ sot a nâmbutŋâ zeŋgât op Anutugâren ninâu sâm ândibi. Xm +bZo zeŋgâren gâbâ ŋâi Hemenaio sot ŋâi Alesande. A zagât zo Yesugât kâmurân gâbâ Sataŋgât bikŋan zâparâwan. Oi Sataŋŋâ sâknam ziki den bâliŋzikŋâ zo birâbabotkât zâparâwan.5l ebOi nâŋgâm pâlâtâŋgâ kâtigem zei umgâ galem otna salekkom zimbap. A nâmbutŋâ ziŋâ um salek ândiândiŋ birâmŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lorei gulipkuwe. /k YbNannâ Timoteo, mârum a sâtŋâ zen gâgât op Kaapumgâren gâbâ den sâm muyagiwe, zorat dâgobâ. Gâ den zo nâŋgâm kâwali nep tuum kâtigem ândiban. rj _bÂndim gawe sot ândim zâinat, zorat a kutâ mân mumuŋâ sot mân igikŋâ, Anutu kânok, zâkkât kutsiŋgiŋâ zo âsak neuleŋoot zem zâimâmbap. Zo perâkŋak. Pauloŋâ Timoteo siŋgi âlipkât kâwali nep tuubapkât sâip. {i qbNâ bâliŋ op ka op ândia mân birânigip. Buŋâ. Yesu Kristo zâk âlip tânnogip. Zorat topŋâ itâ. Tânzâŋgozâŋgoŋ, zo nâgâren pâi a zen zo ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiândi kâtikŋan bagibigât otnigip. kh QbYesu Kristo zâk bâliŋ mâme a kubikniŋgâbam hânân geip. Den zo bonŋâ. Den zo a pisuk patâ ziŋâ nâŋgâm simbitkubigât âsageip. Oi bâliŋ mâme a zeŋgât patâziŋâ, zo nâ. Nâ mârum yatâ op ândiwan. g bKembuniŋangâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ nâgâren piksâi Kristo Yesu sot nâŋgâm pâlâtâŋ opŋâ um kânok orâwan. ff Gb Nâ mârumŋan zâk sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâm arâpŋâ zâŋgom kâsa minziŋgâwan. Nâ nâŋgâm pâlâtâŋnâ buŋâ. Kembugât topŋâ mân nâŋgâm lâŋ orâwangât um lâklâk otnim tânnom nep zo sâm nigip. e 1b Imbaŋâ nim mem kâtikŋan nâbarip, Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâk sâiwap sâm dukuman. Zâkŋâ nâŋgânigi dâp oi nep diŋ sâm nigip. id Mb Kembuŋâ zâkkât den bonŋâ sapsum ziŋgâm ândibatkât sam nigip. Zorat Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâmen, zâkkât siŋgi âlip neule âsakŋoot zo a dâzâŋgoman. Yesuŋâ Paulo tosaŋâ birâm nep diŋ sâm pindip. mc Ub Laŋ mâman a, aŋandik ayân bâliŋ mâme. Aŋâ katep diim âim aŋgân kârâmŋâ katepkât torerâpŋâ zeŋgât kât sâŋgân nine ko katep zo ziŋgâbat sâme. Sarâ sâsâŋ a, Kembugât mâteŋan sarâ sâm kâtigime. Kut ŋâi ŋâi Kembugât den bonŋâ kâsa miŋaŋgâmap. Kut ŋâi ŋâi yatâ upme, zeŋgât op Kembugât gurumin den ziap. /b Yb Zorat topŋâ itâ ziap. Gurumin den zo a târârakŋâ zeŋgât siŋgi buŋâ. A itâ zo zeŋgât siŋgi. Den ku a, a hurat mân kwâkwat, bâliŋ mâme a, um sumun a, a zen Anutu kândâtkom hângât orot mâme zorat nâŋgâne zâizâiŋ opmap. Ibâ mam tâmbetzâŋgozâŋgoŋ, kâmbam ku. /a YbKembugât gurumin den Moseŋâ sâip, zorat itâ nâŋgâmen. Zo den âlipŋâ. Zo sâlâpkum nâŋgâm ândim ândiândiniŋ kubikaŋgâm ândeindâ dâp upap. s` abOi ziiŋaŋgât itâ sâme, “Nen Mosegât gurumin den zorat kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ a utnat.” Yatâ sâmŋâ dinziŋâ sot gurumin den zorat topŋâ mân nâŋgâm laŋ sâme. Gurumin den zo bâliŋ mâme a zeŋgât sâsâŋâ. c_ AbA nâmbutŋandâ mâtâp zo birâm âi gulip ândim den bon buŋ sâm âragum mem ândie. "^ ?bSiŋgi âlip sâmen, zorat bonŋâ itâ muyagei dâp upap. Um salek sot um kânok sot nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot ândim umziŋandâ gâsâyagobi. g] IbZen den pat yenŋâ sâm a teŋgâŋâ teŋgâŋâ ândim gawe, zo zeŋgât siŋgi sâm kwâkâyaŋgâme. Anutu kubikkubikkât denŋâ, zo nâŋgâne yenŋâ opmap. Zen kut ŋâi ŋâi zo birâm ândibigât dâzâŋgoban. A\ }bNâ Makedonia hânân âibam op den dâgowan, zo yatâ upan. Epeso kamânân târokwap ândim a nâmbutŋâ, ziŋâ den siŋgi âlip sâm gulipkume, zen kwâkâziŋgâna birâbi. [ 'bTimoteo, gâ Yesugât siŋgi âlip dâgoga nâŋgâm nannâ ninâ yatâ oin. Gâgât ekap zi kulemgum gigan. Anutu Ibâ sot Kembuniŋâ Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ, buku orotŋâ sot um lumbe gâgâren zem zimbap. Sâm gulip a, zeŋgât den. Z bNâ Paulo, Yesu Kristogât Aposolo. Anutu kubikkubikniŋâ sot Yesu Kristo gâbapkât mambât ândimen, zet Aposolo nep sâm niwet. hYINKembuniŋâ Yesu Kristo, zâkŋâ tânzâŋgoi um lumbe zeŋgâren zimbap. Zo yatik.yXkNNâ Kembugât mâteŋan dâzâŋgobâ. Zen ekap zi Yesugât kâmut aksik sâlâpkum ziŋgâne nâŋgâbi. JW NYesugât kâmut zen Kembugât op buku buku op luyaŋgâbi. 6VgNBukurâp, zen neŋgât op ninâu sâbi. LUNGâsuziŋgipŋâ sâi kâtigemap, zâk zorat nep tuum naŋgâbap. YT+NLumbeŋâ mariŋâ, Anutu, zikŋak saŋgonziŋgâm kubikziŋgi um salek op naŋgâbi. Oi kaapum sot um dâpziŋ sot sâkziŋ hâlâlu zei Kembu Yesu Kristo, zâkkât takâtakâŋan tosaziŋ buŋ kinbi. 7SiNBâliŋâ top topŋâ zo birâbi. Mâsop den. AR}NDen zo nâŋgâm kâsâpkubi. Âlipŋâ oi mem ândibi. @Q{NAnutugât den zo sapsune nâŋgâne yenŋâ mân upap. ZP-NTirik Kaapumgât kârâp zo mân lâmuŋbi. Kaapumgât den mân kwâkâbi. tOaNKut ŋâi ŋâi zeŋgâren âsagei sâiwap sâbi. Zo Yesu Kristogât op sâbigât Anutuŋâ sâm ziŋgap. 7NiNÂsâbâŋ ninâu sâm ândibi. Mân birâbi. M7NSâtâre op ândibi. L3NBâliŋ otziŋgâne hâuŋâ mâkâbegât galem oraŋgâm ândibi. Ziiŋâ sot a nâmbutŋâ zen kut ŋâi ŋâi âlipŋik oraŋgâm ândibi. K NBukurâp, nâ kindap pâroŋ den dâzâŋgua nâŋgânek. A konam ândime, zen girem dâzâŋgobi. Siŋgi âlibân lorem ândie, zo tânzâŋgobi. Oi bâbâ lolot ândime, zen yatik tânzâŋgobi. Zo yatâ a otziŋgâm ândim um taan mân nâŋgâbi. gJGN Zen nepziŋaŋgât op buku otziŋgâm nâŋgâziŋgâne zâibap. Oi zen um lumbe op ândibi. YI+N Bukurâpnâ, nen den kâtikŋâ ŋâi dâzâŋgonâ. Zeŋgâren sâknam nep tuume sot Kembugât kâmurân patâziŋ op ândime, zen hurat kwatziŋgâbi. Zen den dâzâŋgome, zo zeŋgât sâtziŋ lubi. 9HkN Zorat zen siŋgi âlip mem kâtigem ândibigât dâzâŋgone âragwâragu op ândibi. Zen zo upme, zo yatik op ândibi. A sâtŋâ hurat kwatziŋgâm a nâmbut tânzâŋgobi. sG_N Zâkŋâ neŋgât op moip. Zorat nen momŋâ mo gwâlâ ândim zâk sot pâlâtâŋ utnatkât yatâ oip. F+N Zo itâgât. Anutuŋâ neŋgât kukŋaŋgât siŋgi mân sâip. Kembuniŋâ Yesu Kristoŋâ kubikniŋgi zâkkât siŋgi utnatkât sâmap. ENNen ko sirâmgât siŋgi op ândienŋâ umniŋ galem op ândinat. Oi nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orotŋâ, zorâŋ kâmbamgât hâmbâniŋ upap. Oi kubikŋâ diiniŋgâmap, zorat nâŋgânat. Zorâŋâ kâmbamgât irâmarâkniŋâ oi akum ândinat. DNUman zânze, zen ŋâtik uman zime. Too kâtik nem um gulip upme, zen yatik ŋâtigân too nem bâliŋ top top muyagime. C NZorat a nâmbutŋâ ziŋ uman zine zen zo yatik mân zimbi. Nen galem oraŋgâm um wâgân ândinat. Um gulip mân utnat. B1NZen âsakŋâ sot maagât kâmut op ândie. Zen ŋâtik sot ŋâtâtikkât kâmut buŋâ. Narâk mân nâŋgengât um gwâlâ op nebân ândinat. }AsNZen ko ŋâtâtigân mân ândime. Zorat zen narâk zo âsagibabân kâsa ziŋâ game yatâ gâi mân kwakmak upi. w@gNOi a zen âlip lumbeŋan ândinat sâne narâk zorenâk tâmbetagoagoŋ zo muyageziŋgâbap. Ambân kâmboŋoot ŋâi, zâk katep âsaâsagiŋ narâkŋâ mân nâŋgi âsagibap, zo yatâ âsagibap. A aksik zeŋgâren zo yatâ muyagibap. ?'NZiiŋak itâ nâŋgâme, “Mân nâŋgâm ândine kâsâziŋ ŋâtigân game yatik Kembugât narâk patâ zo mân nâŋgindâ âsagibap.” R> NBukurâpnâ, narâkŋaŋgât den zo wangât doŋbep kulemgum ziŋgânat? I= NZen den zo sâm âragum nâŋgâm umziŋ diim gei ândibi.E<NZaatnetâ bet wâgân ândinatŋâ nen minduniŋgâm zeŋgâren târokwatniŋgâm unumunumân diiniŋgâm zari sumbem kabâŋan Kembu sot kândiaŋgânat. Oi Kembu sot ândim zâimânat. W;'NNarâk zoren Anutugât lâmun kwamit sot Kembugât den kwamit sot sumbem a patâgât den kwamit âsagei Kembuŋâ sumbemân gâbâ gem gâbap. Gem gâi Yesu sot pâlâtâŋ op muwe, zen kândom op zaatpi. :9NOi ŋâi zi Kembugât den dâzâŋgonâ. Hânân wâgân ândeindâ Kembuŋâ gâbap, narâk zoren niŋâ a muwe, zo mân kândom otziŋgâm zâinat. ;9oNNen, Yesu mom mumuŋan gâbâ zaarip, den zo nâŋgâm itâ nâŋgânat, “Yesu mom zaarip, zorat Anutuŋâ zâkkât kâmut op muwe, zo mâŋgiziŋgâm diiziŋgâm zâibap.” u8cN Bukurâpnâ, zen muwe zeŋgât a um kâtik ziŋâ isem umbâlâ upme, zo yatâ upegât dâzâŋgonâ. 57cN Zen bitziŋandâ nepziŋ tuum kâtigem ândim sambe kwâkŋan ândim mân kwakpi. Oi um kâtik a ziŋâ orot mâmeziŋ zo ekŋâ hurat kwatziŋgâbi. Yesu gâbapkât den. J6 N Oi den itâ sâm dâzâŋgowen, “A ambân âkon op yen tap den laŋ sâlâpkume, zen yatâ mân upi. Zen ziiŋaŋgât nâŋgâne gigiŋâ oi bitziŋandâ nepziŋâ tuum kâtigem ândibi.” 5N Oi zen Makedonia hân dâp Yesugât kâmut zen buku op ândime. Zen yatik op târokwap ândine gwâlânteŋsâbapkât dâzâŋgowen. x4iN Kembu zikŋak buku upigât den umziŋan pâmap. Zorat zen buku upigât den doŋbep mân sâm kulemgunat. 33_NZorat ŋâi zâk den zo birâbap zo ko agât den buŋâ, Anutugât den zo birâbap. Anutuŋâ Tirik Kaapum umziŋan pâmap, zo birâbap. Um kânok op ândim nep tuunat. X2)NNen um sumun ândinatkât buŋâ, um salek ândinatkât Anutuŋâ diiniŋgip. 1%NŊâi zâk daŋgon walâm bukuŋaŋgâren kâmbu oi Anutuŋâ zorat hâuŋâ pindâbap. Den girem zo mârumŋan sâm muyagem dâzâŋgowen. 0NUm kâtik a zen Anutu mân nâŋgâŋaŋgâm âkŋâleziŋaŋgârâk ambân laŋ minziŋgâm birâziŋgâme. Zen zo yatâ mân upi. c/?NZen ŋâi zikŋik zikŋik Anutugâren târârak ândim zikŋâ ambinŋik mem galem upap. .1NAnutuŋâ itâ sâmap, “Bâliŋâ birâm um salek ândibi.” Oi zorat sa nâŋgânek. Zen laŋ mâman a ambân, zeŋgât mâtâp mân lâŋbi. Q-NNen Kembu Yesugât sâtkât den dâzâŋgowen, zorat mân kwakme. R, NBukurâpnâ, Kembu Yesu sot pâlâtâŋ op den ŋâi sa nâŋgânek. Zen ândi mâmanziŋ kubik ândine ziŋgiri âlip upap, zorat dâzâŋgowen. Oi zen yatik op ândime. Zo yatik târokwap op zâibi. C+N Oi Anutuŋâ tânzâŋgoi umziŋ mân loribap. Oi Kembuniŋâ Yesu, zâk sot siŋgi a târârakŋâ, zen sot gâi zen Anutu Ibâniŋaŋgât mâteŋan um salek, tosaziŋ buŋ kinbi. ~4}{}6|||/{zkyyxwlutsrqqZpocnnmJll.kjiiggsf=edd1cGbaa`__F^]\d[ZYXWVVV UTTSSRQ P,NqML:KJzIIH*GFF$EDiCBBJAA3@?^? >==D<;O::49a87655q43,21//.-,,"++:*~*)(('&@%y$$i#m"! ;N\2S`NX K WAO'qb'G Nen nepniŋaŋgât târokwap mân sâmen. Nep daŋgonniŋâ zo perâkŋak zeŋgâren ziap. Nen kândom zeŋgâren gam Kristogât siŋgi âlip dâzâŋgowen. T! Nen ko Anutuŋâ nep sâm niŋgip, daŋgon zo mân walâm Korinti a zeŋgâren gâwan. Zorat nâŋgâmŋâ sâm bâbâlaŋ den sâm zâizâiŋ den doŋbep mân sâmen. Walâm den laŋ mân sâmen.  A sâk mâme ândime, zeŋgâren nen yatâ zorâŋ dap op târokwap sâk mâme utnat? A yatâ zorâŋ neŋgât nepkât mân nâŋgâm ziiŋaŋgârâk nâŋgâne zâizâiŋâ oi sâk mâme op den laŋ sâme. A nâŋgânâŋgâziŋ buŋandâ yatâ upme. 2] A yatâ zo, ziŋâ itâ nâŋgâbi. Nen kârebân ândim den kulemgum ziŋgâmen, den zorat bonŋâ osetziŋan ga ândim muyageziŋgâbat. Nepkât sâk mâme mân upi. K~ Nâmbutŋandâ nâgât itâ sâme, “Ekabân den yâmbâtŋâ sot kâtikŋâ kulemgum niŋgâmap. Ka mâte otniŋgap, zo kakbak. Oi den sâsâŋâ, zo gigiŋâ sâmap.” Nâgât yatâ sâme. V}% Nâ ekap kulemgum ziŋgâman, zorat nâŋgâne keŋgât den mân upap. n|U Kembuŋâ nep tuunatkât gâsum sâlâpnâŋgoip, zo zen tâmbet zâŋgonatkât buŋâ. Zeŋgâren nep tuugindâ kâtigibigât sâip. Nâ nep nigip, zorat nâŋga zâizâiŋ oi zâizâiŋ den sâwan. Zorat sâm aŋun mân upat. { Mâteziŋan muyap ziap, zo iknek. Zen wangât sâkkât kut ŋâi zorarâk nâŋgâne bonŋâ opmap? Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ zikŋaŋgât itâ nâŋgâbap? Zâk zikŋik Kristogât a bonŋâ ândiap. Zâk itâ nâŋgâbap. Nen yatik Kristogât a ândien. 0zY Zen sât lulugât bâbâlaŋ utne a nâmbutŋâ zen den birâbirâziŋaŋgât zâŋgom kubikziŋgânatkât mambât ândimen. A ŋâiŋâ Paulogât sâi gigiŋâ oip. y5 Oi zâizâiŋ denŋâ Anutugât den walâmap, zo kom kâbakŋimen. Kristogât sât luluŋ zorik zimbapkât nâŋgânâŋgâ top topŋâ saam pamen. }xs Kâwali opŋâ ândiândi nep tuumen, zo hânân gokŋâ buŋâ. Zo Anutugât imbaŋâ kâtikŋâ zorâŋâ kâsa zeŋgât paset kâtikŋâ zo kândaŋmen. Anutugât imbaŋan kâtigem a um kâtik zeŋgât den bâliŋâ sot sarâ zo koi gemap. w+ Nen hânân ândiândiniŋ zo perâkŋak ândimen. Oi hânân ândim kâwali op ândiândiŋ zo sâkkât mâtâp ziap. Zo yatâ mân ândimen. }vs Zeŋgât sa nâŋgânek. Bukurâp, zeŋgâren ga ândim den kâtik dâzâŋgom kubikziŋgâbatkât mân otnigap. Zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋandâ neŋgât itâ sâme, “Paulo zâk hângât kut ŋâi ŋâi, zorat nâŋgâm ândimap. Oi hângât imbâŋâ mem nep tuumap.” Nâgât yatâ sâme. A zo zen den kâtik dâzâŋgom kubikziŋgâbatkât umnâ bâbâlaŋ uap. Mu  Zi Paulo nâŋâ, Kristo um sândukŋâ op ândeip, yatik um sânduk sot um gigiŋâ op itâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ nâgât itâ sâme, “Pauloŋâ zi nen sot ândim lumbeŋâ den dâtnâŋgoip. Ka kârebân âi tap keŋgât buŋ den kâtikŋâ kweraniŋ sâm kulemgum kwatniŋgâmap.” 'tG Opoŋ, Anutuŋâ imbaŋâ tânnâŋgoip. Nen zorat nâŋgindâ walâwalâŋ uap. Nen waniŋŋaŋgât op yatâ otniŋgap? Zorat mâpâsem sâiwap sânâ. s Oi Korinti a zeŋgâren Anutu nepŋaŋgât bonŋâ donbep muyagiapkât umŋâ sipapzâŋgom zeŋgât op Anutugâren ninâu sâbi. Cr Zen Kristogât siŋgi âlip nâŋgâm lum ândim umâlepziŋaŋgât op kât zo mindum panetâ Yerusalem kamânân Kembugât kâmut sot a nâmbutŋâ Korinti a zen buku târotâro kânok op Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Oi zeŋgât itâ sâbi, “Korinti a zen siŋgi âlip lunat sâweŋâ lum buku otniwe.” +qO Ziŋâ Kembugât a kâmut yatâ otziŋgânetâ pu zo molibap, zorarâk buŋâ. Zorâŋâ sâiwap sâm mâpâsibi, zorat gom sambe muyagei Anutugâren âi subap. p Yatâ âsagei gom sambeziŋoot opŋâ Kembugât siŋgi a Yudaia hânân ândie, zeŋgât siŋgi sâm kât neŋgâren pane Yerusalem kamânân mem âinat. Zen yatâ utnetâ Kembugât kâmut Yudaia hânân ândie, ziŋ zorat Anutugâren sâiwap sâm mâpâsibi. ooW Anutuŋâ arikŋâ muyagem ziŋgi kârâm kâmitme sot bonŋâ muyagem ziŋgi nime. Ziŋâ kârâm kâmitpigât arikŋâ muyagem ziŋgâm mâsop mei um bâbâlaŋ op a nâmbutŋâ ziŋgâbigât gom sambe muyagem ziŋgâbap. >nu Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Aŋâ sikumŋâ kâsâpkum a kanpitâ ziŋgâmap zâkkât orot mâmeŋâ âlipŋâ zo âkââkâŋâ buŋ zem zâibap.” #m? Anutu zâk imbaŋâ mariŋândâ imbaŋâŋaŋgât mâsop minziŋgi gom sambe muyageziŋgi ziiŋâ mem nemŋâ a ziŋgâziŋgâŋaŋgât op mân kwakpi. Ol Zorat itâ upi. Ŋâi zâk nâŋgâbap dâp yatik kât pâmbap. A sâtkât mân pâmbap. Kât zo zikŋâ um bâbâlaŋŋaŋgât op pâmbap. A yatâ zo zeŋgât Anutuŋâ nâŋgâziŋgi âlip upap. rk] Den sumbuŋâ ŋâi sa nâŋgânek. Ŋâi zâk nebân kut ŋâi arikŋâ bituk pâmbap, zâk zo yatik bâbâlaŋâk mem nimbap. Oi ŋâi zâk nepŋan kut ŋâi yâmbât kârâm kâmitpap, zâk zo yatik yâmbâtŋik mem nimbap. j  Zorat a sâŋgonzâŋgua kândom op ge. Ga takâne umâlepkât kât pambigât dâtnowe, zo pane tâpap. Kât pâpan, zo a sâtŋaŋgât buŋâ. Kât zo umâlepkât Kembugât siŋgi sâm pambi. Umâlebân kut ŋâi pâpan, zo Anutuŋâ nâŋgi âlip opmap. i/ Ninak bet Makedonia a nâmbutŋâ zen sot ga kât pâpanŋaŋgât kwakne dinnâ gigiŋâ oi nâ sot Korinti a ambân zen ârândâŋ aŋun upem. h3 Nâ Korinti a zen sâm bâbâlaŋ kwatziŋgâwan, zo yen opapkât bukurâpnâ sâŋgonzâŋgua Korinti a zeŋgâren gane kât zo mindune âkâbap. ggG Korinti kamânân gok sot Grik hânân gok Yesugât kâmut ândie, zen kendon ombeŋan bâbâlaŋ op kât mindunam urâwe. Zorat siŋgi Makedonia a dâzâŋgua doŋbepŋâ zeŋgât siŋgi nâŋgâm umziŋ bâbâlaŋ oip. f / Kembugât siŋgi a Yudaia hânân ândie, zen buku otziŋgâm kât ziŋgâbi, zorat âlip nâŋge. Zorat wangât op doŋbep kulemgum ziŋgâbat? >euNen Korinti a zen sâm bâbâlaŋ kwatziŋgâmen. Den zo bonŋoot upapkât a zo ganetâ buku otziŋgâne Yesugât kâmut kamân toren toren ândie, ziŋ zo ek nâŋgâbi.\d1Zen Titogât topŋâ nâŋge. Zâk betnan mei ârândâŋ nep tuum kore otziŋgâmet. Bukuzatniŋâ zekât nâŋgâme. Zet kâmut ziŋâ sâŋgonzâkowe. Zet nep tuugitâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâme. EcNen a zagât zet sot bukuniŋâ ŋâi sâŋgonzâŋgoindâ ge. A zo narâk nâmbutŋan mâsikâm egindâ kâtigeip. Narâk ziren zeŋgât op nepŋâ tuugi âlip op walâm kâtigiap. bNen yatâ oindâ Kembuŋak niŋgiri âlip upapkât buŋâ. A ziŋ ârândâŋ neŋgât nâŋgâne âlip upapkât sâmen. Wa'Sâm gulip muyagebapkât kât patâ zo a mâteziŋan dâŋ galem upmen. `1Yesugât a kâmutŋâ kâmutŋâ, ziŋâ a zo betniŋan mimbapkât gâsum sâlâpkuwe. A ziŋ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât Yesugât kâmut Yudaia hânân ândie, zen betziŋan minam kât mindumindu nep zi tuum ândien. Umniŋ zeŋgâren kinzap, zorat nep zi tuumen. _Yesugât kâmurân gokŋâ bukuniŋâ ŋâi, zâk ârândâŋ sâŋgonzâkoindâ gabot. A zo Yesugât kâmutŋâ kâmutŋâ, zeŋgâren siŋgi âlip nep tuumap. Zorat zâkkât nâŋgâne âlip opmap. Zâk sot Tito ârândâŋ sâŋgonzâkoindâ gabot. f^ENen sâindâ nâŋgip, zorik buŋâ. Zikŋak umŋandâ bâbâlaŋ oi zeŋgâren gâbam sap. @]yUmnandâ Korinti a zeŋgât gâsâzâŋgomap, zo yatik Titoŋâ umŋandâ gâsâzâŋgomap. Anutuŋâ sâi yatâ âsagiap. Zo yatâ Tito zâkkâren muyagiapkât sâtâre utnat. T\!Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Donbep patâ sânduwe, zorâŋâ sambe mân muyagiwe. Bituk sânduwe, zorâŋ pu mân urâwe.” Tito sot bukuzatŋâ buku otziŋgâbigât den. j[MKorinti zeŋgât sikumŋâ narâk ziren Yudaia zeŋgât pu molei kut ŋâi ŋâi ârândâŋâk zimbapkât san. Oi narâk ŋâin Yudaia zeŋgât gom sambeŋâ Korinti a betziŋan mei yatigâk ârândâŋâk dâp kânok upi. $ZA Zen kâtziŋ aksik pam naŋgâbigât mân san. Zâk zenâk tânzâŋgobigât mân san. Zâk zen mo ziiŋâ ârândâŋak gom sambe muyagibigât san. xYi Um bâbâlaŋ op panetâ Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi âlip upap. Pambi zo itâ. Ŋâi zâk patâ tâkŋaŋgâbap, zâk zo yatik pâmbap. Mâik ŋâi tâkŋaŋgâbap, zâk zo yatik pâmbap. Zen yatâ upi zo ko Kembuŋâ nâŋgi âlip upap. X  Oi zi târokwap op naŋgâne bâbâlaŋ urâwe, zorat bonŋâ muyagibap. Kut ŋâi ŋâi zemziŋgap, zorat dâp pane muyagibap. Ww Oi zi ninâ den dâzâŋgobâ. Zo lune âlip upap. Zen kendon ombeŋan kât mindunam bâbâlaŋ op topkwarâwe. CV Zen ko Kembuniŋâ Yesu Kristo zâkkât topŋâ nâŋgâme. Zâk gom sambe mariŋâ ândim neŋgât op zo birâm kanpitâ oip. Kanpitâ oip, zo nen gom sambe patâ utnatkât yatâ oip. AU{Den mâtâpŋâ mân ziŋgan. Yesugât kâmut nâmbutŋâ zen um bâbâlaŋ op kât minduwe. Korinti a zeŋgâren buku orotŋâ zo dap dap ziap, zorat topŋâ âsagibapkât san. T%Oi nâŋgâm pâlâtâŋ sot siŋgi âlip den sâsâŋ sot den top nâŋgânâŋgâŋ sot nepkât kâtigime sot buku otniŋgâme. Kut ŋâi ŋâi zorat bonŋâ muyagiwegât yatik bukurâpziŋ kamân ŋâin ândie, zeŋgât siŋgi kât mindunam um bâbâlaŋ op tuubi. S Yatâ utnetâ Titoŋâ Korinti a zeŋgâren ga kât mindumindu nep tuum toren birip, zo tuum naŋgâbapkât sâm pindien. fREOi kut ŋâi ŋâi bâbâlaŋ upi sâindâ zen walâm uŋânâk itâ urâwe. Kândom umziŋâ Kembugâren pane kiri nen aksik Anutugât opŋâ umziŋâ neŋgâren pane kirip. Yerusalem kamânân umâlep muyageziŋgâwe. ~QuNiŋâ mân sâindâ ziiŋak Yesugât kâmut Yudaia hânân ândie, zen betziŋan mimbigât sâm kâtigem dâtnowe. dPANâ zeŋgât nâŋgan. Zen tâtziŋgip dâp parâwe. Zen ziiŋik um bâbâlaŋâk urâwe. 8OiZen sâknam sot mâsimâsikâyân ândim sâtâre op ândiwe. Kut ŋâi ŋâi doŋbep mân ândim kanpitâ ândimŋâ laŋ bukurâpziŋ betziŋan minam kât doŋbep minduwe. N Bukurâpnâ, Makedonia hânân kâmutŋâ kâmutŋâ Anutuŋâ tânzâŋgoi bukuziŋ betziŋan miwe, zorat siŋgi dâzâŋgonâ. WM'Nâ ko zeŋgât opŋâ um girem mân op ândibat, zorat umnâ âlip uap..LUTito zâk zeŋgâren gâi sâk kâik urâwe. Yatâ opŋâ hurat kwâkŋaŋgâm sâtŋâ lum buku okŋaŋgâwe. Zâk zorat nâŋgâm umŋandâ zeŋgârenâk kinmap. YK+Nâ mârumŋan sâm bâbâlaŋ kwatziŋgâm Tito itâ sâm dukuwan. Oi den zo bon buŋ mân oip. Zeŋgât op den sâwen, zo bonŋâ op naŋgip. Zo yatik Tito zeŋgât sâm âlip den dukuwan, zo bonŋâ oip. J Oi zen yatâ op umniŋ diim giwe. Korinti a ambân ziŋ Tito umâlep kwâkŋaŋgâwe. Oi umniŋ sânduksâip, zorik buŋâ. Zen Tito umâlep kwâkŋaŋgâne âburei nen doŋbepŋâ nâŋgâm sâtâre urâwen. Zen yatâ opŋâ Tito umŋâ diim giwe. pIY Mârum ekap kulemgum ziŋgâwan, zo a bâliŋâ oip, zâkkât buŋâ. Mo bâliŋâ okŋaŋgâwe, zâkkât op buŋâ. Den dâzâŋgoindâ Anutu mâteŋan sât luluziŋaŋgât topŋâ muyagibapkât ekap zo kulemgum ziŋgâwan. Hw Nâŋgânek. Umbâlâ nâŋgâwe, zorâŋ zeŋgâren bonŋâ muyageip. Umziŋ bâliŋ oi um kârâp muyagiwe. Zorat topŋâ itâ. Top lâku sot tosa hâuŋaŋgât keŋgât opŋâ kubikaŋgâwe. Nen zeŋgât nâŋgindâ âlip upapkât a zo kubikŋaŋgâwe. Kut ŋâi zo yatâ muyageip, zo bâliŋâ kwâimbâkwâimbâŋ zo zeŋgâren mân ziap, zorat topŋâ muyageip. dGA Wangât, umbâlâ bâbâlaŋ zorâŋ agât umziŋ melâŋi aŋâ âlip upme, zorat. Umbâlâ yatâ zo muyagibapŋâ bet nâŋgi mân bâliŋ upap. Umbâlâ bâliŋâ ko zorâŋâ um kâtik a muyageziŋgi tâmbetagobi. F Umâlip nâŋgan, zo umbâlâ urâwe, zorat buŋâ. Zen umbâlâ op umziŋ melâŋâwe, zorat umnâ âlip uap. Zen umbâlâ bâbâlaŋ nâŋgâmŋâ umziŋ kubikaŋgi âlip upigât Anutuŋâ nâŋgâziŋgi âlip oip. Dinniŋandâ zeŋgâren âi mân bâliŋ oip. ^E5Nâ mârum ekap kulemgum ziŋgâm umbâlâ muyageziŋgâwan, zorat umnâ mân bâliap. (Ekap kulemguwan, zorat perâkŋak umbâlâ nâŋgâwan.) Zi ko nâŋgan. Narâk pâŋkânok umbâlâ muyageziŋgâwan. _D7Oi âbureip, zorarâk buŋâ. Ziŋâ umâlip den dukuwe, zo mem gâi nâŋgâm zâk sot umniŋâ âlip oip. Zen nâgât den nâŋgâm a bâliŋâ oip, zorat umbâlâ op ândiwe sot nâgât opŋâ nepziŋ tângune zaatmap. Zorat siŋgi dâtnogi nâŋgâm umâlep patâ orâwan. Korinti a ziŋ umbâlâ mâik ŋâi nâŋgâmŋâ âlip urâwe. CyKa mandu betziŋan memap, Anutu, zâkŋâ Tito sâŋgongoi Korinti a zeŋgâren gâbâ âburem gâi umniŋ diim geip. {BoMakedonia hânân gamŋâ Korinti a zeŋgât umniŋ giremâk oi nâŋgâm kwâkâm ândiwen. Oi dabân sâk sânduk ândibem? Zoren sâkniŋaŋgât siŋgi kâmbam sot sâknam. Umniŋaŋgât keŋgât. Kut ŋâi yatâ zo muyageniŋgâwe. kAOUmnandâ itâ nâŋgan. Zen âlipŋâ upi. Nâ zeŋgât op sâtâre den sâman. Nâ yatâ nâŋgâm umnâ diim giap. Sâknam kwâkŋan ândim sâtâre muyageman. Paulo zâk Korinti zeŋgât siŋgi nâŋgâm umŋâ âlip oip. "@=Nâ den sâm bâliŋ kwatziŋgâm mân san. Nâ mârum itâ sâm dâzâŋgowan. Umniŋandâ kâpizâŋgomen. Zen sot munat mo ândinatkât nâŋgâmen. T?!Korinti a, zen umziŋandâ mân aŋgân kârâniŋgâbi. Nen zeŋgâren kut ŋâi ŋâi bâliŋ, zo mân urâwen. Oi kut ŋâi ŋâiziŋâ mân tâmbetkuwen. Oi kut ŋâi ŋâiziŋâ mân kâmbu miwen. O> Bukurâpnâ, Anutuŋâ yatâ sâm, sâm kâtigeipkât kut ŋâi ŋâiŋâ umniŋ sumunkomap, zo saŋgon kubikŋâ târârakkât mâtâbân ândinat. Oi Anutu hurat kwâkŋaŋgâm um salek ândinat. x=iOi nâ zeŋgât ibâ ua zen nan bârarâpnâ op ândibi.’ Kembu, imbaŋâ mariŋandâ den yatâ sap.”<1Zorat um kâtik zen sot pâlâtâŋ mân ândibi. Zen umziŋ sumun opapkât galem oraŋgâm upi. Yatâ utne nâ gâsuziŋgâm galem otziŋgâbat. y;kMo Anutugât namâ sot lopiogât namâ, zet dap op târoyagobabot? Nâŋge. Anutugât ândiândiŋaŋgât namâ, zo nen. Kembugât siŋgi a nen lopio mâpâsime, zeŋgâren mân târokwatziŋgânat. Zorat Anutuŋâ itâ sâi Kembugât ekabân kulemguwe,“ ‘Nâ osetziŋan sot umziŋan tâtat mâme upat. Oi nâ Anutuziŋâ op ândia zen arâpnâ op ândibi. u:cKristo sot Sataŋ, zet dap op um kânok upabot? Yesugât kâmut sot um kâtik a, zen dap op um kânok upi? 59cA um kâtik zen nakziŋ lune mân betziŋan mimbi. Târârak sot gâŋgoŋâ, zet dap op buku buku upabot? Mo âsakŋâ sot ŋâtâtik, zet dap op târotâro upabot? 85 Oi nâ nan bârarâpnâ itâ dâzâŋgobâ. Zen umziŋaŋgât mâtâp mem pane patâ op zimbap. Bâliŋâ sot âlipŋâ, zet buku buku mân upabot. j7M Umniŋandâ sipapzâŋgowen. Zen ko umziŋ dooŋgune zeŋgâren buku orotŋâ zo bituktâ ziap. O6 O Korinti a, umniŋâ zeŋgârâk kiri lâuniŋ bâbâlaŋ uap. )5K Zen neŋgât nâŋgâne umbâlâ a opmap. Ka nen sâtâre a ândimen. Zen neŋgât nâŋgâne a kanpitâ opmap. Ka nen a nâmbutŋâ kut ŋâi ŋâi betziŋan mimen. Zen neŋgât nâŋgâne yenŋâ opmap. Ka umgât gom sambe patâ zemniŋgap. Paulo zâk Korinti a zeŋgât umŋâ kirip. $4A A ziŋ neŋgât nâŋgâne gei kutsiŋginiŋoot ândimen. Zen neŋgât mumuŋaŋgât siŋgi ândie sâne nen gwâlâ ândimen. Ziŋ nâŋgone mân mumen. 3Sâm âlip sot aŋun oserân ândimen. A nâmbutŋandâ neŋgât nâŋgâne sarâ opmap. Ka nen sarâ a buŋâ. A bonŋâ. 2 Den bonŋâ sâmen. Anutugât imbaŋan ândimen. Târârak ândiândiŋaŋgât kâlâu bongen mem yaŋgâgen sâiwa mem kinmen. 11[Tosa buŋ ândimen. Nâŋgânâŋgâniŋoot ândimen. Um sânduk ândimen. A buku otziŋgâmen. Tirik Kaapum sot ândimen. A buku otziŋgâziŋgâŋ bonŋâ ândimen. D0Kâmbamŋâ nâŋgone sâsâlim ândimen. Tâk namin nâmbane tapmen. Kâsa osetziŋan ândimen. Nepkât sâknam zo nâŋgâm sâtkum ândimen. Um wâgân ândimen. Nalem buŋ ândimen. /5Nen Anutugât kore a ândimen. Zorat topŋâ muyagibapkât itâ upmen. Sâknam kwâkŋan ândim mân lorimen. Kiom minniŋgâne sâsâlim ândimen. -.SA ziŋ nen sot nepniŋ sâm bâliŋ kwatniŋgâbegât Kembugât mâtâbân bagibegât pâke mân pamen. A pisuk ziŋâ Kembugât siŋgi upigât otniŋgâmap. -Anutuŋâ itâ sâi Kembugât ekabân kulemguwe,“Narâk parâwan, zoren nâŋgâgiwan. Bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâziŋgâŋ narâkŋan bekan mewan.” Nâŋgânek. Narâk pâip zo zi sot bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâziŋgâŋ narâkŋâ zi. -, UNen Anutugât berân mâme a ândimŋâ itâ dâzâŋgomen. Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ zo zeŋgâren bon buŋ opapkât umziŋ galem oraŋgâm ândibi. ;+oNeŋgât opŋâ Anutuŋâ sâi Kristoŋâ bâliŋâniŋ mem tosaŋoot oip. Itârâŋ nen zâk sot pâlâtâŋ opŋâ Anutu târârak ândimap, zo yatâ utnatkât yatâ oip.*Zorat nen Kristogât den sâsâŋ a op Anutugâren gâbâ den mem a itâ dâzâŋgomen, “Zen Kristogât opŋâ Anutu sot buku upi.” b)=Nep zorat diŋâ dâzâŋgomen, zo itâ. Anutuŋâ Kristo sot ândimŋâ a zâk sot buku utnatkât mâtâp muyageip. Oi tosaniŋ birip. A zen Anutu sot buku upigât dâzâŋgom ândinatkât nep diŋ zo sâm niŋgip. B(}Kut ŋâi zo Anutuŋâ sâi muyageip. Zâkŋâ sâi Kristoŋâ diiniŋgi nen Anutu sot buku urâwen. Oi nen nep tuugindâ a nâmbutŋâ zen Anutu sot buku upigât nep zo sâm niŋgip. '9Nen itâ nâŋgen. A ŋâi Kristo sot pâlâtâŋ opmap, zâk a uŋakŋâ opmap. Kut ŋâi ŋâi sâŋgiŋâ zo buŋ oi Anutuŋâ uŋakŋâ muyageip. &'Zorat narâk ziren a laŋ mân ziŋgitŋâ umŋâ birâziŋgâziŋgâŋ, zo mân utnat. Mârum Kristo zâkkât sâk tobat ekŋâ topŋâ mân nâŋgâm sâtŋak sâwen. Narâk ziren ko yatâ mân utnat. A ŋâigât topŋâ mân nâŋgâmŋâ sâtŋak mân sânat. !%;Aksik neŋgât hâuniŋ moip, zorat topŋâ itâ. Ândiândi ândinat, zo niiŋaŋgât opŋâ buŋâ. Hâuniŋâ momŋâ zaarip, zâkkât op ândinat. g$GNen itâ nâŋgâmen. Kânokŋâ aksik neŋgât hâuniŋâ moip. Zo nâŋgâmŋâ itâ nâŋgâm kwâtâtimen. Kristo umŋandâ doŋbep gâsânâŋgom ândeipŋak ândiap. Oi zo yatâ nâŋgâmŋâ dabân yatâ kwâimbâŋaŋgâm kândâtkunat? Zo yatâ utnatkât dâp buŋâ. Kristo, zâk neŋgât hâuniŋ moipkât nen aksik muwen yatâ uap. H#  A ziŋ topniŋ mân nâŋgâm niŋgiri um gulip op ândimen yatâ oi ko Anutu nepŋaŋgât op um gulip upmen. Mo a ziŋ neŋgât nâŋgâne umniŋ târârak ziap yatâ oi zeŋgât op upmen. 7"g Nen itâ mân nâŋgâmen. Nen niiŋ kutniŋâ mem zaatnat. Oi ziŋâ nâŋgâniŋgâne a âlip upap. Yatâ buŋâ. A dinnâ mân lum zâizâiŋ upme, zeŋgât mâteziŋan Korinti a, zen neŋgât siŋgi sâm aŋun mân upigât den zi sâm kulemgum ziŋgen. Zâizâiŋ a yatâ zorâŋ a topziŋ mân nâŋgâm sâtŋak sâme. Zen neŋgât dum zagâtŋâ itâ se? “Sâk mâpâmâpâse den sâme.” Zen ko topniŋ âlip nâŋge. [!/ Oi Kembugât keŋgât op ândeindâ a orot mâmeziŋ kubik Kembu sot buku upigât dâzâŋgomen. Anutuŋâ umniŋâ ek topniŋ nâŋgâmap. Oi Korinti a zen yatik umziŋandâ topniŋ nâŋgâbigât otniŋgap. v e Itâ nâŋgâmen, “Kembu Kristo zâk den sâm kwâkâkwâkâŋ târarân tâi nen pisuk patâ mâteŋan kirindâ hâuŋaŋgât den sâm mâkâniŋgâbap. Âlipŋâ mo bâliŋâ zorat hâuŋâ zikŋik zikŋik niŋgâbap. Hân sâgân ândim kut ŋâi ŋâi upmen, zorat dâp hâuŋâ niŋgâbap.” Zo yatâ nâŋgâm orot mâmeniŋ kubikŋâ târârak ândinat.  Hân kwande ândiândiŋ mo zâk sot ândinat zo ko itâ nâŋgâm ândimen. Kembuŋâ niŋgiri âlip upapkât târârak ândinat. !Oi laŋ nâŋgâm bâbâlaŋ kwap ândimen. Hân sâkŋâ hân kwande ândiândiŋ, zo birâm Kembu sot ândiândiŋ, zorat âkŋâlimen. `9Narâk ziren umŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwap ândimen. Bonŋâ mân ek nâŋgâmen. |qNen zorat op nâŋgâm ândimen. Oi itâ nâŋgâmen. Nen hân sâkniŋan zi ândim Kembu sot mân ândimen. Nen yatâ utnatkât Anutuŋâ kubikniŋgap. Zâk târotârogât undip Kaapumŋâ niŋgip. Nen hânân kwande yatâ ândimen. kOHân sâkniŋoot ândim nâŋgâm kwâkâ upmen. Hân sâkniŋ zi buŋ upapkât mân otniŋgâmap. Buŋâ. Sâk uŋakŋâ hâukwatnatkât otniŋgâmap. Sâkniŋ mumuŋâ zi tâi ândiândigât sâk uŋak hâukwâtnat sâmen. ~uUm dâpniŋaŋgât sâk pâkeŋâ buŋ opapkât nâŋgâmen. Sumbemân sâk uŋakŋâ minatkât nâŋgâm ândimen. c?Oi nen sumbemân mirâ zo minatkât âkŋâle opŋâ zorat nâŋgânâŋgâyâk ândien. l SNen itâ nâŋgâmen. Nen hân sâkniŋ mem ândimen, zi silep yatâ dâŋduŋsâi birânat. Oi Anutuŋâ mirâ kâtikŋâ sumbemân muyagem niŋgâbap. Mirâ zo betŋâ mân tuutuuŋâ. Zinziŋ kâtik ŋâi zo muyagem kinzap. veKut ŋâi ŋâi muyap, zoren umniŋâ mân pâmen. Kut ŋâi ŋâi tik ziap, zoren umniŋâ pâindâ muyageniŋgâbap. Kut ŋâi ŋâi ikmen, zen zinziŋ kâtik buŋâ. Kut ŋâi ŋâi mân igikŋâ, zorâŋ zinziŋ kâtikŋâ uap.+OHânân sâknamniŋâ zo narâk kârep buŋâ. Sâknam zo kubikniŋgi bet hâuŋâ âlipŋâ, yâmbâtŋâ sot zinziŋ kâtikŋâ, âsakŋoot, zo zemniŋgâbap. yHânân sâknam kwâkŋan ândim umniŋ mân lorimen. Buŋâ. Nen itâ nâŋgâmen. Nen hânân zi ândim imbaŋâniŋ diim gei sâkniŋ loremap. Umniŋ ko Kembuŋâ sirâmŋâ sirâmŋâ tângui kâwaliŋoot kinmap. Kubigi uŋakŋâ opmap. 1Nen zo zeŋgât sâm nep yatâ upmen. Kembugât den laŋ kârâm ari a doŋbepŋâ nâŋgâm Anutu sâtâre okŋaŋgâne zorâŋâ târokwâi târokwâi zem zâibap. Yatâ utne Anutugât kutsiŋgiŋandâ patâ op sambâlem laŋ kârâbap. Hânân sâknam, zorâŋ gigiŋâ. 2]Nen itâ nâŋgâm kwâtâtimen. Kembuŋâ Yesu mâŋgeip, zâk zo yatik Yesu sot mâŋginiŋgâm Korinti a zen sot ârândâŋ zikŋâ kiŋ topŋan nâmbari ândinat. =s Nen siŋgi âlipkât nep tuum sâknam nâŋgâm sândândeŋ kârâm tuum ândimen. Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Nâ Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm den sâman.” Oi nen den kulem zorat dâp Kaapumŋâ aleniŋgi Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm den sâmen. jM Oi itâ ziap. Korinti a zeŋgâren Yesu ândiândiŋaŋgât imbaŋandâ nep tuugi bonŋâ âsagibapkât nen mumuŋaŋgât siŋgi yatâ op ândim nep tuum ândimen. Paulo zâk Kembu sot pâlâtâŋ op nepkât âkon mân oip. /W Nen gwâlâ ândeindâ Yesugât opŋâ a ziŋ gwâlâ nâŋgom hannâŋgonam sâme. Yesu ândiândiŋaŋgât imbaŋâ zo sâkniŋan muyagibapkât yatâ otniŋgâme. 7 Yatâ opŋâ sâkniŋan Yesugât mumuŋâ, zo yatâ muyagei ândimen. Oi Yesugât ândiândiŋ, zo yatik sâkniŋan muyagibapkât zo yatâ âsagiap.  1 Nen itâ nâŋgâmen, “A zen nâŋgom sâknam niŋgâne Anutuŋâ mân birâniŋgap. A ziŋ nâŋgom mem ŋâi ŋâi otniŋgâne mân mumen.” u cOi nen sâknam top top kwâkŋan ândim mân lorimen. Gin mandu yatâ ândim mân nâŋgâm kwâkâ upmen. % CImbaŋâ zi niiŋan buŋ, Anutugâren ziap. Zorat topŋâ âsagibapkât umgât gom sambe âsakŋâŋoot zo âmaŋ hânŋâ tuutuuŋ neŋgâren pâip. ] 3Mârumŋan hân ŋâtâtik zei Anutuŋâ sâi âsakŋandâ âsageip. Oi yatigâk umniŋan âsakŋâ pâip. Oi Kristogât si sâŋgânŋan Anutugât âsakŋâ zei ikmen. Paulo zâk mâsimâsikâyân mân loreip. 8 iDen dâzâŋgomen, zo niiŋ siŋgi buŋâ. Yesu Kristo zâk Kembuniŋâ ândiap sâmen. Oi nen Yesugât opŋâ zeŋgât kore mâman a op ândien. Nen zo yatâ dâzâŋgomen. fEA nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ zen hân zirat a kutâ, Sataŋŋâ umziŋ dooŋgoi dap yatâ Kristo âsakŋaŋgât den siŋgi âlip zo nâŋgâbe. Nen itâ nâŋgâmen. Kristo zâk Anutugât holi tobat yatâ ândiap. ucDen siŋgi sâmen, zo ekapŋoot uap oi ko tâmbetagoagoŋaŋgât siŋgi zeŋgât umziŋan ekapŋoot opmap. pYKut ŋâi ŋâi aŋunŋoot, mân orotŋâ, zo kândâtkumen. Den sarâ mân sâmen. Anutugât den mân gulipkumen. Buŋâ. Nen Anutugât mâteŋan den bonŋâ sâmen. Nen yatâ oindâ a nâmbutŋâ ziŋâ topniŋâ ek nâŋgâme.  3Kembu zâk tânnâŋgom Kristo âsakŋaŋgât den siŋgi âlip zo sânatkât sâm niŋgip. Nep yatâ zo sâm niŋgipkât umniŋandâ mân lorimen. 2]Oi Kembugât siŋgi a, nen aksik si sâŋgânniŋ ekap buŋ ziapkât Kembugât âsakŋâ ek nâŋgâmen. Kembugât holi tobat yatâ utnatkât kubikniŋgâm ândiap. Kubikniŋgâm âsakŋâ ka âsakŋâ niŋgâm zâibap. Kembuŋâ nep zo neŋgâren tuumap. Oi Kembu san, zo Kaapumgât op san.gGKembu san, zo Kaapumgât op san. Oi Kembugât Kaapum a ŋâigâren tâi dumun buŋ ândibap. #?Kembugât ekabân Moseŋâ oip, zorat den ŋâi itâ ziap,“Kembu mâte okŋaŋgâbâ sâm si sâŋgânŋâ kwâtepkoip, zo mem pam Kembu mâte okŋaŋgâmâip.” Zorat itâ nâŋgâmen. A ŋâi Kembugâren mâte oi Kembuŋâ a zorat um nâŋgânâŋgâŋâ mâtâp mimbap. |qPerâkŋak, Isirae a zen um kâtik op mârumŋan gâbâ Mosegât den sâlâpkum gawe. Oi umziŋan ekapŋoot ziap. :mIsirae a zen um kâtik urâwegât târotâro sâŋgiŋâ ekapŋoot sâlâpkum topŋâ mân nâŋgâm ândim gawe. Oi ekap zo um kâtik zeŋgât umziŋan tok ziap. Kristo kânokŋâ ekap zo olaŋbap. Kristoŋâ ekap zo olaŋi nâŋgânâŋgâziŋ pâroŋsâi Kembugât den zorat topŋâ âlip nâŋgâbi. W' Mose yatâ mân upmen. Moseŋâ târotâro sâŋgiŋaŋgât den zo Kembugâren gâbâ memŋâ Sinai bâkŋan gâbâ gem a ziŋâ âsakŋâ zinziŋ kâtik buŋâ, zo mân ikpigât si sâŋgân kwâtepkoip. ~ Târotâro uŋakŋaŋgât âsakŋâ zo zinziŋ kâtik zem zâimâmbap sâm um bâbâlaŋ op siŋgi âlip keŋgât buŋ sâmen. !}; Zinziŋ kâtik buŋ, zo mârum âsakŋoot âsageip. Oi zinziŋ kâtikŋâ, zorat âsakŋandâ walâmŋâ patâ uap. Um ekapniŋ zo Kembuŋâ olaŋmap. t|a Târotâro sâŋgiŋaŋgât âsakŋâ zo âsagei uŋakŋaŋgât âsakŋandâ âsagem kwâtepkoi buŋ uap. 9{k Târotâro sâŋgiŋandâ tosaniŋ sapsumap, zo âsakŋâ gigiŋâ. Ka târotâro uŋakŋâ, zorâŋâ târârakŋâ muyageniŋgâmap. Oi zorat âsakŋandâ walâm ba zariap. |zqTârotâro uŋakŋaŋgât âsakŋâ zorâŋ sâŋgiŋâ wâlap. Târotâro uŋakŋâ zorat mariŋâ Tirik Kaapum. Yy+Târotâro sâŋgiŋâ, zo kârân kulemgoip. Zo âsakŋoot muyagei Moseŋâ meip. Zorat Mose si sâŋgânŋâ âsakŋoot oi Isirae a, ziŋâ dap op ek naŋgâbe? Oi âsakŋâ zo zinziŋ kâtik buŋâ. 5xcKembugât nep a ândimen, zo itâgât. Anutuŋâ târotâro uŋakŋaŋgât nep a mem kubikniŋgip. Târotâro uŋakŋâ, zo sâŋgiŋâ simbupŋâ kulemgoip, zo yatâ buŋâ, Kaapumgât nep. Gurumin den Moseŋâ mârumŋan kulemgoip, zorâŋ nâŋgomap. Ka Kaapumŋâ ândiândi muyagem niŋgâmap. :wmSiŋgi âlip nep, zo zâizâiŋ. Niiŋak nep itâ zo mân tuubem yatâ. Zorat niiŋak itâ mân sânat, “Niiŋ imbaŋâyân tuugen.” Buŋâ. Anutuŋâ tânnâŋgoi tuumen. dvAKristogât op Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm zeŋgât yatâ nâŋgâmen. ~uuNen umniŋandâ saaziŋgâm zeŋgâren nep tuugindâ Kristogât ekap yatâ urâwe. Topŋâ muyap ziap. Ekap zo simbupŋâ mân kulemguwen. Zo Anutu ândiândi mariŋâ, zâkkât Kaapumŋâ kulemgoip. Kârân mân kulemgoip. A umŋan kulemgoip. t{Yatâ mân utnat. Topniŋaŋgât ekap, zo zen. Niŋâ Korinti zeŋgâren nep tuugindâ bonŋâ âsagei a zen ek nâŋgâme. Nep zorat bonŋâ topniŋ muyagemap. Den Korinti a zeŋgât umziŋan kulemguwen, zo a aksik ziŋ ek sâlâpkum nâŋgâme. }s uZen neŋgât dap nâŋge. Zen neŋgât dum zagâtŋâ itâ se? “Zâizâiŋ op den se.” A nâmbutŋâ upme, zo yatâ op zeŋgâren gam topniŋaŋgât ekap tirâpzâŋgonatkât se? Mo zen topniŋaŋgât ekap kulemgune ŋâi pindânatkât se? qr[Nen a nâmbutŋâ ziŋâ upme, yatâ mân upmen. A doŋbepŋâ zen aŋgâgwaŋgâ a yatâ op kât minam Anutugât den sâme. Nen ko um târârak ândim Anutugât sâtkât Anutu mâteŋan Kristogât den siŋgi târârak sâmen.*qMSimgât siŋgi, zen siŋgi âlip zo kândâtkom itom zo nâŋgâne mumuŋaŋgât kârokŋâ yatâ oi birâme. Oi a ândiândiŋaŋgât siŋgi, zen itomŋâ âlipŋâ zo nâŋgâne ândiândigât wârân yatâ oi ândime. Yesugât siŋgi sâsâŋâ, zo nep zâizâiŋ sot nep yâmbâtŋâ. Nen niiŋ imbaŋan nep zo tuugindâ yâmbâtŋâ upap. Ka Kembugât Kaapumŋâ betniŋan mei nep zo tuugindâ bâbâlaŋ upap. %pCNen Kristogât itomŋâ âlip yatâ upmen. Anutuŋâ zo nâŋgâmap. Oi a Kembugât siŋgi ândie sot a simgât siŋgi ândie, zen ârândâŋ nâŋgâbi. o{Opoŋ, Kristo sot pâlâtâŋ op kâtigem ândim Yesugât siŋgi âlip, zo a dâzâŋgom naŋgindâ a doŋbep nâŋgâne zâkkât itomŋandâ a hânŋâ hânŋâ zeŋgâren laŋ kârâm âimap. Zorat sâtâre patâ Kembugâren okŋaŋgânat. ,nQ Ka bukunâ Tito zâk Korinti a zeŋgâren gâbâ mân kek âbureipkât umnâ âbamgwâbam oi uŋgeuŋge orâwan. Yatâ op a zâmbamŋâ Makedonia hânân âiwan. m3 Nâ Taroa kamânân gam Kristogât siŋgi âlip sâbatkât umnâ bâbâlaŋ oip. Kembuŋâ nep zo muyagem nigi, zo tubat sâm kubikaŋgâwan. -lS Sataŋŋâ kâitnâŋgom tâmbetnâŋgobapkât yatâ upmen. Zâkkât orot mâmeŋâ, zorat mân kwakmen. Âlip nâŋgen. Siŋgi âlip, zo wârân âlipŋâ yatâ. k Itâ sa nâŋgânek. A ŋâi zâk nâgâren bâliŋ mân oip. Nâ dap dabân yatâ tosaŋâ birâbat? Zâk tosaŋâ buŋâ. Ka zen a ŋâigât tosa birâne nâŋgoot yatigâk birâbat. Zen âlip upigât nâ Yesugât nep a op Kristogât mâteŋan tosa zo biran. {jo Nâ mâsikâm topziŋ ikpatkât ekap kulemgum ziŋgâwan. Zen dinnâ lubi mo mân lubi sâm kulemgum ziŋgâwan. $iCBuku okŋaŋgâbigât san. _h7A zo umbâlâ ândim tâmbetagobapkât tosaŋâ birâm um diim gibapkât den dukubi. BgA doŋbepŋâ a zo kubikŋaŋgâwe, zorat nâŋga âkap. 5fcA ŋâi bâliŋ op umbâlâ muyageip, zorat ninâ umbâlâ orâwangât mân san. Korinti a nâmbutŋâ zen umbâlâ muyagiwe. Oi umbâlâ zo pisuk kwâkziŋan zarip. ]e3Ka umnâ bâliŋ oi isemŋâ ekap zo kulemgum ziŋgâwan. Sâknam sot umbâlâ kwatziŋgâbatkât buŋâ. Umnâ zeŋgâren kinmap, zorat topŋâ tirâpzâŋgobatkât orâwan. A ŋâiŋâ bâliŋ oip, zorat den. gdGNâ zeŋgâren ga umâlep kwatnibigât otnigip. Ka zeŋgâren ga umbâlâ kwatnibegât um girem den kulemgum kwatziŋgâwan. Umnandâ itâ nâŋgâwan, “Umnan sâtâre muyagei zeŋgâren zo yatik sâtâre muyagibap.” ~k}}I||{pz2y4x+wwuu.tt$ss rqNpp4onn&m[lMkk0ihhrgg\ff'edcbb\a``_E^'\\/ZYiXWWVbU~TkShRQPONNwMM;LK}JwJFIIHGFF:EDCC\BAA@@i?y>=<;;C::(9887d654"3221/.-,+**Q)(''2&{%,$D#""D!= 5d2>Y "_})B5e t M 7 f-)7P"XNâ mârum zeŋgâren ga ândim zorat dâzâŋgowan, zo nâŋge. 7!gXZâkŋâ zâizâiŋ op Anutu sot kut ŋâi ŋâi aŋâ mâpâsime, zo kâsa otziŋgâbap. Oi Anutugât tirik namin zâi tâtatŋan tap zikŋaŋgât sâbap, “Nâ Anutu.”  XSarâ den yatâ mo yatâ sâm um gulip kwatziŋgâbegât galem oraŋgâm ândibi. Kembugât narâkŋâ mâte upâ sâi a doŋbep patâŋâ siŋgi âlip birâbi. Oi Anutugât den kukuŋ a imbaŋoot, zâkŋâ muyagibap. A zo simân tâmbetagobapkât siŋgi. }sXA nâmbutŋâ, zen Kembugât narâk mârum gaap sâm Kaapumgâren sâm mândâbi. Zo a lâuziŋandik sâm târokwapi mo ekap neŋgâren gaap sâm mândâbi. Zo um gulip kwatziŋgânam yatâ sâbi. Yatâ sânetâ kwakmak sot keŋgât mân upi. m UXO bukurâpnâ, Kembuniŋâ Yesu Kristo gâi mindum kândiaŋgânatkât den dâzâŋgua nâŋgânek. n WX Yatâ utnetâ Kembuniŋâ Yesu Kristo, kot zorat âsakŋâ zeŋgâren âsagibap. Oi zeŋgoot zâk sot pâlâtâŋ op âsakŋoot upi. Zo Anutuniŋâ sot Kembuniŋâ Yesu Kristo, zikŋâ tânzâŋgoitâ yatâ âsageziŋgâbap. {X Zorat zeŋgât op narâk dâp itâ ninâu sâmen. Anutuniŋâ zâk gâsuziŋgip dâp kubikziŋgi ândibigât tânzâŋgobap. Oi imbaŋâŋandâ tânzâŋgom kut ŋâi ŋâi âlipŋâ nâŋgâm, nâŋgâm pâlâtâŋgât nep bonŋâ muyagibi. 5 eX Oi narâk zoren kâmut gakârâpŋâ neŋgâren âsakŋâ muyagibap. Oi a ambân zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe, zen aksik zâkkât nâŋgâne imbaŋâ oi mâpâsibi. Zen den sâm muyagem dâzâŋgowen, zo nâŋgâm kwâtâtiwegât yatâ upi. Zen âlipziŋ upigât Pauloŋâ ninâu sâip.  -X A yatâ zo, zen Anutu mâteŋan gâbâ kâbakŋeziŋgâne sâknamân geim Anutu imbaŋaŋgât âsakŋâ mân ek ŋâtâtigân ândim zâimambi.  XZâk kârâp mem gem a Anutu mân nâŋgâŋaŋgâme sot Kembu Yesugât siŋgi âlip nâŋgâm birâme, zen hâuŋâ ziŋgâbap.  XNarâk ziren Tesalonike a ambân, zen sâknam nâŋgâme. Ka bet ko zen nen sot yatik sândukŋan ândinat. Zo itâ muyagibap. Kembu Yesu, zâk sumbem a kâmut patâ imbaŋâziŋoot, zen sot sumbemân gâbâ gem gâi muyagibap. Narâk zoren yatâ otniŋgâbap.  XOi gâtâm Anutuŋâ nâŋgâm kubigi târârak ziap, zo yatâ otziŋgâbap. Sâknam ziŋgâme, zen hâuŋâ yatik sâknam ziŋgâbap.  XZen sâkziŋan muyageziŋgâmap, zorat itâ sâbi, “Anutuŋâ den hâuŋâ sâsâŋ narâkŋan kut ŋâi patâ otniŋgâbap, zorat dâp zi muyagiap.” Wangât, Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi dâp oi um topŋan bagim ândibigât sâknam kwâkŋan ândie, zorat. # AXOi um kâtik a, zen sâknam ziŋgânetâ sâknamân ândim nâŋgâm pâlâtâŋziŋ mân lorei kâtigem ândime. Nen zeŋgât nâŋgindâ âlip opmap. Oi zorat den siŋgi kamân dâp Anutugât kâmut gakârâp dâzâŋgomen. Kembu zâk hâuŋaŋgât den târârak sâm kwâkâbap. m UXNen zeŋgât op narâk dâp Anutugâren sâiwap sâmen. Yatâ oindâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ zo gwâlânteŋsâmap. Oi buku orotŋâ, zorâŋ zeŋgâren sambâlem zemap. Oi zorat Anutugâren sâiwap sâindâ dâp upap. d CXAnutu Ibâ sot Kembu Yesu Kristo, zikŋâ tânzâŋgoitâ um lumbe zeŋgâren zimbap. Y /XPaulo, Siliwano sot Timoteo, nen Tesalonike kamânân kâmut ândie, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgen. Ibâniŋ Anutu sot Kembuniŋâ Yesu Kristo, zet sot pâlâtâŋ upme, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgen. dAOi kubikkubikniŋâ, Kembu Yesu Kristo, zâkkât tânzâŋgozâŋgoŋan sot top nâŋgânâŋgâŋan kâtigem kinbi. Zâkkâren neule âsakŋâ zemŋâŋgap. Oi yatik zemŋaŋgâm zâibap. Zo perâkŋak. Zo yatik. 9Bukurâpnâ, den girem kânŋan dâzâŋguan. A laŋ ândiândiŋâ zeŋgât sâm gulipŋâ umziŋan giari loribegât gasâziŋ kârâm ândibi.  Zâk ekap kulemgumap dâp den zo sapsum ziŋgâmap. Ekapŋan den nâmbutŋâ ziap, zo den muyap buŋâ. Oi den yatâ zo a kwakmak sot lolot zo, ziŋâ sâm gulipkume. Oi zâkkât ekap zorik buŋâ. Kembugât ekap nâmbutŋâ zo yatik opŋâ tâmbetagome. c?Oi Kembuniŋandâ narâk mem kârepŋan pâi itâ sâbi, “Kubikniŋgâbam yatâ uap.” Bukuniŋâ, Kembugât Tirik Kaapumŋâ Paulo um bâbâlaŋ kwâkŋaŋgi nâŋgânâŋgâ zo wâratkum den zo kulemgum ziŋgip. / WBukurâp, zen kut ŋâi yatâ zorat mambât ândim Anutu mâteŋan um hâlâlu sot tosa buŋ ândibigât umŋâ hâbam op lumbeŋâ ândine ziŋgiri dâp upap. - S Nen ko sumbem uŋakŋâ sot hân uŋakŋâ muyagibapkât sâip, zorat mambât ândimen. Zoren târârak ândiândiŋ dâp op zimbap. Den murukŋâ sot mâsop den. l Q Yatâ op Anutugât narâk mambât ândibi. Oi narâk zo kek âsagibapkât nep tuum ândibi. Oi narâk zo mâte oi sumbem zo kârâp simbap. Oi kut ŋâi ŋâi igikŋâ zo kârâp bâlamân ziŋgesem too yatâ opŋâ buŋ upi. v e Kut ŋâi ŋâi zi buŋ op naŋgâbap, zorat zen um hâlâlu sot târârak ândim siŋgi âlip mem ândibi. o W Kembugât narâk zo kâsa takâme yatâ muyagibap. Muyagei sumbem kwamit patâ op buŋ upap. Oi kut ŋâi igikŋâ zo aksik kârâp sem naŋgâbap. Oi hân sot hân kwâkŋan kut ŋâi ŋâi muyageip, zo kârâpŋak simbap. r] A nâmbutŋâ zen Kembugât itâ sâme, “Kembu zâk den sâip, zo bonŋâ muyagibapkât kwakŋâ narâk mem kârep kwâpmap.” Zen ko nâŋgâne yatâ mân upap. Buŋâ. A nâmbutŋâ tâmbetagobegât Kembuŋâ zeŋgât mambât ândimap. Zâk a pisuk patâ umziŋ melâŋâ zâkkâren mâte okŋaŋgâbigât nâŋgâmap. Hân sot sumbem narâkzik âkâbap. ?wBukurâpnâ, kut ŋâi zirât mân kwakpi. Kembu zâk sirâm kânokkât nâŋgi narâk kârep patâ yatâ opmap. Oi narâk karep patâ zorat nâŋgi sirâm kânok yatâ opmap. eCOi hân sot sumbem zi ziabot, zo Anutugât denŋâ saaziki kârâpkât siŋgi op ziabot. Hâuŋâ mimiŋ narâk mâte oi bâliŋ mâme a tâmbetagobigât mambât ziabot. Kembu zâk neŋgât op narâk mem kârep pâmap. KOi bet tooŋandik a sot kut ŋâi ŋâi gwâkâziŋgâm naŋgip. >uZen topŋâ itâ nâŋgâm tâtâlim den zo sâme. Anutuŋâ sâi sumbem zâk mârum ŋâi âsageip. Oi hân, zâk yatik. Zo Anutu diŋaŋgât tooyân gâbâ muyagem too sot zeip. “Kembu gâbap sâme, zorat bonŋâ ikâ? Sâkurâpniŋ ândim muwe sot kut ŋâi ŋâi hân muyageibân gâbâ zem gaap, zo ka.” Kânŋan itâ nâŋgâm kâtigibi. Hângât narâk âkâbâ sâi den ku a muyagem bâliŋaŋgât nep tuum ândim itâ sâbi, pYKembugât siŋgi a Propete, zen mârumŋan den sâwe, zorat nâŋgibigât otnigap. Oi Aposolo gakârâpŋâ nen kubikkubikniŋâ, Kembu Yesu, zâkkât den kâtik dâzâŋgowen, zorat ârândâŋ nâŋgâm kwâtâtibigât otnigap.  Bukurâpnâ, zeŋgât ekap zi kulemgua sâp zagât uap. Nâ umziŋ mâŋgia Kembugât den nâŋgâm kwâtâtibigât kulemgum ziŋgan. 7gA yatâ zo, zeŋgât den sumbuŋâ itâ sâme. Zo bon opmap,“Wâuŋâ mogatŋâ zorik âburem dum nemap. Bâu zâk baŋerân saŋgon dum zagâtŋâ saŋgomap.”`~9A yatâ zo Kembugât târârak mâtâp mân ek lâŋne sâi bâliŋ bituk opap. Zen târârak mâtâp zo lâŋâweŋâ den kâtikŋâ kwâkâm ziŋgâne zo birâm mâtâp sâŋgiŋan âine bâliŋ kâtikŋâ upap. M}Nâŋge. Siŋgi âlip buŋâ, zeŋgât baŋet kândâtkom Kembu Yesu Kristo mâte okŋaŋgâm zâk sot pâlâtâŋ urâweŋâ puriksâm mâtâp sâŋgiŋan âinetâ bâliŋ kâtikŋâ upap. |“Zen yatâ opŋâ dumun buŋ ândim kwâtâtibi.” Zo ziiŋâ bâliŋaŋgât dumunân zem sarâ yatâ sâme. Nen ko itâ nâŋgen. A ŋâiŋâ wan mo wangât kore upap, zâk zorat dumunân zimbap. Mâtâp sâŋgiŋan puriksâm sâi ko tosa mimbe. {A zo, zen zâizâiŋ den sâme. Oi a nâmbutŋâ bâliŋaŋgât mâtâp birâm âlipŋaŋgât mâtâp âinam utne kâitzâŋgom laŋ ândiândiŋâ mâtâbân diiziŋgâne âine bâliŋaŋgât nep ârândâŋ tuume. Ziŋâ a itâ sâm dâzâŋgome, 3z_Bâliŋ mâme a zo, zen too kârâksâsâŋ yatâ. Oi pibâŋâ saru kom kâbakŋei âim gâmap, zo yatâ. A yatâ zo, ziŋ ŋâtâtikkât siŋgi upigât sâsâŋ. yZâk bâliŋaŋgât op siŋan geip. Oi doŋgi diŋ buŋandâ a den yatâ sâm Propete a Bileam zâk den kârâpŋoot dukuip. :xmZen mâtâp târârak zo kândâtkom a sâŋgiŋâ, Bileam Berorogât nanŋâ, zâkkât mâtâp bâliŋâ zo lâŋme. Bileam zâk bâliŋaŋgât sâŋgân mimbatkât laŋ oip. dwAA zo, zen sinziŋâ laŋ ek nâŋgâm âkŋâle upme. Oi bâliŋâ âkonŋâ buŋ upme. A lotŋâ zen kut ŋâi yatâ zorat mem um gulip kwatziŋgâme. Kât sikumgât âkŋâle op umziŋ oip. A zo, zen simgât siŋgi. Kv A zo bâliŋâziŋaŋgât sâŋgân mimbi. Zen aŋun buŋ sirâmân kamân sombemân sâkkât âkŋâle lum bâliŋâ upme. Zen âkon buŋ sii nalem sot kep kâmam zorat sâtâre upme. Zen osetziŋan ândim um gulip kwatziŋgânam yatâ upme. Ziŋ osetziŋan mân orotŋâ op sii nalem nine zorat nâŋga aŋunŋoot uap. 3u_ Ka laŋ mâman a zo, ziŋâ um nâŋgânâŋgâziŋ buŋ, zuu zâŋgom nime, zo yatâ. Kut ŋâi ŋâigât topŋâ kârum den laŋ sâme. Zen zuu yatâ zâŋgobap. t  Yatâ upme. Ka sumbem a zen imbaŋâ sot kâwali top ŋâi zemziŋgapŋâ Kembugât mâteŋan mân sâm bâliŋ kwatziŋgâme. 0sY A umziŋ bâliŋaŋgât kinmap, zen laŋ mâman opŋâ Kembu sot sumbem a zâizâiŋâ sâm bâliŋ kwatziŋgâme. Kembuŋâ a yatâ zo tâk namâ kâtikŋan zâmbanbap. A yatâ zorâŋ keŋgât buŋâ den kwâkziŋan sâm sumbem a âsakŋâ sot imbaŋâziŋoot zen sâm bâliŋ kwatziŋgâme. Dr Zorat itâ sâbâ. Kembuŋâ a târârakŋâ mâsimâsikâyân loribegât op tânzâŋgomap. Oi bâliŋ mâme a zen hâuŋaŋgât narâgân sâknam ziŋgâbapkât tâk namin zâmbanmap. q(Loti zâk a târârakŋandâ osetziŋan ândei zen bâliŋ top top utne sirâmŋâ sirâmŋâ ek nâŋgâm umŋâ bâliŋ oi ândeip.) pKa a târârakŋâ, Loti, zâk bâliŋ mâme a ziŋ laŋ gulip ândine zorat nâŋgi mân dâp oi Kembuŋâ kâmut zobâ gâsuip. 5ocNarâk ŋâin Sodom sot Gomora kamân yatik buŋ upabotkât sâi kârâp zikesei buŋ urâwet. Zo bâliŋ mâme a bet muyagem ândibi, zeŋgât girem sâm yatâ oip. $nAAnutu zâk mârumŋan bâliŋ mâme a mân birâziŋgip. Noaŋâ ândiândi târârakât mâtâp zorat a ambân dâzâŋgomâip. Zâk sot a ambân nâmburân zagât zen waŋgâyân zâim gwâlâ ândiwe. Oi bâliŋ mâme a zeŋgâren too uurup patâŋâ takâm gwâkâziŋgip. ]m3Anutugât nâŋgâmen. Zâk sumbem a nâmbutŋâ bâliŋ utne mân birâziŋgip. Buŋâ. Simân kâbakŋeziŋgi ŋâtâtigân tâk namin geiwe. Zoren den hâuŋâ sâsâŋaŋgât narâkŋâ mambât ândie. DlZen kât sikumgât âkŋâle opŋâ den sarâ sâm kut ŋâi ŋâi zo laŋ betziŋan mimbi. Ka zen ko itâ nâŋgâbi, “Mârumŋan gâbâ zeŋgât hâuŋaŋgât sâbam ândim gâip. Oi tâmbetzâŋgobapkât sâsâŋ, zo tâmbetzâŋgobapkât mambâtziŋgâm ândiap.” A mârumŋan hâuŋâ ziŋgip, zorat den. k!Oi zen laŋ mâman ândiândiŋ nep tuune a doŋbep ziŋ ziŋgit wâratzâŋgobi. Yatâ utnetâ ko den bon mâtâp zo sâm bâliŋ kwapi. {j qMârumŋan Isirae a zeŋgâren propete a sarâŋâ nâmbutŋâ zo muyagem ândiwe. Oi narâk ziren zeŋgâren yatik kwâkâm ziŋgâ a sarâŋâ muyagibi. Zen siŋgi âlipkât sâm gulip tigâk muyagei zeŋgâren kâsâp muyagibap. Oi a yatâ zo Kembuŋâ tosaziŋaŋgât op mom sâŋgânziŋ meip, zâk kwâimbâŋaŋgâbi. Yatâ utne tâmbetagoagoŋ muyageziŋgâbap. i }Den zo a ziŋâ umziŋaŋgârâk mân sâwe. Buŋâ. Tirik Kaapumŋâ den zo Anutugâren gâbâ mem umziŋan pâi den zo sâwe. Zorat aŋâ zik umgât den zorat topŋâ mân sâbap. Tirik Kaapumŋâ den zorat topŋâ sapsuŋaŋgi âlip sâbap.:h oDen patâ zi sa nâŋgânek. Propete a, ziŋ kut ŋâi ŋâi gâtâm âsagibap, zorat sâm Kembugât ekabân kânŋan kulemguwe. Zorat topŋâ aŋâ zikŋâ umgât mân sâbap. rg _Oi zorat nen Propete a zeŋgât den nâŋgindâ bon opmap. Den zo kârâp âsakŋâ ŋâtâtigân âsagemap yatâ. Zen zoren ek ândine mirâ haŋsâbap. Oi umziŋan sâŋgelak patâ, Yesu, zâkkât âsakŋandâ maa yatâ âsagibap. df CNen zâk sot ârândâŋ tirik bâkŋan zarindâ den zo sumbemân gâbâ gâi nâŋgâwen. ie MNen Yesu sot bâkŋan tâindâ sumbemân gâbâ neule âsakŋâ zâkkâren gâi Anutu Ibâŋâ sâm âlip den dukuip. Oi Yesugât itâ sâip, “Zi nannâ. Umnandâ zâkkârenâk kinmap. Zâkkât nâŋga âlip ŋâi uap.” d  Den siŋgi dâzâŋgowen, zo bonŋâ. Zo den pat mo siŋgi yenŋâ a niiŋ nâŋgânâŋgâyân gâbâ mân dâzâŋgowen. Nen Kembugât neule âsakŋâ sot imbaŋâ igâwen. Zo yatâ ekŋâ imbaŋâ sot takâtakâŋâ zorat den siŋgi dâzâŋgowen. Dc  Nâ hân sâk birâbatkât narâkŋâ itâ nâŋgan. Zo mân kârep uap. Den zo Kembuniŋâ Yesu Kristoŋâ sapsum nigip. Oi nâ birâziŋga den zo nâŋgâm ândim zâibigât ekap zi ziŋgan. Nâ itâ nâŋgan. Nâ zi sâk sot ândim den zo dâzâŋgom ândia dâp upap. Peteroŋâ Kembugât neule âsakŋâ egip. (b K Zen den zo aksik kwâkâm ziŋgâwe, zo nâŋgan. Oi zen den bonŋâ nâŋgâmŋâ mem kâtigem ândie, zo nâŋgâm laŋ den zorik dâzâŋgom ândibat. /a Y Kâtigem op ândine kubikkubikniŋâ, Kembu Yesu Kristo, zâkŋâ diiziŋgi sumbemgât kiŋ topŋan bagim ândim zâimambi. Petero zâk mumbapkât kânŋan nâŋgip. :` o Bukurâp, zen Kembuŋâ gâsum sâlâpzâŋgoip, zorat kâtigem Kembu sot pâlâtâŋ ândibi. Zo zeŋgâren bon upapkât kâtigibi. Zen yatâ op ândimŋâ mân lorem birâbi. #_ A Ka ŋâi zâk kut ŋâi zo buŋ ândibap, zâkkât itâ sâsâŋ. Zâk siŋ bâpsâsâŋ sot um kâtik. Mârumŋan saŋgon kubigip, zo nelâmkoi ândiap. ^  Kut ŋâi zo aksik zeŋgâren muyagem zei Kembuniŋâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op ândim nep tuune bon buŋ mân upap. ] Siŋgi âlip sot ninâugât bâbâlaŋ upmeŋâ buku op ândiândiŋ muyagibap. Buku op ândiândiŋandâ tânagoagoŋ muyagibap. 5\ eNâŋgânâŋgâziŋandâ um kendon muyagibap. Um kendonŋâ kâtikkâtigiŋâ muyagibap. Kâtikkâtigiziŋandâ siŋgi âlip sot ninâugât bâbâlaŋ orotŋâ muyagibap. 9[ mZorat zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândie, zen kâtigine târârak ândiândiziŋ muyagibap. Târârak ândiândiziŋandâ top nâŋgânâŋgâziŋ muyagibap. vZ gZâk yatâ op umgât gom sambe patâ niŋgâbap, zorat siŋgi sâip. Den zi nâŋgindâ zorat bonŋâ niiŋan muyagei hânân âkŋâlegât tâmbetagoagoŋ ziap, zo kândâtkom Anutu sot pâlâtâŋ op holi tobat kânok utnatkât sâip. Y Yesu zâk imbaŋâŋandâ nen um hâlâlu sot târârak ândinatkât imbaŋâ niŋgi ândien. Zo nen Anutugât tobat yatâ ândinat sot zâk sot neule âsakŋan ândinatkât diiniŋgâm zâkkât topŋâ muyageniŋgi zâk sot pâlâtâŋ urâwen. :X oZen Anutu sot kembuniŋâ Yesu, zet sot pâlâtâŋ op ândiegât um lumbeŋâ sot tânzâŋgozâŋgoŋ walâwalâŋ zeŋgâren zem zâibap. Siŋgi âlipkât bon muyagem âibi. lW USimoŋ Petero, Yesu Kristogât kore a sot Aposolo, nâŋâ nen sot târârak mariŋâ, Anutu sot kubikkubikniŋâ Yesu Kristo, zekâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwatzikâm ândibigât diiziŋgip, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgan. lV S Gatkâ Kembuŋâ gâsum sâlâpkoip, zâkkât nan bârarâp ziŋâ nâŋgâgime Zo yatik.2U _ Den nâmbut doŋbep ziap. Oi simbupŋâ ekabân kwânâŋgâbatkât mân otnigap. Nâ zeŋgâren kek gandâ den lâuyân âragunatkât san. Oi umâlep patâ utnat. eT E Ŋâi zâk a yatâ zo buku okŋaŋgâbap, zâk bâliŋaŋgât nep tângubap. Den murukŋâ. S # Ka ŋâi zâk Kristogât den mân mem ândibapŋâ zeŋgâren gâi mirâ aŋgân kârâm buku mân okŋaŋgâbi. Zâk mân lum mâŋganbi. JR  Ka ŋâi zâk Kristogât den mân mem ândim birâbap, zâk Anutu sot pâlâtâŋ mân upap. Ka ŋâi zâk Kristogât den nâŋgâm mem ândibapŋâ Ibâ sot nanŋâ, zet sot pâlâtâŋ upap. Q Nen zeŋgâren nep tuugindâ bonŋâ muyageip, zo gulip opapkât galem oraŋgâm ândibi. Yatâ ândim ma ko sâŋgân patâ mimbi. .P WNâŋgat. Sarâ a doŋbep muyagem ândie. Zen Yesu Kristo zâk hân sâk sot muyageip, den zo kwâimbâme. A yatâ zo ko sarâ a sot Kristogât kâsa sâsâŋ. hO KOi buku orotŋaŋgât topŋâ itâ. Nen umniŋandâ Anutugâren ari zâkkât den kâtik mem ândinat. Anutugât gurumin den mârumŋan gâbâ zei nâŋgâm gawe, zo mem ândim buku oraŋgâm ândibi. Sarâ a, zeŋgât den. +N QOi zi ambân sâtŋâ, gâ den bonŋâ ŋâi dâgoga nâŋgâ. Den uŋakŋâ buŋâ. Mârumŋan gâbâ zem gâip, den zorik dâgobâ. Zen buku oraŋgâm ândibi. M Nan bârarâpkâ nâmbutŋâ zen Anutu Ibâgât den bon zo lum mem ândie. Nâ zorat siŋgi nâŋgâmŋâ sâtâre patâ orâwan. UL %Anutu Ibâ sot nanŋâ Yesu Kristo, zekâren gâbâ um lumbe neŋgâren sambâlem zimbap. Zet tânnâŋgoitâ zekât den bonŋâ sot buku buku zo neŋgâren sambâlem zimbap. Umŋâ buku orot, zorat den. jK OKembugât den bonŋâ umniŋan ziap. Oi neŋgâren yatik zem zâibap. Zorat op buku op ândinat. yJ oYesugât kâmurân gâbâ a sâtŋâ, nâ ambân Kembu Anutuŋâ gâsum sâlâpgogip, gâ sot nan bârarâpkâ, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgan. Nâ umnâ gâsâzâŋgomap. Oi nâŋak buŋâ, den bonŋâ nâŋgâme, zen yatik otziŋgâme. RI Kembu Yesu Kristogâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot Anutugâren gâbâ buku orot, zo zen sot tâpap. Oi Tirik Kaapumŋâ betziŋan mei zâk sot ândim zâimambi. Zo perâkŋak. Zo yatik.\H1 Kembugât siŋgi a ambân nâmbutŋandâ ziŋ Korinti a zeŋgât nâŋgâme. .GW Zen buku op luyaŋgâm ândibi. F} Bukurâpnâ, den sâm kwâkâmŋâ den itâ sâbâ. Kelikmelik tapi. Oi girem den zo nâŋgâm umziŋ sot ândi mâmanziŋ kubikaŋgâm ândibi. Zen um kânok op um lumbe ândibi. Anutu, zâk buku sot um lumbe mariŋâ. Zâk zen sot ândibap. E/ Nâ zeŋgâren ga den nep tuubamgât kârebân tapŋâ giren den zi kulemgum ziŋgan. Zen den zo nâŋgâm umziŋ kubikpi. Nâ zeŋgâren ga nep tuubat. Kembugât imbaŋâ nigip, zorâŋâ tâmbetzâŋgobatkât buŋâ. Nâ tânzâŋgobatkât imbaŋâ nigip. Den murukŋâ. D/ Nen imbaŋâ kârum ândeindâ zen imbaŋâziŋoot upi? Zo yatâ âsagei ko âlip upap. Umziŋ lâmbari âlip upigât Kembugâren ninâu sâmen. [C/ Nen yatâ zorâŋ dabân den bonŋâ kâsa miŋaŋgânat? Nen lunat, zorik taap. ZB- Anutuŋâ galem otziŋgi zen bâliŋ mân upigât Anutugâren ninâu sâm ândimen. Nen niŋgitne Kembugât a bonŋâ utnat mo buŋâ, zorat mân sâmen. Zen Kembugât den lum târârak upi, zorarâk sâmen. jAM Nen ko sâkŋak Kembugât a mân ândimen. Zen zo yatâ mân nâŋgâniŋgâbigât nâŋgâmen. Z@- Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot ândime mo buŋâ, Zorat umziŋ mâsikâm zorat topŋâ ikpi. Mo Yesu Kristoŋâ umziŋan ândimap, zo mân nâŋge? Yatâ upme oi ko sâkŋak Kembugât a ândie sânat. (?I Mârum perâkŋak lorei poruyân kuwe. Zi ko Anutugât imbaŋâŋoot zaat ândiap. Yesuŋâ hânân lotŋâ sot lumbeŋâ ândeip, zo yatik ândimen. Ka nen Kristo sot pâlâtâŋ oindâ Anutugât imbaŋandâ mem kâtikŋan kwatniŋgi zeŋgâren ga nep tuum kubikziŋgânat. Girem den. +>O Nâgât umnan den pâi sâman, zâk Kristo. Zâkkât kâwaliŋâ muyagei iknat sâmegât ikpi. Kristo zâk zeŋgâren nepŋâ âkon buŋâ imbaŋâŋoot tuumap. _=7 A mârum bâliŋ urâwe sot nâmbutŋâ sâp zagât zeŋgâren gâwanân girem dâzâŋgowan, zeŋgât yatik kârebân tap den zi san. Zen bâliŋâ mem ândine dum zagâtŋâ zeŋgâren gam mân birâziŋgâbat. d< C Zi Korinti zeŋgâren du ga sap karâmbut upap. Den ŋâi sa nâŋgânek. A kânokŋâ a ŋâigât tosa sâbap zo ko denân mân pambi. Ka a zagât mo karâmbutŋâ a ŋâigât tosa sânetâ denân pam kubikŋaŋgâbi. ;w Nâ zeŋgâren gam a nâmbutŋandâ um sumun, laŋ mâman, kut ŋâi laŋ orot zo opŋâ umziŋ mân melâŋme. Oi yatâ op ândine zeŋgâren ga Anutunandâ mem gei kwatnigi a yatâ zo zeŋgât isem umbâlâ opamgât nâŋgâm kwâkâ uan.: Nâ zeŋgâren ga ziŋgitsa mân dâp opapkât sot zen nâ nikne mân dâp opapkât girem uan. Zeŋgâren kâsa, um kâlak, kuk, senân kwâteŋ, sarân sâsâŋ, den uman pâpan, zâizâiŋ, kâmbu, gulipmalip, yatâ zo zei muyagebamgât umnâ girem uap. `99 Den sâm gamen, zo nâŋgâne sâk mâme den uap? Yatâ buŋâ. Nen Kristo sot ândim Anutugât mâteŋan den sâmen. Bukurâp, den zo ŋâi mo ŋâigât buŋâ. Zen aleziŋgindâ kâtigibigât dâzâŋgomen. )8K Tito zot bukuŋâ ŋâi sâŋgonzâkua zeŋgâren gawet. Tito zâk gamŋâ zeŋgâren kut ŋâi betziŋan meip? Mo kâitzâŋgom um gulip kwatziŋgâwe? Zen nekât dap nâŋge? Zâk sot nâ, net tobat kânok sot mâtâp kânok ândiet. A nâmbut umziŋ melâŋbigât girem dâzâŋgoip. Y7+ Zorat zen sânek. Nâ ârâpnâ sâŋgonzâŋgua zeŋgâren ga kut ŋâi miwe? 6 A nâmbutŋandâ nâgât itâ sâme, “Kut ŋâi ŋâi muyap mân mem neip. Ka tigâk kâitnâŋgom kut ŋâi ŋâi mem neip.” e5C Nâ um dâpziŋ âlip upapkât, kât sikumâk buŋâ, kore otziŋgâm ândim ândiândinâ buŋ upapkât nâŋga âlip uap. Nâgât umnâ zeŋgâren doŋbep kinzapkât zeŋgât umziŋandâ nâgâren mâik ŋâi kinbap? F4 Nâ sâp zagât zeŋgâren gâwan. Oi dum gâbam otnigap. Gamŋâ orâwan, zo yatigâk sâkkât nâlem mot, zo nibigât mân sâbat. Nâ kât sikumziŋaŋgât buŋâ, ziiŋaŋgât otnimap. Katep mâik ziŋâ ibâ mamziŋ galem otziŋgâbi, zo mân taap. Ibâ mam ziŋâ katep mâik galem otziŋgâne dâp upap. x3i Korinti a zen nâgât dap nâŋge? Zen nâgât itâ sâme? “Yesugât kâmut dâp dâbâk mân otniŋgâmap.” Korinti a zen dap otziŋgâwangât nâŋgâne bâliŋ uap? Nâ kut ŋâi ŋâiziŋâ mân betziŋan mewan. Kât zeŋgâren mân mewan, zorarâktâ nâŋgâne bâliŋ oip? Yatâ oi ko zorat op tosanâ birâbi. Paulo zâk Korinti a zeŋgât umŋâ kirip. !2; Nâ Korinti a zeŋgâren nep bâbâlaŋâk tuum gâwan. Tuuga kut ŋâi ŋâi sen mârât muyagei zorâŋâ Aposolo nepnaŋgât topŋâ sâm muyageip. O1 Zi kwakmak den san, zo ziiŋâ nâ yatâ sâbatkât kâtigine den zo san. Ziŋâ sâm âlip kwatnine dâp opap. Ka zen yatâ mân upme. Zen nâ a yen ândiman sâme. Nâ ko itâ sa nâŋgânek. A zen ziiŋaŋgât itâ nâŋgâme, “Nen Aposolo a zâizâiŋ ândien.” Nâ a yatâ zo zeŋgât ombeziŋan mân ândiman. 0- Kristogât op bâbâ lolot upat mo kâmbam nibap mo sâknamân ândibat mo sâm bâliŋ kwatninetâ ândibat mo mem ŋâi ŋâi otnine ândibat. Nâ bâbâ lolot ândia Kembuŋâ tânnogi kâtigeman, zorat umâlip nâŋgâman. Pauloŋâ Aposolo nepŋaŋgât top muyageip. 9/k Ka Kembuŋâ den itâ sâm dâtnogip, “Nâ tângobat. Imbaŋânâ zorâŋ dâpkan upap. Nâgât imbaŋâ zorâŋ lolotkâ zo tângoi kâtigiban.” Zâk yatâ sâm dâtnogip. Zorat bâbâ lolotnâ zorat nâŋga zari sâtâreŋoot upap. Zo yatâ op ândia Kristogât imbaŋâ nâgâren zei kâtigibat. A.} Sâknam zo birânibapkât sâp karâmbut Kembu dukuwan. K- Kembuŋâ kut ŋâi sen mârât tirâpnogip, zorat umnâ zâizâiŋ opapkât sâknam ŋâi kwâknan pâip. Zo Sataŋgât kore a ŋâi. Zâk umnâ zâizâiŋ opapkât sâknam nim ândimap. C, Sâtâre den sa sâi sâm gulip a mân opam. Zen nâgât nâŋgâne zâizâiŋ opapkât mân upat. Kut ŋâi ŋâi ua ek nâŋgâme, zorik zimbap. Paulo zâk sâknam nâŋgâm ândeip. }+s A zo zâkkât op sâtâre den sâbat. Ninaŋgât sa mân dâp upap. Ka sâbâ sâm bâbâ lolotnaŋgât op sâbat. y*k A zo Kembuŋâ kamân âlipŋâ, Paradisi, zoren pâi ândim aŋâ mân nâŋgânâŋgâŋ sot aŋâ mân sâsâŋâ, zo nâŋgip. Nâ a zo ekman. Zâk hân sâk sot oip mo hân sâk zo birâm oip, zo mân nâŋgan. Zo Anutuŋâ nâŋgap. ) Nâ, Kristogât a ŋâi, zâkkât itâ nâŋgan. A zo, zâk Kembuŋâ mem zari sumbem teŋgâ karâmbut, zoren zâi ândeip. Kendon patâ kiin kimembut zorâŋ ombeŋan zâi ândeip. Zo sâk sot mo um dâpŋoot zarip, zo mân nâŋgan. Zo Anutuŋâ nâŋgap. ;( q Sâk mâme den sâindâ mân dâp upap. Oi laŋ sâbâ. Kembuŋâ umanân tirâpnogip sot den dâtnogip, zorat den siŋgi sâbâ. Zo den sumbuŋâ sâbâ. Muyapŋâ mân sâbâ. {'o !Ka kamân zoren bukurâpnâ, ziŋ irin ginim kamângât poŋ kâtikŋâ âkŋan nâbane gei zem zaat âiwan.&&E Damasiko kamânân a kutâ, kutŋâ Arereta, zâkkât a sâtŋândâ tâk namin nâbanbam kâwali a kamângât mâtâbân zâmbari gâsuninam tarâwe. % Kembu Yesu, zâkkât Ibâ Anutu, zâkkât mâteŋan den perâkŋak san, zo nâŋgap. Zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm zâinat. L$ Oi nâ wannaŋgât sa zâibap? Bâbâ lolotnaŋgât sa dâp upap. C# Dabân Yesugât kâmurân zeŋgâren gokŋâ ŋâiŋâ bâbâ lolot ândei nâŋgâm tâtâlim ândibam? Dabân Yesugât kâmurân gâbâ ŋâi bâliŋ oi nâŋgâm tâtâlim ândibam? j"M Oi zorik buŋâ. Sirâmŋâ sirâmŋâ Yesugât kâmut, zeŋgât nâŋgâm kwâkâ op ândiwan. C! Yatâ ândim nep sâknam tuum ândiwan. Oi ŋâtigân uman wâgân ândiwan. Tepkât mom hutuk ândiwan. Too nalem buŋâ. Pateŋ opŋâ hâmbâ mot buŋ. Mirâ namânâ buŋ ândiwan.   Mirâ mâtâp sindâweyân âim gam ândiwan. Too uurubân âim gam ândiwan. Kâsa osetziŋan âim gam ândia nonam urâwe. Yuda a osetziŋan ândia nonam urâwe. Um kâtik osetziŋan ândia nonam urâwe. Kamân patin ândia nonam urâwe. Mirâ kamân kâtikŋan sâknamân ândiwan. Saru kwâkŋan keŋgât op ândiwan. Buku sarâ zeŋgât oserân ândim sâknam ândiwan. ;o Sâp karâmbut kâmbamŋâ nowe. Ŋâi ko kâtŋâ nowe. Sâp karâmbut waŋgâyân âi âbâŋgoi saruyân geiwan. Oi sirâm ŋâtik ŋâi waŋgâ bâlei saruyân op ândiwan. [/ Yuda a um kâtik ziŋâ sâp bâtnâmbut tâkŋâ lâpitnine teŋgâziŋ 39 oip.   Zen nen Kristogât kore a sâme. Nâ laŋ um gulip den sâbâ. Nâ Kristogât nep a tobat ŋâi. Nâ nepkât sâknam nâŋgâman, zo tobat ŋâi. Oi tâk namin tâpman, zorâŋ walâziŋgap. Oi kâmbam nome, zo yatik. Oi tâmbetnonam utne opman, zo yatik. G A nâmbutŋâ zo, zen ziiŋaŋgât itâ sâme, “Nen Yuda a.” Yatâ sâme. Oi nâ zo yatik. Ziiŋaŋgât Isirae a sâme. Nâ yatik Isirae a. Zen nen Abaramgât kiurâp sâme. Nâ yatik. I  Nen ko a lolotŋandâ zo dap yatâ otziŋgâbem. Zo aŋun op san, A nâmbutŋâ ziŋ wan mo wangât zâizâiŋ upi, zo nâ yatik upâ sâm âlip upat. Nâ kwakmak a yatâ op den zo laŋ san. U# Oi a zo, ziŋ kore a gâsuziŋgâne yatik nâŋgâne dâp opmap. Mo kut ŋâi ŋâiziŋâ betziŋan mimbi mo kâitzâŋgobi mo zâizâiŋ op pâlomziŋan zâŋgobi, zo zen nâŋgâne dâp op naŋgâbap. eC Oi top nâŋgânâŋgâ zen nâmbutŋandâ kwakmak den dâzâŋgone nâŋgâne dâp opmap. r] Korinti zeŋgâren a doŋbepŋâ sâkkât kut ŋâi ŋâi zorat zâizâiŋ den sâme. Nâ yatik sâbat. !; Nâ um gulip den zi Kembugât sâtkât mân sâbat. Yatâ upatkât Kembuŋâ mân sâm nigip. Ka laŋ kwakmak a yatâ opŋâ zâizâiŋ den zi sâbat. L San, zo dum sâbâ. Nâgât nâŋgâne um gulip a mân upap. Oi laŋ dâtnonâ sâm dâtnonek. Yatâ nâŋgânimŋâ laŋ dinnâ nâŋgâbi. Nâ sâknâ mem zâi pam zâizâiŋ den sâbat. iK Oi zorat a gakârâpŋâ zen yatigâk târârakŋaŋgât kore ândimen, neŋgât tobat ândinetâ nâŋgindâ mârâtŋâ mân upap. Nen itâ nâŋgen. Sataŋgât a gakârâpŋâ zo, zen nepziŋaŋgât dâp hâuŋâ mimbi.  Oi Korinti a ziŋ zorat nâŋgâne mârâtŋâ mân upap. Sataŋ zikŋâ sumbem a imbaŋâ âsakŋâziŋoot, zeŋgât tobat yatâ opmap. w A yatâ zo, zen aposolo sarâŋâ. Nep a bonŋâ buŋâ ândim Kristogât Aposolo bonŋâ neŋgât tobat yatâ upme.  Oi opman, zo op ândibat. Oi zo yen buŋâ. A nâmbutŋâ Paulogât dâp nep tuumen sâm umziŋ mem zâibegât yatâ op ândibat. r] Dap nâŋge? Umnandâ mân gâsuziŋgi san? Yatâ buŋâ. Umnandâ gâsuziŋgap, zo Anutuŋâ nâŋgap. 5c Kristogât den bonŋâ zo nâgâren ziap, zo perâkŋak. Oi yatik Grik hânân gok ŋâi mân mem ga nibi. Nâ zo yatâ sâm kâtigian. Nâ sâtâre den zo mân birâbat. 'G Nâ Korinti a zen sot ândim kut ŋâi kârum zeŋgâren gâbâ kut ŋâi mân mewan. Buŋâ. Bukurâpnâ ziŋâ Makedonia hânân gâbâ gam betnan miwe. Oi Korinti a zeŋgâren yen ândia kut ŋâi mân niwe. Oi ziren du sâbâ. Nâ zeŋgâren ga ândim kut ŋâi nibigât mân san. y Yesugât kâmut nâmbutŋâ zeŋgâren gâbâ zo perâkŋak kât mem Korinti a zeŋgâren kore otziŋgâm nep tuuwan.   Zen patâ upigât nâ kanpitâ ândim Anutugât siŋgi âlip sâŋgân buŋ dâzâŋgowan. Zorat dap nâŋge? Zo bâliŋ orâwan?   Korinti a nâmbutŋâ, ziŋâ nâgât itâ sâme. Den sâm kubik sâsâŋ âlip, zo nâgâren mân ziap. Ka nâ itâ sa nâŋgânek. Nâŋgânâŋgâ patâ, zo nâŋgâman. Oi zorat topŋâ sapsum dâzâŋgom naŋgâwen. Siŋgi âlip nep a sarâŋâ. z m Nâ itâ sa nâŋgânek. Nâ ninaŋgât nâŋga Aposolo nâmbutŋâ zâizâiŋ upme, zeŋgât ombeziŋan mân op ândian. Zen ziiŋaŋgât itâ nâŋgâme, “Nen Aposolo a bonŋâ zâizâiŋ ândien.” Ka zen aposolo sarâ a ândie. : m A ŋâiŋâ zeŋgâren gam Kristogât top siŋgiŋâ dâzâŋgomen, zo birâm ŋâi dâzâŋgomap. Oi zen zâkkât den nâŋgâm Kaapum miwe, zo buŋâ, uŋakŋâ ŋâi mine siŋgi âlip neŋgâren gâbâ miwe, zo buŋâ, siŋgi ŋâi dâzâŋgomap. Dâzâŋgoi zo mân birâm yen nâŋgâne dâp opmap. $ A Zi ko mulumŋâ Ewa kâitkoi bâliŋ oip, zo yatâ zen a nâmbutŋandâ kâitzâŋgone umziŋ gulip oi Kristo mâik ŋâi birâbegât umnâ girem oi san. P Nâ zeŋgât op kâuk birâman. Oi kâuk birâm den sâman, zo Anutugâren gok. A ŋâiŋâ bâratŋâ sigan ayân sâbap, zo yatâ zen Kristo sot mâpotziŋgâwan. Ŋâi sot mân mâpotziŋgâwan. Z / Nâ um gulip den mâik ŋâi dâzâŋgua laŋ nâŋgâbi. Den zo sa nâŋgânek. 3 Ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi zâizâiŋ oi Anutuŋâ zâkkât nâŋgi gibap. Ka a ŋâi Anutuŋâ egi âlip oi hurat kwâkŋaŋgâbap.~u Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Ŋâi zâk zâizâiŋ den sâbâ sâm Kembuŋâ oip, zorat sâbap.” !; Zen yatâ utnetâ a kândâtziŋan ândime zo, zeŋgâren siŋgi âlip nep tuum âinat. Ka a ŋâigât nepkât galem op zâizâiŋ den zo mân sânat. lQ A nâmbut zeŋgât nebân âi laŋ kin sâk mâme den mân sâmen. Zeŋgât ita nâŋgâmen. Nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ laŋ kârâm ari nepniŋaŋgât bonŋâ sambâlem laŋ kârâm âibap. Zo perâkŋak nâŋgâm ândimen. ~~}}|3{QzzAyQxx0wwvuttTsrrEqpppoo4nkmmml>.=<;;::u:;9}8877C665544332t11/00/-,+++<**(('F&&+%m$V##r""!A v#S azGt0?K%#  l ZO s#&bE(Petero zâk den yatâ sâm den târokwap den girem itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen bâliŋ mâme a osetziŋan gâbâ gane Anutuŋâ gâsuziŋgâbap.” a''Ziiŋâ sot kiurâpziŋâ sot kârebân ândie, Kembu Anutuŋâ diiziŋgâbap dâp, Tirik Kaapum zeŋgât siŋgi sâsâŋ, zo ziŋgâbap.” ;`o&Sâne Peteroŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Umziŋ melâŋne Yesu Kristogât korân too saŋgonziŋgindâ tosaziŋ buŋ upap. Yatâ utne Anutuŋâ Tirik Kaapum ziŋgâbap. 4_a%Peteroŋâ den yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâm umziŋ bâliŋ oi Petero sot bukurâpŋâ itâ sâm mâsikâziŋgâwe, “Bukurâpniŋ, nen dap oindâ dâp upap?” o^W$Isirae a aksik patâ itâ nâŋgâbi. Yesu poru nagân kuwe, zâk Anutuŋâ Kembu sot a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, kwânâŋgi ândiap.” A doŋbep umziŋ melâŋne too saŋgonziŋgâwe. L]#Tâtna kâsarâpkâ minduziŋga kiŋgaŋgât kombâŋ upi.” ’ \"Dawidiŋâ sumbemân mân zarip op ko laŋ den itâ sâip,‘Kembuŋâ nâgât kembu itâ sâm dukuip, “Nâgât âsannan tâtnan. [#!Oi Anutuŋâ Yesu âsanŋâ bongen a kutâ kwânâŋgi tâi Tirik Kaapum siŋgi kwatniŋgip. Yesuŋâ zo mem niŋgi kwamit nâŋgâm ikse. @Z{ Oi Anutuŋâ Yesu mâŋgei zaari sinniŋandâ igâwen. "Y=Zo nâŋgâm Kristo zaatzaatŋaŋgât itâ sâip, ‘Zâk mumuŋâ zeŋgâren ândibapkât Anutuŋâ mân birâbap. Momŋâ sâkŋâ mân alâgibap.’ *XMZâk Propete a ândim itâ nâŋgip, ‘Anutu zâk kiurâpnâ zeŋgâren gâbâ ŋâi gâsum sâlâpkoi nâgât a kutâ tâtarân tâpapkât sâm kâtigeip.’ 3W_Peteroŋâ yatâ sâmŋâ itâ sâip, “O bukurâpnâ, nâ sâkuniŋâ Dawidi, zâkkât den sapsum ziŋgâbâ. Zâk moi hanguwe. Oi kwakŋâ ek nâŋgâm ândime. pVYGâ ândiândiŋ mâtâp tirâpnogin. Mâtegan ândia otninandâ sâtâre kwâkŋan ândibat.’ ” U/Anutuŋâ, Gâ mân birâniban, zorat ko mumuŋâ zeŋgâren mân âi ândibat. Gâ tirik agâ mân birâniban, zorat ko momŋâ mân alâgibat. }TsZorat ko umnâ âlip oi nâmbâlamnandâ sâm sâtâre okŋaŋgâman. Sâknandâ mom zaatpapkât mambât ândibat. #S?Zorat Dawidiŋâ zâkkât den kânŋan sâm itâ kulemguip,‘Nâ Kembu mâteyâk ek ândiwan. Zâkŋâ âsâbâŋ bitnâ bongen tâi mân loribat. oRWKa Anutuŋâ mumuŋaŋgât tâk olaŋ diim sumbemân zarip. Mumuŋandâ dap yatâ aŋgân kârâbap? :QmMârum Anutuŋâ zâkkât nâŋgi zeipkât mâtâp zo sâm pindip, zo yatik zen kut ŋâi ŋâi okŋaŋgâm Kembugât gurumin den kukuŋ a ziŋgâne âi poru nagân kune moip. #P?Yatâ sâmŋâ Peteroŋâ itâ sâip, “Isirae a, nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Anutuŋâ Yesu Nasarete kamânân gokŋâ mam okŋaŋgi osetniŋan ândim nep patâ sot sen mârât kulem tuugip. Zâk Anutugâren gâbâ gâip. Nep tuugip, zorâŋâ topŋâ sâm muyagei igâwe. O#Oi narâk zoren ŋâi zâk Kembu konsâbap, zâk bâliŋan gâbâ mâkâbap.” ’ ” Peteroŋâ Yesugât topŋâ sâm kâkŋan kwâip. N1Mirâsiŋ sumunkumbap. Kâin siŋâ kuriŋkom gilâm yatâ upap. Oi Kembugât narâk mâte upap. Kembugât narâk âlipŋâ âsakŋoot muyagibap. !M;Oi nâ sa sumbemân sen pup kulem muyagibap. Ombeŋan hânân top lâkulâku kulem muyagibap. Gilâm sot kârâp sot kâbak, zorâŋ hân kwârakubap. ZL-Narâk zoren kore a ambân gakânâ Kaapum ziŋga Propete a yatâ op den sâbi. "K=‘Anutuŋâ itâ sap, “Gâtâm hângât narâk âkâbâ sâi nâ Kaapumnâ a ambân aksik ziŋgâbat. Ziŋga ko nan bârarâpziŋâ zen Propete ziŋâ den sâme, zo yatâ sâbi. A sigan, ziŋâ kut ŋâi ŋâi sen mârât ikpi. A ambân sombâ, ziŋâ uman bonŋâ nâŋgâbi. _J7Zorat Propete Yoeleŋâ den ŋâi itâ sâm kulemgoip. Den zo bonŋâ muyagiap, IA zi kinze, zeŋgât itâ se, ‘Too kâtik nemŋâ um gulip ue.’ Yatâ buŋâ. Mirâ mân kâtigei nen dap op too kâtik nimbem. KHPetero zâk bukurâpŋâ kiin kânok, zen sot kin den kâtikŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Yerusalem kamân mâirâp sot Yuda a nâmbutŋâ, zen aksik nâ den sa kindap kwap nâŋgânek. G Oi a nâmbutŋandâ mem ge kwâkwat den itâ sâwe, “A zi too kâtik nem um gulip op se.” Peteroŋâ zorat topŋâ dâzâŋgoip. jFM A zen yatâ sâm imbaŋâziŋ buŋ oi kwakmak op kin âragum sâwe, “Zi topŋâ dap yatâ?” [E/ Oi nen Isirae sot kamân ŋâin gâbâ Anutu mâpâsimen. Nâmbutŋâ nen Keret a sot Arabia a. Nen yatâ zorâŋ ândimŋâ dinniŋâ dâp Anutu kut ŋâi ŋâi âlipŋâ oip, zorat siŋgi sâne nâŋgen.” (DI Pirigia hânân gok, Pampilia hânân gok, Aigita hânân gok, Libia hânân Kirene zeŋgât kamân goot goot, zoren gok. Nâmbutŋâ nen Roma kamânân gok. C Nen zi Mende a, Pata a, Elam a, Mesopotamia hânân gok, Yudaia hânân gok, Kapadosia hânân gok, Ponto hânân gok, Asia hânân gok. AB}Dap op den yatâ sâne nâŋgindâ dinniŋâ yatâ uap? QAOi imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “A den se, zen aksik Galilaia a. |@qOi a doŋbep patâ zen kwamit zo nâŋgâm mindune Aposolo zen dinziŋâ dâp sâne nâŋgâm kwakmak op kirâwe. i?KNarâk zoren Yerusalem kamânân a hân dâp ga ândiwe. A zo, zen Anutu mâpâsemarâwe. f>EOi Tirik Kaapumŋâ umziŋan gei piksâm imbaŋâ ziŋgi den gându ŋâi ŋâi sâm âiwe. [=/Zen tap iknetâ kârâp bâlam yatâ âsagem âbâŋgum kâukziŋan ge tap arip. <Tatne sumbemân gâbâ kwamit ŋâi pibâ patâ kwamit yatâ kwamiragom geip. Gemŋâ mirâ tarâwe, zoren zâi piksâip. |; sYuda zeŋgât kendon ŋâi kutŋâ Pentekos narâk oi Yesugât a ambârâpŋâ zen mirâ kânogân mindum tarâwe. f: GNinâu yatâ sâmŋâ wenzu pane Matiagât âsagei Aposolo kiin kânok târokwatziŋgip.t9 cYudaŋâ Aposolo nepŋâ kwâkâm mâtâp bâliŋan arip, zorat ŋâiŋâ zâkkât gebâkŋan ândibap.” /8 YMuyagezikâm itâ sâm ninâu sâwe, “O Kembu, a zeŋgât umziŋâ ek nâŋgâmat. A zagât zi, zekâren gâbâ ŋâi gâsum sâlâpkuat, zo tirâpnâŋgona iknâ. 7 )Peteroŋâ yatâ sâi a zagât muyagezikâwe. Ŋâi kutŋâ Yosepe Basaba sâmarâwe, kutŋâ ŋâi Yusito. Oi a ŋâi ko kutŋâ Matia. w6 iOi Yohanenŋâ too saŋgonŋaŋgi nepŋâ topkwâip, narâk zoren zâkkâren târokwap ândeindâ ândim sumbemân zarip. Oi a zo zeŋgâren gâbâ a ŋâi, zâk betniŋan mei Yesu mom zaarip, zorat den siŋgi sâindâ laŋ kârâbap.” ^5 7Oi a nâmbutŋâ nen sot ândimŋâ Kembu Yesuŋâ nep tuugip, zo ek naŋgâwe. @4 {Psalm ekabân den itâ kulemgune ziap,‘Zâkkât mirâ kamân kwamen zimbap. Zoren a ŋâi mân ândibap.’ Oi den ŋâi itâ ziap,‘Zo a ŋâiŋâ gebâkŋan kinbap.’ 3 {Den siŋgi zo Yerusalem a ambân ziŋ aksik nâŋgâm hân zorat kutŋâ Akedama sâwe (niiŋ denân ko kâmbam hân). 2  Oi a zorâŋ kâmbamgât sâŋgânŋâ mem hân ŋâi kwâlip. Zoren âi hânân gei kom kâmboŋ kunziri zem tip gem naŋgip. A1 Yuda zâk niiŋan gokŋâ. Nen sot nep ârândâŋ meip. 90 m“Bukurâp, Yudaŋâ kâsa diiziŋgi Yesu gâsuwe. Zorat mârumŋan Tirik Kaapumŋâ Dawidigât umŋan den pâi den zo sâm Kembugât ekabân kulemgoip. Zo dap op yen zembap? / Narâk zoren Yesu a ambân kâmurâpŋâ ândiwe, 120 yatâ, zorâŋ mindum tarâwe. Oi Peteroŋâ zaat den itâ sâm dâzâŋgoip, G.  A zo aksik um kânok op ninâu sâm ândiwe. Yatâ utne Yesu mamŋâ Maria sot ambân nâmbutŋâ sot Yesu murâpŋâ, zen aksik betziŋan mem ândiwe. Yudagât gebâkŋan a ŋâi muyagiwe. X- + Kamânân âimŋâ mirâ tâpmarâwe, zoren zâiwe. A kutziŋâ itâ, Petero, Yohane, Yakobo, Andrea, Pilipo, Toma, Batolomaio, Mataio, Yakobo Alipaiogât nanŋâ, Simoŋ Zelote sot Yuda Yakobogât nanŋâ. ,  Aposolo zen Oliwa bâkŋan gâbâ gem âburem Yerusalem kamânân âiwe. Bakŋâ zo Yerusalem kamân gootŋan taap. K+  Oi itâ sâm dâzâŋgowet, “Galilaia gokŋâ, zen wangât sumbemân ek kinze? Anutuŋâ Yesu mem sumbemân zariap. Yesu zariap, zo yatik âburem gibap.” Arâp zen âburem ninâu nep tuuwe. t* c Oi sumbemân zari arâpŋâ zen tok ek kine a zagât hâmbâzik kâukâu, zet zeŋgâren âsagem kirâwet. j) O Den yatâ sâi iknetâ sumbemân zarip. Zari unumunumŋâ ga dooŋgoi mem zari mân igâwe. ( !Zâkŋâ Tirik Kaapum sâŋgongoi zeŋgâren gem gam imbaŋâ ziŋgi zen nâgât den siŋgi sâsâŋ a upi. Yatâ opŋâ Yerusalem kamânân sot Yudaia hânân sot Samaria hânân sot hân kârebân aksik, nâgât den siŋgi zeŋgâren sâne laŋ kârâm âibap.” :' oSâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Ibâ, zâk ziŋâ narâkŋâ nâŋgâbigât mân sâip. Ibâ, zâk kâwali imbaŋâŋaŋgât opŋâ narâk zo pâip. Ziŋâ zo mân nâŋgâbi. '& IYatâ sâi mindum ândiwe, zen itâ sâm mâsikâwe, “Kembu, gâ narâk ziren kâsarâpniŋâ moliziŋgâna Isirae niiŋak dum a kutâ op ândinat?” m% UYohane zâk too saŋgonziŋgip. Ka narâk mân kârep oi nâŋâ Tirik Kaapum saŋgonziŋgâbat.” 8$ kOi zen sot tapŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen Yerusalem kamân mân birâbi. Ibânandâ kut ŋâi ziŋgâbap, zorat mambât ândibi. Zorat den itâ sâm dâzângowan. w# iZâk sâknam nâŋgâm mom zem zaatŋâ arâpŋâ zen sot sirâm 40, zorat umŋan âsageziŋgâm ândeip. Zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbigât âsageziŋgâm ândeip. Anutu um topŋan ândiândiŋaŋgât den dâzâŋgom ândeip. " Zâkŋâ nepŋâ topkwap tuum âim sumbemân zâibapkât narâkŋâ mâte oi Tirik Kaapumŋâ okŋaŋgi Aposolo mârum gâsum sâlâpzâŋgoipŋâ nep diŋ sâm ziŋgip. Den zo dâzâŋgom naŋgi Anutuŋâ diim sumbemân zarip. Zorat den siŋgi mârum kulemguwan. w! kO Teopilo, nâ mârum den kulemgum giwan, zo Yesu nep tuugip sot siŋgi âlip sâip, zorat den siŋgi otgiwan. ,  SUm lumbe gâgâren zimbap. Bukuniŋâ zen nâŋgâgige. Nâ yatigâk bukurâpniŋâ gâgâren ândie, zen nâŋgâziŋgan. Zorat dâzâŋgoban. Zo yatik.F Nâ gâgâren kek gâbatkât san. Gandâ den sâm âragurat. K  Den doŋbep ziap. Oi simbupŋâ kulemgubatkât mân otnigap. $ C Demeterio zâkkât topŋâ a aksik patâ ziŋ sâm muyagiwe. Zâk a âlipŋâ op ândiap. Zâk Kembugât den bonŋâ mem ândimap. Orot mâmeŋandâ topŋâ sapsumap. Oi nen yatik zâkkât sâm âlip kwâkŋaŋgâmen. Oi den bonŋâ sâmen, zo âlip nâŋgâmat. Den murukŋâ. ~ w Bukunâ, gâ a ziŋâ kut ŋâi bâliŋâ utnetâ zeŋgât mâtâp mân lâŋban. Ŋâi zâk kut ŋâi ŋâi âlipŋâ opmap, zâk Anutugâren gokŋâ. Ka ŋâi zâk kut ŋâi ŋâi bâliŋâ opmap, zâk Anutu mân ek nâŋgâmap sâsâŋ.   Zorat opŋâ nâ zeŋgâren gamŋâ ândi mâmanŋaŋgât topŋâ sâm muyagibat. Zâk neŋgât sarâ sâm, sâm bâliŋ kwatniŋgâmap. Oi zorigâk buŋâ. Bukurâpniŋâ nâmbutŋâ zeŋgâren ganetâ zâk mân buku otziŋgâmŋâ a nâmbutŋandâ buku otziŋgâne mân upigât sâm kâmurân gâbâ moliziŋgi sâkŋaŋgât siŋgi upme. Demeterio zâkkât nâŋgâne âlip oip.   Nâ Yesugât kâmut zeŋgât ekap ŋâi kulemguwan. Oi Diotrepe zâk zikŋaŋgât a sâtŋâ ândibat sâmŋâ dinnâ birâmap.  yYatâ buku otziŋgâm betziŋan meindâ den bonŋaŋgât nep ârândâŋ tuunat. Diotrepe zâk a buku mân otziŋgip.  Zen kutŋaŋgât op Anutugât nebân âi ândie. Zen um kâtik zeŋgâren ândim kât sikum mân mimegât betziŋan meindâ dâp upap. 9 mA zen ziren Yesugât kâmut minduminduyân orot mâmegaŋgât sâm âlip kwatgiwe. A gâgâren ganetâ Anutu kutŋaŋgât opŋâ buku otziŋgâmŋâ zâmbana âine âlip upap.  Bukunâ, gâ buku otziŋgâmat. Oi kamân goorânâk buŋâ, kârebân gâbâ gane buku otziŋgâmat. Zo âlip opmat.  7Nan bârarâpnâ zen den bonŋaŋgât mâtâp lâŋme. Den zo yatâ nâŋgâm umâlep patâ ŋâi nâŋgâman. Kembugât nep a hurat kwatziŋgâban. u eGâ den bonŋâ mem lumat. Bukurâpkâ nâmbutŋâ zen ga den siŋgi zo dâtnone nâŋgâm umnâ âlip uap. t cBukunâ, umgâ Kembugâren pâna âlip op ziap, zo yatik sâkkâ âlip oi ândibangât ninâu sâman. { sYesugât kâmurân gâbâ a sâtŋâ nâ, bukunâ Gaio, gâgât ekap zi kulemguan. Nâ gâgât perâkŋak otnimap.  lKembuŋâ um dâpkâ galem op ândibap. Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ zorâŋ zeŋgâren zimbap. Zo yatik."=lGâ map narâkŋâ mân oi kek gâbangât kâtigiban. Eubuluŋâ nâŋgâgigap. Puleŋ sot Lino, Kalaudia sot buku nâmbutŋâ, zen yatik nâŋgâgige. gGlErasto zâk Korinti kamânân ândiap. Oi Toropimo zâk mâsek oi Milete kamânân parâwan. uclNâ Pirisila sot apŋâ Akwila sot Onesiporo zâkkât kâmut zorat nâŋgâziŋgan. Zo dâzâŋgoban. ( IlKembu zâk bâliŋâ top top zoren gâbâ mâkânim sumbemân Kembugât kiŋ topŋan nâbanbap. Zâkkâren imbaŋâ âsakŋâ zem zâimâmbap. Zo perâkŋak. 7 glKembuŋâ ko betnan mei siŋgi âlip um kâtik a, hân ŋâin gokŋâ zeŋgâren sa tânnogi sâm naŋgâwan. Oi zâkŋâ zuu kâtik Laioŋgât lâuŋan gâbâ mâkânigip. # ?lDenân nâbane tarâwan, narâk zoren buku ŋâiŋâ den mân betnan meip. Buŋâ. Zen aksik birâniwe. Zorat tosa mân zemziŋgâbapkât nâŋgan. M lZâkŋâ dinniŋâ doŋbep koip. Zorat gâ zâkkât keŋgât upan.  lLiŋgip kâlâu mot kâtŋâ tuutuuŋ a, Alesande, zâk bâliŋ doŋbep otnigip. Zorat Kembuŋâ hâuŋâ pindâbap. :ml Gâ gâbamŋâ mâtâpkât hâmbâ Taroa kamânân, Kapo zâkkât mirin parâwan, zo mem gâban. Oi ekap topŋâ sot ilumŋâ zo aksik mem gâban. Ilumŋâ mân birâban. 7il Tikiko zâk sâŋgongua Epeso kamânân arip. oWl Zi Luka sot nikŋik ândiet. Gâ Mareko muyagena ârândâŋ gâbabot. Zâk nep âlip betnan mimbap. *Ml Dema zâk hângât kut ŋâi ŋâi zorat âkŋâle op nâbam Tesalonike kamânân arip. Kereske zâk Galatia hânân arip. Oi Tito zâk Dalimatia hânân arip. 7il Gâ kek nâgâren gâbangât kâtigiban. 9lNarâk ziren târâraknaŋgât sâŋgân mimbatkât mambât pâi ziap. Gâtâm narâk patin Kembu, top likuliku a târârakŋâ, zâkŋâ sâŋgân nibap. Oi nâyâk buŋâ. Yesugât takâtakâŋaŋgât âkŋâlime, zen ârândâŋ ziŋgâbap. A nâmbutŋandâ Paulo pam âiwe. ^5lNâ Anutugât ândiândi nep kâtigem tuum ga âkap. Sero kabâŋan katep ziŋ sârârâk kârâme yatâ nâ mârum sârârâk kârâm kâtigem kikerân tâkan. Nâ nâŋgâm pâlâtâŋnâ galemgua mân loreip. V%lKembugât siŋgi râma kom uwe, nâ yatâ otnibigât narâk mâte uap. ?wlGâ ko narâk dâp sâknam kwâkan zari kândâtkom kâtigiban. Oi siŋgi âlip sâsâŋ nep tuum ândiban. Nep sâm gigip, zo tuum biraŋban. Paulogât narâkŋâ pâŋkânok oip. GlDen bon zo birâm den pat yenŋâ zoren âi pâlâtâŋ upi. ~lNarâk ŋâi mâte oi siŋgi âlip den zo a nâmbutŋâ nâŋgâne pat palaŋ oi birâbi. Zo birâmŋâ den ŋâi nâŋgânatkât kindapziŋ hetâmkwapi. Kwâkâm ziŋgâziŋgâŋ a muyageziŋgâbi. Umziŋ dâp oi yatik, zorik muyageziŋgâne kwâkâziŋgâbi. 6}elGâ den siŋgi âlip sâban. Oi a zorat otziŋgâbap mo buŋâ, zorat kâtigem sâban. Oi a um girem den sot hâwat den kwâkâziŋgâm nep mulunân âkonŋâ buŋ tuuban. =| ulNâ Anutugât mâteŋan sot Yesu Kristo, zâk kembu imbaŋâŋootŋâ gamŋâ a gwâlâ sot mumuŋâ dinniŋâ sâm kwâkâbap, zekât mâtezikŋan sâm kâtigem dâgoga nâŋgâ. |{qlYatâ op diiniŋgi Anutugât arâp op kut ŋâi ŋâi âlip orotŋaŋgât nep top top zo âlip tuum ândinat.z-lDen tirik ekabân ziap, zo pisuk Anutugât Kaapumgâren gâbâ muyageip. Oi den zo sâlâpkum nâŋgindâ siŋgi âlipkât topŋâ kwâkâm niŋgâmap. Oi zorâŋ topniŋ sâm muyagem umniŋ melâŋi târârakkât teŋgâyân ândinat. Târârak mâtâp tirâpnâŋgomap. ry]lOi gâ katepkan gâbâ tirik ekap sâlâpkum nâŋgâm gâingât zorâŋ umgâ kubigi Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwap sumbemgât siŋgi op ândiban. Gâ zo yatâ ândibangât Kembugât ekap sâlâpkum ândina imbaŋâ gibap. 2x]lGâ ko den kwâkâm giwen, zo sot pâlâtâŋ op ândiban. Den zo ŋâigâren mein, zorat mân kwaksat. Nâ den siŋgi zo giwan. Oi gâ topnâ nâŋgâmat, zo ka. gwGl Narâk ziren bâliŋ mâme a sot sarâ a ziŋ bâliŋ upme. Bet ko walâm sarâ sot bâliŋâ zorâŋ tuune laŋ kârâbap. Umziŋâ gulip oi a nâmbut um gulip kwatziŋgâbi. Kembugât ekap sâlâpkum nâŋgâm ândibi. vl A nâmbutŋâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op târârak ândibi, zen pisuk patâ yatik zâŋgone sâknam nâŋgâbi. Zo perâkŋak. 1u[l None sâknam nâŋgâwan. Antiokia kamânân, Ikonioŋ sot Listera kamânân none sâknam doŋbep nâŋgâwan. Yatâ otninetâ Kembuŋâ bitziŋan gâbâ mâkânigip. ftEl Gâ nâ sot ândim gâin. Kut ŋâi ŋâi orâwan, zo ek nâŋgâm ândein. Siŋgi âlip sâman sot nep tuuman, ândiândinâ, nâŋgâm pâlâtâŋnâ, buku orotnâ, kâtigem ândiândinâ zo ek nâŋgâm ândein. s{lMârumŋan Yane sot Yambere zet Mose kâsa okŋaŋgâwet. Yatigâk a san, zen den bonŋâ kâsa okŋaŋgâme. A zo, zen nâŋgânâŋgâziŋ bâliŋâ sot nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ. Dap dabân bâliŋandâ laŋ kârâbap? A yatâ zo, zen sarâziŋaŋgât topŋâ muyagei ek nâŋgâbi. Wangât, kut ŋâi ŋâi ziŋ upme, zo topziŋ sâm muyagei a aksikŋâ ek nâŋgâm kândâtzâŋgobi, zorat. Yane sot Yambere, a zagât zekâren muyageip yatâ. Paulo sâkŋan sâknam doŋbep muyageŋaŋgip. drAlAmbân zo yatâ, zorâŋâ narâk dâp den zorat topŋâ kârum mân nâŋgâm kwâkâme. CqlNarâk ziren a nâmbutŋâ zo yatâ ândie. Zen tik ândim ambân nâŋgânâŋgâziŋ lolot zeŋgât mirin zâim um gulip kwatziŋgâme. Oi ambân zo tosa top top muyagemŋâ umbâlâ upme sot âkŋâle top top otziŋgi laŋ âim game. Aŋâ ambân zo yatâ zorâŋ zeŋgât upigât sâm lolot otziŋgâme. plSâkŋandik siŋgi âlip nâŋgâbi. Ka siŋgi âlipkât imbaŋâ mân zemziŋgâbap. A zo yatâ ândine ziŋgit kândâtzâŋgoban. olKâsa zeŋgâren tirâpzâŋgozâŋgoŋ, laŋ orot, zâizâiŋ upme. Sâkkât âkŋâle mem ândim Anutugât âkŋâle mân nâŋgâbi. nlLumbe den mân sâsâŋ, tosa mem ândiândi, sârân sâsâŋ, nem gulipkukuŋ, a zinŋâ, kut ŋâi ŋâi âlipŋâ âkon upi. [m/lA itâ zo, ziŋ ândibi. Ziiŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ, kâtkât âkŋâle, den kârâpŋoot sâsâŋ, sâk mâme den, ibâ mam zekât den birâbirâ, sum nâne a, aŋâ Anutu hurat mân kwâkŋaŋgâme. l #lGâ itâ nâŋgâban. Narâk patâ mâte upâ sâi bâliŋandâ laŋ kârâm kâbâ yâmbât mem zaa kwap mem ge kwap imbaŋoot niŋgâbi. +kOlOi umziŋ pâroŋsâi Sataŋgât ârâmbâgân zâŋgoip, zoren gâbâ mâkâziŋgâbap. Zen Sataŋgât den lum ândiweŋâ umziŋ pâroŋsâi kândâtkubi.%jClOi Kembugât den birâme, a zo mulunâk dâzâŋgobi. Anutu zâk zikŋak mem gei kwatziŋgi umziŋ melâŋ den bonŋâ nâŋgâbi sâm mulun dâzâŋgobi. RilOi Kembugât kore aŋâ den sârek op mân kwâkâyaŋgâbi. Ziiŋâ a aksik buku otziŋgâm siŋgi âlip târârak kwâkâziŋgâbi. Oi a ziŋ bâliŋ otziŋgânetâ zorat hâuŋâ mân otziŋgâbi. whglDen yenŋâ sot sârek den zo birâban. Gâ âlip nâŋgat. Den yatâ sâne kâsâp sot um kâlak muyagemap. SglA sigan kut ŋâi ŋâi bâliŋâ ek âkŋâlime, zo birâban. Oi umziŋ salek opŋâ Kembu sâm mâpâsime, zen sot âlip orotŋaŋgât sot nâŋgâm pâlâtâŋ sot um lumbeŋâgât kâtigiban. flHâkop ŋâi zâk kut ŋâi bâliŋâ buŋ, umŋâ salek op neuleŋoot upap oi hâkop sâŋgân patâ. Oi namâ mariŋandâ egi hâlâlu zei nep âlipŋâ pindâbap. Den sumbuŋâ zi a neŋgât op san. Umniŋ salekkoi hâlâlu ândinat san. Kembugât a ândinat. |eqlA kutâgât namâ patin hâkop top top goide kât sot siliwa kât tuutuuŋ, zorik buŋâ. Nak sot hânŋâ tuutuuŋ, zo ziap. Hâkop nâmbutŋan kut ŋâi sâŋgân patâ zorâŋ geibap. Nâmbutŋâ ko kut ŋâi ŋâi yenŋandâ geibap. dlAnutuŋâ kât tandâ pâi giarip, zo kâtigem kinzap. Zorat den kulem ŋâi itâ ziap,“Kembuŋâ siŋgi arâpŋâ ziŋgit nâŋgâmap.” Oi den ŋâi itâ ziap,“Kembugât siŋgi a ândien sâme, zen aksik bâliŋâ kândâtkubigât sâip.” Hc lZet den bon birâm itâ sabot, “Mumuŋan gâbâ zaatzaat, zorat topŋâ itâ. Yesuŋâ mumuŋan gâbâ zaat ândiândi uŋakŋâ mârum muyageniŋgip. Narâk patin sâk uŋakŋâ mân minat.” Zet yatâ sâmŋâ a nâmbutŋâ zeŋgât nâŋgâm pâlâtâŋziŋ mem gulipkuabot. Anutugât kunkun sot hâkop bonŋâ. blSarâ den ârâgume, zo use kâtik yatâ op laŋ kârâbap. A yatâ zo zeŋgâren gâbâ ŋâi Hemenaio sot ŋâi Pileto. iaKlDen yenŋâ sâne mân betziŋan mimban. Zen yatâ op ândim um gulip op siŋgi âlip birâbi. &`ElAnutuŋâ gâgât nâŋgi dâp upapkât nep kâtigem tuum ândiban. Oi den bonŋâ tâŋtâŋ sâm ândiban zo ko Anutugât mâteŋan aŋun mân upan. `_9lGâ den zo sâm Anutugât mâteŋan sâm dâzâŋgom ândina den yenŋâ mân sâm âragubi. Sârek den mân âragubi. Zen den yenŋâ, bon buŋâ, zo âragum ândibi zo ko den zorâŋâ zen tâmbetzâŋgobi. #^?l Nen den sâwen, zo mân lunat zo ko zâkkât denŋâ bon upap. Ŋâi sâmŋâ ŋâi sâsâŋâ, zo zâkkâren mân ziap.” Siŋgi âlipkât sâm gulip. +]Ol Nen zâk sot sâknam nâŋgâm kâtiginat zo ko zâk sot a kutâ tâtarân tâtnat. Nen zâk kwâimbâŋaŋgindâ sâi ko zâkoot yatik nen kwâimbâniŋgâbap. \ l Den itâ ziap, zo bonŋâ,“Nen zâkkât mumuŋan târokwarâwen. Zorat op nen zâk sot ârândâŋ zaat ândinat. 5[cl Nâ Anutugât siŋgi a zeŋgât op sâknam patâ nâŋgâm tâpman. Zen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ utne kubikziŋgi neule âsakŋâ zinziŋ kâtik mimbigât yatâ opman. FZl Siŋgi âlipkât op sâknam nâŋgâman. Oi um kâtik ziŋ nâgât nâŋgâne bâliŋ mâme ua yatâ kin bitnâ saaninetâ taan. Ka Kembugât siŋgi âlip den, zo dap op saane yen tâpap? !Y;lGâ Yesu Kristogât nâŋgâm nâŋgâm ândiban. Zâk Dawidigât kiunŋâ mumuŋan gâbâ wâgân op zaarip. Zâkkât siŋgi âlip yatâ sâman. XlDen sumbuŋâ dâgogan, zo nâŋgâm kwâtâtiban. Kembu zâk sâi umgâ pâroŋsâi topŋâ nâŋgâm kwâtâtiban. Mân loriban. bW=lŊâi zâk nep kârâm kâmit sâknam upapŋâ nalem bonŋâ kândom mem nei dâp upap. V#lKatep ziŋ kut ŋâi minam sârârâk kârâme. Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mâtâp birâm ŋâin gâbâ âibap, zo sâŋgân mân mimbap. )UKlŊâi zâk kâwali nep tuubapŋâ dap op sâkkât nep top top zorat umŋâ pâi zimbap? Zo kâwali a osetziŋan pâip, zâk egi dâp oi zorik upapkât sâbap. yTklGâ, nâ yatik, Yesu Kristogât kâwali a kâtik op ândim zâkkât op sâknam nâŋgâm mân âkongibap. JS lA doŋbep patâ zeŋgât mâteziŋan den dâgom ândiwan, zo Kembugât siŋgi a sât luluŋoot nâmbutŋâ dâzâŋgom ândiban. Oi a zo, zen kâwaliziŋoot a nâmbutŋâ dâzâŋgom ândibi. UR %lNannâ, gâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ ândina tângogi ândim kâtigiban. %Q ElZorat Kembuŋâ nâŋgâm narâk patin um lâklâkŋaŋgât okŋaŋgâbap. Zâk Epeso kamânân kore orotŋâ imbaŋâ tuum ândeip, zo gikak nâŋgat.OP lZâk Roma kamânân takâmŋâ um bâbâlaŋâk kârunim muyagenigip. O lOnesiporoŋâ tâk namâ a nâgât mân aŋun op umâlep kwatnim ândeip. Zorat Kembuŋâ Onesiporogât kâmut gakâŋâ tânzâŋgobap. eN ElAsia hânân aksik birânim âiwe. Oi osetziŋan Pigelo sot Hemogene, zet ârândâŋ. M lTirik Kaapumŋâ umniŋan ândimap, zâkŋâ mam otgigi den bonŋâ gigip, zo galem otna zemgibap. Onesiporo, zâkkât den. L l Den bonŋâ zorat mâtâp tirâpgowan, zorik moliban. Zo Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm umgâ gâsui yatâ upan. K l Nâ zorat sâknam kwâkŋan ândiman. Ka aŋun mân opman. Nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwap zâkkât um zagât mân opman. Nâ itâ nâŋgâman. Imbaŋâŋootŋâ siŋgi âlip nep sâm nigip, zâkŋâ dâŋ galem otnigi Yesu takâtakâŋaŋgât narâk mâte upap. RJ l Oi nâ zorat siŋgi sâsâŋ sot Aposolo nep tuubatkât sâm nigip. 2I _l Oi zorat bonŋâ narâk ziren muyageip. Kubikkubikniŋâ Yesu Kristo gei muyageip. Zâkŋâ mumuŋaŋgât imbaŋâ koi gei ko ândiândiŋ zinziŋ kâtik muyageniŋgap. pH [l Anutu zâkŋâ kubikniŋgâm hâlâlu ândinatkât diiniŋgip. Zo âlip urâwen zorat buŋâ. Zikŋak nâŋgi zeip sot um lâklâkŋaŋgât op yatâ otniŋgip. Zo mârum hân mân muyageibân Yesu Kristogât op siŋgi kwatniŋgip. wG ilZorat gâ Kembuninaŋgât den siŋgi sâm muyagibam aŋun mân upan. Oi tâk namin nâbane ândian, nâgât den siŋgi sâbam aŋun mân upan. Anutuŋâ imbaŋâ gibap dâp, nâ yatik, siŋgi âlipkât op sâknam kwâkŋan ândiban. @F {lItâ nâŋgâban. Kaapum Anutuŋâ niŋgip, zo keŋgât mân utnatkât niŋgip. Kaapum zo imbaŋâ sot buku orot zorat mariŋâ. Nen um sâk zorat kendon ândinatkât Kaapum niŋgip. E lOi nâ zorat nâŋgâm itâ dâgobâ. Nâŋâ bitnandâ kâukkan pa Anutuŋâ imbaŋâ gigip, zo ona sei kârâpŋoot upap. D lOi nâŋgâm pâlâtâŋ bonŋâ zemgigap, zorat nâŋgâman. Mamgâ Eunike sot âlagâ Loisi, zet Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwet. Oi gâ zo yatik nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiat, zo nâŋgan. Kâtigem siŋgi âlip nep tuuban. wC ilGâ nâgât umbâlâ oin, zorat âsâbâŋ nâŋgâman. Oi gâ gekŋâ umâlip patâ nâŋgâbatkât otnimap. HB  lIbâ âserâpnâ zen hâlâlu ândim Anutu kore okŋaŋgâm gane kiunziŋâ nâŋâ yatik opmanŋâ sâiwap dukumŋâ ŋâtik sirâm ninâu sâm gâman. Gâgât nâŋgâm ninâu sâman. -A UlTimoteo, gâ Yesugât siŋgi âlip dâgoga nâŋgâm ninâ nannâ yatâ oin, gâgât ekap zi kulemgum gigan. Anutu Ibâ sot Kembuniŋâ Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ, buku orotŋâ sot um lumbeŋâ gâgâren zimbap. Timoteo nâŋgâm pâlâtâŋ bonŋâ zemŋaŋgip. @ lPaulo nâ Anutugât sâtkât Yesu kristoŋâ ândiândi muyageip, zorat den sa laŋ kârâbapkât Yesu Kristogât Aposolo orâwan. l?QXKembuniŋâ Yesu Kristo, zâkŋâ tânzâŋgoi um lumbe zeŋgâren zem zimbap. Zo yatik.E>XDen nâmbutŋâ zo yen sa bukunâ ŋâiŋâ kulemguap. Ka âkââkâŋan zi ko Paulo ninak bitnandâ simbup mem kelikmelik den zi kulemgum ziŋgan. Ekap kulemguman dâp yatâ opman. =wXKembu zâk lumbegât mariŋandâ lumbe muyageziŋgi narâk dâp, dâp op zimbap. Oi Kembuŋâ zen sot ândibap. U<#XKâsa upigât mân san. Bukuniŋâ sâm buku okŋaŋgâm den girem dukubi. w;gXEkabân den zi kulemgum ziŋgen, zo a ŋâiŋâ biri topŋâ sâm muyagem birâne zikŋik ândim aŋun upap. O:X Bukurâp, zen ko âlipŋaŋgât nep tuum ândim âkon mân upi. '9GX A yatâ zo, zen Kembu Yesu Kristogât sâtkât girem den itâ dâzâŋgoindâ nâŋgâbi. Zen uruŋsâm nepziŋ tuune bon oi ziiŋan gâbâ mem nem ândibi. <8qX Oi zi zeŋgâren gâbâ den siŋgi itâ gâi nâŋgâwen, “A nâmbutŋandâ nep birâm konam ândime. Zen nep mân tuum yen âim ga takâtakâ op den laŋ sâlâpkume.” p7YX Nen zen sot tap itâ dâzâŋgowen, “Ŋâi zâk konam ândibap zo ko nalem mân pindâne nimbap.” L6X Oi yatâ utnatkât Kembuŋâ mân sâm niŋgip. Nep a nepŋâ tuumŋâ sâŋgâm mimbap, zorâŋâ bâbâlaŋ. Ka nen zeŋgâren yatâ mân urâwen. Zen niŋgitŋâ yatâ upigât yatâ urâwen. H5 XNen zeŋgâren gâbâ nalem sâŋgân buŋ mân nem ândiwen. Buŋâ. Kanpitâ mân kwatziŋgânam yatâ urâwen. Nalem sot sikumgât betŋâ muyaginatkât sirâm ŋâtik nep tuum ândiwen. |4qXNen mâtâp topkwap lâŋâwen, zo yatik moliniŋgâbigât mân kwakse. Nen zen sot tapŋâ konam a mân urâwen. q3[XBukurâp, Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât sâtkât dâzâŋgoindâ nâŋgânek. Osetziŋan gâbâ buku nâmbutŋâ nepziŋ tuum ândibigât dâzâŋgowen. Den zo mân lum ândime. Zen konam a zo yatâ, zen sot mân ândibi. B2}XKembuŋâ umziŋâ diigi Anutu umŋandâ gâsâzâŋgomap, zo nâŋgâm Kristoŋâ kâtigem ândeip, zo yatik kâtigem ândibi. Zen yatâ upigât ninâu sâmen. Konam a, zeŋgât den. v1eXZen den dâzâŋgoindâ nâŋgâm lum ândimeŋâ ândibi. Nen Kembugât op zeŋgât um zâgât mân upmen. 0{XKa Kembu zâk sâi kâtigemap, zâkŋâ galem otziŋgâm tânzâŋgoi bâliŋ mariŋandâ mân tâmbetzâŋgobap. /9XAnutuŋâ galem otniŋgi bâliŋ mâme a ziŋ mân nâŋgobigât ninâu sâbi. A doŋbep zen Kembu mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâme, zorat. 7. iXO bukurâp, den ŋâi itâ ziap, zo nâŋgânek. Neŋgât op ninâu sâne Kembugât den laŋ kârâm âibap. Oi zeŋgâren kâtigem bon oip, zo yatik a zeŋgâren op âibap. c-?XOi zâkŋâ umziŋ diim gem tânzâŋgoi nep âlip sot den âlip mem kâtigem kinbi.l,QXKembuniŋâ Yesu Kristo zot Anutu Ibâniŋâ, zâkŋâ umŋâ gâsuniŋgâm umâlepŋaŋgât op umâlep zinziŋ kâtik muyagem niŋgip. Oi bonŋâ biken minat, zorat nâŋgâm um bâbâlaŋ op mambât ândinatkât sâip. w+gXZorat bukurâp, zen kâtigemŋâ den dâzâŋgowen sot ekabân kulemgum ziŋgâwen, zo mem kâtigem ândibi. *XZen yatâ upigât sâi den siŋgi âlip dâzâŋgoindâ nâŋgâm Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât neule âsakŋâ upigât diiziŋgip. ^)5X Bukurâpniŋ, zen Kembuŋâ mârum buku otziŋgâm gâsuziŋgip. Kaapumŋâ um salek kwatziŋgi den bonŋâ mem ândim zâkkât siŋgi upigât sâip. Zorat âsâbâŋ zeŋgât op Anutugâren sâiwap sâmen. I( X Zo yen buŋâ. Den bonŋâ zo birâmŋâ kut ŋâi ŋâi bâliŋâ zorat âkŋâlime. A zo zen hâuŋâ ziŋgâbapkât yatâ muyagibap. Anutugât den kukuŋ a zo âsagei Kembu Yesugât lâuŋan gâbâ Kaapumŋâ gamŋâ tâmbetkubap. Yesu takâbap, narâk zoren gam tâmbetkubap. Kembugât den sot ninâu mân birâbi. m'SX A zen yatâ upmegât Anutuŋâ sâi sarâ mamŋâ muyagei sarâ denân pâlâtâŋ op mem ândibi. &!X Oi a nâmbutŋâ den bon nâŋgâm âlip orot zo birâm tâmbetagoagoŋaŋgât siŋgi upme, zen bâliŋandâ mem um gulip kwatziŋgâbap. r%]X A zo Sataŋŋâ mam okŋaŋgâm imbaŋâ pindi kulem sot sen mârât sarâ topŋâ topŋâ tuubap. $-XNarâk ziren ko bâliŋandâ tik nep tuumap. Oi mâtâp pâke kwap zo siriksâi Anutugât den kukuŋ a, zo âsagibap. Sarâ imbaŋâ muyagibap. b#=XNarâk ziren pâke ziap, zo nâŋge. Pâke zo buŋ oi zâkkât narâkŋâ zo muyagibap. 3~~}}X|{{zzKyyxxwwwv9uOtjssrrqq?pp3oo nm`lkkOjiiihMgg3f)e-dcc9bb5aaB``>_A^^]:\v[[ZZ.YXX2WVVUUTTSS;RRlRQPPHONNNMELdKKKJJEI;HH#GFFNEDDCC=BAAw@??h>>3==!;;::988M7[66 544'3q22S100//.N-,++*h))V((n'&&%%K$$##Z"!!7 J.uFV]q9b0'] r o  l  k~E,r- Petero sot Yohane zet bitzikŋâ kâukziŋan pâitâ zen Tirik Kaapum sot urâwe. Simoŋ Tirik Kaapum sâŋgân mimbam sâip. l,QOmbeŋan Tirik Kaapumŋâ zeŋgâren mân gâip. Zen Yesugât korânâk sâm yen too saŋgorâwe. H+ Âi takâm a ambân zen Tirik Kaapum mimbigât ninâu sâwet. S*Samaria hânân a ambân zen Anutugât den nâŋgâm mem umziŋan gine, zorat siŋgi Yerusalem kamânân ari Aposolo zen nâŋgâwe. Nâŋgâm Petero sot Yohane sâŋgonzâkone zeŋgâren âiwet. Y)+ Yatâ utne Simoŋ yatik siŋgi âlip nâŋgi bon oi too saŋgone Pilipogât um topŋan ândeip. Oi Pilipoŋâ sen mârât kulem top top tuugi egi imbaŋâ oip. Petero sot Yohane, zet Samaria hânân âiwet. A({ Ândinetâ Pilipoŋâ ga Anutugât um topŋan ândiândiŋâ sot Yesu Kristogât den siŋgi âlip sâm dâzâŋgoi a ambân zen zorat nâŋgâne bon oi Pilipoŋâ too saŋgonziŋgip. \'1 Oi kwareŋandâ um gulip kwatziŋgipkât narâk kârep zâkkâren mindum ândiwe. & Oi a zâizâiŋ, gigiŋ zen zâkkât nâŋgâne zâizâiŋ oi itâ sâwe, “A zi Anutugât kâwali murukŋâ ŋâi zâkkâren ziap.” '%G Kamân zoren a ŋâi ândeip, kutŋâ Simoŋ. Zâkŋâ zikŋaŋgât nâŋgi zâizâiŋ oi kware suŋa tuugi Samaria a zen ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oip. 6$gOi zorat kamân zoren sâtâre patâ urâwe. #!Zâkŋâ wâke doŋbep moliziŋgip. Wâke zen a umŋan gâbâ den kâtik sâm gem âiwe. Oi kin bitziŋ mumuŋâ zo doŋbep kubikziŋgip. h"IA doŋbep zen mindum diŋâ nâŋgâm âkŋâliwe. Oi sen mârât kulem top top tuugi igâwe. n!UOi Pilipo zâkŋâ Samaria zeŋgât kamân ŋâi gamŋâ Kristogât siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. v eYesugât kâmut siŋsururuŋ op âiwe zo, zen kamân dâp ândim den siŋgi âlip dâzâŋgom ândiwe. /WSauloŋâ ko Yesugât kâmut kâsa otziŋgâm mirâŋâ mirâŋâ zâim a sot ambân gâsum diiziŋgâm tâk namin zâmbarip. Pilipoŋâ Samaria hânân nep tuugip. KOi a târârak nâmbutŋâ zen Setepano hangum âigirâp urâwe.  5Kune Sauloŋâ nâŋgi âlip oip. Yesugât kâmut topkwap kâsa otziŋgâwe. Narâk zoren Yuda a ziŋ Yerusalem kamânân Yesugât kâmut kâsa otziŋgâwe. Otziŋgânetâ siŋsururuŋ op Yudaia sot Samaria hânân âim naŋgâwe. Aposolo ziiŋik Yerusalem kamânân ândiwe. wgeC;Oi Setepano kâtŋâ kune Kembu itâ konsâm sâip, “O Kembu Yesu, gâ um dâpnâ me.” w9Yatâ sâi zen den kwamit patâ sâmŋâ kindapziŋ dooŋgum zâkkâren mindum âim mem kâbakŋem geim kamân âkŋan geim kâtŋâ kuwe. Oi a mâteŋâ, zen hâmbâziŋ kwâkâm a sigan ŋâi kutŋâ Saulo, zâkkât kiŋ topŋan parâwe. S8“Sumbem pâroŋsâi a bonŋâ zâk Anutugât bik bongen kiri eksan.” 7Tirik Kaapumŋâ Setepano umŋan piksâi sumbemân egi Anutugât âsakŋâ sot Yesu Anutugât âsanŋâ bongen kiri ekŋâ itâ sâip, R6Setepanoŋâ yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâm kuk op kunam urâwe. r]5Mârum sumbemgât aŋâ gurumin den Anutugâren gâbâ mem ziŋgip, ka zen den zo birâm, mân luwe.” 4Sâkurâpziŋâ zen Propete aksik sâknam kwatziŋgâwe. Perâkŋak, Propete zen târârak mariŋâ muyagibapkât den kânŋan sâwe, zo aksik zâŋgowe. Oi târârak mariŋâ zâk âsagem ândim gâi zen ekŋâ neŋgât a kutâ buŋâ sâmŋâ kuwe. S3Sâmŋâ Setepanoŋâ a kâmut zo itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen ko umziŋ kâtik. Um nâŋgânâŋgâziŋ mân pâroŋsap. Sâkurâpziŋ opmarâwe, zo yatik op Tirik Kaapumgât diŋâ kwâkâme. wg2Nâ bitnandâ hân sot kut ŋâi ŋâi, zo muyagewan.’ ” Setepanoŋâ den kâtik sâm dâzâŋgoi kuwe. ]31Anutuŋâ itâ sâip, ‘Sumbem zo tâtatnâ. Zoren tap a ambân zeŋgât kembu op galem otziŋgâman. Hân ko kinnâ lâŋ tâtatnâ. Zorat dap yatâ namânâ tuune dâp upap? Nâ ikâ zoren tâtat mâme upat? 0Ka u sumbemân patâ, zâk a betŋâ tuutuuŋan, zoren tâtat mâme mân opmap. Zorat Propete ŋâi zâk den itâ sâm kulemguip, ?y/Oi zikŋak buŋâ. Salomoŋâ Anutugât namâ tuugip. uc.Anutuŋâ Dawidigât nâŋgi âlip oi Dawidiŋâ Isiraegât Anutu, zâkkât namâ tuubapkât ninâu sâip. hI-Sâkurâpniŋ zen silep zo mem gane Yosuaŋâ diiziŋgi hân ziren ga takâwe. Anutuŋâ hân mâirâpŋâ zo moliziŋgi âine sâkurâpniŋ zen hân zi mem hâmbâ silep ziren kwânâŋgâne kiri ândine Dawidi âsageip. m S,Setepanoŋâ Propetegât den sâmŋâ itâ sâip, “Mirâ kamân âtâŋâ, hân mân ândiândiŋan sâkurâpniŋâ zeŋgâren Anutugât hâmbâ silep tatziŋgip. Silep zo Anutuŋâ Mose dâpŋâ tirâpkoi yatik tuugip. _ 7+Zen Moloko lopiogât hâmbâ silep lum âim ândiwe. Oi lopio Repaŋgât sâŋgelak dâp mem ândiwe. Lopio zo mâpâsinam sobiwe, gât ko Babiloŋ kamân kândâtŋan zâmbanbat.’ ” Anutugât hâmbâ silep. , Q*Yatâ utne Anutuŋâ birâziŋgi umziŋ gulip oi kâin sâŋgelak mâpâseziŋgâwe. Oi zorat Propete zeŋgât ekabân den itâ ziap,‘O Isirae mâirâp, zen kendon patâ 40 mirâ kamân âtâŋâ, hân mân ândiândiŋan ândim nâgât siŋgi zuu mo nalem kom om nemarâwe? Buŋâ. 8 i)Yatâ sâm makau dâpŋâ lopio sobim zâkkât siŋgi sâm nalem om sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Bitziŋandâ tuuwe, zorat sâtâre opŋâ zâkkât siŋgi sâm sii nalem uwe. : m(Zen Aaroŋ itâ sâm dukuwe, ‘Gâ lopio sobim niŋgâna, zorâŋ kândom otniŋgâne âinat. Mose zâk Aigitâ hânân gâbâ diiniŋgâm gâip, zâk âi buŋ oip mo dap?’ ta'Oi sâkurâpniŋ zen Mosegât diŋâ kâbakŋem birâm Âigita hânân âburinam umziŋ patâ kirip. 7&Yatâ sâip. Oi zâkŋagâk mirâ kamân kâtikŋan sâkurâpniŋ zen sot ândei Sinai bâkŋan sumbem a ŋâiŋâ den zinziŋ kâtikŋâ Anutugât lâuŋan gâbâ mem pindip. Mose sot sâkurâpniŋ zen Anutugâren gâbâ ândiândigât den nâŋgâmŋâ den zo mem niŋgâwe. 3%Oi Moseŋâ Isirae a itâ sâm dâzâŋgoip, ‘Anutu zâk bukurâpziŋâ zeŋgât oserân gâbâ Propete ŋâi, nâ yatâ, muyagem ziŋgâbap.’ @y$Oi sâŋgongoi âi Aigitâ hânân gâbâ diiziŋgâm gâip. Zâk Aigitâ hânân sot saru kuriŋan sot mirâ kamân kâtikŋan sen mârat kulem top top tuum ândei kendon 40 âkip. (I#Sumbem aŋâ Mose yatâ dukuip. Isirae a zen mârum Mose birâŋaŋgâm itâ dukuwe, ‘Ŋâiŋâ gâ a sâtŋâ mo den kubikkubik a gâbarip?’ Ka Anutuŋâ a zo a kutâ sot betziŋan mimiŋ a upapkât sâm sâŋgongoip. Sumbem a ŋâiŋâ kârâbân muyagem nep zo sâm pindip. &E"Arâpnâ Aigitâ hânân sâknam patâ kwatziŋgâne isem umbâlâ utne nâŋgâm betziŋan mimbam gian, gât ko gâ sâŋgongoga Aigita hânân âiban.’ {!Yatâ op kiri Anutuŋâ itâ sâm dukuip, ‘Hân lâŋsat, zo tirik hân. Zorat opŋâ ko kipâkegâ kwâkâm pânan. 5c ‘Nâ sâkurâpkâ zeŋgât Anutu. Abaram, Isaka sot Yakobo, zeŋgât Anutu.’ Sâi Mose zâk sânâm sâmbui pindiŋsâm kirip. Zo ikpam keŋgâtŋaŋgât doŋbep oip. ^5Moseŋâ zo ekŋâ wanŋâ yatâ uap sâm ikpam ari Kembugât diŋâ itâ âsageip. 7gOi kendon 40 âki ko mirâ kamân âtâŋâ, a mân ândiândiŋan, bakŋâ Sinai zorat topŋan ândei sumbem a ŋâiŋâ nak topŋan kârâp bâlamân âsageŋaŋgip. (~IOi Mose zâk den zo nâŋgâm keŋgât opŋâ sârârâk kârâm âi Midiaŋ hânân âi hân mâirâp zen sot ândeip. Zoren ambân mem nanzatŋâ minzikip. >}wMuka Aigita a ŋâi koin, zo yatik nâ nobam sat?’ #|?Sâi a kâmbam topkwap bukuŋâ koip, zorâŋâ Mose mem kâbakŋem itâ sâm dukuip, ‘Ŋâiŋâ gâ neŋgât a sâtŋâ mo den kubikkubik a gâbarip? 4{aSirâm ŋâin Moseŋâ âi egi Isirae a zagât agom tâitâ muyagezikâm kwâkâzikâm itâ sâm dâzâkoip, ‘A zagât, zet buku bukuŋâ. Wangât kâsa uabot?’ @zyOi itâ nâŋgip, ‘Bukurâpnâ nâgât itâ nâŋgâbi. Nâ bukurâpnâ Paraogât bikŋan gâbâ mâkâziŋgâbatkât Anutuŋâ sâm nigip.’ Ka bukurâpŋâ zen mân nâŋgâwe. oyWÂi egi Aigita a ŋâiŋâ Isirae a ŋâi kom tâi ekŋâ bukuŋâ bekŋan mem Aigita a zo koi moip. LxÂndei kendon patâ 40 oi Isirae a bukurâp ziŋgitpam arip. DwParao arâp zen Aigitâ zeŋgât nâŋgânâŋgâ kwâkâm pindâne nâŋgâm kâtigem kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ sâi nâŋgâne imbaŋâ oip. Oi nep top topŋâ tuubam mân kwagip. evCOi âkŋan pane ândei Parao bâratŋandâ muyagemŋâ mem nannâ sâm galem oi lâmbarip. uNarâk zoren Mose âsageip. Katep zo Anutuŋâ egi holi tobat âlipŋâ oip. Ibâ mam zet mirin tik mem ândine kâin karâmbut âkip. t5Oi a kutâ zorâŋâ sâkurâpniŋ kâitzâŋgom sâknam kwatziŋgip. Oi katep mâik gakârâpziŋâ, zen mumbigât sâi âkŋan zâmbane zem muwe. `s9Yatâ op ândine Aigita a kutâ ŋâi âsageip. Zâk Yosepegât siŋgi mân nâŋgip. ,rQ“Oi Anutuŋâ Abaram kânŋan den siŋgi dukuip, zo âsagibapkât narâkŋâ mâte oi Aigita hânân Isirae a ambân doŋbep âsagem laŋ kârâm ândiwe. Uq#Munetâ kâmbarâŋziŋâ Sikem hânân minziŋgâm âi hanzâŋgowe. Hân zo Abaramŋâ mârumŋan Sikem kamânân Hemo kiurâp, zeŋgâren kwâlip. Zoren hanzâŋgowe.” Mosegât siŋgi dâzâŋgoip. ^p5Yakobo zâk Aigitâ hânân âi ândim moip. Oi narâpŋâ zen zoren mom naŋgâwe. oOi Yosepeŋâ sâi ibâŋâ Yakobo sot torerâpŋâ aksik, a ambân teŋgâziŋ 75 yatâ, zen Aigita hânân âiwe. n' Oi du zagâtŋan âine Yosepe zâk topŋâ âtârâpŋâ sapsum ziŋgip. Oi a kutâ Parao, zâk Yosepe torerâp gawe, zorat siŋgi nâŋgip. tma Oi a nâmbutŋandâ Aigitâ hânân nalem ziap sâne Yakobo zâk nâŋgâm narâp sâŋgonzâŋgoi âiwe. l' Gâsum sâlâpkoi ândei pu patâ muyagem Aigitâ hânân sot Kanaan hânân dâp op zeip. Oi sâkurâpniŋ nalemgât kârukâru op ândiwe. rk] Anutuŋâ Yosepe sâknam kâbâ yâmbât kwâkŋan gâbâ mâkâm Aigita a kutâ Parao, zâkkât mâteŋan nâŋgânâŋgâ âlipŋâ pindâm tângoi Paraoŋâ a ambân gakârâpŋâ aksik galem otziŋgâbapkât gâsum sâlâpkoip. 9jk Oi sâkurâpniŋâ zen munziŋâ Yosepe, zâkkât um kâlak nâŋgâm kât minam Aigitâ a ziŋgâwe. Aigitâ a zen Aigita hânân diim âine Anutuŋâ zâk sot ândeip. iyOi Anutuŋâ Abaram târotâro pindi kwabâ kwaraŋgip. Oi nanŋâ Isaka âsagem sirâm nâmburân zagât tapŋâ karâmbuŋan kwabâ kwâkŋaŋgip. Isakaŋâ Yakabo yatik kwabâ kwâkŋaŋgip. Yakobo zâk narâpŋâ kiin zagât yatik otziŋgip. hKiurâpziŋâ zen kore op ândine nâ hân mâirâp hâuŋâ ziŋga kiurâpziŋ zen zâmbam hân ziren ga nâ mâpâsenim ândibi.’ .gUOi Anutuŋâ den itâ sâip, ‘Kiurâpziŋ zen hân ŋâin kendon 4 handeret umŋan kore a op ândibi. Zoren hân mâirâpŋâ zen sâknam ziŋgâne ândibi. \f1Anutuŋâ diim ga hân ŋâi mân pindi galem oip. Buŋâ hân murukŋâ ŋâi mân pindip. Ka hân zo zâk sot kiurâp zeŋgât siŋgiyâk sâm pâip. Zâk kiun buŋ ândeip, zo ko Anutuŋâ laŋ yatâ sâip. %eCAbaram zâk den zo nâŋgâm Kaidai hânŋâ birâm Haran kamânân âi ândeip. Zoren ândei ibâŋâ moi Anutuŋâ diim gâi Yuda hânân zi ga ândeip. rd]‘Gâ hân topkâ sot torerâpkâ birâziŋgâm nâŋâ hân ŋâi tirâpgobat, zoren âi ândiban.’ mcSSâi Setepanoŋâ itâ sâip, “Bukurâpnâ sot ibârâpnâ, den sa nâŋgânek. Sâkuniŋâ Abaram, zâk Haran kamânân mân âim Mesopotamia hânân ândei âsakŋâ mariŋâ, Anutuŋâ zâkkâren âsagem itâ sâm dukuip, ab =Tirik namâ galem a patâ, zâkŋâ Setepano mâsikâm sâip, “Den se, zo bonŋâ?” gaGOi minduminduyân târâwe zo, zen Setepano iknetâ si sâŋgânŋâ sumben a yatâ oip.0`YZâk itâ sâi nâŋgâwen, ‘Yesu, Nasarete kamân gokŋâ, zâkŋâ tirik namâ zi kom kândaŋâ gurumin den Moseŋâ sâip, zo kândaŋbap.’ ” Yatâ sâwe. 2_] Oi Setepanogât den sarâ sâbigât a muyageziŋgâne Setepanogât den sarâ sâm itâ sâwe, “A zi zâk tirik namâ sot Kembugât gurumin den sâm bâliŋ kwâpmap. @^y Sâne yatâ utnetâ a yenŋâ sot a sâtŋâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen den zo nâŋgâmŋâ kuk opŋâ Setepano kom gâsum a sâtŋâ mindumindu patin diim âiwe. ]7 Kwakŋâ a nâmbutŋâ tigâk itâ sâm dâzâŋgowe, “Setepanogât itâ sâbi. ‘A zâk Mose sot Anutu sâm bâliŋ kwatziki nâŋgâwen’ ” z\m Tirik Kaapumŋâ Setepano den nâŋgânâŋgâ âlip pindi den âlipŋâ sâi den hâuŋâ mâburinam kwagâwe. ^[5 Oi a nâmbutŋâ zen zâk sot den âraguwe. A zo zen mâpâmâpâse namâ ŋâi kutŋâ Libertene, zoren mindumarâwe. A zen Kirene a, Alesandiria a, Kilikia a, Asia a. A yatâ zorâŋ Setepano sot den âraguwe. kZOAnutuŋâ Setepano tângum imbaŋâ pindi a zeŋgâren sen mârât kulem top top tuum arip. nYUOi Anutugât denŋâ laŋ kârâm ari Yerusalem kamânân Yesugât kâmut zen târokwâi târokwâi op âiwe. Oi tirik namâ galem a zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ den siŋgi âlip nâŋgâm luwe. Setepano den sâkŋanâk sâwe. `X9A zo diiziŋgâne Aposolo zeŋgâren âi kine bitziŋâ kâukziŋan pam ninâu sâwe. 3W_Zen den yatâ sâne zen aksik nâŋgâne dâp oi a itâ gâsum sâlâpzâŋgowe. Setepano, zâk nâŋgâm pâlâtâŋoot sot umŋan Tirik Kaapum piksâm zeip. Oi Pilipo, Porokoro, Nikano, Timoŋ, Pamena sot Nikolau, Antiokia kamânân gok. Zâk hân ŋâin gokŋandâ Yuda zeŋgâren târokwâip. PVNen ko ninâu sot den siŋgi sâsâŋ, zorat nebâk tuum ândinat.” XU)Zorat a bukurâpniŋ osetziŋan gâbâ zen a nâmburân zagât, a nâŋgânâŋgâziŋoot sot Kaapumŋâ umziŋan piksâsâŋ zo ziŋgitne âlip oi gâsum sâlâpzâŋgonat. Nep zi ziŋgindâ tuum ândibi. =TsYatâ utne Aposolo kiin zagât zen Yesugât arâpŋâ kâmut minduziŋgâm itâ sâm dâzâŋgowe, “Nen Anutugât den sâsâŋ nep zo birâm nalem nep tuugindâ mân dâp upap. FS Narâk zoren Yesugât kâmut doŋbep muyagem târokwatziŋgâwe. Oi nalem kâsâpkum Yuda a ambân nâmbut Grik den sâmarâwe, zeŋgât oserân ambân malâ nâmbutŋâ zen nalem mân niŋgâwe sânetâ a Grik den sâmarâwe, zen nâŋgâne mân dâp oip. Oi a Yuda den sâmarâwe, zen sot den sârek sâm âraguwe. }Rs*Oi sirâmŋâ sirâmŋâ tirik namin sot a mirin Yesu Kristogât siŋgi âlip mân birâm dâzâŋgom ândiwe.Q)Sâŋgonzâŋgone sâtâre op âiwe. Yesugât a, zen Yesugât op lapitziŋgâwe, zorat minduminduyân gâbâ gem sâtâre op âiwe. 8Pi(Zo yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâne dâp oi sâne Aposolo mirin zâine tâkŋâ lapitziŋgâwe. Zâŋgomŋâ Yesugât kot mân dâzâŋgobigât sâm sâŋgonzâŋgowe. vOe'Ka Anutugâren gâbâ oi ko mân buŋ upap. Oi zen Anutu kâsa miŋaŋgâbegât.” Aposolo lapitziŋgâwe. N&Zorat den dâzâŋgua nâŋgânek. Zen a zi birâziŋgâne ândinek. Zen den sot nep zo ziiŋ umziŋaŋgât upme oi ko bon buŋ upap. LM%Oi bet a sâlâpzâŋgozâŋgoŋ narâkŋan Galilaia gokŋâ, a ŋâi kutŋâ Yuda, zâkŋâ a kutâ kunat sâi a nâmbutŋâ arâpŋâ urâwe. Ka a zo moi ko arâpŋâ zen siŋsururuŋ urâwe. 'LG$Mârum a ŋâi kutŋâ Teuda, zâkŋâ nâ a kutâziŋâ sâi a 4 handeret yatâ zâkkât a urâwe. Oi zikŋâ kâmbam zigi arâp ziŋâ sinsururuŋ urâwe. mKS#Oi bukurâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Isirae a, zen a zi kut ŋâi nâŋgâmŋik otziŋgâbi. HJ "Oi minduminduyân Parisaio a ŋâi tâip, kutŋâ Gamalie. Zâk gurumin dengât kubikkubik a oi a ambân ziŋ hurat kwâkŋaŋgâwe. Zâkŋâ oksâm kin Aposolo sâi diiziŋgâm geiwe. I!Den yatâ sâm dâzâŋgoi kuk opŋâ Aposolo zâŋgonam urâwe. Parisaio a ŋâiŋâ bukurâp girem den sâm dâzâŋgoip. H+ Kut ŋâi ŋâi zo igâwen. Oi zorat siŋgi den nen sot Tirik Kaapum, niŋâ sâmen. Tirik Kaapum Anutuŋâ sât lulu gakârâp ziŋgâmap.” 0GYZaari Anutuŋâ âsan topŋan bongen pam a sâtŋâ patâ sot kubikkubikniŋâ kwânâŋgip. Oi Isirae a ambân, zen umziŋ melâŋne tosaziŋ gulipkubapkât sâmap. eFCZen Yesu poru nagân kune moip. Oi sâkurâpniŋ zeŋgât Anutu, zâkŋâ mâŋgei zaarip. ESâi Petero sot Aposolo nâmbutŋâ, zen den itâ mâburem dukuwe, “A den lum Anutugât den birânat, zo ko mân dâp upap. CD“Mârum den kâtikŋâ dâzâŋgowen. A zorat korân a ambân den mân dâzâŋgobi. Oi yatâ sâindâ Yerusalem kamânân laŋ kârip. A kuwe, zorat tosa neŋgâren pânam sâme.” qC[Minduminduyân diiziŋgâm zâmbane kinetâ tirik namâ galem a patâŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, ^B5Sâi Tirik namâ kâwali a patâ sot arâpŋâ zen Aposolo gâsuziŋgânam âiwe. A ziŋâ kuk op kâtŋâ zâŋgobegât keŋgât op mulunâk diiziŋgâm gawe. Aposolo zen minduminduyân keŋgât buŋ den sâwe. |AqUtnetâ a ŋâiŋâ ga sâip, “Nâŋgânek. A tâk namin zâmbanse, zen tirik namin a den dâzâŋgom kinze.” z@mDen yatâ sânetâ tirik namâ kâwali a sot tirik namâ galem a patâ, zen den zo nâŋgâne kwakmak oip. ?'“Nen âimŋâ namâ hâŋgi kâtikŋâ kiri iksen. Oi galem a zen hâŋgiyân kinze. Oi hângi mem pam bagim a kâruziŋgindâ buŋ ue.” >Oi tirik namâ galem a patâ sot arâpŋâ, zen Isirae a sâtŋâ aksik minduziŋgâne gawe. Oi a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgom tâk namin âi Aposolo diiziŋgâm gabi sâwe. A zo tak namin âi a kâruziŋgâmŋâ mân muyageziŋgâm âburem gam sâwe, j=MYatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâm haŋgât tirik namin zâim a ambân siŋgi âlip dâzâŋgowe. `<9“Zen tirik namin zâim a ambân ândiândi uŋakŋaŋgât den dâzâŋgom kinbi.” ~;uZâmbane zinetâ ŋâtigân Kembugât sumbem a ŋâiŋâ ga hâŋgi mem pam diiziŋgâm gem itâ sâm dâzâŋgoip, 5:eGâsuziŋgâm tâk namâ patin zâmbarâwe. 9Oi kut ŋâi yatâ âsagei tirik namâ galem a patâ sot arâpŋâ sot Sadukaio a, zen um kâlak nâŋgâm Aposolo gâsuziŋgâwe. ]83Oi Yerusalem kamân naŋgâm naŋgâm a ambân ândiwe, zen gam minduwe. A ambân mâsekziŋoot sot wâkeziŋoot diiziŋgâm gane âlip op naŋgâwe. Anutugât sumbam aŋâ Aposolo tâk namin gâbâ diiziŋgip. H7 A ambân zen bukurâpziŋâ sisi mâsekziŋoot helâŋân pam luziŋgâm âi mâtâbân itâ sâm zâmbarâwe, “Peteroŋâ mâtâbân âim gâi sândokŋandâ zeŋgâren ari âlip upi.” 6Ka a ambân kâmut kâmutŋâ, zen Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm Yesugât kâmut zeŋgâren târokwatziŋgâwe. _57 Mindunetâ a nâmbutŋâ hurat kwatziŋgâm târokwatziŋgânam keŋgât op birâwe. 94k Aposolo zen a zeŋgâren sen mârât kulem top topŋâ tuum ândiwe. Oi Yesugât kâmut zen tirik namâ umŋâ ŋâi kutŋâ Salomo, zoren um kânok opŋâ mindumarâwe. 3  Oi Yesugât kâmut sot a ambân nâmbutŋâ zen siŋgi zo nâŋgâm keŋgât doŋbep urâwe. Aposolo ziŋ kulem top top tuuwe. 2w Yatâ sâi zorenâk kiŋ topŋan gei zem moip. A sigan ziŋâ mirin gam muyagem lum âi apŋâ naŋgâmŋan hanguwe. ?1w Sâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Zet wangât den saamŋâ Kembugât Kaapum kâitkuabot? Nâŋgâ. Apkâ hangue, zen mâtâbân ga kinze. Zen yatigâk gâ mingim âi hangobi.” 0Gâi Peteroŋâ itâ sâm mâsikip, “Hângât sâŋgânŋâ kât itik miwet?” Sâi zâkŋâ sâip, “Zo yatik miwet.” Q/Narâk mân kârep oi ambinŋâ zâk siŋgi mân nâŋgâm gâip. A.}A sigân, zen kâmbarâŋâ mem kâpim lum âi hanguwe. -Yatâ sâi Anania zâk den nâŋgâm kin zorâŋak hânân gei zem moip. Oi zâkkât siŋgi nâŋgâwe, zen keŋgât urâwe. 1,[Hângât sâŋgân mân mena zemgibap. Mo kât mem gikâ mimbâ sâm âlip membat. Gâ wangât umgandâ kâitgogi yatâ uat? Gâ a mân kâitkuat. Anutu kâitkuat.” +/Pâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Anania, gâ wangât Sataŋŋâ umgan giari Tirik Kaapum kâitkum hângât sâŋgânŋâ torenŋâ tik paat? j*MAnaniaŋâ sâŋgân mem torenŋâ tik pam torenŋigâk Aposolo zeŋgâren pam, zi aksik sâip. ) A ŋâi ândeip, kutŋâ Anania. Zâkkât ambinŋâ Sapira, zâk sot sâm nâŋgâm hânzikŋâ pâitâ mem sâŋgân zikâwe. V(%%A zorâŋâ hânŋâ pâi mine kât aksik mem Aposolo zeŋgâren pâip.('I$Oi a ŋâi ândeip, kutŋâ Yosepe. Aposolo ziŋâ kutŋâ ŋâi Banaba sâwe (niiŋ denân ko bet mâme a). Zâk Lewigât kiun, Kipiro hânân gokŋâ. ^&5#Oi Aposolo ziŋâ kât zo mem kâsâpkum a ambân kwakmarâwe, zo ziŋgâm ândiwe. !%;"Zengât oserân gâbâ ŋâi sii nalemgât kârukâru mân urâwe. A hânziŋoot sot mirâziŋoot, zen zo pam kât memŋâ Aposolo zeŋgâren parâwe. $/!Oi Aposolo zen Kembu Yesu mumuŋan gâbâ zaarip, zorat den siŋgi imbaŋâŋoot dâzâŋgom ândiwe. Anutuŋâ imbaŋâ ziŋgâm tânzâŋgoip. # Yesugât kâmut zen um kânok op ândim kut ŋâi ŋâi zemziŋgip, zorat nâgât, gâgât mân sâwe. Kânogâk zemziŋgip. }"sYesugât kâmut, zen yatâ ninâu sâm tatne ko mirâ mindum tarâwe, zo sânsânsâip. Oi Tirik Kaapumŋâ umziŋan piksâi keŋgât buŋ, lâu bâbâlaŋâk a ambân Anutugât den dâzâŋgowe. Yesugât kâmut zen um kânok op ândiwe. h!INen Yesugât korân sâindâ ko sisi mâsek a kubikziŋgâm sâna kulem top top muyagibap.”  Oi Kembu, zi ko sâm keŋgât dinziŋâ ek nâŋgâm kore arâpkâ imbaŋâ niŋgâna keŋgât buŋ gâgât den sâm ândinat. BMârum gikak nâŋgâm yatâ upi sâin, zo yatik urâwe. B}Yatâ sâmŋâ itâ sâwe, “Perâkŋak kamân ziren tirik kore agâ kwânâŋgin. Herode sot Pilato sot um kâtik a sot Isirae a sâtŋâ, zen zâk kâsa okŋaŋgânam minduwe. ,QHânŋâ hânŋâ a kutâ ga kinze. A patâ mindum kinze. Kembu sot a bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbâpkât sâsâŋ, Kristo, kâsa otzikânam ga kinze.’ ” @ySâna Tirik Kaapumgâ zâkŋâ sâkuniŋ kore agâ Dawidi, zâkkât umŋan den pâi itâ sâip,‘Um kâtik zen wangât den sârek op kwamitague? A zen wangât den bon buŋ se? DYatâ sâitâ a ambân den zo nâŋgâm umziŋ mindum Anutugâren den itâ sâwe, “Kembu, gâ hân sumbem mariŋâ. Gâ sumbem sot hân, saru sot kut ŋâi ŋâiziŋoot muyageziŋgin. H Petero sot Yohane minduminduyân gâbâ gem bukurâpzik zeŋgâren âim tirik namâ galem a patâ sot a ambân zeŋgât a patâ, ziŋâ den dâzâkowe, zo aksik dâzâŋgom naŋgâwet. pYA kubigâwet, zo kendonŋâ 40 yatâ ândim gâi kubigâwet. Yesugât kâmut zen mindum ninâu sâwe. ykYatâ sâitâ sâm keŋgât den dâzâkom zâpane âiwet. Kamânân a ambân zen sen mârât kulem zo ek nâŋgâm Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâwegât a sâtŋâ ziŋ zeŋgâren kwakŋâ Petero sot Yohane kut zo laŋ mân otzikâwe. EKut ŋâi ŋâi ek nâŋgâwen, den zo mân tik pânat.” 8iYatâ sâne Petero sot Yohane zet den itâ melâŋ dâzâŋgowet, “Ziiŋak nâŋgâm iknek. Zeŋgât den lum Anutugât den birânat, zorat Anutuŋâ nâŋgi dap upap? taYatâ sâm sâne zaritâ itâ sâm dâzâkowe, “Zet Yesugât kot sâm a ambân mân dâzâŋgobabot.” ykOi den zo kamân dâp laŋ kâri nâŋgâbegât sâm keŋgât otzikindâ a ambân den mân dâzâŋgobabot.” )K“Nen a zâgât zi dap otzikânâ. Zet sen mârât kulem ŋâi muyageitâ Yerusalem kamânân a ambân aksik zen siŋgizik nâŋge. Zo mân sâm kwârakunat. T!Den kârum sâne âkŋan gei kiritâ ziiŋak den itâ sâm âraguwe, fEOi kiŋ bâliŋ kubigâwet, zorâŋ zet sot kiri ekŋâ zorat den sâm mâburinam kwagâwe. yk Oi Petero sot Yohane, zet a mâteziŋan kin mân keŋgât op den sâm kiritâ a ziŋ zekât itâ nâŋgâwe, “Zet ekap namin mân zâiwet.” Zo nâŋgâm imbaŋâziŋ buŋ oip. Oi zet mârum Yesu sot ândiwet, zo zikit nâŋgâwe.   Kubikkubik zo zâk zikŋik kubikniŋgâbap. A ŋâigât korân sâm orotŋâ, zo hânân mân ziap.” Kembugât den lubi. xi Yesu zâk mirâ kunkun ŋâi yatâ uap. Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,‘Mirâ tuutuuŋ a zen kunkun ŋâi ekŋâ âkon op birâwe. Kembuŋâ kunkun zorâŋâ mem namin kwânâŋgi kunkun patâ kâtikŋâ op kinzap.’   Mâsikânike, gât ko sapsuga zen sot Isirae a aksik zen nâŋgânek. Zen Yesu Kristo, Nasarete kamânân gokŋâ poru nagân kune moi Anutuŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgei zaat ândiap. Zâkkât imbaŋâŋaŋgât opŋâ a zi âlip op mâteziŋan kinzap. r ] Net kiŋ bâliŋ a bekŋan miet, zorat mâsikânike? A zi dap op âlip uap sâm, zorat op mâsikânike? ! ;Oi Petero zâk kiri Tirik Kaapumŋâ umŋan piksâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Galem a sot a ambân zeŋgât patârâpziŋâ, nâ sa nâŋgânek. = sMindum sâne Petero sot Yohane diizikâm osetziŋan âi zâpane kirâwet. Kiritâ itâ mâsikâzikâwe, “Ŋâiŋâ imbaŋâ ziki kulem zi tuugabot? Ŋâigât sâtkât uabot?” n UTirik namâ galem a patâ Hanasi sot Kaipa, Yohane, Alesande sot a ambârâpziŋâ zen sot minduwe. ykHaŋsâi a sâtŋâ sot a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen Yerusalem kamânân minduwe. eCOi Peteroŋâ siŋgi âlip sâi nâŋgâwe, zeŋgâren gâbâ doŋbep ziŋâ zo nâŋgâne bon oi Yesugât kâmurân târokwatne a aksik teŋgâziŋâ a 5 tausen yatâ urâwe. Peteroŋâ Yesugât kutŋâ sâm muyageip. hIA sâtŋâ zen gâsuzikâm mirâ mârum ŋâtiksâipkât tâk namin zâpane zeitâ haŋsâip. !;Zet a siŋgi âlip dâzâŋgowet. Yesu zâk mumuŋan gâbâ zari a ambân aksik yatâ zaatpi, zorat den sâitâ a sâtŋâ zen nâŋgâne bâliŋ oip.  ;Petero sot Yohane, zet a den dâzâŋgom kiritâ tirik namâ galem a sot tirik namâ kâwali a sâtŋâ sot Sadukaio a, zen ârândâŋ zekâren gawe. DAnutuŋâ kore aŋâ Yesu sâŋgongoi gem muyageip. Zen orot mâme bâliŋâziŋâ birâbigât gem gâip. Zâkŋâ diiziŋgi bâliŋâziŋâ birânetâ mâsop minziŋgâbap.”7Zen ko Propete a ândiwe, zeŋgât kiurâp. Sâkurâpziŋ zen sot Anutuŋâ târotâro oip. Zen târotâro zorat umŋan ândie. Anutuŋâ târotâro zo Abaram itâ dukum muyageip,‘Nâ kiurâpkâ mâsop minziŋgâbat. Mâsop zorâŋ hânŋâ hânŋâ a dâpziŋ upap.’ Oi Samue sot Propete a nâmbutŋâ ândim gawe, zen kut ŋâi aksik narâk ziren âsagiap, zorat den sâm kulemguwe.  Oi ŋâi zâk zâkkât den kwâkâbap, zo Anutuŋâ kom naŋgâbap. A zo Anutu a gakârâp zeŋgât oserân mân ândibap.’ )Mose zâk den itâ sâip,‘Kembu Anutuŋâ bukurâpziŋ zeŋgâren gâbâ Propete ŋâi, nâ yatâ, muyagem den dâzâŋgoi nâŋgâbi. *~MZâkŋâ sumbemân ândei kut ŋâi ŋâi âsagem naŋgâbapkât narâk mâte upap. Zorat Anutuŋâ mârumŋan den Propete gakârâpŋâ lâuziŋan pâi sâwe. [}/Kembu Yesu Kristo ziŋgâbap. Zâk zeŋgât siŋgi sâm gâsum sâlâpkoip. |Oi zen umziŋâ melâŋ ândiândi sâŋgiŋâ kândâtkune tosaziŋ birâbap. Oi Kembuŋâ umziŋ mem sândukŋan kwatziŋgâbap. ={sYatâ utnetâ Kristo sâknam nâŋgâm moip, zorat Anutuŋâ mârumŋan Propete a zeŋgât lâuyân den pâi sâm kulemguwe. Anutuŋâ sâi den kulemguwe, zorat bonŋâ âsageip. izKBukurâpnâ, nâ nâŋgan. Zen sot patârâpziŋâ, zen Yesu topŋâ mân nâŋgâm kuwe. y7Oi kiŋ bâliŋ a ikme zi Yesu kutŋâ konsâitâ a zi kubikŋaŋgi sâkŋâ âlip oi ikse. Yesugâren nâŋgâm pâlâtâŋ oitâ âlip op zaatsap. QxÂndiândiŋ mariŋâ kuwe. Kune moi Anutuŋâ mâŋgei zaari igâwen. sw_Olaŋbat sâi zen kândâtkuwe. Tirik sot târârak a zo kândâtkum kâmbam a ŋâi olaŋbapkât sâwe. av; Yatâ buŋâ. Abaram, Isaka, Yakobo sot sâkurâpniŋ, zeŋgât Anutu, zâkŋâ kore aŋâ Yesu sumbemân a kutâ kwânâŋgi ândiap. Oi zen Yesu gâsum a sâtŋâ ziŋgâne Pilatogâren diim âine olaŋbat sâip. fuE Zen mindum kine Peteroŋâ ziŋgitŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Isirae a, zen wangât a zirat opŋâ nikit kinze? Zi niikŋâ imbaŋan mân kubikset. Zen dap nâŋge? Târâraknikŋaŋgât Anutuŋâ kubiksap? Gt Oi Petero, Yohane zekâren târokwatziki a aksik patâ tirik namâ umŋâ ŋâi kutŋâ Salomo, zoren zekâren mindumŋâ sâlâpziŋan zim kirâwe. Peteroŋâ a siŋgi âlip dâzâŋgoip. s- “A zo tirik namâ mâtâp âlipŋâ, hikpârâkŋoot, zoren tap oletziŋgâmap.” Oi a zo kubikŋaŋgip, zorat ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oip. Sr Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgi a aksik zen ek nâŋgâwe, zen itâ sâwe. q Zaat âim gam kin ko zet sot ârândâŋ tirik namin zâiwe. A kiŋ bâliŋ zo pâtan âim gam Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgip mpSYatâ sâm bikŋâ bongen gâsum zaarip. Yatâ oi zorâŋak kiŋ bâliŋ zo winziksâi zaat kirip. Oi Petero sot Yohane zet tirik namin zâiram oitâ zikitŋâ oletzikip. bk=Oi a ŋâi mam kâmboŋ kâligen gâbâ kiŋ bâliŋâ âsageip, zâk lum gawe. A zo bukurâpŋâ sirâmŋâ sirâmŋâ lum tirik namâ mâtâp âlipŋâ, hikpârâkŋoot, zoren pane kât sikumgât oletziŋgâmâip. gj ISirâm ŋâin mirâ oi, ninâu sâsâŋ narâk oi Petero sot Yohane, zet tirik namin zâiwet. ;io/Oi Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Yatâ utne a ambân, zen ziŋgit umâlep urâwe. Oi Kembu zâk sirâmŋâ sirâmŋâ a ambân Yesugât kâmurân târokwatziŋgâmâip. h9.Zen sirâmŋâ sirâmŋâ um kânok op tirik namin zâi mindumarâwe. Oi mirâziŋan nalem ârândâŋ nemarâwe. Oi nalem zo sâtâreyân nemarâwe. Yg+-Oi hân sot sikumziŋ pane sâŋgân mem a gigiŋâ kâsâpkum ziŋgâmarâwe. `f9,Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe, zen kut ŋâi ŋâiziŋâ kânogâk zeip. e}+Oi Aposolo ziŋ Yerusalem kamânân sen mârât kulem top top tuumarâwe. Oi a ambân, zen aksik keŋgât op naŋgâwe. d*Oi Aposolo, zen siŋgi âlip dâzâŋgone nâŋgâm ândiwe. Oi umziŋâ gâsâyagom ninâu sot nalemgât âsâbâŋ mindumarâwe. Ic )Sâi sirâm zoren a ambân 3 tausen yatâ, ziŋâ Peterogât den nâŋgâm umziŋâ gâsui too saŋgonziŋgâne Yesugât kâmut, zeŋgâren târokwarâwe. Ninâugât âsâbâŋ mindumarâwe. m ~M}}x}|{zyBxx-wvv4uu#tss:rrqppooonnImm;l|kjjCihhgfff$d\cRbbaa'`$_^^Z]-\\:[[&Z\YXWVVkVUTTS[RRk=^<;;::99$877D66-55m54e43w211M005/.{-,,P++@**X)4(('h&&y&$$"D!! ^ '$_/ v&A< wu 6 =JDUo# Zen Yesu tosaŋaŋgât kârum mân muyagem laŋ sâne Pilatoŋâ koi moip. Nn Yerusalem mâirâp sot a sâtŋâ ziŋâ Yesu ekŋâ topŋâ mân nâŋgâm mumbapkât sâwe. Zen yatâ utnetâ Propete a zeŋgât den kânŋan sâsâŋ kendon dâp sâlâpkume, den zo kâtigeip. m5 A bukurâpnâ, Abaramgât kiurâp zen sot a nâmbutŋâ Anutu mâpâsime, nâŋâ den sa nâŋgânek. Kubikubik den zi neŋgât op geip, ziap. _l7 Oi Yohane zâk nep zo tuum naŋgâm itâ sâip, ‘Nâgât itâ sâme. A gâbapkât sâme, zo nâ. Nâ a zo buŋâ. Zikŋâ bet gam taap. Zâk patâ oi nâŋâ zâkkât irâ sikum goribat zo ko mân dâp upap.’ +kO Yesuŋâ nep topkwap mân tuugi Yohaneŋâ Isirae a ambân umziŋ melânŋe too sâŋgonziŋgâbapkât dâzâŋgom ândeip. Zo yatâ a ambân kubikziŋgip. j) Oi Dawidigât kiurâpŋâ zeŋgâren gâbâ Isirae a neŋgât kubikkubik a muyagibapkât sâip. Zo bon upapkât Anutuŋâ sâi Yesu âsageip. hiI Oi Anutuŋâ zâk kâbakŋei zâkkât gebâkŋan Dawidi a kutâ kwânâŋgip. Oi zâkkât den itâ sâip, ‘Nâ Yesegât nanŋâ Dawidi muyagian. Zâk eksa a âlipŋâ uap. Nep diŋ sâm pindâbat, zo tuum naŋgâbap.’ 9hk Narâk zoren a kutâgât sâne Anutuŋâ Benyamin kiurâp zeŋgâren gâbâ Kisi nanŋâ Saulu ziŋgip. Zâkŋâ a kutâ op galem zâŋgoi kendon patâ 40 yatâ ândiwe. g Ândine kendon patâ 450 yatâ âkip. Oi Kanaan hânân ândinetâ den kubikkubik a muyageziŋgi ândine Propete Samue âsageip. f Oi Kanaan hânân a kâmut nâmburân zagât zâŋgomŋâ hân zo sâkurâpniŋ ziŋgi zen hân zo kâsâpkum mem ândiwe. e Oi zen hân a mân ândiândiŋan diiziŋgâm ândei kendon patâ 40 âkip. Narâk zoren zâkkât den kwâkâne mân birâziŋgâmâip. 1d[ Isirae neŋgât Anutu, zâk sâkurâpniŋâ gâsum sâlâpzâŋgone Aigitâ hânân âi ândim kâmut patâ urâwe. Anutugât imbaŋâŋandâ zobâ diiziŋgâm gâip. ?cw Sâne Paulo zâk zaatŋâ hiriŋsâbigât bikŋandâ dâp opŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Isirae a sot a nâmbutŋâ Anutu mâpâsime, zen aksik den dâzâŋgua nâŋgânek. Hb  Oi mâpâmâpâse namâ galem a zen gurumin den sot Propete a zeŋgât ekabân den sâlâpkumŋâ itâ dâzâŋgowe, “A bukuzatniŋâ zekâren den ŋâi ziap oi ko sâitâ nâŋgânâ.” 1a[ Oi zen ko Perege kamânân gâbâ âimŋâ Pisidia hânân Antiokia kamân ŋâin, zo takâwe. Zoren ândim Yuda zeŋgât kendon oi mâpâmâpâse namin zâi tarâwe. :`m Paulo sot arâpŋâ zen Papo kamân birâm waŋgâyân zâimŋâ âim Pampilia hânân, Perege kamânân takâwe. Zoren Yohane Mareko zâpam Yerusalem kamânân âbureip. A_{ Âsagei galem a zo ekŋâ Kembugât siŋgi âlip, zorat nâŋgi imbaŋâ oi nâŋgâm pâlâtâŋ kwâip. Pauloŋâ Antiokia kamân ŋâin, zoren âim siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. h^I Zorat Kembu imbaŋâŋaŋgât kulem ikpan. Gâ siŋgâ ŋâtâtik kâri narâk ziren âsakŋâ mân ek ândiban.” Yatâ sâi zorenâk siŋâ ŋâtâtik kâri gâsum birâbirâ op a ŋâi bikŋan gâsum diibapkât sâip. L] “Sataŋgât nanŋâ, gâ. Gâ kut ŋâi ŋâi târârak, zorat kâsaŋâ. Umgan sarâ sot bâliŋâ piksâm ziap. Gâ Anutugât mâtâp târârak zo dooŋgumat. Zo narâk ikâ zoren birâban? |\q Yatâ oi Saulo, kutŋâ ŋâi Paulo sâmarâwe, zâkkât umŋan Tirik Kaapum piksâi Elima itâ sâm dukuip, '[G Diiziki kware a Elima (Kot zo kware a zorat sâmarâwe.), zâkŋâ Saulo sot Banaba kâsa otzikip. Galem a zâk siŋgi âlipŋâ mân nâŋgâbapkât sâip. TZ! A zâk galem a ŋâi kutŋâ Seregio Paulo zâk sot pâlâtâŋ op ândeip. Oi Seregio Paulo zâk a nâŋgânâŋgâŋoot. Zâk Anutugât den nâŋgâbapkât Paulo sot Banaba diiziki mirâŋan zâiwet. %YC Oi hân torengen gâbâ gamŋâ Papo kamânân takâwe. Zo gam Yuda a ŋâi, kware a sot propete sarâŋâ ândeip, kutŋâ Bara-Yesu, zâk muyagiwe. RX Oi zoren kamân patâ kutŋâ Salami, zoren âi takâm Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namin zâi Anutugât den siŋgi âlip sâm dâzâŋgowet. Yohane Mareko zâk zet sot âim betzikŋan mem ândeip. ;Wo Tirik Kaapumŋâ yatâ opŋâ sâŋgonzâkoi zet âi Seleukia kamân saru sâtŋan âi takâwet. Zo takâm waŋgâyân zâim âi Kipiro hân saru tânâmŋan âi takâwet. V Sâi nalem birâm ninâu sâmŋâ bitziŋâ kâukzikŋan pam sâŋgonzâkone âiwet. Kware a Elima, zâkkât den siŋgi. YU+ Oi sirâm ŋâin zen mindum Anutu mâpâsinam nalem birâm mâpâsem ândine Tirik Kaapumŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen Banaba sot Saulo nep diŋ sâm zikâwan, zo tuubabotkât sâŋgonzâkonek.” $T C Antiokia kamânân Yesugât kâmut, zeŋgâren Propete nâmbutŋâ ândiwe. Kutziŋâ itâ Banaba sot Simoŋ (Zak a sumun konsâmarâwe.), Lukio Kirene kamânân gokŋâ sot a ŋâi kutŋâ Manaeŋ. Zâk a kutâ Herode tâlaŋâ. Zet ârândâŋ ândim lâmbarâwet. Oi ŋâi Saulo. aS; Oi Banaba sot Saulo zet Yesugât kâmut Antiokia kamânân ândiwe, ziŋâ nep diŋ sâm zikâwe, zo Yerusalem kamânân tuum naŋgâm Antiokia kamânân âburiram Yohane Mareko diigitâ ârândâŋ âiwe.MR Anutugât denŋâ ko lâmbatŋâ laŋ kârâm sambâlem zeip. Q Herode zâk den zo nâŋgâm mân kwâkâziŋgipkât Kembugât sumbem a ŋâiŋâ zorenâk koip. Oi nane ziŋâ umŋan bagim zine moip. qP[ Den dâzâŋgoi a aksik den kwamit patâ sâm itâ sâwe, “Den zo a den buŋâ. A zo Kembu patâ.” +OO Oi Herode zâk den mâburem dâzâŋgobapkât narâk mâte oi Herode zâk hâmbâ neule âlipŋâ pam a kutâgât tâtatŋan tap a ambân den dâzâŋgoip. ,NQ Herode zâk narâk zoren Tiro Sidoŋ kamân zagât zeŋgât kâsa otziŋgip. Oi kamân zorat mâirâpŋâ zen mindum den sâm kubiknam Herodegât a sâtŋâ ŋâi kutŋâ Bilasto den dukune buku otziŋgip. Zen Herodegât hânân nalem memarâwe, zo buŋ opapkât lumbeŋâ den dukuwe. AM{ Oi Herodeŋâ kârum muyagibigât sâi kârumŋâ mân muyagine kâwali a zen Petero galem urâwe, zo zâŋgone mumbigât sâip. Oi Yudaia hân birâm Kaisarea kamânân âi ândeip. [L/ Haŋsâi kâwali a zen Petero kârumŋâ dap op buŋ uap sâmŋâ kwagâwe. AK{ Oi zen den birâbigât bikŋandâ dâp oi den birâne Kembuŋâ tâk namin gâbâ olaŋ diim gâip, zorat den siŋgi dâzâŋgoip. Dâzâŋgomŋâ sâip, “Yakobo sot buku nâmbut nâgât den siŋgi dâzâŋgonek.” Ya sâm dâzâŋgomŋâ zâmbam mulukŋem ŋâin tik arip. Anutuŋâ Herode hâuŋâ pindip. ]J3 Oi Petero zâk kom kiri mâtâp mem pam zikŋâ ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oip. GI Yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâm sâwe, “Gâ umgâ gulip uap.” Zâkŋâ ko kâtigem sâip, “Zâk perâkŋak ga kinzap.” Sâi zen sâwe, “Zo zâkkât sumbem aŋandâ ga kinzap.” H' Gamŋâ Peterogât diŋ tobat nâŋgâm sâtâre op hâŋgi mân mem pam âburem mirâ kâligen âimŋâ Petero ga kinzap sâm dâzâŋgoip. {Go Oi Peteroŋâ mirâ hâŋgiyân âi kom kiri kore ambân ŋâi kutŋâ Rode, zâk ŋâiŋâ kwap sâmŋâ gâip. F Yatâ nâŋgâm âim Yohane Mareko, zâkkât mamŋâ Maria, zâkkât mirin takip. Zoren a ambân doŋbepŋâ mindum ninâu sâm tarâwe. 8Ei Oi Petero zâk nâŋgânâŋgâŋâ pâroŋsâi itâ sâip, “Zi nâŋgan. Kembu zâk sumbem a sâŋgongoi Herode sot Yuda a, zeŋgât bitziŋan gâbâ mâkânigap.” .DU Oi zet mâtâp zagât walâm mâtâp patin takitâ hâŋgi zo zikŋak mem pam kirip. Oi geim mâtâbân mâik ŋâi âimŋâ sumbem a zorâŋ pamŋâ buŋ op arip. wCg Sâi Peteroŋâ molim âimŋâ itâ nâŋgip, “Zi uman eksan.” Sumbem aŋâ oip, zo nâŋgi yenŋâ oip. 6Be Oi sumbem aŋâ itâ sâm dukuip, “Inzutkâ lapŋâ kipâkegâ mem pâna giarik.” Yatâ oi sumbem aŋâ du zagâtŋâ sâm dukuip, “Hâmbâgâ pâna giari molini.” iAK Oi Kembugât sumbem a ŋâi namâ kâligen muyagem kiri âsakŋandâ namâ umŋan âsagei sumbem aŋâ Petero gâŋgemunŋan gâsum mângimŋâ sâip, “Kek zaat.” Sâi tâk kâtik Petero bikŋan tâip, zo siksâm geip. q@[ Oi Herode zâk Petero mukan a ambân tirâpzâŋgom kumbatkât sâip, ŋâtik zoren kâwali a zagât zikŋâ Petero tâk kâtikŋâ zagât saam galem op mem ziwet. Oi kâwali a nâmbutŋâ, zen namâ mâtâbân galem kirâwe. ?3 Oi Petero zâk tâk namin tâi Yesugât kâmut zen âsâbâŋ zâkkât op Anutugâren ninâu sâmarâwe. Sumbem a ŋâiŋâ Petero muyageŋaŋgip. K> Yatâ oi Yuda a zen ekŋâ umziŋ âlip oi Herodeŋâ zo ekŋâ sâi arâpŋâ zen Petero gâsune Yuda zeŋgât kendon ŋâi kutŋâ Pasowa mâte oi tâk namin pane kâwali a kiin nâmburân kânok, zen galem upigât sâm ziŋgip. Herodeŋâ itâ nâŋgip, “Pasowa kendon âki Petero diim ga a mâteziŋan sa kumbi.” `=9 Oi zâkŋâ sâi arâpŋâ Yohanegât âtâŋâ Yakobo gâsum sâuŋâ kârâne moip. b< ? Narâk zoren a kutâ Herodeŋâ Yesugât kâmut a nâmbut zâŋgom tâk namin zâmbarip. ; Oi kât muyagiwe, zo Banaba sot Saulo zikâne mem Yerusalem kamânân âi Yesugât kâmut, zeŋgât galem a ziŋgâwet.:+ Oi Yesugât kâmut zen den so nâŋgâm kât zemziŋgip dâp mindumŋâ Yudaia hânân bukurâpziŋ ândiwe, zeŋgâren pane âibapkât sâwe. ?9w Oi zeŋgâren gâbâ a ŋâi kutŋâ Agabo. Zâk Kaapumŋâ okŋaŋgi hân dâp pu patâ muyagibap, zorat den kânŋan sâip. (Roma zeŋgât a kutâ Klaudio ândei pu zo âsageip.) i8K Narâk zoren Propete nâmbutŋâ zen Yerusalem kamânân gâbâ Antiokia kamânân âiwe. 79 Âi muyagem diigi Antiokia kamânân âiwet. Zoren kendon patâ ŋâigât umŋan zoren Yesugât kâmut zeŋgât minduminduyân a doŋbep Yesugât den siŋgi dâzâŋgom ândiwet. Antiokia kamânân Yesugât kâmut a zo zeŋgât kutziŋâ Kristo a sâm muyagiwe. Kât pane arip. B6 Oi Banaba zâk Saulo muyagibam Taso kamânân arip. 57 Banaba zâk a âlipŋâ sot nâŋgâm pâlâtâŋoot. Tirik Kaapumŋâ umŋan piksâm zeip. Oi kamân zoren a ambân doŋbep zen Kembugât a urâwe. 4 Âi takâmŋâ Kembuŋâ kubikziŋgip, zo ekŋâ umŋâ âlip oip. Oi Kembugâren pâlâtâŋ op kâtigem kinbigât den dâzâŋgoip. y3k Zorat den siŋgi Yerusalem kamânân ari Yesugât kâmut zen Banaba sâŋgongune Antiokia kamânân arip. 23 Oi Kembuŋâ imbaŋâ ziŋgi a ambân doŋbep patâ zen den siŋgi âlipŋâ nâŋgâm umziŋ melâŋ Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. 1 Oi Kipiro sot Kirene kamânân gok ândiwe, zen Antiokia kamânân âimŋâ hân ŋâin gok Kembu Yesugât den siŋgi dâzâŋgowe. t0a Setepano komŋâ Yesugât kâmut zâŋgonetâ siŋsururuŋ op kamân toren toren âiwe. Nâmbutŋandâ Poinike, Kipiro sot Antiokia kamânân âiwe. Âi ândim kamân zoren Yuda a ândiwe, zorik siŋgi âlip dâzâŋgom ândiwe. /  Yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâmŋâ umziŋ diim gei Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâm itâ sâwe, “Opoŋ, Anutuŋâ a kamân ŋâin gok umziŋ melâŋi ândiândiŋ kâtikkât siŋgi upigât kwatziŋgip.” Den siŋgi âlip Antiokia kamânân arip. ).K Oi nen Kembuniŋâ Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâindâ Kaapumŋâ niŋgip, zo yatik zen utne ziŋgip. Oi ko nâ dap yatâ Anutu kwâkâŋaŋgâbam?” $-A Oi nâ zo ekŋâ Yesuŋâ den dâtnâŋgoip, zo nâŋgâwan. Den zo itâ, ‘Yohaneŋâ too saŋgonziŋgip. Nâŋâ ko Tirik Kaapum saŋgonziŋgâbat.’ m,S Oi nâ siŋgi âlipŋâ dâzâŋgua mârum Tirik Kaapum neŋgâren geip, zo yatik zeŋgâren geip. j+M Zâkŋâ gamŋâ gâ sot a ambârâpkâ, zen Kembugât siŋgi upigât den dâzâŋgobap.” ’ W*' Zarindâ den siŋgi itâ sâm dâtnâŋgoip, ‘Nâgât mirin sumbem a ŋâiŋâ muyagem kin itâ sâm dâtnogip, “Gâ Yope kamânân kore a sâŋgonzâŋgona âi Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero diim gabi. ^)5 Gane Kaapumŋâ itâ sâm dâtnogip, ‘Gâ zen sot âibam keŋgât mân upan.’ Oi âibâ sa Yesugât kâmurân gâbâ a nâmburân kânok nâ sot âiwen. Âi takâm kâwali a sâtŋâ, zâkkât mirin zâiwen. "(= Kut ŋâi ŋâi zo zari Kaisarea kamânân gâbâ a karâmbut nâ mirâ ândiwanân, zoren gawe. A karâmbut zo patâziŋâ zâk sâŋgonzâŋgoi gawe. E' Yatâ muyagei sâp karâmbut oi isenŋoot sumbemân zarip. &3 Yatâ sa sumbemân gâbâ den zagâtŋâ itâ muyageip, ‘Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi zo âlipŋâ sap, zo gâŋâ ekŋâ bâliŋâ mân sâban.’ d%A Oi nâŋâ sâwan, ‘Kembu, yatâ buŋâ. Zuu bâliŋâ mo mân niniŋâ mân nemân.’ Q$ Oi nâgâren den ŋâi itâ gâip, ‘Petero, gâ zaat kom gaam ne.’ i#K Gem gâi umŋan itâ egâwan. Zuu top top, kamângât sot ulin, mulum mot sot nii umŋan ziwe. %"C “Nâ Yope kamânân ninâu sâm ândim uman itâ egâwan. Isen patâ ŋâi muruk toren toren kimembut saam sumbemân gâbâ pane gem umnâ topŋan zeip. k!O Oi Peteroŋâ kut ŋâi ŋâi âsageip, zorat topŋan gâbâ itâ sâm dâzâŋgom naŋgip,   Oi Petero itâ sâm dukuwe, “Gâ wangât Mosegât gurumin den kom a mân kwabâ kwâraŋgâwe, zen sot den op nalem nein?” .U Oi Petero zâk Yerusalem kamânân zari Yuda a nâmbutŋâ Mosegât gurumin den zorik zimbapkât kâtigiwe, a zo ziŋâ Petero oip, zorat nâŋgâne mân dâp oip.  5 Aposolo nâmbutŋâ sot Yesugât kâmut Yudaia hânân ândiwe, zen kamân ŋâin gokŋandâ Anutugât den nâŋgâm luwe, zorat siŋgi nâŋgâwe. %C 0Yatâ sâi ziŋâ Yesu Kristogât korân sâm too saŋgonziŋgâwe. Too saŋgonziŋgâne Petero mân âibapkât sânetâ hilâm nâmbut zen sot tâip.1[ /Oi Peteroŋâ itâ sâip, “Nen Tirik Kaapum sot urâwen, yatigâk Tirik Kaapum âsageziŋgap. Zorat too saŋgonsaŋgon zo a ziŋ aŋgân kârâne mân dâp upap.” a; .A hân ŋâin gokŋâ, zen den gându uŋakŋâ sâm Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. / -Oi Yuda a Yesugât kâmurân gâbâ Petero sot âiwe, zen Anutuŋâ a hân ŋâin gokŋâ Tirik Kaapum ziŋgip, zo ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oip. jM ,Petero zâk den yatâ sâm kiri nâŋgâm tarâwe aksik zeŋgâren Tirik Kaapum gem gâip. 9k +Oi a ziŋ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbi zo, zeŋgât tosa gulipkubap. Den zo Propete ziŋ sapsum naŋgâwe.” Tirik Kaapumŋâ a hân ŋâin gokŋâ zeŋgâren geip. +O *Oi Anutuŋâ Yesu a mumuŋâ sot gwâlâ neŋgât den sâm kwâkâkwâkâŋ a kwânâŋgip. Oi nen den zo a ambân dâzâŋgonatkât nep diŋ sâm niŋgip.   (Mom zei sirâm karâmbut oi Anutuŋâ kwagân gâbâ mâŋgeip. Mâŋgei neŋgâren âsageniŋgip. Zorat mârumŋan Anutu zâk siŋgi kwatniŋgip. A nâmbutŋâ zeŋgâren mân âsagei igâwe. Zâk mumuŋan gâbâ âsagei nalem sot too ârândâŋ niwen. 1 'Oi Yuda a neŋgât hânân sot Yerusalem kamânân kut ŋâi ŋâi tuum arip, zo ek nâŋgâwen. Oi a sâtŋâ ziŋ gâsum poru nagân kune moip. wg &Oi Yesu, Nasarete kamânân gokŋâ zo ko Anutuŋâ imbaŋâ sot Tirik Kaapum pindi hân muruk toren toren âim sisi mâsek a âlip kwatziŋgip. Oi a ambân Sataŋŋâ saaziŋgip, zo aksik olaŋziŋgip. Anutuŋâ tâŋgoi nep zo tuugip. / %Yohane zâk too saŋgonziŋgâbapkât den dâzâŋgoip, narâk zoren Yesugât den siŋgi âlip zo Galilaia hânân topkwâi Yudaia hânân arip. *M $Anutu zâk Isirae a den niŋgip, zo itâ. Yesu Kristo, zâk a neŋgât Kembu. Anutuŋâ zâk sâŋgongoi gem lumbeŋaŋgât den dâtnâŋgoip, zo nâŋge.  #A kâmutŋâ kâmutŋâ zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ hurâtkwapŋâ târârak ândine, zeŋgât nâŋgi âlip opmap. 9k "Petero zâk topkwapŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Itârâŋ nâ itâ ek nâŋgan. Anutu zâk a kâmut ŋâi buku otziŋgâm a kâmut ŋâin kândâtzâŋgom mân opmap. { !Oi nâ zorat a sâŋgonzâŋgua gâgâren âiwe. Gâ nâgât den lum gaatkât umnâ âlip uap. Oi Anutuŋâ den dâgogip, zo sâna nâŋgânatkât Anutugât mâteŋan mindum ten.” Peteroŋâ Konelio sot arâpŋâ siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. `9 Zorat gâ Yope kamânân a sâŋgonzâŋgona âi Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero, zâk diim gabi. A ŋâi bâu sâkziŋ lâkum tuumap, kutŋâ Simoŋ, zâkkât mirin tâtat mâme uap. Mirâŋâ saru sâtŋan taap.’ O  ‘Konelio, Anutuŋâ ninâugâ sot orot mâmegâ nâŋgi âlip uap. D  Yatâ sâi Konelioŋâ itâ sâm dukuip, “Sirâm kimembut ombeŋan mirâ oi nâ mirin tap ninâu sâm ta a ŋâi hâmbâŋâ âsakŋâŋoot nâgâren muyagem itâ sâm dâtnogip, l Q Zorat a ziŋâ nâgâren ga dâtnone nâ mân kwaksan. Oi zi diiniwe, zorat sâne nâŋgânâ.” N  “Zen Yuda a neŋgât topniŋâ nâŋgâme. Nen a kamân ŋâin gokŋâ zen sot buku opŋâ tâtat mâme mân upmen. Gurumin denân den ŋâiŋâ mâtâp zo dooŋgoi ziap. Nâ ko Anutuŋâ ziŋgiri mân dâp opmap mân sâbatkât Anutuŋâ umanân nii zuu bâliŋâ sot mân niniŋâ buraŋŋoot saam pâi gei tirâpnogip. d A Yatâ sâm mirâ umŋan âim a ambân kâmut patâ muyageziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, V% Zei Peteroŋâ mem zaatŋâ itâ sâm dukuip, “Zaat. Nâ a, gâ yatâ.” [/ Gamŋâ Petero zâkkât mirin zari Konelio zâk kiŋ topŋan gei zem mâpâseip. + Zen mâtâbân âi zem Kaisarea kamânân takâwe. Konelio, zâk a ambârâpŋâ sot bukurâpŋâ minduziŋgi mambâtziŋgâm tatne gawe. L Yatâ sâne Peteroŋâ nâŋgâm sâi mirin zâine nalem ziŋgip. Haŋsâi zâk sot Yope kamânân gokŋâ a nâmbutŋâ zen sot âiwe. Peteroŋâ Koneliogât mirin zâim den sâm dâzâŋgoip.   Sâi a ziŋâ dukuwe, “Kâwali galem a patâ Konelio, zâk Anutu hurat kwap târârak ândimap. Yuda a zen zâkkât nâŋgâne a âlipŋâ opmap. Sumbem kore a ŋâiŋâ zâkkâren âsagem gâ mirâŋan diigim arindâ diŋgâ nâŋgâbapkât sâip,” iK Oi Peteroŋâ den zo nâŋgâmŋâ zeŋgâren geimŋâ sâip, “Wangât nâgâren ge?” .W A zo nâŋâ sâŋgonzâŋgua ge.” F Yatâ sâne Petero zâk uman egip, zorat nâŋgâm kwâkâm tâi Kaapumŋâ itâ sâm dukuip, “A karâmbut gamŋâ gâ kârugige, gât ko gâ geimŋâ zen sot âibam keŋgât mân upan. ]3 Kinŋâ mâsikâm sâwe, “Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero, zâk mirâ ziren tap?” 5 Oi Petero uman egip, zorat nâŋgâm kwâkâm tâi Konelio arâp zen gamŋâ Simoŋgât mirâŋâ kârum âim muyagem mirâ sombemân kirâwe. X~) Kut ŋâi zo sâp karâmbut muyagei dum buraŋŋoot sâmbune sumbemân zarip. s}_ Sâi ko den dum âsageip, “Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ sâm paap, zo bâliŋâ mân sâban.” v|e Yatâ sâi Peteroŋâ sâip, “Kembu, nâ mân upat. Nii zuu bâliŋâ mo mân niniŋâ, zo mân neman.” N{ Oi den ŋâi itâ Peterogâren geip, “Petero, gâ kom gaam ne.” Gz Umŋan zuu, mulum mot, nii top top sot kut ŋâi ŋâi ziwe. xyi Sumbem mâtâp pâroŋsâi sumbemân gâbâ isen patâ ŋâi muruk toren toren kimembut zoren saam pane geip. bx= Zâi ninâu sâmŋâ tepŋaŋgât oi nalem une sei zâk uman zem, uman ŋâi itâ egip. w A zen âim mâtâbân ziwe. Haŋsâi zaat kamân goot goot utne mirâ bâkŋan oi Peteroŋâ ninâu sâbam mirin zarip. fvE Den siŋgi zo dâzâŋgomŋâ Yope kamânân sâŋgonzâŋgoi âiwe. Petero zâk uman egip. u Sumbem aŋâ den yatâ dukum ari zorenâk kore a zagât sot kâwali a ŋâi sâŋgonzâŋgoip. Kâwali a zo Anutu mâpâsemâip. t Zâk sot tâip zo bâu sâkziŋ lâkum tuumap, kutŋâ Simoŋ. Zâkkât mirâ saru sâtŋan taap. Oi Petero zâk zorenâk ândiap.” zsm Zorat Yope kamânân kore a sâŋgonzâŋgona âi a ŋâi kutŋâ Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero, zâk diim gabi. r5 Konsâi tâpâk ekŋâ keŋgâtŋaŋgât op sâip, “Kembu, dapkât sat?” Sâi ko sâip, “Ninâugâ sot orot mâmegâ Anutuŋâ egi âlip oip. #q? Konelio zâk yatâ opŋâ sirâm ŋâin mirâ oi uman ŋâi itâ egip. Anutugât sumbem a ŋâiŋâ zâkkâren gam itâ sâm dukuip, “Konelio.” 7pg Zâk sot a ambârâpŋâ, zen Anutu hurât kwâkŋaŋgâm mâpâseŋaŋgâm ândiwe. Zâkŋâ a ambân kanpitâ kât nalem ziŋgâmâip sot Anutugâren ninâu sâm ândeip. Do  Kaisarea kamânân Roma kâwali a kâmut zen ândiwe. A kâmut zo zeŋgât kutziŋâ Italia sâmarâwe. A ŋâi kutŋâ Konelio, zâkŋâ kâwali a kâmut zo zeŋgât a sâtŋâ ândeip. nw +Oi Petero zâk a ŋâi kutŋâ Simoŋ, zâk bâu sâkziŋ lâkum tuumap, zâkkât mirin tâtat mâme op ândeip.am; *Oi zorat siŋgi Yope kamânân laŋ kârâm ari doŋbepŋâ Kembugât a ambân urâwe. zlm )Peteroŋâ bikŋan gâsui zaat kirip. Zaat kiri Peteroŋâ sâi ambân malâ sot Yesugât kâmut zen ga igâwe. Pk (Peteroŋâ sâi ambân zo aksik geine simin liim kwap ninâu sâip. Ninâu sâm naŋgâm kâmbarâŋ mâte okŋaŋgâm itâ sâip. “Tabita, gâ zaat.” Sâi siŋ kârum Petero ekŋâ zaat tâip. ojW 'Sâitâ Peteroŋâ zen sot ârândâŋ âiwe. Âi Yope kamânân takâm mirâ kâmbarâŋ zeibân diim zâiwet. Zoren ambân malâ zen haamgum isem tap Tabita gwâlâ ândim hâmbâ mot gârim ziŋgip, zo Petero tirâpkuwe. (iI &Lida kamân sot Yope kamân, zo goot goot tarâwet. Oi narâk zoren Petero zâk Lida kamânân ândei zorat Yesugât kâmut Yopa kamânân ândiwe, zen den siŋgi nâŋgâm a zagât sâŋgonzâkone Peterogâren âi itâ sâm dukuwet, “Gâ diigigitâ neŋgât kamânân kek âinâ.” ~hu %Narâk zoren ambân zo mâsek opŋâ moip. Moi ko kâmbarâŋâ too saŋgon mem mirâ umŋâ ŋâin zâi pane zeip. Fg $Yope kamânân Yesugât kâmurân ambân ŋâi ândeip, kutŋâ Tabita. Grik denân ko kutŋâ Doka sâmarâwe. Ambân zo a ambân betziŋan mem kut ŋâi ŋâi âlipŋâ op ândeip. f7 #Sâi zorenâk oksâm zaarip. Yatâ oi Lida sot Saroŋ kamân mâirâp zo igâwe, zen umziŋ melâŋ Kembugât a urâwe. Peteroŋâ Tabita mâŋgeip. neU "Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Ainea, Yesu Kristoŋâ kubikgigap. Zaatŋâ isengâ gikak kubik.” ydk !Zoren a ŋâi egip, kutŋâ Ainea. A zo kiŋ bik mumuŋâ oi zem ândei kendon patâ nâmburân karâmbut oip. tca Petero zâk kamânŋâ kamânŋâ âim gam Yesugât kâmut Lida kamânân ândiwe, zeŋgâren takip. )bK Oi Yesugât kâmut Yudaia hânân Galilaia hânân sot Samaria hânân ândiwe, zeŋgâren lumbeŋâ zeip. Lumbeŋâ ândim, kâtigem ândim zâimŋâ Kembu hurât kwâkŋaŋgâm uruŋsâm ândiwe. Oi Tirik Kaapumŋâ mam otziŋgi kâmut doŋbep urâwe. Peteroŋâ a ŋâi kubigip. a Oi Saulogât bukurâpŋâ zen den zo nâŋgâm diim Kâisarea kamânân âi pane Taso kamânân arip. Yesugât kâmut lumbeŋan ândiwe. Y`+ Oi Saulo zâk Kembugât korân lâŋ kâtigem a zen sot Yesugât topŋâ sâm âraguwe. Oi Yuda a Grik den sâmarâwe, zen sot den âragum den sârek âraguwe. Oi a zo ziŋâ kâsa okŋaŋgâm kunam urâwe. S_ Zorat kwâkŋan Saulo zâk Yerusalem kamânân zen sot tâtat mâme oip. ^w Oi Banabaŋâ Paulo buku okŋaŋgâm Aposolo zeŋgâren diim arip. Zeŋgâren âimŋâ Kembuŋâ Saulo mâtâbân muyageŋaŋgâm den dukuip sot Damasiko kamânân Sauloŋâ Yesugât den siŋgi sâm muyageip, zorat den siŋgi sâm dâzâŋgoip. 9]k Âimŋâ Yerusalem kamânân takâmŋâ Yesugât arâp zeŋgâren târokwâpatkât sâi zen zâkkât keŋgât urâwe. Zâk Yesugât a oip, zorat nâŋgâne bon mân oip. \' Yatâ utne Yesugât kâmut ziŋâ ŋâtigân Saulo mem âim kamângât paŋ kâtikŋâ saasaaŋâ, zoren irin gem mem pane âkŋan gem arip. }[s Diŋâ sâne Sauloŋâ den zo nâŋgâm ândei Yuda a zen hilâm ŋâtik kamân mâtâp galem op kunam op ândiwe. PZ Yatâ oi ândimŋâ Yuda a zen Saulo kunam sâm kâtâŋ urâwe. Y Oi Saulo zâk kâtigem sâip. “Yesu, zâk a bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo.” Yatâ sâm zorat den topŋâ sâm muyagem dâzâŋgoip. Oi Damasiko kâmânân Yuda a ândiwe, zen diŋâ zo nâŋgâm kwakmak urâwe. DX Oi narâk zoren Yuda zeŋgât mâpâmâpâse namin zâim Yesugât siŋgi sâm muyagem itâ sâm dâzâŋgoip, “Yesu, zâk Anutugât nanŋâ.” Yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâwe, zen aksik imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “Yerusalem kamânân Yesugât kutŋâ zo konsâne laŋ kâri a zo tâmbetzâŋgom ândeip. Ziren yatigâk gam saam diiziŋgâm tirik namâ galem a patâ zeŋgâren âibapkât gâip. Zorâŋ dap op purikgurik uap?” cW? Saulo zâk Yesugât kâmut Damasiko kamânân ândiwe, zen sot mâik ŋâi ândeip. oVW Yatâ oi Sauloŋâ nalem nemŋâ kâtigeip. Saulo zâk siŋgi âlip nep topkwâi kâsa okŋaŋgâwe. U Yatâ sâi zorenâk siŋan gâbâ sâkŋâ senâŋâ yatâ gem gei siŋâ âlip egip. Yatâ okŋaŋgi zaari aritâ too saŋgonŋaŋgip. qT[ Oi Anania zâk âim mirin zâim bikŋâ Saulo kâukŋan pamŋâ sâip, “Saulo bukunâ, Kembu Yesuŋâ mâtâbân muyagegigip, zâkŋâ sâŋgonnogi gaan. Gâ siŋgâ ânâŋgâri Tirik Kaapumŋâ umgan piksâbapkât sap.” WS' Yatâ oi kutsiŋginaŋgât opŋâ sâknam nâŋgâbap, zorat tirâpkubat.” MR Sâi Kembuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ laŋ âi. A zo gâsum sâlâpkuan. Zâkŋâ a kâmut ŋâin ŋâin sot a kutâziŋâ sot Isirae a zeŋgâren nâgât den siŋgi dâzâŋgom ândibap. Q Oi ziren yatigâk kutkâ gonsâmen zo, nen yatik gâsum saaniŋgâbapkât tirik namâ galem a patâŋâ ekap kulemgum pindâwe.” 4Pa Kembu zâk den yatâ sâi Anania zâk itâ sâip. “Kembu, nâ a zorat a doŋbepŋâ sâne nâŋgâman. Zâk arâpkâ Yerusalem kamânân doŋbep tâmbetzâŋgoip. O Oi uman ŋâi itâ eksap. A ŋâi kutŋâ Anania, zâkŋâ zâkkâren gamŋâ siŋâ ânâŋgâtpapkât bikŋâ kâukŋan paap.” lNQ Sâi Kembuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ kamân mâtâp kutŋâ târârak, zoren âim a ŋâi kutŋâ Yuda, zâkkât mirâŋan zâim zoren a ŋâi kutŋâ Saulo, Taso kamânân gok, zâk muyagiban. Zâk zoren ninâu sâm ziap. ;Mo Damasiko kamânân Yesugât kâmurân gok a ŋâi ândeip, kutŋâ Anania. Oi Kembuŋâ umanân muyagem konsâip, “Anania.” Sâi Ananiaŋâ sâip, “Kembu, nâ zi.” |Lq Oi sirâm karâmbut umŋan siŋâ ŋâtâtik kâri tap too nalem mân neip. Ananiaŋâ Saulo too saŋgonŋaŋgip. K Oi Saulo zâk zaatŋâ siŋâ ikpâ sâm egi ŋâtâtik oip. Yatâ oi bukurâpŋâ zen bikŋan gâsum Damasiko kamânân zâiwe. pJY Oi a zâk sot âiwe, zen dinziŋ buŋ oi kirâwe. Zen den zo ko nâŋgâwe. Ka a ko mân igâwe. UI# Gâ zaat kamânân âina nep tuuban, zorat a ŋâiŋâ diŋâ dâgobap.” vHe Sâi Sauloŋâ mâsikâm sâip, “Kembu, gâ ŋâi?” Sâi zâkŋâ sâip, “Gâ nom ândimat. Nâ Yesu. iGK Âsagei hânân gei kom den ŋâi itâ nâŋgip, “Saulo, Saulo, gâ wangât nom ândimat?” tFa Zâk âimŋâ Damasiko kamân mâte oi sumbemân gâbâ âsakŋandâ gem gâm zâkkâren âsagem naŋgip. E Âi sâi Damasiko kamânân Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namâ galem a, zeŋgât ekap kulemgum pindip. Pindi âim Damasiko kamânân a ambân zen Yesugât mâtâbân nep tuum ândiwe, zo gâsuziŋgâm saaziŋgâmŋâ diiziŋgâm Yerusalem kamânân gâbam arip. D  Saulo zâk Kembugât a ambârâpŋâ kâsa otziŋgâm zâŋgobatkât umŋâ kârâp oip. Oi âi tirik namâ galem a patâgâren sâip. C(Pilipo, zâkŋâ ko Asido kamânân taki igâwe. Oi zâk kamânŋâ kamânŋâ den siŋgi âlip dâzâŋgom Kaisarea kamânân arip.B'Oi toin gâbâ kopgâitâ Kembugât Kaapumŋâ Pilipo mem ari a sâtŋâ zâk dum mân ekŋâ sâtâre op mâtâbân arip. A&Yatâ sâmŋâ kore a dukui biosi saagi a sâtŋâ sot Pilipo ârândâŋ toin geiwet. Geim Pilipoŋâ saŋgonŋaŋgip. f@E%Sâi Piliponŋâ sâip, “Gâ den san, zo nâŋgâna bon oi âlip saŋgongibat.” Sâi den itâ mâburem dukuip, “Itâ nâŋgan. Yesu Kristo, zâk Anutugât nanŋâ. Zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgan.” q?[$Yatâ op âim tooyân takâwet. Oi a sâtŋandâ itâ sâip, “Too ziap. Zi âlip sa saŋgonniban?” i>K#Sâi Pilipo zâk Propetegât den zobâ topkwapŋâ Yesugât den siŋgi âlip sâm dukuip. !=;"Oi a sâtŋâ zâk Pilipo itâ sâm mâsikip, “Gâ sâna nâŋgâbâ. Propete zâk ŋâigât yatâ sap? Zikŋaŋgât sap mo a ŋâigât sap?” ,<Q!Zâkkât nâŋgâne gigiŋâ oi den nebân pamŋâ den sâkŋanâk sâwe. Hânân ândiândiŋâ buŋ oip. Oi kiurâpŋâ dap yatâ sâlâpzâŋgom naŋgâbe.” 2;] Den sâlâpkoip, zo itâ,“Zâk râma yatâ oi diim âi kunam urâwe. Aŋâ râma gwamŋâ gâsum sâmot mânâŋgâri diŋ buŋ tâpmap, zo yatâ diŋ buŋ oip. :Sâi zâkŋâ sâip, “Ŋâi mân dâtnone ninak dap yatâ nâŋgâbat?” Yatâ sâmŋâ sâi Pilipoŋâ zâi zâk sot tâip. ;9oSâi Pilipoŋâ zâkkâren sârârâk kârâm ari a sâtŋâ zâk Propete Yesaiagât den sâlâpkoi nâŋgâm itâ sâm mâsikip, “Den sâlâpkuat, zorat topŋâ nâŋgat?” S8Yatâ oi Kaapumŋâ Pilipo itâ sâm dukuip “Gâ zâkkâren âinan.” |7qYatâ sâm dukui Pilipoŋâ zaatŋâ arip. Mâtâbân âi a ŋâi egip. Aitiopai hânân ambân kutâ ŋâi ândeip, kutŋâ Kandake, zâkkât a sâtŋâ ŋâi. Zâk kât sikum galem a. Zâkŋâ Anutu mâpâsibam Yerusalem kamânân âimŋâ puriksâm gâip. Zâk a lalaŋâ kwâkŋan tap ari egip. Egi âim tap Propete Yesaiagât ekabân den zeip, zo sâlâpkum tâip. Y6+Kembugât sumbem a ŋâiŋâ Pilipogâren muyagem itâ sâm dukuip, “Gâ zaat âi. Yerusalem kamânân gâbâ Gasa kamânân geime, mâtâp zoren âi.” (Mâtâp zo hân a mân ândiândiŋan ziap.) q5[Petero sot Yohane zet Kembugât den dâzâŋgom naŋgâm Yerusalem kamânân âiram âburiwet. Âburem Samaria hânân kamânŋâ kamânŋâ den siŋgi âlip dâzâŋgom âiwet. Pilipoŋâ Aperika a ŋâi siŋgi âlip sâm dukuip. 4Sâi Simoŋâ itâ sâip, “Zikŋak nâgât opŋâ Kembugâren ninâu sâitâ den sat, zo bonŋâ mân muyagenibap.” V3%Gâ bâliŋaŋgât kâlakŋâ umgan piksâm ziap. Bâliŋandâ saagigap.” 2{Gâ nâŋgânâŋgâgâ bâliŋâ zo birâm umgâ melâŋ ninâu sâban. Kembuŋâ tosagâ birâbapkât ninâu sâban. M1Anutuŋâ um sarâgâ eksapkât zirâŋâ gâgât siŋgi mân uap. ;0oSâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Ga Anutuŋâ imbâŋâ yen ziŋgâziŋgâŋ zo kwâlâbam sat, zorat kâtkâ sot gikâ ârândâŋ sim kârâbân gei tâmbetagobabot. ^/5“Zet imbaŋâ zo yatik nâ nigitâ bitnâ a kâukziŋan pa Tirik Kaapum mimbi.” .Aposolo zagât zet bitzikŋâ a ambân kâukziŋan pâitâ Tirik Kaapum sot utne Simoŋâ ekŋâ kât mem itâ sâm dâzâkoip, R~m}}|C{{/zzyzy'xwwwvutzssrr qq*pGonnvnm#lkkPjji>hgdfeedd?cjbaasa`K__H^g]I\ [?YYXXWVVZUOTT>SSRRR#QGPNMMRLL==mPaulo zâk Korinti kamânân ândim zâim Yesugât kâmut kândâtziŋ kelik Siria hânân âibam arip. Pirisila sot Akwila zet zâk sot ârândâŋ âiwe. Kenkereai kamânân takâm kâukŋâ mânâŋgârip. Zorat mârumŋan Anutu mâteŋan den sâm kâtigem kâukŋâ mân mânâgât ândeip. [$/Oi a zen aksik patâ mâpâmâpâse galem a kutŋâ Sostene gâsum lumŋâ a sâtŋaŋgât mâteŋan kom mem ŋâi ŋâi utne ziŋgitŋâ mân nâŋgânâŋgâ oip. Paulo zâk âburem Antiokia kamânân arip. *#OYatâ sâm moliziŋgi gem âiwe. "/Zen sâkurâpziŋâ zeŋgât den kâtik sot den nâmbutŋâ âragum diim ge, zorat nâ mân kubikpat. Ziiŋak kubikpi. Zo nâgât nep buŋâ.” 1![Yatâ sâne Pauloŋâ den hâuŋâ sâbam oi Galioŋâ Yuda a itâ sâm dâzâŋgoip, “O Yuda a, a zi bâliŋ op tosa patâ muyagei sâi dinziŋâ nâŋgâbam.   Diim âim Paulogât itâ sâm dukuwe, “A zi zâk Anutugât gurumin den komŋâ mâtâp uŋakŋan âim Anutu mâpâsibigât sâmap.” 9 Oi Galioŋ zâk Grik hânân a sâtŋâ patâ op ândei Yuda a zen um kânok opŋâ Paulo kâsa okŋaŋgâm gâsum diim a sâtŋaŋgâren âiwe. 1[ Yatâ sâm dukui Pauloŋâ kamân zorat a Anutugât den dâzâŋgom ândei kâin kiin nâmburân karâmbut âkip. Paulo sâkŋanâk sâne a sâtŋandâ dinziŋ birip. ]3 Nâ galem otgiga aŋâ mân gobi. Kamân ziren nâgât siŋgi a doŋbep ândie.” 3 Pauloŋâ ŋâtik ŋâin uman egi Kembuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ mân keŋgât otnan. Siŋgi âlip sâm mân birâban. Sâmŋik ândiban. Mâpâmâpâse galem a kutŋâ Kirispo, zâk sot a ambârâpŋâ zen aksik siŋgi âlip nâŋgâm Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Oi Korinti a zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ siŋgi âlip nâŋgâm Yesugât kâmut utne too saŋgonziŋgâwe. pYYatâ sâm a ŋâi kutŋâ Titeo Yusito, zâk Grik aŋâ Yuda a zen sot ândim Anutu hurat kwâkŋaŋgâm ândeip, zâkkât mirâ zo Yuda zeŋgât mâpâmâpâse namâ ginŋan kirip. Pauloŋâ zâkkât mirin âi tâtat mâme oip. wgYatâ sâi Yuda a zen diŋâ birâm kâsa okŋaŋgâne zâkŋâ hâmbâŋan gwapgwap koi gei itâ sâm dâzâŋgoip, “Tâmbetagobi, tosa zo nâgât buŋâ. Ziiŋâ upap. Zorat nâ kândâtzâŋgom hân ŋâin gok zeŋgâren âibat.” ~uOi Sila sot Timoteo zet Makedonia hânân gâbâ gâitâ Paulo siŋgi âlip nep zorarâk nâŋgâm ândeip. Zâkŋâ Yuda a itâ sâm kâtigem dâzâŋgoip, “A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, zâk Yesu.” 3Yuda zeŋgât kendon dâp Paulo zâk mâpâmâpâse namin zâim Yuda a sot Grik a siŋgi âlip dâzâŋgoi nâmbutŋâ zen Yesugât kâmut urâwe. .UPaulo zâk zekât mirin zâri tâtat mâme urâwe. Wangât, zet nep ârândâŋ tuumarâwet, zorat zekâren zari tarâwe. Zeŋgât nep ko hâmbâ silep tuumarâwe. Zoren Yuda a ŋâi muyageip, kutŋâ Akwila. Zâk Ponto hânân gokŋâ. Oi ambinŋâ Pirisila zâk sot Italia hânân ândeitâ Roma a kutâ Kalaudio, zâkŋâ Roma kamânân Yuda a ambân tarâwe, zo moliziŋgip. Oi zet zo birâm Korinti kamânân âiwet. > yPauloŋâ Ateŋ kamân birâm Korinti kamânân arip. b="A nâmbutŋandâ Paulogâren pâlâtâŋ op Yesugât siŋgi urâwe. Oi zeŋgât osetziŋan kamân zorat a sâtŋâ zeŋgât kâmurân gok kutŋâ Dionisio. Oi ambân ŋâi kutŋâ Damari sot nâmbutŋâ ândiwe./Y!Yatâ utnetâ Pauloŋâ zâmbam arip. >u Paulo zâk mumuŋan gâbâ zaatzaat, zorat den sâi nâmbutŋâ ziŋ mem gei kwâkwat den sâwe. Oi nâmbutŋâ ziŋâ sâwe, “Den zo narâk ŋâin ko sâna nâŋgânat.” }Zâk narâk pâip, zo ziap. Zoren hânŋâ hânŋâ topniŋâ sâm muyagemŋâ hâuŋâ niŋgâbap. Oi a ŋâi, zâk nep zo tuubapkât gâsum kwânâŋgip. Oi hân a aksik zâkkât nâŋgindâ bon upapkât mumuŋan gâbâ mâŋgei zaat ândiap.” Mârumŋan kwakmak ândiwen. Anutuŋâ niŋgitŋâ birâm ândeip, zorat narâk âkip. Irak ko a aksik umniŋ melâŋnatkât sap. >uAnutugât nâŋgindâ lopio yatâ mân upap. Lopio kât âlipŋâ a bitziŋandâ sobime. Oi nen Anutugâren gâbâ muyagiwenŋâ nâŋgindâ Anutu zâk lopio yatâ mân upap. * M‘Nen zâkkât ândiândiŋ umŋan ândim kut ŋâi ŋâi upmen.’ Zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋandâ zitâ sâwe,‘Nen zâkkâren gâbâ âsagiwen.’  )Nen umniŋandâ Anutu kârum âim muyaginatkât yatâ oip. Zâk kârebân buŋâ, gootniŋan a hutnâŋgon ândiap. Den ŋâi itâ ziap, K A hânân ândien zo sâi a kânokâren gâbâ muyagem laŋ kârâm hânân a kâmutŋâ kâmutŋâ muyagem laŋ kârâm âiwen. Oi muyagem âinat, narâk sot daŋgon zo zâkŋak sâm niŋgip. A zeŋgât kut ŋâi ŋâi tuume, kut zo mân kârumap. Zâkŋak a ândiândiniŋâ sot Kaapum sot kut ŋâi ŋâi zo niŋgâmap. ) KAnutu zâk hân muyagem kwâkŋan kut ŋâi ŋâi pâip. Zâk hân sot sumbem zorat mariŋâ. Zo namâ a betŋâ tuutuuŋ, zoren tâtat mâme mân opmap. r]Nâ kamânziŋan âim gam lopioziŋâ ekŋâ lopiogât nalem pâpanŋan den itâ zei sâlâpkuwan, ‘Nalem pâpanŋâ zi bem lopio ŋâigât siŋgi, kutŋâ mân nâŋgen.’ Mân nâŋgâm mâpâsime, zorat topŋâ dâzâŋgobâ. -SPaulo zâk Areo den sâsâŋ sombemân kin a itâ sâm dâzâŋgoip, “Ateŋ mâirâp, nâ topziŋ ek nâŋgan. Zen lopio doŋbep sobim bimbi kwatziŋgâme. (IAteŋ kamân mâirâp sot kamân ŋâin gokŋâ zen sot ândiwe, zen den uŋakŋâ nâŋgânam den âragum ândiwe. Pauloŋâ Kembugât topŋâ dâzâŋgoip. %CYatâ sâm mindumindu sombemân diim zâimŋâ sâwe, “Den uŋakŋâ sat, zo nâŋgânatkât sen. Den mârâtŋâ, zorat topŋâ sapsuna nâŋgânâ.” "=Kamân zoren a nâŋgânâŋgâziŋ patâ, Epikue a kâmut sot Stoike a kâmut, zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ zen Paulo sot den âraguwe. Oi nâmbutŋandâ Paulogât itâ sâwe, “A zi nâŋgânâŋgâŋâ buŋ den laŋ sap. Zâk wan wan den sâm taap?” Nâmbutŋandâ itâ sâwe, “Zâk lopio uŋakŋaŋgât den sap.” Paulo zâk Yesugât den sot mom zaatzaatŋaŋgât den sâi zen yatâ sâwe. Y+Oi Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namin zâim Yuda a sot Grik a nâmbutŋâ zen Anutu mâpâsemarâwe, zen sot âraguwe. Oi sirâmŋâ sirâmŋâ kamân sombemân a muyageziŋgâm siŋgi âlip dâzâŋgoip. Paulo zâk Ateŋ kamânân Sila sot Timoteo, zekât mambât ândim eŋ lopio doŋbep tatne ziŋgit umŋâ kârâp oip. =sOi a zen Paulo diim âi Ateŋ kamânân pane itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen âi sâne Sila sot Timoteo zet kek gâbabot.” Sâi a zen âburem âiwe. A zen Paulogât den birâwe. -SYatâ utne Yesugât kâmut zen zo nâŋgâm zorenâk Paulo sot a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgone saru sâtŋan geiwe. Ka Sila sot Timoteo zet kamân zoren ândiwet. >u Pauloŋâ Berea kamânân Anutugât den sâi siŋgi Tesalonike kamânân ari Yuda a ziŋ nâŋgâwe. Nâŋgâm Berea kamânân âim kâsa otzikâbigât a ambân dâzâŋgowe. ~  Oi zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ Yesugât kâmut urâwe. Oi Grik a ambân patâ nâmbutŋâ, ziŋâ zeŋgâren târokwârâwe. _}7 Kamân zoren Yuda a zen a âlipŋâ. Zen Tesalonike a yatâ buŋâ, gât ko den siŋgi âlipŋâ nâŋgâm âkŋâliwe. Dinzikŋâ zo bonŋâ mo sarâ sâm sirâm dâp Kembugât den ekabân sâlâpkum nâŋgâwe. G| Ŋâtiksâi Yesugât kâmut zen keŋgât op Paulo sot Sila sâŋgonzâkone Berea kamânân âiwet. Zoren takâm Yuda zeŋgât mâpâmâpâse namin zâi den siŋgi âlip dâzâŋgowet. +{O A sâtŋâ zen Yasoŋ sot bukurâpŋâ tâk namin mân zâibigât sâm sâŋgân mine zâmbane âiwe. Paulo zâk Berea kamânân siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. zYuda a ziŋâ den yatâ sâne kamân a sot a sâtŋâ zen Yasoŋ sot bukurâpŋâ kâsa otziŋgâm den kwamit patâ sâwe. yGane Yasoŋâ sâi mirâŋan tâtat mâme urâwe. Zen Roma a kutâgât den kom a kutâ uŋakŋâ muyagiap, kutŋâ Yesu sâme.” %xCPaulo sot Sila mân muyagezikâmŋâ Yasoŋ sot Yesugât kâmut zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ gâsuziŋgâm a sâtŋâ zeŋgâren diiziŋgâm âiwe. Âimŋâ itâ sâwe, “A zen hânŋâ hânŋâ ândim den bâliŋ dâzâŋgom a um gulip kwatziŋgâme, a zorâŋâ neŋgâren ge. pwYA ambân doŋbepŋâ utnetâ Yuda a zen nâŋgâm um kâlak nâŋgâziŋgâm zen den kwamit patâ sâm Yasoŋgât mirin Paulo sot Sila tarâweyân âi minduwe. Mindumŋâ a zagât gâsuzikâm mindumindu patin zâpanam sâwe. "v=Yatâ sâm dâzâŋgoi zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ zen den zo nâŋgâne bon oi Paulo sot Sila zekâren târokwarâwe. Osetziŋan Grik a doŋbep ziŋâ Kembugât den siŋgi mârumŋan nâŋgâm Anutu mâpâsem ândiwe sot ambân zâizâiŋâ nâmbutŋâ zen târokwatziŋgâwe. Du“Kristo zâk sâknam nâŋgâm mom zaatpapkât den Kembugât ekabân ziap. Oi Yesu kutŋâ dâzâŋgoman, zâk a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ. Zâk Kristo.” ltQOi Paulo zâk op ândeip, yatâ op Yuda zeŋgât kendonân mâpâmâpâse namin zâimŋâ zen sot den siŋgi âlip âraguwe. Nep mâme karâmbut yatâ op ândeip. Zâk Kembugât den ekabân den topŋâ dâzâŋgom itâ sâip. s %Paulo sot Sila zet Ampipoli sot Apolonia kamân walâm Tesalonike kamânân takâwet. Zoren Yuda zeŋgât mâpâmâpâse namâ ŋâi tâip. r(Oi zet tâk namin gâbâ gem Lidiagât mirin zâim Yesugât kâmut ziŋgit Kembugâren kâtigem ândibigât dâzâŋgomŋâ âiwet.q 'Pârâkpam zekâren gamŋâ um lumbe den dâzâkom tâk namin gâbâ diizikâm gei kamânziŋ birâm âibabotkât dâzâkowe. 'pG&Paulo zâk den yatâ sâi kâwali a ziŋâ âburem âi a sâtŋâ dâzâŋgone zen a zagât zo Roma a bonŋâ op ândiwet, zo nâŋgâm pârâkparâwe. )oK%Sâi Pauloŋâ kâwali a itâ sâm dâzâŋgoip, “Net Roma a bonŋâ op ândiet. Den nebân mân nâpanŋâ laŋ a mâteziŋan kâmbamŋâ lapitnikâm tâk namin nâparâwe. Oi net tik âiratkât se? Zo yatâ buŋâ. Ziiŋâ a ambân mâteziŋan diinikâm âi nâpâne âirat.” *nM$Oi galem a zorâŋ nâŋgâm Paulo itâ sâm dukuip, “Nâ olaŋzika âibabotkât a sâtŋâ den pane gaap. Zorat zet gemŋâ âim um lumbeŋan ândibabot.” m#Haŋsâi a sâtŋâ zen kâwali a sâŋgonzâŋgoi âim tâk namâ galem a itâ dukuwe, “A zagât zo olaŋzikâna arit.” @ly"Oi zet mirâŋan diizikâm zâim nalem zikip. Oi zâk sot a ambârâp Anutugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe, zorat umziŋ âlip oip. Paulo sot Sila tâk namin gâbâ gem gawet. k5!Ŋâtik zorenâk galem aŋâ diizikâm mârum kâmbamŋâ zâkone use oip, zo saŋgonzikâwe. Oi zikŋâ sot a ambârâpŋâ too saŋgonziŋgâwet. Fj Yatâ sâm zâk sot a ambârâp Anutugât den dâzâŋgoip. iOi zet itâ sâm dukuwet, “Gâ Kembu Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwap Kembugât siŋgi upan. A ambârâpkâ zen yâtik.” zhmZemŋâ namâ umŋan gâbâ diizikâmŋâ mâsikâzikâm sâip, “Patâzatnâ, Nâ dap op Kembugât a upat?” g Sâi galem a zâkŋâ âsakŋaŋgât sâi pindâne namâ kâligen zâim sânâm sâmbui Saulo sot Sila kinzik topŋan ge zeip. zfmYatâ upâ sâi Pauloŋâ den kambâŋ sâm sâip, “Sâkkâ mân tâmbetku. Nen aksik zi hâlâluyâk ten.” 0eYOi tâk namâ galem a, zâk umanân gâbâ nâŋgâm zaat egi mâtâp pâroŋsâm kiri tâk namâ a âim naŋge sâm petŋan zemba sâmbum sâkŋâ tâmbetkubam oip. dOi wâriŋ patâ mem namâ zo mem sânsân pâi mâtâp aksik pâroŋsâip. Oi tâk namin tarâwe, zeŋgât bitziŋan tâk olaiyaŋgip. c)Ŋâtik tânâmŋan Paulo sot Sila zet Anutu mâpâsem kep mem tarâwet. Yatâ oitâ a tâk namin tarâwe, zen kwamit nâŋgâm tarâwe. bDukune tâk namâ tânâmŋan umŋâ ŋâin, zoren zâpam kinzikŋâ nagân saaziki ziwet. Tâk namâ galem aŋâ Kembugât a oip. sa_Doŋbep lapitzikâm tâk namin zâpamŋâ galem a zâk hângi dooŋgum dâŋ galem otzikâbapkat dukuwe. `Oi a kâmut patâ kirâwe, zen um kâlak nâŋgâzikâne a sâtŋâ ziŋâ sâne kâwali a ziŋâ hâmbâzik kwâkâm lapitzikâwe. d_AZet mân orotŋâ upi sâm ândiabot. Roma a neŋgâren yatâ zo mân upmen, zo uabot.” ^{Zâpanŋâ Roma a sâtŋâ itâ sâm dâzâŋgowe, “Zet Yuda aŋâ neŋgât kamânân gam den sâitâ bâliŋâ uap. M]Oi ambân zo patârâpŋâ zen kât sikum memarâwe, zorat mâtâp dooŋgoip, zo nâŋgâm Paulo sot Sila gâsuzikâwe. Oi diizikâm kamân sombemân Roma a sâtŋâ mâteziŋan zâparâwe. Y\+Den zorik sirâmŋâ sirâmŋâ sâm zari Paulo den zo nâŋgâm âkonzigi âburem wâke itâ sâm dukuip, “Nâ Yesu Kristogât sâtkât dâgoga ambân umŋan gâbâ takâm âi.” Yatâ sâi takâm arip. 4[aAmbân zorâŋâ muyageniŋgâm nen sot Paulo moliniŋgâm den itâ sâip, “A zi ziŋâ Anutu u patâgât kore a ândim Kembugât mâtâp, zorat dâzâŋgom ândie.” \Z1Narâk zoren ninâu sânam giarindâ kore ambân ŋâi muyageniŋgip. Ambân zo wâkeŋoot ândimŋâ a kwâkŋan ândim zâibi, zorat topŋâ nâŋgâm dâzâŋgoi mâirâpŋâ kât sikum ziŋgâmarâwe. |YqOi zikŋâ sot a ambârâpŋâ too saŋgonziŋgindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen nikne nâŋgâm pâlâtâŋnoot uangât nâgât mirin zâi tâtat mâme upi.” Yatâ sâm kâtigem diiniŋgi zâiwen. Paulo sot Sila tâk namin zâparâwe. X Zeŋgât osetziŋan ambân ŋâiŋâ Anutu mâpâsem ândeip, kutŋâ Lidia. Ambân zo Tiatira kamânân gokŋâ. Zâkŋâ sâŋgum neuleŋoot pâi kwâlâmarâwe. Ambân zo Kembuŋâ okŋaŋgi umŋâ pâroŋsâi Paulogât den nâŋgâm kwâtâteip. W3 Ândeindâ Yuda a zeŋgât kendon oi kamân âkŋan too ŋâi zeip. Zoren itâ sâm geiwen, “Ziren Yuda a ziŋâ ninâu sâme, zorat kabâ ŋâi ziap mo buŋâ? Gei iknâ.” Yatâ sâm geimŋâ ambân mindum tatne muyageziŋgâm ge tapŋâ den siŋgi âlip dâzâŋgowen. xVi Haŋsâi waŋgâyân âimŋâ Neopoli kamânân takâm waŋgâyân gâbâ gem Pilipi kamânân âiwen. Kamân zo Makedonia hân zoren kamân patâ ŋâi. Roma a ziŋâ kamân mariŋâ op ândiwe. Kamân zoren sirâm nâmbutŋâ ândiwen. aU; Oi waŋgâyân zâim Taroa kamân birâm Samorake hân saru tânâmŋan takâwen. T Pauloŋâ uman zo egi itâ sâwen, “Anutu zâk Makedonia hânân âi den siŋgi âlip dâzâŋgonatkât sap.” Yatâ sâm âinam urâwen. (Taroa kamânân Luka, nâŋâ Paulo sot Sila sot Timoteo târokwatziŋgâwan.) Lidia Kembugât ambân oip. S5 Zoren takâm ŋâtigân Pauloŋâ uman ŋâi itâ egip. Mâkedonia a ŋâi muyagem itâ sâm dukuip, “Zen Makedonia hânân gam tânnâŋgobi.” _R7Oi Misia hân murukŋan âim Taroa kamânân takâwe. Kamân zo saru sâtŋan tâip. tQaÂimŋâ Misia hân ginŋan takâm Bitinia hânân âinâ sâne Yesugât Kaapumŋâ mân âibigât sâip. P}Oi Asia hânân siŋgi âlip sâm âinâ sânetâ Tirik Kaapumŋâ pâkekoi Pirigia sot Galatia hân walâm âiwe. hOIYatâ op tuunetâ Yesugât kâmut kamânŋâ kamânŋâ, zeŋgâren nep tuum âine nâŋgâm pâlâtâŋziŋ kâtigeip. Oi sirâm dâp a ambân Yesugât kâmurân târokwatziŋgâm âiwe. Pauloŋâ Makedonia a ŋâi egip. N Oi Yesugât kâmut kamânŋâ kamânŋâ ândiwe, zen den Aposolo ziŋ sâm ekabân kulemguwe, zo lubigât dâzâŋgom âiwe. RMDukunetâ Pauloŋâ zâk sot ândibapkât dukuip. Oi hân zoren Yuda a ândiwe, zen katep zorat ibâŋâ Grik a zo nâŋgâwe. Pauloŋâ zeŋgât opŋâ Mosegât gurumin den lum kwabâ kwâkŋaŋgip. xLiYesugât kâmut Listera sot Ikonioŋ kamânân ândiwe, zen Timoteogât nâŋgâne âlipŋâ oi Paulo dukuwe. TK #Paulo sot Sila zet âimŋâ Derebe sot Listera kamânân takâwet. Oi Listera kamânân Yesugât kâmurân a ŋâi ândeip, kutŋâ Timoteo. Mamŋâ Yuda ambân, Yesugât kâmurân gok. Ibâŋâ Grik a. wJg)Âimŋâ Siria sot Kilikia hânân kamânŋâ kamânŋâ Yesugât kâmut sâm kâtikŋan kwatziŋgâwet.iIK(Pauloŋâ ko Sila gâsui Yesugât a kâmut ziŋâ Kembuŋâ galemzik upap sâm zâpane âiwet. }Hs'Oi Paulo sot Banaba zet den sârek op kâsâpagom Banaba zâk Mareko diim waŋgâyân zâim Kipiro hânân âiwet. G&Mareko zâk mârum zet sot âim Pampilia hânân zâpamŋâ âbureipkât Pauloŋâ zâk sot âibam nâŋgi mân dâp oip. ZF-%Yatâ sâi Banaba zâk Yohane Mareko diiŋaŋgitâ ârândâŋ âibigât sâip. >Eu$Ândim Pauloŋâ Banaba itâ sâm dukuip, “Net kamânŋâ kamânŋâ âim Kembugât den dâzâŋgowet, zoren âim bukurâpniŋâ dap yatâ ândie, zo âi ziŋgit nâŋgârat.” D#Paulo sot Banaba zet Antiokia kamânân târokwap ândiwet. Zet sot a doŋbep zen Kembugât den a ambân dâzâŋgom ândiwe. WC'"Sila zâk zen sot ândibat sâip. Pauloŋâ nebân âibam Sila diigi âiwet. By!Oi narâk ŋâi zet zen sot ândimŋâ âiram oitâ bukurâpzik zen um lumbe den dâzâkom sâŋgonzâkone âburiwet. A Oi Yuda sot Sila zet Propete ândiwetŋâ den doŋbep sâm dâzâŋgoitâ a ambân umziŋ âlip oi Kembugât den luluyân kâtigiwe. >@wZiŋgâne mem sâlâpkum nâŋgâm umziŋ âlip oip. ?#Oi a ambân kâmut, zen a zo sâŋgonzâŋgone Âiwe. Âim Antiokia kamânân takâm Yesugât kâmut minduziŋgâm ekap zo ziŋgâwe. c>?Zen nalem bem lopigât siŋgi sâne zo mân nimbi. Gilâm sot zuu gilâmziŋoot mân nimbi. Ap ambin zet mân birâyaŋgâbabot. Zen den zo lum âlip ândibi. Zo yatik. Kelikmelik ândibi.” Yuda sot Sila âburiwet. =}Tirik Kaapum sot nen nâŋgâm kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋan mân târokwâtnat. Zo yatâ zo ko ziŋgânam sen, zo itâ. i<KOi zagât Yuda sot Sila sâŋgonzâkoindâ ekabân den ziap, zo lâuzikŋan gâbâ nâŋgâbi. ;}Paulo sot Banaba zet Kembu Yesu Kristo, zâkkât opŋâ ândiândizikŋâ buŋ upapkât mân keŋgât op nebân âiwet. :Yatâ utnetâ nen nâŋgâm umniŋ kânok oi a zagât mem sâlâpzâkoindâ bukuzatniŋâ Paulo sot Banaba zet sot zeŋgâren ge. o9WNen mân nâŋgindâ ziren gabâ a nâmbutŋâ zeŋgâren gam den ŋâi dâzâŋgone kwakmak urâwe. 8Oi ekap ŋâi itâ kulemgum zikâne mem âiwet.“O bukurâpniŋâ, bukurâpziŋâ Aposolo sot galem a, nen ekap zi kulemgum pen. Oi hân ŋâin gok Antiokia kamânân sot Siria sot Kilikia hânân ândie, zeŋgât sâtâre opŋâ ekap zi pen. L7Oi Aposolo sot a sâtŋâ sot Yesugât a kâmut, zen zorat nâŋgâne dâp oi zeŋgâren gâbâ a zagât muyagezikâwe. Ŋâi kutŋâ Yuda, kutŋâ ŋâi Basaba sot a ŋâi kutŋâ Sila. Zet Yesugât kâmurân a sâtŋâ urâwet. Zet Paulo sot Banaba zet sot ârândâŋ Antiokia kamânân âibigât sâŋgonzâkowe. (6IMosegât gurumin den zo mârumŋan gâbâ sâkurâpniŋandâ topkwap kamân dâp mâpâmâpâse namin sâlâpkum nâŋgâm ândimen sot zâkkât den zo kamân dâpniŋ sâm gawen. Zorat nen gurumin den zorat mân sânat.” Yerusalem kamânân gâbâ ekap pane Antiokia kamânân arip. X5)Ka zen nalem bem mo lopiogât siŋgi kwatne zo mân nimbi. Ap ambin zet mân birâyaŋgâbabot. Zuu bâu gilâm sot sunum gilâmŋoot zo mân nimbi. Kut ŋâi ŋâi zo birâbigât ekap kulemgum ziŋgânat. 4Oi zorat nâŋâ itâ san. Niŋâ hân ŋâin gokŋâ zen Anutugât a upi, zen kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ mân ziŋgânat. F3Kembu zâk den yatik sâip. Zo mârumŋan sâm muyageip.’ 27Siŋitŋâ sândum kubik tuubat. Oi a ambân zen Kembu noonsâm kârunim mâte otnibi. Hân ŋâin gokŋâ zen nâgât siŋgi sâwan, zen yatik upi. L1‘Nâŋâ gâtâm âburem Dawidigât silep bâliap, zo kubikpat. M0Zorat Propete zeŋgât ekabân Kembugât den ŋâi itâ ziap, /'Mârumŋan Anutuŋâ hân ŋâin gok zeŋgâren gâbâ kâmut ŋâi zâkkât siŋgi upigât diiziŋgip. Zorat siŋgi Simoŋâ sâi nâŋgen. s._ Zet dâzâŋgom naŋgitâ Yakoboŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “A bukurâp, den sa nâŋgânek. - Yatâ sâi a kâmut mindum tarâwe, zen aksik den zo nâŋgâm den buŋ tarâwe. Tatne Banaba sot Paulo zet Anutuŋâ nepzikŋâ galem op hân ŋâin zeŋgâren kulem top top tuugip, zorat den siŋgi otziŋgâwet. Yakoboŋâ den sâm dâzâŋgoip. , Yatâ buŋâ. Nen itâ nâŋgen. Yuda a sot hân ŋâin gokŋâ Kembu Yesu um lâklâkŋaŋgât op zâkkât siŋgi uen.” >+u Zen wangât Anutu walânam ue? Kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ zo nen sot sâkurâpniŋâ lum osiwen. Zo yatigâk hân ŋâin gok Yesugât kâmut zeŋgât kwâkziŋan pânat sâm se? i*K Zen zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatne umziŋ saŋgon kubik, nen otniŋgip, zo yatik otziŋgip. )yOi Anutu zâk a umziŋ ekmap, zâkŋâ Yuda nen Tirik Kaapum niŋgip, yatikgâk a hân ŋâin gokŋâ ziŋgi igâwen. z(mMindumŋâ den âragune ko Peteroŋâ zaatŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A bukurâpnâ, a hân ŋâin gok siŋgi âlip dâzâŋgowan, zo Anutuŋâ mârumŋan nâ gâsum sâlâpnogi dâzâŋgua nâŋgâm Yesugât kâmut urâwe, zo nâŋge. ['/Aposolo sot Yesugât kâmut zeŋgât a sâtŋâ, zen den zo sânam minduwe. J& Den siŋgi zo dâzâŋgone Yesugât kâmurân a nâmbutŋâ Parisaio zeŋgât kâmurân gâbâ zen itâ sâwe, “Kamân ŋâin gokŋâ zen kwabâ kwaraŋgâbi. Oi zen Mosegât gurumin den lubigât sâm dâzâŋgobi. Zen zo yatâ mân utne Yesugât kâmurân ândine mân dâp upap.” Peteroŋâ den sâm dâzâŋgoip. F%Yerusalem kamânân takâne Aposolo sot Yesugât kâmut sot zeŋgât galem a, zen sâm sâtâre otziŋgâwe. Anutuŋâ tânzâkoi nep tuugitâ bon oip, zorat den siŋgi dâzâŋgowe. <$qYatâ sânetâ Yesugât kâmut ziŋâ Paulo sot Banaba sot a nâmbut sâŋgonzâŋgone âiwe. Âimŋâ Poinike sot Samaria hânân kamânŋâ kamânŋâ a hân ŋâin gokŋâ ziŋ Anutugât a urâwe, zorat den siŋgi dâzâŋgom âiwe. Dâzâŋgone Yesugât kâmut zen nâŋgâm umâlep patâ urâwe. #-Yatâ sânetâ Paulo sot Banaba zen sot den kwâkâyaŋgâwe. Yatâ op den itâ sâwe, “Paulo sot Banaba sot Yesugât kâmut zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ ziŋâ Aposolo sot Yesugât kâmut zeŋgât galem a Yerusalem kamânân ândiwe, zeŋgâren den zo mem âibi.” ]" 5Ândine Yudaia hânân gâbâ a nâmbutŋâ Antiokia kamânân gam Yesugât kâmut itâ sâm dâzâŋgom ândiwe, “Zen Mosegât gurumin den mân lum kwabâ mân kwaraŋgâbi zo ko Kembugât siŋgi mân upi.” @!{Narâk kârep zo Yesugât kâmut zen sot ândiwet.< qZoren takâmŋâ a ambân minduziŋgâm Anutuŋâ galem otzikâm hân ŋâin gokŋâ mâtâp mem ziŋgi nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot urâwe, zorat den ziŋgi sâm dâzâŋgowet. ?wZoren gei waŋgâyân zâim âim Antiokia kamânân âiwet. Kamân zoren mârumŋan Yesugât kâmut zen Anutugât um lumbeŋan zâpan nep diŋ sâm zikâne nep topkwap tuum âiwet. b=Zoren takâm Perege kamânân den siŋgi âlip dâzâŋgomŋâ Atalia kamânân geiwet. FOi Pisidia hân walâm âim Pampilia hânân takâwet. fEOi Yesugât kâmut dâp galem a mem sâlâpzâŋgom nalem birâmŋâ zeŋgât opŋâ Kembugâren ninâu sâwe. Galem a zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Oi Aposolo zet Kembu zâkkâren zâmbarâwet. @yAntiokia kamânân gamŋâ Yesugât kâmut nâŋgâm kâtigibigât den dâzâŋgomŋâ itâ sâwet, “Nen sâknam kwâkŋan ândim Anutu um topŋan ândiândiŋ, zoren takânat.” QOi kamân zoren den siŋgi âlip sâitâ a ambân doŋbep patâ zen nâŋgâm Yesugât kâmut urâwe. Yatâ op mâtâp âiwet, zorik puriksâm Listera, Ikonioŋ sot Antiokia kamânân âburem gawet. Oi zoren zei Yesugât kâmut zen gam haamgum kine Pauloŋâ zaat kamânân arip. Haŋsâi Paulo sot Banaba zet Derebe kamânân âiwet. kOZo ândeitâ Antiokia kamânân gâbâ sot Ikonioŋ kamânân gâbâ Yuda a nâmbutŋâ, zen gam Listera kamân mâirâp zen sot den sâm saam Paulo kâtŋâ kuwe. Kune mom zei muap sâm diim kamân ginŋan gei parâwe. 3A zagât zo den zo yatâ sâmŋâ kwâkâziŋgâm den imbaŋâ sâitâ zekât siŋgi nalem unat sâm urâwe, zo birâwe. Paulo kâtŋâ kuwe. {oOi ândim gawe, narâk zoren a zen nâŋgâziŋgi umziŋaŋgât ândiândi mâtâp muyagem ândiwe. Oi ziŋgit mân kubikziŋgip. Topŋâ nâŋgâbigât buku otziŋgâm sâi map sot maaŋâ sambe muyageziŋgi nem seroŋkwap ândiwe.” ;o“O a ambân, zen dap ue? Net a yenŋâ, zen yatâ. Net den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgoram get. Zen Bem lopio sot kut ŋâi ŋâi bon buŋ zo kândâtzâŋgom Anutu, ândiândi mariŋâ, zâkkât den nâŋgâbigât sâmet. Zâkŋâ hân sot sumbem sot saru sot kut ŋâi ŋâi top topŋâ muyageziŋgip. 'Oi Aposolo Paulo sot Banaba zet zo nâŋgâm pârâkpam hâmbâzik mem giŋbololoŋ mem a osetziŋan âim den kwamit patâ itâ sâwet, P Kamân zoren Diagât namâ ŋâi kirip. Namâ zorat galem aŋâ, zâkŋâ sâi makau sot neule mem gam kamân mâtâbân namâ tâibân a ziŋâ aksik a zagât, zekât siŋgi makau kom unam urâwe. ' Oi Banaba zâk bem ŋâi kutŋâ Dia, zâkkât kutŋâ pindâwe. Oi Paulo zâk den sâsâŋ a oipkât bem ŋâigât kutŋâ Hemesi pindâwe. 7 Oi a kâmut patâ zen Pauloŋâ sen mârât kulem tuugip, zo ekŋâ Likaonia denân itâ sâwe, “Bem zagât zet a osetniŋan ga ândiabot.” { Yatâ nâŋgâm den kâtik itâ sâm dukuip, “Gâ kiŋgandâ lâŋ zaat kin.” Sâi a zo pirindiŋ zaat âim gâip. 0Y Zâk zo zem tâi Pauloŋâ den siŋgi âlip sâi ek tâi Pauloŋâ ekŋâ itâ nâŋgip, “A zo sâkŋâ âlip upapkât nâŋgâm pâlâtâŋ âlip zemŋâŋgap.” %Listera kamânân a ŋâi tâip. Zâk kiŋ toren toren mom zeip. Zâk mam kâmboŋan gâbâ zo yatâ muyagem mân lâŋ âim gâmâip. p YGâne nâŋgâm kamân zo birâm Likaonia hânân âiwet. Oi zoren Listera sot Derebe kamânân sot kamân mâik mâik tap arip, zoren âi den siŋgi âlip dâzâŋgom ândiwet. Listera kamânân Paulo sot Banaba bem zâkonsâwe. \ 1Oi Yuda a sot hân ŋâin gokŋâ zen Aposolo kâtŋâ zâkonat sâm mindum gawe. w gKamân zorat a zen kâsâpagom nâmbutŋâ zen Yuda zeŋgât a utne nâmbutŋâ zen Aposolo zekât a urâwe. ; oZet zoren narâk kârep ândim Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwap siŋgi âlip keŋgât buŋ sâm ândiwet. Kembuŋâ imbaŋâ ziki sen mârât kulem top top tuum ândiwet.  !Yuda a nâmbutŋâ zen ko siŋgi âlip zo kândâtkom a hân ŋâin gokŋâ den dâzâŋgonetâ Kristogât kâmut kâsa otziŋgâwe. _ 9Oi Ikonioŋ kamânân takâm yatigâk Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namin zâimŋâ siŋgi âlipŋâ imbaŋâŋoot sâm dâzâŋgowet. Dâzâŋgoitâ Yuda a sot hân ŋâin gok doŋbepŋâ Yesugât kâmut urâwe. {o 4Aritâ Yesugât kâmut kamân birâwet, zo zen umziŋan Tirik Kaapum piksâm zei sâtâre kwâkŋan ândiwe.^5 3Âiram kinzikŋan gwapgwap tuugitâ gei kândâtzâŋgom Ikonioŋ kamânân âiwet. =s 2Yuda a ziŋâ kamân zorat a sâtŋâ sot ambân sikumziŋoot zen Anutu mâpâsemarâwe, zo den dâzâŋgone um kâlak op Paulo sot Banaba kâsa otzikâm molizikâne âiwet. 8k 1Oi hân zoren Kembugât den laŋ kârâm arip. A{ 0Yatâ sâitâ hân ŋâin gokŋâ zen den zo nâŋgâm umziŋ âlip oi Kembugât den sâm bâbâlaŋ kwârâwe. Oi ândiândi kâtikkât siŋgi urâwe, zen den zo nâŋgâne bon oip. ,Q /Kembu zâk zorat itâ sâm dâtŋângoip, ‘Zen hân toren toren a zeŋgât âsakŋâ zâmbarâwan. Oi a zen Anutugât mâtâp ekŋâ zoren âi ândibi.’ ” *M .Yatâ utnetâ Paulo sot Banaba zet den keŋgât buŋâ itâ sâm dâzâŋgowet, “Yuda a zen Anutugât den kândom dâzâŋgonatkât sâsâŋ. Ka Yuda a zen kândâtkomŋâ ândiândigât siŋgi mân utnatkât se, gât ko zâmbamŋâ hân ŋâin gok zen siŋgi âlip dâzâŋgonat. a; -Mindum gane Yuda a ziŋâ ziŋgitŋâ nâŋgâm bâliŋ kwatziŋgâm Paulogât den mem gei kwarâwe. Oi sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. Pauloŋâ Yuda a kândâtzâŋgom hân ŋâin gokŋâ siŋgi âlip dâzâŋgoip.   ,Bet kendon ŋâin mâte oi kamân zorat mâirâp a topŋâ topŋâ zen aksik minduyaŋgâm Anutugât den nâŋgânam gawe. [~/ +Oi minduminduyân gâbâ gem Yuda a doŋbep sot kamân ŋâin gâbâ Anutu mâpâsemarâwe, zen aksik Paulo Banaba zet sot âim den utne Paulo sot Banaba zet zen Anutugât lumbeŋan ândibigât dâzâŋgowet. z}m *Oi Pâulo sot Banaba zet mâpâmâpâse namin gâbâ geitâ kendon ŋâin yatik dâzâŋgobabotkât sâwe. ,|Q )‘A zen den nâŋgâm kwâkâkwâkâŋâ zeŋgâren nep top ŋâi tuubat. Ziŋâ zorat nâŋgâne bon buŋ upap. Zen kut ŋâi zo ekŋâ kwakŋâ mumbi.’ ” P{ (Propete zeŋgâren den itâ zo kâtigibapkât itâ dâzâŋguan, z  'Mosegât gurumin den, zo bâliŋâziŋ gulipkubam oseip. Yesugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwatne bâliŋâziŋâ zo gulipkubap. 4ya &Yatâ sâmŋâ Pauloŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A bukurâpnâ, dâzâŋgua nâŋgânek. Bâliŋâ guligulipkuŋ, zo a zorâŋ muyageipkât zorat den mâte otziŋgap. lxQ %Ka Dawidigât kiunŋâ Yesu, zâk ko mân alâgeip. Anutuŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip.” !w; $Dawidigât nâŋgâme. Zâk Anutuŋâ nep diŋ sâm pindip, zo arâp zeŋgâren tuum âim moip. Moi sâkurâp zeŋgât kwagân hângune alâgeip. lvQ #Oi Psalm ekabân den ŋâi itâ ziap,‘Gâ tirik agâ mân birânina mom alâgibat.’ Ku "Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. Oi Yesu zâk mân mom alâgibap, zorat Anutuŋâ den itâ sâip,‘Nâ Dawidigât siŋgi sâwan, zorat bonŋâ zinziŋ kâtik, zo ziŋgâbat.’ Jt  !Anutuŋâ Yesu mângei neŋgâren bonŋâ muyagiap. Zorat umâlep den dâzâŋgonam gen. Psalm daŋgon zagât, zoren den itâ kulemguwe,‘Gâ nâgât nannâ. Irak gasum sâlâpgogan.’ s  Nen umâlep den dâzâŋgonam gen. Anutuŋâ sâkurâpniŋâ kut ŋâi ŋâi siŋgi dâzâŋgoip, zorat bonŋâ âsagiap. ar; Oi zâk sot Galilaia hânân gâbâ Yerusalem kamânân ârândâŋ âiwe, zeŋgâren sirâm nâmbutŋan muyageziŋgâm ândeip. Muyagei igâwe, zen ko zâkkât siŋgi sâsâŋ a opŋâ a ambân dâzâŋgom ândie. 7qi Ka Anutuŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. qp[ Oi Kembugât ekabân den zeip, zo op naŋgâm poru nagân gâbâ mâkâm kât mâtâpŋan âi parâwe. n~S}|{zyyx+wvvDuu>=<Oi Kâwali a galem a patâŋâ Pelikigât ekap ŋâi itâ kulemgoip, YOi Paulogât bâu biosi ŋâi kwâkŋan tâpapkât kubikpi. Oi mulunâk galem okŋaŋgâm Roma a kutâ Pelikigâren diim âibi.” ZX-Oi kâwali a galem a patâŋâ kâwali a sâtŋâ zagât diizikâm itâ sâm dâzâkoip, “Zet sâitâ kâwali a ki mâtâp âiâiŋâ 2 handeret sot kâwali a bâu biosi kwâkŋan âiâiŋâ 70 sot liŋgip kâlâu a 2 handeret zorâŋâ kubikaŋgâm ŋâtikkât narâk nâmburân kimembut, narâk zoren Kaisarea kamânân âibi. HW Katep zorâŋ den yatâ sâi kâwali a galemŋâ den itâ sâm sâŋgongoip, “Gâ den dâtnogat, zo a ŋâi mânâk dâzâŋgoban.” Kâwali a ziŋâ Paulo Kaisarea kamânân diim âiwe. 4VaDâgone dinziŋâ mân nâŋgâban. A 40 yatâ zorâŋ Paulo kunam se. Zen nalem birâm ândim Paulo kom nalem ninatkât se. Oi zen Paulo kunam mâtâbân mambât te.” 1U[Mâsiki katepŋâ itâ sâm dukuip, “Yuda a zen gâgâren den pane gâbapkât den saage. Mukan Paulo minduminduziŋan diim âine topŋâ sâm muyagibapkât dâgobi. TYatâ sâm dukui kâwali a galem patâŋâ katep bikŋan gâsum diim ginŋan âim mâsikâm sâip, “Den dap dâtnoban?” CSSâi a zorâŋ katep zo diim patâŋaŋgâren âim itâ dukuip, “A tâk namin taap, kutŋâ Paulo, zâkŋâ noonsâm dâtnogi katep zi diim gaan. Katep zirâŋ den ŋâi dâgobap.” R%Oi Paulogât biitŋandâ kâmbamgât den zo nâŋgip. Nâŋgâmŋâ kâwali a zeŋgât namin bagim aniŋâ dukuip. Dukui ko Pauloŋâ kâwali a zeŋgât a sâtŋâ ŋâi konsâm itâ dukuip, “Gâ kâtep zi kâwali a patâgâren diim âina den ŋâi dukubap.” Q Zorat gâ sot a sâtŋâ zen kâwali a patâgâren den itâ pane âibap, ‘Gâ Paulo sâŋgonguna gâi zâkkât diŋâ sâm kubiknat.’ Oi dinziŋâ nâŋgâm Paulo sâŋgongoi mâtâbân gâi kunat.” Paulo biitŋandâ kâmbamgât den sâm muyageip. *PMA zo zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ tirik namâ galem a patâgâren âim itâ sâwe, “Nen nalem birâm ândimŋâ Paulo kom nalem ninatkât sâm kâtigien. 6Og A teŋgâziŋ 40 yatâ zorâŋ den zo sâwe. 8Ni Haŋsâi Yuda a nâmbutŋandâ den itâ sâm saawe, “Nen nalem birâm yenâk ândinat. Paulo kom ko nem ândinat.” Yatâ sâm Anutu mâteŋan den zo sâm kâtigiwe. tMa Ŋâtik zoren Kembuŋâ muyagem Paulo gootŋan kin itâ sâip, “Gâ mân keŋgât ot. Ziren Yerusalem kamânân nâgât den siŋgi sâm muyagiat, zo yatik Roma kamânân sâm muyagiban.” Yuda a nâmbutŋâ Paulo kunam sâwe. BL} Oi den kârâpŋoot âragunetâ kâwali a galem a patâ zâk Paulo kumbegât keŋgât op sâi arâpŋâ kâmut ziŋâ geim Paulo osetziŋan gâbâ gâsum diim namâziŋan zâiwe. +KO Oi zorat minduminduziŋan den sârek patâ âraguwe. Yatâ opŋâ Parisaio a zeŋgât kâmurân gâbâ Kembugât gurumin den galem a nâmbutŋâ zen zaatŋâ den kârâpŋoot itâ sâwe, “Nen a zi egindâ tosaŋâ buŋ uap. Sumbem a mo a tabâŋâ ziŋâ den dukuwe oi ko dap sânat?” "J=Sadukaio a zen mumuŋan gâbâ zaatzaat sot sumbem a sot um dâp zo mân ziap sâmarâwe. Ka Parisaio a zen kut ŋâi ŋâi zorat nâŋgâne bon opmap. iIKDen yatâ sâi Parisaio a sot Sadukaio a, zen den sâm kwâkâyaŋgâne kâsâp muyageip. fHEOi a sâtŋâ kâmut tarâwe, zen nâmbutŋâ Sadukaio a ândiwe. Nâmbutŋâ ko Parisaio a ândiwe. Paulo zâk zo ek nâŋgâm den mem zâi pam itâ sâm dâzâŋgoip, “A bukurâpnâ, nâ Parisaio a. Sâkurâpnâ zen Parisaio a ândiwe. Parisaio a nen momŋâ zaatnat sâmen. Momŋâ zaatzaatŋâ, den zo luman, gât ko denân nâbanse.” }GsSâne Pauloŋâ itâ dâzâŋgoip, “Bukurâp, zâk a patâ ândiap, zo mân nâŋgâm den zo san. Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemguwe, ‘Gâ a ambân zeŋgât galem a mân sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâban.’ Nâ den zo nâŋgâman.” FYatâ sâi a kirâwe, zen Paulo itâ sâm dukuwe, “Gâ wangât Anutugât tirik namâ galem a patâ zo sâm bâliŋ kwâkŋâŋgat?” kEOSâi Pauloŋâ itâ sâm dukuip, “Sâkkâ ko tobat âlipŋâ. Umgâ ko bâliŋâ. Gâ Anutuŋâ gobap. Gâ Mosegât gurumin den lum nâgâren den kubikkubik tuubam sat. Ka Mosegât gurumin den kom nobigât dâzâŋguat.” fDEYatâ sâi ko tirik namâ galem a patâ Anania, zâkŋâ a ziŋâ lâuŋan kumbigât sâip. 'C IPaulo zâk a sâtŋâ sen tâpâk ziŋgit itâ sâm dâzâŋgoip, “A bukurâpnâ, Anutugât mâteŋan târârak ândim gâwan. Aŋunnaŋgât mân opman.” B)Haŋsâi kâwali a zeŋgât galem a patâ, zâkŋâ Yuda a wangât sâm Paulo nâŋgâm bâliŋ kwâkŋaŋge sâm zorat topŋâ nâŋgâbat sâm tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ sâi aksik mindunetâ Paulo tâkŋâ olaŋ diim gâi minduminduyân pâip.#A?Yatâ sâi Paulo lapitnam urâwe, zo birâwe. Oi kâwali a zeŋgât galem a patâ, zâk den zo nâŋgâm wangât yatâ uan sâm pârâkpam keŋgât oip. "@=Sâi Galem a patâŋâ itâ sâip, “Nâ a yenŋandâ kât doŋbep pamŋâ Roma a orâwan.” Sâi ko Pauloŋâ sâip, “Nâ âsaâsaginâ Roma a.” ,?QSâi kâwali a zeŋgât galem a patâ, zâkŋâ Paulogâren âi mâsikâm sâip, “Gâ sâ. Gâ perâkŋak Roma a?” Sâi Pauloŋâ sâip, “Zo perâkŋak.” q>[Yatâ sâi a sâtŋâziŋandâ patâgâren âi dukum sâip, “Dap utnat? A zi Roma a bonŋâ.” ;=oOi zen tâkŋâ lapitnamŋâ inzutŋâ saane ko Pauloŋâ a sâtŋâziŋâ itâ sâm mâsikip, “Zen dâp yatâ Roma a diŋâ mân nâŋgâmŋâ tâkŋâ lapitne dâp upap?” S<Kâwali a galem patâŋâ sâi arâpŋâ Paulo diim namâ kâligen zâiwe. Oi zoren a zen wangât den doŋbep se sâmŋâ zorat topŋâ sâm muyagei nâŋgânat sâm tâkŋâ lapitpigât sâm ziŋgip. f;EA ziŋâ zo yatâ sâm yu kambâŋ hâmbâziŋ kwâkâm suundum sot mâpot pane zâim geip. Z:-A zen kindap kwap Pauloŋâ hân ŋâin gokŋâ ziŋâ Anutugât siŋgi upigât sâi nâŋgâne mân dâp oi den yu kambâŋ sâm itâ sâwe, “A zo kune moik. A yatâ zo zâk ândei mân dâp upap.” %9CYatâ sa Kembuŋâ itâ dâtnogip, ‘Gâ zaat kubikaŋgâna hân ŋâin gok zeŋgâren sâŋgongoga âiban.’ ” Paulo tâkŋâ lapitnâ sâm birâwe. v8eOi gâgât den sâsâŋ a Setepano kunam hâmbâziŋ kwâkâm kinnâ topŋan pamŋâ kune nâŋga âlip oip. Oi nâ zeŋgât hâmbâ galem orâwan. Oi zo kamân zirat a ambân nâŋgâm naŋgegât gâgât siŋgi âlip dâzâŋgobat.’ H7 Sâi nâ den hâuŋâ itâ dukuwan, ‘Kembu, nâ arâpkâ mâpâmâpâse namin muyageziŋgâm gâsuziŋgâm zâŋgom tâk namin zâmbam ândiwan. Oi zo kamân zirat mariŋâ âlip nâŋge. #6?Eksa itâ dâtnogip, ‘Kamân zirat a, zen gâgât lâuyân gâbâ nâgât den siŋgi nâŋgâm birâbi. Zorat gâ kek Yerusalem kâmân birâm âi.’ 5 Yatâ opŋâ mâik ŋâi tap nâŋgâm ko Yerusalem kamânân âburem gam tirik namin zâim ninâu sâm umanân Yesu egâwan. 4}Oi zi wangât mambât yen ândiat? Gâ zaat Yesu bimbi kwâkŋaŋgâna too sâŋgongiga Yesuŋâ tosagâ gulipkubap.’ W3'Gâ kut ŋâi egin sot zâkkât siŋgi den, zo a ambân aksik dâzâŋgoban. Y2+Oi den itâ sâm dâtnogip, ‘Sâkurâpniŋaŋgât Anutu, zâk mârum zâkkât nepŋâ tuubangât gâsum sâlâpgogip. Gâ Anutugât kore mâman a târârak Yesu ikpangât sot diŋâ nâŋgâbangât sâip. 1 A zorâŋ nâgâren ga itâ sâm dâtnogip. ‘Bukunâ Saulo, gâ siŋgâ ânâŋgârik.’ Sâi zorenâk sinnâ ânâŋgâri egâwan. 05 Kamân zoren a ŋâi ândeip, kutŋâ Anania. Zâkŋâ gurumin den lum ândeip. Yuda a zoren ândiwe, zen zâkkât nâŋgâne a âlipŋâ oip. / Oi kârâp âsakŋâ patâgât sinnâ bâpsâipkât eksandâ ŋâtâtiksâi bukurâpnâ zen bitnan gâsunine Damasiko kamânân âiwen. 9.k Oi nâŋâ sâwan, ‘Kembu, Nâ dap upatkât sat?’ Sa Kembuŋâ itâ sâm dâtnogip, ‘Zaat Damasiko kamânân âiban. Zoren âina a ŋâiŋâ nep tuubangât dâgobap.’ ^-5 A nâ sot ândiwe, zen kârâp âsakŋik igâwe. Den ko mân nâŋgâm kwâtâtiwe. {,oOi nâŋâ sâwan, ‘Kembu, gâ ŋâi?’ Sa itâ dâtnogip, ‘Gâ nom ândimat. Nâ Yesu Nasarete gokŋâ.’ o+WÂsagei hânân gei zemŋâ den itâ muyagei nâŋgâwan, ‘Saulo, Saulo, gâ wangât nom ândimat? *Yatâ sâm mâtâbân âim mirâ bâkŋan oi Damasiko mâte ua sumbemân gâbâ kârâp âsakŋâ patâ nâgâren âsageip. :)mTirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen nâgât topnâ âlip nâŋge. Zen bukurâpniŋ Damasiko kamânân ândime, zeŋgât ekap kulemgum nine itâ sâm âiwan, ‘Ândi a ambân Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwapme, zen gâsuziŋgâm diiziŋgâm Yerusalem kamânân ga hâuŋâ sâknam ziŋgâbi.’ (wOi Yesugât kâmut zi buŋ upi sâm nâ kâsa otziŋgâm a sot ambân aksik saaziŋgâm tâk namin zâmbam ândiwan. K'Oi târokwap dâzâŋgoip, “Nâ Yuda a. Kilikia hânân Taso kamânân muyagewan. Oi kamân ziren ga ekap namin ândim lâmbarâwan. A patâ Gamalie, zâkkât um topŋan ândia sâkurâpniŋaŋgât gurumin den zo kwâkâm nigi nâŋgâwan. Oi zen itârâŋ ue, zo yatik nâ Anutugât gurumin den kâtigem lum ândiwan. d&APaulo zâk yatâ sâm Yuda a ziiŋâ denân dâzâŋgoi hiriŋsâm den mân sâm tarâwe. E% “Bukurâpnâ sot patârâpnâ, nâ den sa nâŋgânek.” $1(Oi nâŋgâŋaŋgi Paulo zâk tiregân kin a den hiriŋsâbigât bikŋandâ dâp oi zen hiriŋsâne Yuda ziiŋ denân itâ sâm dâzâŋgoip.#5'Yatâ sâm mâsiki Pauloŋâ itâ sâip, “Nâ Yuda a. Kilikia hânân Taso kamân patâ, zo gokŋâ. Gâ nâŋgânina den ŋâi dâzâŋgobâ.” "&Mârumâk Aigita a ŋâiŋâ a kutâ kunat sâmŋâ a 4 tausen diiziŋgi hân a mân ândiândiŋan âiwe. Gâ a zo mo ŋâi?” ;!o%Paulo diim namin baginâ sâne Pauloŋâ kâwali a galem dukum sâip, “Nâŋgânina den ŋâi dâgobâ.” Sâi kâwali a galemŋâ sâip, “Gâ dap op Grik denân sat? d A$A aksik patâ moliziŋgâm gam den yu kambâŋ sâm itâ sâwe, “A zo kune buŋ oik.” #?#Oi Paulo tiregân gâi a doŋbep patâ ziŋâ mindum mâtâp dooŋguwe. Dooŋgune kâwali a ziŋâ Paulo gâsum bitziŋâ kwâkŋanâk mem namin zâiwe. 3_"Mâsikâziŋgi a ambân zen den ŋâi sâne nâmbutŋandâ den laŋ gulip sâwe. Yatâ sâne den zo top mân nâŋgâm sâi kâwali a ziŋ gâsu diim namâziŋan âiwe. 3_!Oi kâwali a galem patâŋâ ga Paulo bitziŋan gâbâ betziŋan mem sâi tâk kâtikŋandâ saawe. Oi Paulogât topŋâ sot kut ŋâi ŋâi oip, zorat mâsikâziŋgip. dA Den yatâ nâŋgâmŋâ zorâŋak kâwali a galem patâŋâ arâpŋâ sâtŋâ sot yen gâsuziŋgi sârârâk kârâm âiwe. Oi Yuda a zen Paulo kom tatne kâwali a galem patâ sot kâwali a, zen gane ziŋgit birâwe. gGPaulo zâk yatâ oip sâne kamân mâirâp ziŋ aksik umziŋ bâliŋ oi zaatŋâ mindum gawe. Oi a nâmbutŋandâ Paulo gâsum diimŋâ tirik namin gâbâ âkŋan giwe. Diim gine mâtâp dooŋguwe. Paulo gâsumŋâ kune mumbapkât utne siŋgi zo Roma kâwali a galem zâkkâren ari itâ nâŋgip, “Yerusalem a zen aksik kâsa gâsâyague.” 0YPaulo zâk Epeso kamânân gokŋâ Toropimo, Yuda a buŋ, zâk sot kamânân âim gâitâ ekŋâ zorat sarâ itâ sâwe, “Pauloŋâ tirik namin diim zâim geip.” 3Gâsumŋâ den kâtikŋâ sâm sâwe, “O Isirae a, ga betniŋan minek. A zirâŋ hânŋâ hânŋâ ândim Yuda a kâsa otniŋgâmŋâ Mosegât den sot tirik namâ zorat mem gei kwâkwat den sâm dâzâŋgomap. Oi tirik namâniŋan Grik a diiziŋgi zâine mân dâp uap.” 2]Nep mâme ŋâi âkââkâŋan Pauloŋâ tirik namin zâi tâi Asia hânân gâbâ Yuda a nâmbutŋâ ziŋâ zâk ekŋâ a aksik kâsa okŋaŋgânat sâm gâsuwe. %Yatâ sâne Paulo zâk dinziŋâ nâŋgâm a kimembut zeŋgâren târokwâip. Haŋsâi too saŋgonŋâ tirik namin zâiwe. Sâkziŋ kubikaŋgâm Anutugât siŋgi nalem pânam utnetâ Pauloŋâ tirik namâ galem a zorat dukuip. Pauloŋâ tirik namin zari gâsuwe. {oHân ŋâin gokŋâ ziŋ Yesugât kâmut urâwe, zeŋgât den itâ sâwen, ‘Zen nalem bem lopiogât siŋgi sâne mân nimbi. Zuu gilâm sot zuu gilâmziŋoot mân nibi. Ap ambin, zet mân birâyaŋgâbabot.’ Zo yatâ sâm kâtigiwen.” ^5Oi gâ zeŋgâren târokwatgigindâ sii nalem kwâlâna om kâukziŋ mânâŋgâtpi. Gâ yatâ otna a ambân zen gek itâ nâŋgâbi, ‘Zâkkât den nâŋgâwen, zo bon buŋâ. Zâk gurumin den lum ândimap.’ 5Gât ko nen den ŋâi dâgogindâ zo upan. Neŋgâren a kimembut ândie. Zen Anutu mâteŋan den sâm kâtigem kâukziŋ mân mânâŋgât ândime. &EKamân ziren Yuda aŋâ gâgât yatâ nâŋgâme, gât ko dap utnat? Gâ Yerusalem kamânân gaat, zorat siŋgi nâŋgâm naŋgâbi. Nâŋgâmŋâ mindubi. xiGâgât den itâ gâi nâŋgâme, ‘Yuda a hân ŋâin âi ândie, zen Mosegât den birâbigât dâzâŋgomap. Zen murarâpziŋâ mân kwabâ kwatziŋgâbigât dâzâŋgomap. Sâkurâpniŋaŋgât gurumin den, zo mân lubigât sâmap.’ s_Pauloŋâ den siŋgi dâzâŋgom naŋgi nâŋgâm Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâmŋâ itâ sâm dukuwe, “Bukuniŋâ Paulo, nâŋgat. Yuda a doŋbep patâ Yesugât kâmut op ândie. Zen aksik Mosegât gurumin den lum kâtigie. .UGane Pauloŋâ bitziŋ kom Anutuŋâ mam okŋaŋgi kamân ŋâin gok zeŋgâren nep tuugip, zorat den siŋgi dâzâŋgom naŋgip. Paulo zâk zeŋgât den nâŋgip. wgHaŋsâi Paulo sot nen ârândâŋ Yakobogâren âiwen. Zâi tâindâ Yesugât kâmut galem a zen gawe. ucOi zobâ âi Yerusalem kamânân takindâ Yesugât kâmut nâmbutŋâ ziŋâ sâtâre op buku otniŋgâwe. E Oi Kaisarea kamânân gâbâ Yesugât kâmut zeŋgâren a nâmbutŋâ ziŋâ diiniŋgâm Ŋasoŋ zâkkât mirin nâmbarâwe. Ŋasoŋ zâk mârumŋan Kembugât a oip. Zâk Kipiro gokŋâ. N Narâk zo âki Yerusalem kamânân zâinatkât kubikaŋgâwen.  Den dukuindâ mân nâŋgâm kâtigei birâm itâ sâwen, “Kembugât den kâtigibap.” Paulo zâk Yerusalem kamânân zarip. | q Dukuindâ itâ sâip, “Zen wangât isem umbâlâ otnige? Nâ Kembu Yesugât op mumbatkât mân keŋgât uan.” s _ Den yatâ sâi nen sot kamân mâirâp nen aksik Paulo Yerusalem kamânân mân zâibapkât sâwen. xi Gamŋâ Paulogât inzutŋâ memŋâ zikŋâ kiŋ bik saamŋâ itâ sâip, “Tirik Kaapumŋâ itâ sap, ‘Inzut zi mariŋâ zâk Yerusalem kamânân zari Yuda a ziŋâ itâ okŋaŋgâm kamân ŋâin gok zeŋgât bitziŋan pambi.’ ” |q Oi sirâm nâmbutŋâ zoren tâindâ Yuda hânân gâbâ Propete ŋâi kutŋâ Agabo, zâk neŋgâren gâip. dA Zâkkât bârarâp kimembut sigan ândiwe. Zen Propete yatâ op Kembugât den sâmarâwe. T!Haŋsâi kamân zo birâm Kaisarea kamânân âi takâm Pilipogât mirin zâiwen. Pilipo zâk mârum a nâmburân zagât nalem kâsâpkum ziŋgâmarâwe, zeŋgât kâmurân gok. Zâkkât mirin zâiwen. Oi Tiro kamânân gâbâ Tolemaio kamânân takindâ waŋgâyân âiâiŋâ zo âkip. Yesugât kâmut ŋâtik kânok zen sot ziwen. }sNinâu sâmŋâ âbânaŋgâm zen kamânân zâine nen waŋgâyân zâiwen. Propete Agaboŋâ Paulogât den sâip. 9Zoren ândeindâ waŋgâ âiâiŋ narâk oi a ambân sot katep zen aksik diiniŋgâm kamân âkŋan sagân geiwen. Geimŋâ simin liim ninâu sâwen. :mPam tâi nen kamânân zâi Yesugât kâmut muyageziŋgâm sirâm nâmburân zagât tarâwen. Oi Tirik Kaapumŋâ otziŋgi Pauloŋâ Yerusalem kamânân mân âibapkât sâwe. "=Zobâ âimŋâ Kipiro hân egindâ yaŋgâgen tâi ek walâm âiwen. Âi Siria hânân âim Tiro kamânân takâwen. Zoren waŋgâŋâ sikum pam tâip. SKamân zoren waŋgâ ŋâi Poinike hânân âibam op tâi zoren zâiwen. ~ 7Oi nen zâmbamŋâ tâŋtâŋ âimŋâ hân ŋâi kutŋâ Koo, zoren takâwen. Mirâ haŋsâi Rodo hânân âim zobâ Patara kamânân âi takâwen. 9}k%Oi itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen dum zagâtŋâ sâŋgânâ mân nikpi.” Yatâ sâi umziŋ bâliŋ oi zo yatâ lum kândâtŋâ kelikŋâ diim waŋgâyân âi parâwe. |$Paulo zâk den yatâ sâm dâzâŋgom simin liim zen sot ninâu sâip. Ninâu sâi isemŋâ lum kândât kelikŋâ pane arip. o{W#Nâ mâtâpŋâ dâzâŋgom naŋgâwan. Zen nep kâtigem tuune kât mot muyagei a ambân kanpitâ zo ziŋgâbigât mân kwakpi. Mâtâp zo tirâpzâŋgowan. Oi yatik opŋâ zen Kembu Yesu den itâ sâip, zo nâŋgâm ândibi. Den zo itâ,‘Kut ŋâi ŋâi mimiŋ, zo âlipŋâ. Ka kut ŋâi ŋâi ziŋgâziŋgâŋ, zorâŋ umâlep zâizâiŋ.’ ” bz="Ninâ sot arâpnâ neŋgât bitnandâ tuuga muyagei mem nem ândiwen, zo âlip nâŋge. Hy !Nâ a ŋâigâren kât sikum mot mân mimbatkât sâwan. Xx) Oi nâ Anutugâren zâmbansan. Zen Anutugât lumbeŋâ den zo nâŋgâm ândibi. Yatâ utne Anutuŋâ tânzâŋgoi bonŋâ muyagibi. Yatâ opŋâ a ambân mem kubikziŋgip, zen sot opŋâ bonŋâ muyagibi. #w?Zorat zen galem oraŋgâm ândibi. Kendon patâ karâmbut zorat umŋan sirâm ŋâtik zo girem den dâzâŋgom isem gâwan. Zen zorat nâŋgâm ândibi. vOi osetziŋan gâbâ a nâmbutŋâ muyagemŋâ zen a nâmbutŋâ zeŋgât a upigât den bâliŋ sâm um gulip kwatziŋgâbi. su_Nâ itâ nâŋgan. Nâ birâziŋgâm aria a nâmbutŋâ zen wâu ulin yatâ tâmbetzâŋgonam gabi. [t/Zen ziiŋak galem oraŋgâm kâmut gakâziŋâ galemziŋ upi. Tirik Kaapumŋâ zo zeŋgât galem a sâm zâmbarip. Kembugât kâmut zo Yesu zâkŋâ gilâmŋandâ kwâlâziŋgip, zen galem otziŋgâm ândibi. swWangât, nâ Anutugât den siŋgi âlip zo aksik dâzâŋgowan. Ŋâi mân birâwan, zorat tosa nâgâren mân ziap. vreItârâŋ dâzâŋgua nâŋgânek. Zeŋgâren gâbâ ŋâi tâmbetagobap, zorat tosa nâgâren mân zimbap. &qEOi ŋâi sa nâŋgânek. Nâ Anutu um topŋan ândiândigât den siŋgi dâzâŋgom osetziŋan ândia nikme, zo dum zagâtŋâ sâŋgânâ mân nikpi. zpmNâ ândiândinaŋgât nâŋgâm keŋgât mân uan. Nâ ândiândinâ mân aŋgân kârâbat. Kembu Yesuŋâ nep diŋ sâm nigip, zorik tuum âibatkât nâŋgan. Anutu um lumbeŋaŋgât den siŋgi sa laŋ kârâbapkât nep diŋ sâm nigip. goGKa Tirik Kaapumŋâ itâ tirâpnogap. Zoren aria tâk namin nâbane tap sâknam nâŋgâbat. n Irak ko Kaapumŋâ umnan saam diinigi Yerusalem kamânân âibâman. Zoren aria kut ŋâi ŋâi otnibi, zo mân nâŋgan. m%Oi Yuda a sot Grik a, zen umziŋ melâŋâ Anutu mâteŋan Kembuniŋâ Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbigât dâzâŋgowan. lOi den dâzâŋgobatkât ŋâi mân ziap. Zen âlip upigât den siŋgi âlipŋâ sombemân sot mirin aksik dâzâŋgowan. {koNâ a ginŋandâ Kembugât kore op ândiwan. Oi Yuda zen kâsa otninetâ sâknam kwâkŋan ândim isem ândiwan. j Gane Pauloŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ Asia hânân gam zeŋgâren nep tuum gâwan. Zo topŋan gâbâ nâŋgâm naŋge. iMilete kamânân gamŋâ Pauloŋâ a sâŋgonzâŋgoi Epeso kamânân âim Yesugât kâmut zeŋgât galem a diiziŋgâne gawe. +hOPaulo zâk Yerusalem kamânân kek âibat sâm Epeso kamânân mân âim Milete kamânân arip. Asia hânân ândei Yuda zeŋgât kendon Pentekos, zorat narâk walâbapkât op Yerusalem kamânân kek âibatkât sâip. Epeso kamânân gâbâ Yesugât kâmut galem a gâne den dâzâŋgoip. g%Zobâ sirâm ŋâin âim Kio hân walâwen. Zobâ sirâm ŋâin Samo kamânân takâwen. Zobâ sirâm ŋâin Milete kamânân âi takâwen. fOi ko Aso kamânân âim muyageniŋgâm waŋgâyân zâi niŋgiri ârândâŋ âiwen. Âimŋâ Mitilene kamânân takâwen. "e= Nâmbutŋâ nen Pauloŋâ sâi waŋgâyân zâim Aso kamânân kândom âiwen. Paulo zâk hân mâtâp âim Aso kamânân waŋgâyân zâibam oip. cd? A zen katep zo diim mirâziŋan zâim umziŋ âlip oip. Pauloŋâ Milete kamânân arip. }cs Yatâ sâmŋâ mirâ umŋan zâim nalem kâsâpkum nemŋâ zen sot âragum tatne haŋsâip. Haŋsâi zâmbam arip. b Pauloŋâ geimŋâ katep zo kwârakum lumŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Âigirâp mân utnek. Zâk umŋâ mâŋgim ziap. Mân muap.” zam Oi katep ŋâi kutŋâ Eutiko, zâk Pauloŋâ den sâi nâŋgâm tap mâtâp mâigân gâbâ uman nelâmkoi zem hânân gei koi zei mem zaatne moip. Oi mirâ zo kârep patâ. Um karâmbut kwâkŋan topŋan. Zoren kwâkŋan gâbâ gei koip. G`Mirâ umŋâ tarâwen, zoren kârâp âsakŋâ doŋbep seip. !_;Sirâm nâmburân kânokgât kendonân nen nalem ninam minduwen. Paulo zâk haŋsâi âibat sâm den dâzâŋgom kiri ma ŋâtik tânâmŋâ oip. &^EOi Yuda zeŋgât nalem niniŋaŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, zo âki Pilipi kamânân gâbâ waŋgâyân zâim âim tâindâ sirâm bâtnâmbut oi Taroa kamânân takâwen. Zoren sirâm nâmburân zagât ândiwen. Pauloŋâ Taroa kamânân katep ŋâi mumuŋan gâbâ mâŋgeip. ]'A yatâ zorâŋ kândom âi Taroa kamânân mambâtniŋgâm ândiwe. (Pilipi kamânân nâ Luka Paulo kândiaŋgâm betniŋan sâne âiwen.) h\IOi a itâ zorâŋ zâk sot âiwe. Berea kamânân gok Sopate, zâk Piroregât nanŋâ. Tesalonike kamânân gok Aristako sot Sekundo sot Derebe kamânân gok Gaio sot Timoteo sot Asia hânân gok Tikiko sot Toropimo. )[KZoren kâin karâmbut ândim saruyân geim waŋgâyân zâim Siria hânân âibâ sâi Yuda a ziŋâ kunam sipkune waŋgâ birâm Makedonia hân mâtâp arip. uZcHân zoren âim Yesugât kâmut kâtigibigât den doŋbep dâzâŋgomŋâ walâziŋgâm Grik hânân arip. Y Den kwamit patâ buŋ oi Pauloŋâ Yesugât kâmut diiziŋgâm den dâzâŋgomŋâ kândâtziŋ kelikŋâ Makedonia hânân arip. RX)Den galem a zorâŋâ den yatâ sâm dâzâŋgoi kâsâpagom âiwe.W(Zen itârâŋ den laŋ sânetâ kâmbam muyagibam uap. Zorat a kutâŋâ neŋgât nâŋgi mân dâp oi kubikniŋgâbap.” YV+'Zeŋgâren den ŋâi ziap, oi ko a sâtŋâ zeŋgât minduminduyân mem âibi. U&Oi Demeterio sot nep a gakâŋâ, zen a ŋâigât tosa muyagibi, oi ko den sapsusuŋ narâkŋan a sâtŋâ zeŋgâren sâne kubikpi. T%A sâkziŋanâk se, zen lopioniŋaŋgât namin âim kut ŋâi ŋâi mân tâmbetkuwe. Zen Atemis mân sâm bâliŋ kwâkŋaŋge. ES$Gât ko zen umziŋ diim gei kut ŋâi ŋâi laŋ mân upi. tRa#Yatâ utne den galem a gamŋâ sâi hiriŋsâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Epeso mâirâpŋâ, kamân zirat Atemis patâniŋaŋgât namâ sot lopio sumbemân gâbâ gem geip, zorat galem a ândien. Zo a ambân zen aksik nâŋge. PQ"Yatâ oi a zen a ândopŋâ, Yuda gokŋâ ek nâŋgâmŋâ zen aksik patâ den yu kambâŋâ itâ sâwe, “Atemis Epeso kamânân gok, zâk kutŋâ patâ.” Zen narâk kârep den zo sâm kirâwe. *PM!A zen yatâ op kine Yuda a zen, zeŋgât bukuziŋâ kutŋâ Alesande mem aline a osetziŋan kin den dâzâŋgobam op den mân sâbigât bikŋandâ dâp tuugip. "O= Mindumindu kabâŋan a ambân nâmbutŋandâ den ŋâi sâne nâmbutŋaŋgoot ŋâi sâne den gulip oi doŋbep ziŋâ den topŋâ mân nâŋgâwe. NOi kamân zorat a sâtŋâ nâmbutŋâ Paulo buku okŋaŋgâm ândiwe, zen Paulo sombemân mân âibapkât den pane arip. rM]Oi Pauloŋâ siŋgi nâŋgâm zaat sombemân âibam oi Yesugât kâmut ziŋâ aŋgân kârâŋaŋgâwe. `L9Yatâ sâm den kwamit patâ utne kamân mâirâp zen aksik den kwamit patâ opŋâ mindumindu sombemân âiwe. Oi Makedonia a zagât Paulo sot âiwet, kutzikŋâ Gaio sot Aristako, zet gâsuzikâm diizikâm âiwe. )KKDemeterioŋâ den yatâ sâm dâzâŋgoi nâŋgâm umziŋan kuk op den yu kambâŋ sâm itâ sâwe, “Atemis Epeso kamânân gok, zâk kutŋâ patâ.” zJmZâk yatâ oi a ambân zen nepniŋaŋgât nâŋgâne gigiŋâ upap. Bemniŋâ Atemis zâkkât kutŋâ gigiŋ oi namâŋâ zi gâugâu gâsubap. Oi Asia hânân sot hân nâmbutŋâ a aksik patâ zen zâk mâpâsime, zo dap op buŋ upap?” rI]Oi a ŋâi ga ândiap, kutŋâ Paulo. Zen zâkkât topŋâ nâŋge. Zâkŋâ Epeso kamânân gok sot Asia hânân kamân dâp a doŋbep um gulip kwatziŋgâm itâ sâm dâzâŋgomap, ‘A betŋâ lopio tuutuuŋâ, zo bon buŋâ.’ H+Oi Demeterioŋâ nep a gakârâpŋâ minduziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “A, zen nâŋge. Nepniŋâ zorâŋâ kât sikum muyageniŋgâmap. WG'Zoren kâtŋâ lopio tuutuuŋâ a ŋâi ândeip, kutŋâ Demeterio. A zorâŋâ Atemis lopio namâ dâpŋâ mâik mâik kâtŋâ tuugi a ziŋâ sâŋgân mine zâk sot nep arâpŋâ kât doŋbep muyagiwe. fFENarâk zoren Epeso kamânân um kâtik a zen siŋgi âlipkât den kwamit patâ urâwe. MEOi âibam berân mâme nep a zagât Timoteo sot Erasto sâŋgonzâkoi Makedonia hânân kândom op âiwet. Zâk zikŋik zoren mâik ŋâi ândeip. Atemis bem lopio, zâkkât kwamit patâ urâwe. aD;Paulo zâk nep zo tuum naŋgi Kaapumŋâ okŋaŋgi Makedonia sot Grik hân âi walâzikâm Yerusalem kamânân âibatkât sâip. Oi itâ sâip, “Nâ Yerusalem kamânân âim âburem Roma kamânân âibat.” C A ziŋâ yatâ utnetâ Kembugât denŋâ imbaŋâ mem kâtigemŋâ laŋ kârâm arip. Pauloŋâ Yerusalem kamânân âibam oip. !B;Kware suŋagât ekap mem ândiwe, zo mem a mâteziŋan kârâp une seip. Oi ekap zorat sâŋgânŋâ sâlâpkum mâpotne kât ekap 4 tausen yatâ oip. A/Oi Yesugât kâmut, zeŋgâren gâbâ doŋbep patâŋâ gam mârumŋan gâbâ kware suŋa op gâwe, zorat den siŋgi sâm kâkŋan parâwe. @#Zorat den siŋgi Epeso kamânân Yuda a sot Grik a zen zo nâŋgâm keŋgât urâwe. Oi Kembu Yesugât kutŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. G?Wâkeŋâ yatâ sâi a wâkeŋoot zo kâwali imbaŋâ mem zâŋgom mem kâbakgwâbakŋe otziŋgâm hâmbâziŋ mem giŋbololoŋ mei sâk bârak sot gilâmziŋoot mirin gâbâ pâtan âiwe. }>sYatâ op sâne wâkeŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Yesu sot Paulo zo nâŋgâzikan. Zen ko waniŋ gokŋâ?” =Yuda zeŋgât tirik namâ galem a patâ ŋâi kutŋâ Sikewa, zâkkât narâpŋâ nâmburân zagât, zen Paulo ekŋâ yatâ urâwe. < Oi Yuda a nâmbutŋâ sâgân sâmbu opŋâ hânŋâ hânŋâ âim gam ândim zâizâiŋ op Kembu Yesugât kot zo sâm wâke moliziŋgânat sâm wâkeziŋoot itâ sâm dâzâŋgowe, “Yesu kutsiŋgiŋâ Pauloŋâ sâmap, zâkkât korân sa âiban.” N; Zorat a zen Paulogât hâmbâ mot mem ândeip, zo mem mâsekziŋoot zeŋgâren mem âine gâsune sâkziŋ âlip urâwe. Yatâ utne wâkeŋâ a umziŋan gâbâ takâm âiwe. Kware suŋa a ândiwe. V:% Oi Anutuŋâ Paulo mam okŋaŋgi sen mârât kulem ŋâi ŋâi tuugip. 9  Kendon patâ zagât umŋan zo yatâ op ândei Yuda a sot Grik a Asia hânân ândiwe, zen aksik Kembugât topŋâ nâŋgâwe. 8 Oi a nâmbutŋâ zen um kâtik opŋâ Yesugât den kândâtkom a ambân mâteziŋan den bâliŋâ sânetâ Pauloŋâ birâziŋgip. Oi Yesugât kâmut, zenâk diiziŋgâm sirâmŋâ sirâmŋâ a ŋâi kutŋâ Tirano, zâkkât mirin minduziŋgâm zen sot âraguwe. i7KPaulo zâk Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namin âsâbâŋ zâimŋâ keŋgât buŋ siŋgi âlip dâzâŋgom ândei kâin karâmbut âkip. Anutugât um topŋan ândiândiŋaŋgât den sâm bâbâlaŋ kwap dâzâŋgoip. }6sA yatâ urâwe, zen kiin zagât yatâŋâ urâwe. Pauloŋâ siŋgi âlip nep sot sen mârât kulem top top tuugip. 5Too saŋgonziŋgâne Pauloŋâ bikŋâ kâukziŋan pâi Tirik Kaapum zeŋgâren gei Kembugât den gându uŋakŋan sâwe. N4A zen den so nâŋgâne Kembu Yesugât korân too saŋgonziŋgâwe. p3YSâne Pauloŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Yohane zâk a umziŋ melâŋbigât too saŋgonziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, ‘A ŋâi bet gâbap, zen zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbi.’ Den zo Yesugât op sâip.” 25Sâne itâ sâm mâsikâziŋgip, “Zen ŋâigât korân too saŋgonziŋgâwe?” Sâi itâ sâm dukuwe, “Nen Yohanegât too saŋgonniŋgâwe.” m1SOi mâsikâziŋgâm sâip, “Zen Kembugât den siŋgi âlip nâŋgâm, nâŋgâm pâlâtâŋ kwapŋâ Tirik Kaapum sot urâwe mo buŋâ?” Sâi ziŋâ sâwe, “Buŋâ. Tirik Kaapum ândiap, zorat siŋgi mân nâŋgâwen.” 0 Apolo zâk Korinti kamânân ândei Pauloŋâ hân mâtâp âim Epeso kamânân takâm Yohanegât arâp nâmbut muyageziŋgip. k/OKembugât den ekabân gâbâ Yuda a den dâzâŋgom sâip, “A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, zâk Yesu.” Zâkŋâ minduminduyân den yatâ sâm Yuda zeŋgât den zo mem ge kwatziŋgip.W.'Oi Apolo zâk Grik hânân âibâ sâi Yesugât kâmut zen ekap ŋâi kulemgum Yesugât kâmut Grik hânân ândiwe, zeŋgât pindâne mem arip. Ekap zoren den itâ zeip, “Zen a zi buku okŋaŋgâbi.” Den yatâ kulemgum pindâne arip. Âimŋâ Korinti kamânân takâm Anutuŋâ tângoi Yesugât kâmut itâ betziŋan meip. w-gZâk Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namin zâim siŋgi den keŋgât buŋ, lâu bâbâlaŋ sâm dâzâŋgoip. Zoren siŋgi âlip sâi Pirisila sot Akwila zet nâŋgâm buku okŋaŋgâm diim âi Anutugât den nâmbutŋâ dukum naŋgâwet. ,7A zo Kembugât topŋâ zo dukune nâŋgâm naŋgip. Too saŋgon nep ko Yohanegârâk nâŋgipŋâ Yesugât siŋgi imbaŋâŋoot dâzâŋgom ândeip. ?+wOi Epeso kamânân Yuda a ŋâi gâip, kutŋâ Apolo. Zâk Alesandiria kamânân gok. A zo nâŋgânâŋgâŋâ patâ. Zâk Kembugât den ekabân sâlâpkum nâŋgâm naŋgip. *'Paulo zâk Antiokia kamânân mâik ŋâi ândim zâmbamŋâ siŋgi âlip nebân du arip. Oi Galata sot Pirigia hânân kamânŋâ kamânŋâ Yesugât kâmut ândiwe, zo sâm kâtikŋan kwatziŋgâm arip. Apolo zâk Epeso sot Korinti kamânân siŋgi âlip nep tuugip. )Âimŋâ Kaisarea kamânân takip. Zoren takâm Yesugât kâmut kândâtziŋ kelik den dâzâŋgom Antiokia kamânân âburem arip. ~~~0}}|{{^{ zNzyyxwwTvvuutt=ss)rqponmmllUkkOjjYihh"gpfedccbIa``__^7]\[[ Z|Z Y`XX;WVVUTTSRQQUPP3NNMYLL K.JIIIHHeG~GFEE?D[CC^BBXA@@]?>==x=<;;M::=9G88V7766&5~4433322r11}1:00B//$..9--M,,++d+ *4)q((K'&&a%%$#U"!! qm^I*4*\ ) 8  R'  DOi den mârum tik zeip, zo a hânŋâ hânŋâ muyageziŋgâbapkât Anutuŋâ nâŋgi âlip oip. Den zo bonŋoot sot âsakŋoot. Oi den zorat topŋâ itâ. Kristogât Kaapumŋâ umziŋan ândiapkât sumbemân zâim neule âsakŋoot ândibigât mambât ândie. % EDSiŋgi âlip den zo narâkŋâ narâkŋâ ekapŋoot zei mân nâŋgâm ândim gawe. Ka narâk ziren Anutu zikŋak zâkkât siŋgi a nen sâm muyageniŋgip. 5 eDAnutuŋâ nep sâm nigi zâkkât kâmut zeŋgâren kore op ândiwan. Kore otziŋgâm ândibat sot a hân ŋâin gokŋâ siŋgi âlip dâzâŋgom naŋgâbatkât sâm nigip. 5 eDKristoŋâ a kâmutŋâ neŋgât kâukniŋ ândiap. Oi nen ombeŋan kiŋ bikŋâ yatâ ândien. Oi Kristo zâk kâmut patâ neŋgât op sâknam nâŋgip. Sâknam torenŋâ ŋâi nâŋgânâŋgâŋ ziap, zo kwâknan zâibapkât sâip. Zorat nâ umâlip op zeŋgât op sâknam kwâkŋan ândiman. 6 gDZorat zen Yesugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm kâtigem kinbi. Den siŋgi âlip muyagem ziŋgip, zo gulip opapkât mân loribi. Siŋgi âlip zorat bonŋâ minam um bâbâlaŋâk op mambât ândibi. Zen yatâ utnetâ Yesuŋâ diiziŋgi Anutugât mâteŋan aŋun buŋ kinbi. Siŋgi âlip a hân dâp zeŋgâren laŋ kârâm ariap. Siŋgi âlip zo zen Epaparaŋâ dâzâŋgoip. Oi zenâk buŋâ. Siŋgi âlip zo a kamân dâp dâzâŋgom arindâ nâŋgâwe. Paulo nâ nep zorat kore a orâwan. Oi nâ Kolosai zeŋgât op sâknam kwâkŋan ândiman.  #DKa Kristoŋâ um salek kwatziŋgi Anutu sot buku op zâkkât mâteŋan hâlâlu sot tosa buŋ ândibigât a yatâ opŋâ poru nagân moip. : oDKolosai a ambân zen mârum Anutu kâsa okŋaŋgâm ândiwe. Zen Anutu kândâtkum ândiwe. Nâŋgânâŋgâziŋ bâliŋ oi laŋ gulip ândim bâliŋâ top top op ândiwe. A }DOi a sot kut ŋâi ŋâi hânân sot sumbemân Anutu kâsa okŋaŋgâm ândiwen, nen Anutu sot buku utnatkât nanŋâ sâm pindi poru nagân moi gilâmŋandâ lumbeŋâ muyageniŋgip. } uDAnutuŋâ zikŋâ imbaŋâ sot ândiândiŋâ sot holiŋâ nanŋaŋgâren dâbâk zimbapkât nâŋgi dâp oip.  5DKiŋ bitniŋaŋgât kâukŋâ ândiap, zo yatik Yesugât kâmut ândien, nen Yesugât kiŋ bikŋâ ândeindâ zâk kâukniŋâ ândiap. Zâk ândiândi niŋgi zâkkât kâmurân ândien. Nanŋâ zâk mârumŋan gâbâ kândom op mumuŋan gâbâ zaarip. Zâk a sot kut ŋâi ŋâi aksik zorat kâukŋâ upapkât mumuŋan gâbâ kândom otniŋgâm zaarip. Yesuŋâ nen Anutu sot buku utnatkât diiniŋgip. m UDMârumŋan a sot kut ŋâi ŋâi mân muyagei zei nanŋâ kândom muyageip. Oi zâk zobâ ândim gâip. Nanŋâ zâk a sot kut ŋâi ŋâi zorat galem a sâtŋâ op ândiap. A sot kut ŋâi ŋâi zo zâkkât bikŋan zem gâmap. Z /DAnutuŋâ sâi nanŋandâ a top topŋâ sot kut ŋâi ŋâi sumbemân sot hânân zo muyageniŋgip. Igikŋâ sot mân igikŋâ. Sumbem a âlipŋâ imbaŋâziŋoot sot Sataŋ sot sumbem arâpŋâ bâliŋâ imbaŋâziŋoot. A kutâ sot zâizâiŋ zo aksik patâ nanŋaŋgât imbaŋandâ muyageziŋgip. Oi zo zâkkât siŋgi muyageziŋgip. Q DAnutu Ibâ, zâk mân igikŋâ. Ka nanŋâ Anutugât holiŋâ sot topŋâ muyageip. Mârum hân kwâkŋan kut ŋâi ŋâi mân muyagei nanŋâ kândom muyageipkât kâukniŋ ândiepŋak ândiap. X +DNanŋâ zâk tosaniŋaŋgât sâŋgânŋâ pam bâliŋan gâbâ mâkâniŋgip. p [D Anutu zâk ŋâtâtik mariŋaŋgât bikŋan gâbâ mâkâniŋgâm nanŋaŋgât kiŋ topŋan nâmbarip. f  GD Oi Ibâniŋ u âsakŋan ândiap, zâkŋâ ândiândi kâtikkât siŋgi kwatniŋgip. Zo Kembugât siŋgi a neŋgât siŋgi upapkât sâi ziap. Zen zorat nâŋgâm um bâbâlaŋâk op sâiwap sâm dukubigât ninâu sâmet. Q  D Anutu zâk imbaŋâ mariŋâ. Zâk imbaŋâ âsakŋoot zorâŋ kâtikŋan kwatziŋgi kâtigem ândine kwâkziŋan kut ŋâi ŋâi yâmbât zari mân lorem kin um bâbâlaŋâk op sâiwap sâm dukubi. 6  gD Kembuŋâ yatâ otziŋgi Kembugât a târârak ândine ziŋgiri dâp upap. Oi âlipŋaŋgât nep top top, zo tuum bonŋâ muyagibi. Oi Anutugât topŋâ nâŋgâm biraŋbi. \  3D Oi net zeŋgât den siŋgi zo nâŋgâm zobik topkwap zeŋgât op ninâu sâm gamet. Anutuŋâ sâi Kaapumŋâ den topŋâ sot nâŋgânâŋgâ ziŋgi Anutugât den nâŋgâm kwâtâtibigât ninâu sâmet. -  UDOi Kaapumŋâ umziŋ kubigi umziŋâ gâsâyagom ândie. Epapara zâk zorat siŋgiŋâ dâtnâkoip. Zâk zeŋgât op nep tuumap. Kolosai zeŋgât op ninâu sâwet.  DBukuniŋâ âlipŋâ Epapara, Kristogât kore a op ândim den sâmap. Zo yatik opmap, zâkŋâ siŋgi âlip dâzâŋgoi nâŋgâwe. @ {DAnutugât tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât den, den bonŋâ, zo zeŋgâren gâi nâŋgâne zeŋgâren bonŋoot oip. Zo yatik siŋgi âlip zo hân dâp muyagem laŋ kârâm âim bon opmap. j ODSumbemân ândiândi kâtik zeŋgât siŋgi pâipkât zo minam um bâbâlaŋ op mambât ândime.  5DZen Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe sot Kembugât siŋgi a kamân nâmbutŋan gâbâ gane buku otziŋgâme, zorat sâiwap sâmet.  DNinâu sâmet dâp net Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât Ibâŋâ Anutu, zâkkâren zeŋgât op sâiwap sâm ninâu sâmet. { sDBukurâpnikŋâ, Kembugât siŋgi a Kolosai kamânân Kristo sot pâlâtâŋ upme, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋget. Paulo nâ Anutugât sâtkât op Yesu Kristogât op Aposolo orâwan. Nâ sot Timoteo, net zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋget. Anutu Ibâniŋaŋgâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe zeŋgâren zem zimbap. Kolosai zeŋgât op sâiwap sâmarâwet. 1Âinetâ Anutugât um topŋan ândiândigât den dâzâŋgom Kembu Yesu Kristo, zâkkât topŋâ keŋgât buŋ dâzâŋgom ândeip. Zo yatik.Oi Pauloŋâ Roma kamânân mirâ ŋâi kwâlâm zoren kendon patâ zagât ândei a ziŋâ zâkkâren âim ândiwe.  Yatâ sâm dâzâŋgoi Yuda zen ziiŋak den sâm mâsikâyaŋgâm âiwe. Paulo Roma kamânân kendon patâ zagât ândeip. !;Zorat nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Anutuŋâ kubikkubik mâtâp muyageip, zo a hân ŋâin gok zeŋgât siŋgi uap. Zen nâŋgâm âkŋâlibi.” S~A ambân kâmut zen zi um kâtik. Kindapziŋ bâpsâsâŋâ. Sinziŋandâ mân ek kwâtâtibi. Umziŋandâ mân nâŋgâm kwâtâtibi. Oi umziŋ mân melâŋne ko nâ dap yatâ kubikziŋgâbat.” ’ e}C‘Gâ âi a kâmut zi itâ dâzâŋgonan, “Kindapziŋandâ den nâŋgânâŋgâŋ, zo nâŋgâbi. Ka umziŋandâ ko mân nâŋgam kwâtâtibi. Sinziŋandâ igikŋâ, zo ikpi. Ka zorat topŋâ zo mân ek kwâtâtibi. &|EOi den sâm kâsâpagone Pauloŋâ itâ sâm dâzâŋgoip. “Tirik Kaapumŋâ Propete Yesaia den dukui sâkurâpniŋ den itâ sâm dâzâŋgoip, T{!Oi a nâmbutŋâ zen diŋâ nâŋgâwe. Oi nâmbutŋandâ diŋâ birâwe. 2z]Yatâ sâm narâk ŋâi parâwe. Zo mâte oi Yuda a aksik Paulogât mirin mindune Anutugât um topŋan ândiândiŋaŋgât den haŋgât topkwap dâzâŋgom tâi ŋâtiksâip. Oi Mosegât gurumin den sot Propete zeŋgât den kulemguwe, zo Yesugâren bonŋâ âsageip. Zorat den dâzâŋgoip. -ySZorat den mem ândiat, zo gikak sâna nâŋgânatkât sen. Oi mâtâp uŋakŋâ zorat itâ nâŋgâmen. Hân dâp a ambân, ziŋâ sâm bâliŋ kwâtziŋgâwe.” Bx}Yatâ sâm dâzâŋgoi sâwe, “Ândiren Yuda hân topniŋan ândie, zen gâgât den ŋâi mân kulemgum niŋge. Zoren gâbâ a ŋâi mân gam sâm bâliŋ kwatgigi nâŋgâwen. #w?Oi nâ zorat ziŋgitŋâ zen sot den utnatkât sa ge. Isirae a nen momŋâ zaatzaat den zo nâŋgâm ândimen. Den zorat tâkŋâ saanine ga ândian.” +vOKa Yuda a zen mân birânibigât kâtigine Roma a kutâ patâŋâ dinnâ sâm kwâkâbapkât sâwan. Nâ Yuda a bukurâpnâ zeŋgât um kâlak mân nâŋgâwan. SuRoma a ziŋâ topnâ sâmŋâ nobigât tosanâ kârum birâninam urâwe. 4taZoren ândei sirâm karâmbut âki Pauloŋâ sâi Yuda a sâtŋâ zen gane itâ sâm dâzâŋgoip, “Bukurâpnâ, Nâ Yuda a bukurâpniŋâ kwerâziŋ mân sâwan. Sâkurâpniŋ zeŋgât den mân kowan. Oi zen laŋ Roma a zeŋgât bitziŋan nâbane Yerusalem kamânân tâk namin nâbarâwe. 8siRoma kamânân takâm a sâtŋandâ sâi Paulo tâk namin mân parâwe. Kâwali a ŋâiŋâ Paulo diim âi mirin pam galem oip. A nâmbutŋâ ko tâk namin zâmbarâwe. {roYesugât kâmut Roma kamânân ândiwe, zen neŋgât siŋgi nâŋgâm Apio kamânân âine kândiaŋgâwen. Oi nâmbutŋâ mirâ karâmbut, zoren kândiaŋgâwen. Oi Pauloŋâ ziŋgitŋâ umâlep nâŋgip. Pauloŋâ Yuda a den dâzâŋgoip. q1Zoren takâm waŋgâyân gâbâ gem gam Yesugât kâmut muyageziŋgâm sirâm nâmburân zagât zen sot ândiwen. Oi zobâ Roma kamânân âiwen. -pS Zo birâm haamgum Regioŋ kamânân takâwen. Sirâm ŋâin mirâ toren gâbâ pibâ ga kâbakŋeniŋgi ŋâtik sirâm zagât âimŋâ Puteoli kamânân takâwen. Ao} Âim Siraku kamânân takâm sirâm karâmbut tarâwen. qn[ Hân zoren ândeindâ kâin karâmbut âki waŋgâ ŋâin zâiwen. Waŋgâ zo Alesandiria kamânân gok. Sâŋgânŋan lopio booboo zagât sobine kirâwet. Nen ândiwen, zoren waŋgâ zoren tâi map pibâ narâk âki zâiwen. -mS Oi zorat hâuŋâ a zen umâlip op galem otniŋgâne âinam oindâ mâtâpkât kut ŋâi ŋâi betniŋan miwe. Pauloŋâ waŋgâ ŋâin zâim Roma kamânân arip. rl] Yatâ oi hân zorat mâirâp zen a ambân mâsekziŋoot zen siŋgi nâŋgâm ganetâ kubikziŋgâmâip. -kSZoren ândeindâ Popilio ibâŋâ mâsek op sâk kârâp taki umân bâba oip. Oi Pauloŋâ nâŋgâm mirin zâim bikŋâ kâukŋan pam ninâu sâm kubikŋaŋgip. ?jwKamân ândiwen, zorat naŋgâmŋan a kutâziŋ tâip, kutŋâ Popilio. Zâkkât mirâ kamân zo zeip. Oi a zorâŋ on galem otniŋgi zâkkât mirin sirâm karâmbut ândiwen. Ui#Yatâ oi hân mâirâp zen bikŋâ lâmbatpap mo kek mumbap sâm mambât ek tarâwe. Narâk kârep ek tatne buŋ oi itâ nâŋgâwe, “A zi ko bem lopio.” Pauloŋâ a sisi mâsekziŋoot kubikziŋgip. Th!Pauloŋâ ko mulum zo kwititapkoi kârâbân geim Paulo mân tâmbetkoip. gOi kamân mâirâp zen zo ekŋâ âragum sâwe, “A zi kâmbam a. Saruyân mân buŋ op kopgap, zorat hâuŋâ muyageŋâŋgap.” fPauloŋâ kârâp tâmbânŋoot zo mem pâi sei kârâp zorat umŋan gâbâ mulum kâtik kopgam Paulo sâlâpŋan zim kâtigem kirip. feEHân mâirâp ziŋâ buku otniŋgâm map pateŋ op zei kârâp sândum une sei nâŋgâwen. Wd )Nen hâlâuyâk sagân zâimŋâ tâunan zo kutŋâ Melite sâne nâŋgâwen. cy,Ka nâmbutŋâ omboŋ sot nak sâmbaŋâ kwâkŋan âiwe. Zo yatâ opŋâ nen aksik saru sâtŋan takâm zâiwen.ebC+Patâziŋandâ Paulogât op kwâkâziŋgip. Oi sâi nâmbutŋandâ saru lâbâŋgum âiwe. [a/*Waŋgâ âbâŋgoi kâwali a ziŋâ tâk nâma a zen âibegât zâŋgonam sâwe. ` )Waŋgâ âimŋâ hân murukŋan zâim waŋgâgât sâŋgânŋandâ hânân sum kâtigei saruŋâ waŋgâ tipŋan kom namuŋip. x_i(Galem a ziŋâ kelagât tâkŋâ mânâŋgâtne saruyân giari tâk olaŋâ pibâgât isen ŋâi saane zarip. ^7'Mirâ haŋsâi hân ŋâi ekŋâ kwagâwen. Waniŋ gien sâwen. Oi saru bikŋâ ŋâi kâtŋâ buŋ ekŋâ zorat sâtŋan zâinat sâm urâwen. %]C&Nen nalem nem âkon opŋâ waŋgâ kâligen gâbâ nalem mem pâindâ saruyân giari waŋgâ bâbâlaŋ op kopgâip Waŋgâŋâ saru sâtŋan âbâŋgoip. L\%A waŋgâyân tarâwen ko teŋgâniŋ 276 yatâ zorâŋ tarâwen. @[{$Nei ekŋâ umniŋ bâbâlaŋ oi nen aksik nalem niwen. WZ'#Yatâ sâi egindâ nalem ŋâi memŋâ Anutugâren sâiwap sâm namuŋ neip. Y'"Gât ko nalem nimbigât sa mân kwâkâbi. Nalem nem ko kârâkŋan zâi ândibi. Sâkziŋ mân tâmbetagobi. Zen hâlâuyâk op ândibi.” Mirâ haŋsâbapkât mambât tapŋâ Pauloŋâ a aksik nalem ninatkât itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen umziŋ keŋgât oi nalem mân nem ândine sirâm kiin kimembut âkap. ^W5 Dâzâŋgoi kâwali a zen bamingât tâkŋâ mânâŋgâtne saruyân giari birâwe. V1Yatâ utnam utne Pauloŋâ kâwali a sâtŋâ sot arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Waŋgâ galem a zen âine nen saruyân geim naŋgânat.” 4UaTapŋâ waŋgâ galem a zen keŋgât op waŋgâ birâm âinam bamin mem pane saruyân giari den sarâ itâ sâwe, “Nen waŋgâ sâŋgânŋan kela yâmbât saanamen.” TOi kât kwâkŋan zâibap sâm keŋgât op waŋgâ tipŋan kela patâ kimembut saam pane giari mirâ haŋsâbapkât mambât tarâwe. $SAYatâ nâŋgâmŋâ tâk dâp pane saruyân giari kârepŋâ a kânok yatâ oip. Oi mâik ŋâi âim du pane giari kârepŋâ kiin bâtnâmbut yatâ oip. R3Adria saruyân laŋ gulip ândim tâindâ ma sirâm kiin kimembut oi ŋâtik tânâmŋan waŋgâ galem a ziŋâ hân gootŋan gen sâm nâŋgâwe. >QwWaŋgâŋâ hân ŋâin âi komŋâ âbâŋgubap.” P Zorat bukurâp, zen umziŋ âlip oik. Nâ Anutugât um zagât mân opman. Nâ itâ nâŋgan, ‘Den dâtnogap, zo bon upap.’ =Os‘Paulo, gâ keŋgât mân ot. Gâ Roma a kutâ patâgât mâteŋan takâ kinban. Oi itâ nâŋgâ. Anutuŋâ gâ galem otgigi gâ sot a waŋgâyân te, zo mân tâmbetagobi.’ N%Ŋâtigân Marinâ kutŋâ konsâm mâpâseman, Anutu, zâkŋâ sumbem kore aŋâ sâŋgongui gem ga nâgâren muyagem itâ sâm dâtnogap, TM!Zen mân keŋgât utnek. Aŋâ mân buŋ utnat. Waŋgâ ko tâmbetagobap. rL]Oi a zen nalem birâm narâk kârep yen ândine Pauloŋâ osetziŋan kin itâ sâm dâzâŋgoip, “Bukurâp, zen nâgât den nâŋgâwe sâi ko Keret hânân ândibem. Oi sikum kut ŋâi ŋâi tâmbetkuwen, zo mân muyagebap. 5KcSirâm nâmbutŋan pibâ doŋbepŋâ koi mirâsiŋ sot sâŋgelak mân muyagei ekŋâ umniŋ keŋgât oi tâmbetagonamen sâm nâŋgâwen. Pauloŋâ um âlip kwatziŋgip. TJ!Sirâm karâmbuŋan waŋgâgât kut ŋâi ŋâi mem pane saruyân giarip. OIPibâ imbaŋâ kom zeipkât haŋsâi sikum mem pane saruyân giarip. uHcOi nep patâ tuum sâmbuindâ kopgâip. Oi waŋgâ âbâŋgubapkât tâk doŋbep kâpim saawen. Oi saruyân kât ŋâi kirip, kutŋâ Sirita, zoren âibemgât pibâgât isen diigindâ gei pibâŋâ kom kâbakŋei mâtâp gulip âiwen. lGQYatâ opŋâ hân ŋâi kutŋâ Kaunda, zorat naŋgâmŋan ârindâ bamin zo saruyân geibam oip. nFUÂim tâindâ pibâ patâ yuaraŋâ ga mem kâbakŋei hân zo birâm mâtâp tâpkoi osim birâwen. }Es Oi pibâ bâbâlaŋ mirâ toren gâbâ gâi umziŋ âlip oi kela sâmbune kopgâi Keret hân naŋgâm âiwen. JD  A doŋbepŋâ zorat Keret hânân saru bikŋâ ŋâi kutŋâ Poinike, zoren âi tâindâ pibâ narâk âki âinatkât sâwe. Saru bikŋâ zoren pibâ patâ mân komap. Saruyân geinam urâwe. EC Yatâ sâi kâwali a sâtŋâ Yulioŋâ Paulogât den birâm waŋgâ mariŋâ sot galem a, zekât dinzik lugip. Oi saru bikŋâ zoren map pibâ gâi waŋgâŋâ tâpapkât dâp mân oip. JB  “Bukurâp, zi dum âinatkât nâŋga âlip âinatkât dâp mân uap. Nen âinarân irâ sikumâk buŋâ, nen ârândâŋ waŋgâ bâliŋ oi sâruyân tâmbetagobemgât umnâ gwârâ uap.” A1 Saruyân narâk kârep arindâ Yuda zeŋgât kendon narâkŋâ âki pibâ narâkŋâ mâte oip. Zorat Pauloŋâ girem den dâzâŋgom sâip. H@ Salimone kamân goot goot âim nep patâ tuum âimŋâ Lasea kamân gootŋan saru bikŋâ ŋâi tâip, zoren takâwen. Kutŋâ waŋgâ tâtat âlip. Paulogât den nâŋgâm tâtâlim âiwe. ?Zâimŋâ mulun âim Kirido kamân gootŋan takâwen. Oi Pibâŋâ mem kâbakŋeniŋgi kamân zo birâm Keret hânângen âiwen. >%Zoren waŋgâ ŋâi tâip. Zo Alesandiria kamânân gâbâ gâip. Zorâŋâ Italia hânân âibam oi Kâwali aŋâ sâi zoren zâiwen. i=KOi Kilikia sot Pampilia zeŋgât saru mâtâp âimŋâ Mila kamânân, Likia hânân takâwen. f<EOi zobâ arindâ pibâŋâ gam mem kâbakŋei Kipiro hânân âim hân kândâtŋan âiwen. ;Mirâ haŋsâi Sidoŋ kamânân takâm Yulioŋâ Paulo buku okŋaŋgâm nâŋgâŋaŋgi kamânân âimŋâ bukurâpŋoot nalem niwen. `:9Waŋgâ zo Adramiteŋai kamânân gâbâ gâip. Zo Asia hân murukŋan kamân tap arip, zoren âibapkât sâsâŋ. Waŋgâ zoren zâim Makedonia a ŋâi kutŋâ Aristako, Tesalonike kamânân gok, zâk sot âiwen. 59 eItalia hânân âinatkât sâne Roma kâwali a sâtŋâ kutŋâ Yulio, zâkŋâ Paulo sot tâk namâ a nâmbutŋâ diiziŋgi waŋgâyân zâiwe. (Luka nâ zen sot âiwen.) *8M Sâne Agripaŋâ Pesto itâ dukuip, “A zi zâk Roma a kutâ patâ Sisaŋâ diŋâ kwâkâbapkât mân sâip sâi ko gâ olaŋna âi yen ândibap.”[7/Âi kinŋâ âragum sâwe, “A zi kâmbam mo tâk namâgât siŋgi mân oip.” w6gYatâ sâi a kutâŋâ Agripa sot Pesto sot Beanike sot a nâmbutŋâ, zen zaat namin gâbâ gem âiwe. c5?Sâi Pauloŋâ itâ sâip, “Gâ sot a nâmbutŋâ zi tap den zi sa nâŋge, zen Kembuŋâ betziŋan mei nâ yatâ upigât san. Ka nâ tâk namin saanine ândian, zorat mân san. Den siŋgi âlipkât op san.” k4OYatâ sâi Agripaŋâ Paulo itâ sâm dukuip, “Gâ sâna mân kârep oi Kristo a opam.” s3_A kutâ Agripâ, gâ Propete zeŋgât den nâŋgâna bon uap? Gâ nâŋgâm kwâtâtiat. Zo nâŋgan.” "2=Den san, zorat topŋâ a kutaŋâ âlip nâŋgap. Oi zâkkâren aksik dukum nâŋgan. Kut ŋâi ŋâi zo tik mân muyageip, zorat a kutâ mân kwaksap. 1Sâi Pauloŋâ itâ sâm dukuip, “A kutâ âlipŋânâ, nâ umnâ mân gulip oi san. Nâ den san, zo bonŋâ sot târârakŋâ. +0OPauloŋâ yatâ dâzâŋgom tâi Pestoŋâ den kambâŋâ sâip, “Paulo, umgâ gulip oi den laŋ sat? Ekap doŋbep sâlâpkum ândina umgâ gulip oip.” Z/-Den zo itâ. Kristo zâk sâknam nâŋgâm mumbapkât sâsâŋâ. Oi mumuŋâ zeŋgâren gâbâ kândom op zaatŋâ zâkkât den zo Yuda sot hân ŋâin gok, zeŋgât âsakŋâ upap. Oi nâ den zo sâman.” o.WOi Anutu zâk betnan mei siŋgi âlip sâwanŋâ sâm ândiman. Oi a zâizâiŋâ sot gigiŋâ zo dâp kânok dâzâŋgom ândiman. Mârumŋan Mose sot Propete ziŋâ bet a ŋâi muyagibapkât kânŋan sâwe, zorik sâm ândian. W-'Yatâ op ândiwan, zorat Yuda a ziŋâ tirik namin gâsunim mumbatkât nowe. ,,QZo ko kândom Damasiko kamânân dâzâŋgowan. Oi kamân zo birâm Yerusalem kamânân âim dâzâŋgowan. Zobâ Yudaia kamânŋâ kamânŋâ âi dâzâŋgowan. Oi hân ŋâin gokŋâ, zeŋgâren âi nep tuuga umziŋ melâŋâ Anutu sot pâlâtâŋ op târârak ândibigât dâzâŋgowan. Y++A kutânâ Agripa, nâ sumbemân gâbâ den nâŋgâwan, zo lum ândiwan. J* Nâ sâŋgongoga zeŋgâren âi siŋgi âlipŋaŋgât nep tuuna umziŋ âburibap. Zen ŋâtâtik ek birâm âsakŋan bagibi. Sataŋŋâ zaaziŋgi ândie, zo birâŋaŋgâm Anutugât a upi. Oi tosaziŋ gulipkoi nâŋgâm pâlâtâŋ kwatniwe, zeŋgât kâmurân bagim sumbemgât siŋgi upi.’ Zâk yatâ sâm dâtnogip. g)GNâ Yuda a zeŋgât bitziŋan sot hân ŋâi a zeŋgât bitziŋan gâbâ mâkâgim ândibat. 4(aGâ zaat kinan. Nâ kore anâ gâsum sâlâpgobam muyagegigan. Kut ŋâi ŋâi eksat sot kut ŋâi ŋâi gâtâm tirâpgobat, zorat siŋgi a ambân dâzâŋgom ândiban. h'IOi nâŋâ itâ sâwan, ‘Kembu, gâ ŋâi?’ Sa itâ dâtnogip, ‘Nom ândimat. Nâ Yesu. &Yatâ muyagei nen hânân gei zeindâ Yuda denân den ŋâi itâ nâŋgâwan, ‘O Saulo, Saulo, gâ wangât nom ândiat? A ŋâiŋâ wâuŋâ dumunân pam diim âibam oi hârâŋsâm tâpap zo ko sâknam nâŋgâbap. Zo yatâ sâknam nâŋgâm ândiat.’ X%) Mâtâbân aria mirâ bâkŋan oi sumbemân gâbâ kârâp âsakŋâ âsagem gem nâ sot bukurâpnâ âsageniŋgip. O a kutânâ, mirâsiŋ zerâmap, zo tobat ŋâi. Zi âsakŋâ patâ, mirâsiŋ zo walip. `$9 Yatâ ua tirik namâ galem a patâ ziŋâ nep zo nine Damasiko kamânân âiwan. ^#5 Yuda a zeŋgât mâpâmâpâse namâ dâp a ambân Yesugât kutŋâ sâm bâliŋan kwapigât zâŋgom sâknam ziŋgâm gâwan. Oi nâ um kâlak otziŋgâm hân ŋâin ŋâin âi zâŋgom sâknam ziŋgâm gâwan. }"s Yerusalem kamânân nep zo tuum ândim Yesugât a doŋbep tâk namin zâmbam ândiwan. Tirik namâ galem a patâ, ziŋâ kâmbam sot tâk namin zâmbanbatkât nep diŋ sâm nine ândiwan. A zâŋgonatkât den sâne den zo tângum sâmarâwan. ! Nâ mârumŋan itâ nâŋgâm ândiwan. Yesu, Nasarete gokŋâ sot arâpŋâ kâsa otziŋgâm sa buŋ upigât nepnâ tuum ândiwan. e CAnutuŋâ a mumuŋâ mâŋgiziŋgâmap. Zen wangât zo nâŋgâne mân orotŋâ yatâ uap? #?Den zo bonŋâ upapkât Isirae a kâmut kiin zagât, zen ŋâtik sirâm sâm ândime. Nâ den zorat op nâŋgâm ândia Yuda a ziŋâ denân nâbarâwe. 9Nâ tâk namin zeman, zo ŋâigât buŋâ. Anutuŋâ âse sâkurâpniŋâ zeŋgât den ŋâi sâm kâtigeip. Den zo itâ. Nen ândim momŋâ zaatnat. )KZen nâgât topnâ ek naŋgâweŋâ mân se. Nâ Parisaio a zeŋgât oserân ândim lâmbarâwan. Sâkurâpniŋ zeŋgât gurumin den zo lum ândim kâtigewan. ucNâ katepnan gâbâ Yerusalem kamânân bukurâpnâ osetziŋan ândia orot mâmenâ zo ek nâŋgâwe. %CGâŋâ Yuda a neŋgât orot mâmeniŋâ sot kut ŋâi ŋâi upmen, zo topŋâ nâŋgâm naŋgat. Nâŋgânina den siŋgi kârep patâ sa mân âkon upan. pY“Yuda a ziŋâ denân nâbanse, zorat torenŋâ a kutâ Agripa mâtegan sâbatkât umnâ âlip uap.  Agripaŋâ Paulo itâ sâm dukuip, “Gikak topkâ sâna nâŋgânâ.” Sâi Pauloŋâ bikŋâ pamŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, Nâ tâk namâ a ŋâi tosaŋaŋgât den mân kulemgum yenâk Roma kamânân sâŋgongua ari mân dâp upap.”lQOi zâkkât tosa mân muyagemŋâ a kutâ patâgât ekap kulemgubâ sâm kwaksan. Zorat a zi, zeŋgâren sot a kutâ Agripa, gâgât mâtegan ga kinzap. Oi zâkkât topŋâ sâi nâŋgindâ diŋâ ekabân kulemguandâ âibap. Zen yatâ sâwe. Nâ ko tosaŋâ kârua kâmbamgât siŋgi mân uap. Oi Roma a kutâ patâgât sâipkât zâkkâren sâŋgongua âibap. +Diim zâine Pestoŋâ den itâ sâip, “A kutâ Agripa sot a nen sot zi te, zen dâzâŋgua nâŋgânek. A kinzap, zirat opŋâ Yuda a pisuk Yerusalem kamânân sot ziren, zen zâkkât tosagât den sâm den kwamit patâ itâ sâwe, ‘Zâkŋâ ândei mân dâp upap.’ `9Mirâ haŋsâi Agripa sot Beanike zet a kutâ neulezikŋoot den namin zâiwet. Oi kâwali a patâ sot kamân zorat a zâizâiŋ, zen molizikâne ârândâŋ zâiwe. Zâinetâ Pestoŋâ sâi Paulo diim zâiwe. X)Pestoŋâ yatâ sâm dukui Agripaŋâ sâip, “Nâ a zorat diŋâ naŋgâbatkât otnigap.” Sâi Pestoŋâ itâ sâip, “Âlip. Mukan diŋâ nâŋgâban.” Pauloŋâ a kutâ Agripagât mâteŋan kirip. Dukua Paulo zâk Roma a kutâ patâŋâ diŋâ kwâkâbapkât sâip. Oi Roma a kutâgâren âibapkât tâk namin mambât ândiap.” dANâ den zorat kwakŋâ Paulo Yerusalem kamânân zari diŋâ sâm kwâkâbatkât dukuwan. lQOi Yuda a ziŋâ zâkkât bâliŋâ ŋâi sâbi sa ko zen Yuda a ziiŋaŋgât gurumin den, zorat âragwâragu urâwe. Oi a mumuŋâ ŋâi Yesu, zâkkât den mem ândiwe. A zorat Pauloŋâ itâ sâmap, ‘Zâk zaat ândiap.’ eCYatâ dâzâŋgua zen gane haŋsâi den namin zâim Paulo sot Yuda a minduziŋgâwan. QOi nâ den torenŋâ itâ sâm dâzâŋgowan, ‘Roma a nen dengârâk op a kâmbamân mân zâmbanmen. Oi nen itâ upmen. A toren toren minduziŋgindâ torengoot sâi torengoot sâi yatâ sâme.’  )Oi nâ Yerusalem kamânân zariandâ Yuda a zeŋgât tirik namâ galem a sot a zâizâiŋ zen nâgâren mindumŋâ a zo kua mumbapkât sâwe.  3 Sirâm nâmbutŋâ âki a kutâ Agripa sot ponâŋâ Beanike zet Kaisarea kamânân geim Pesto buku okŋaŋgâm sirâm nâmbutŋâ zâk sot tâtat mâme oitâ Pestoŋâ Paulogât den siŋgi a kutâ itâ sâm dukuip, “Pelikiŋâ tâk namâŋan a ŋâi pam ari zi taap. _ 7 Yatâ sâi Pesto sot arâpŋâ zen mindum den âragumŋâ Pestoŋâ Paulo itâ sâm dukuip, “A kutâ patâgât sat, zorat a kutâ patâgâren âiban.” A kutâ Agripaŋâ Pestogâren gâi Paulogât den dukuip. \ 1 Nâ tosa patâ muyagem sâi ko nobâ sâna sâknâ mân aŋgân kârâbam. Zen nâgât sâknanâk se, gât ko zeŋgât bitziŋan mân nâbanban. Zorat Roma a kutâ patâ Sisa dinnâ sâm kwâkâbapkât san.” N  Sâi Pauloŋâ itâ sâm dukuip, “Buŋâ. Nâgât den ziren sâm kwâkâban. Roma a kutâ patâ Sisagât namâ zi. Gâ gikâk nâgât topnâ nâŋgat. Nâ Yuda a mân bâliŋ otziŋgâwan. .U Sâi Pestoŋâ Yuda a umziŋ âlip upapkât Paulo mâsikâm sâip, “Gâ dap nâŋgat? Gâ diigim Yerusalem kamânân zâim zoren diŋgâ sâm kwâkâbâ?” (ISâne Pauloŋâ dinziŋâ mem gem itâ sâip, “Yuda a zeŋgât gurumin den sot tirik namâ sot Roma a kutâ patâ, zen mân sâm bâliŋ kwatziŋgâman.” .UPauloŋâ zari Yuda a Yerusalem kamânân gâbâ gawe, zen haamgumŋâ tosaŋaŋgât opŋâ den doŋbep sâm kirâwe. Den sâwe, zorat bonŋâ ŋâi mân muyageip. U#Yatâ sâmŋâ sirâm nâmburân karâmbut mo bâzagât yatâ zo Yerusalem kamânân tap ko Kaisarea kamânân giarip. Zoren taki mirâ haŋsâi den sâsâŋ namin zâimŋâ sâi Paulo diim zâiwe. lQPaulogât tosa sânam zeŋgâren gâbâ a sâtŋâ, ziŋâ nâ sot ârândâŋ geimŋâ sâbi.” Sânetâ Pestoŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Paulo zâk Kaisarea kamânân tâk namin taap. Oi zoren âburem geibâman. !Zâk nâŋgâziŋgâm sâi Paulo Yerusalem zâibapkât sâwe. (Oi zen ziiŋak mâtâbân Paulo tik tap kunat sâm, sâm kâtâŋ urâwe.) kOZai taki tirik namâ galem a sot Yuda a zâizâiŋ, zen zâkkâren gamŋâ Paulogât den dukuwe. h KPestoŋâ nep zo mem sirâm karâmbut tap Kaisarea kamânân gâbâ Yerusalem kamânân zarip. =sOi kendon zagât âki a kutâ ŋâi kutŋâ Porikio Pesto, zâk Peliki hâukwâip. Oi Peliki zâk Yuda a ambân umziŋ âlip upapkât Paulo tâk naminâk birâŋaŋgâm arip.^~5A kutâ zo Paulo kât nibap sâm narâk dâp sâi gâi zâk sot den den op ândeip. }yOi Pauloŋâ târârak ândiândiŋ sot âkŋâlegât kendon ândiândiŋ sot hâuŋâ mimiŋaŋgât narâkŋâ, zorat den sâi Pelikiŋâ keŋgât opŋâ Paulo itâ sâm dukuip, “Âlip âi ândina neŋgât kabâ ŋâi muyagei ko sa gâban.” E|Sirâm nâmbutŋâ zo tapŋâ Peliki zâk ambinŋâ, Yuda gokŋâ, kutŋâ Durusila, zâk sot tapŋâ Paulo sâi gâm Kristo Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkwatŋaŋgât dâzâkoip. {Yatâ sâmŋâ kâwali a sâtŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ sâne arâpkâ zen Paulo galem op kâsa mân okŋaŋgâbi. Bukurâpŋâ, zen kut ŋâi ŋâi mem ga pindânam utne mâtâp mân dooŋgubi.” Paulo zâk kendon patâ zâgât tâk namin tâip. +zOPauloŋâ den yatâ sâi ko Roma a kutâ Peliki, zâk Paulogât den zo mân sâm kwâkâm biri zeip. Wangât, zâk mâtâp uŋakŋâ zorat den siŋgi nâŋgip, zorat itâ dâzâŋgoip, “Kâwali a galem a Lisiaŋâ Yerusalem kamânân gâbâ gâi ko zeŋgât den sâm kwâkâbat.” DyNâ a minduminduyân den kânok sâwan. Zo nâŋgâne mân dâp oip. Zo ko den kâtik sâm itâ sâwan. Mom zaatzaatŋâ den zo sâman, zorat nâmbutŋandâ denân nâbanetâ kinzan.” wxgMo a sâtŋâ mindumunduyân nâŋâ den sa tosa ŋâi muyagiwe oi ko a zi ziŋâ gâgât mâtegan sapsunek. wAsia hânân gâbâ Yuda a nâmbutŋâ zen tarâwe. Oi a zo ziŋâ nâgât tosa nâŋge oi ko gâgât mâtegan ga sâm muyaginek. vyKât zo mem gam tirik namin zâim kubikaŋgâm ta muyageniwe. Zoren a kâmurân mo kwamit patâ, zoren mân tarâwan. duAYatâ op hân kârebân ândim bukurâpnaŋgât kât mem Yerusalem kamânân gâwan. gtGYatâ opŋâ galem oraŋgâm ândim Anutu sot a zeŋgât mâteziŋan aŋun mân op ândiman. +sOOi gâtâm Anutuŋâ a orot mâmeziŋ bâliŋâ sot âlipŋâ, nen mumuŋan gâbâ mâŋginiŋgi zaatnat, zo nâŋgâm ândime. Zo yatik nâ nâŋgâm ândiman. Tr!Oi ŋâi dâgoga nâŋgâ. Mâtâp uŋakŋâ birâme, zorik ândim sâkurâpnâ zeŋgât Anutu mâpâseman. Ka Mosegât gurumin den sot Propete zeŋgât den kulemguwe, zorat nâŋga bonŋâ opmap. @q{ Oi a zirâŋâ den se, zorât bonŋâ mân tirâpgobi. ypk Nâ tirik namin mo mâpâmâpâse namin mo sombemân a ambân zen sot sârek den mân âragoindâ niŋgirâwe. o! Nâ Yerusalem kamânân Anutu mâpâsibam op zâim ândia sirâm kiin zagât uap. Den zorat um zagât op a zi mâsikâziŋgâna dâgonek. 'nG Oi Pelikiŋâ bikŋâ dâp oi Pauloŋâ itâ sâip. “Gâ Yuda neŋgât hân ziren a kutâ op narâk kârep ândim gâin, zorat umâlibân den sâbat. umc Den yatâ sâi Yuda a ziŋâ bekŋan mem zorik sâwe. Pauloŋâ Peliki mâteŋan den torenŋâ sâip. l{Oi denân parâwen, nen gâgâren gânatkât sâip. Oi nen den dâgogen, zorat gikak mâsikâm topŋâ nâŋgâban.” nkUNiiŋâ gurumin den lum kubiknam oindâ Kawali a galemŋâ Lisia, zâk sot arâpŋâ ga diim âiwe. FjZâkŋâ tirik namin âim mem bâliŋ kwapâ sâi gâsuwen. 9ikA zirat nâŋgindâ bâliŋ opmap. Yuda a hânŋâ hânŋâ den dâzâŋgom um gulip kwatziŋgâmap. A zo Nasarete gokŋâ sarâ agât arâpŋâ, zeŋgât a sâtŋâ ândiap. PhOi den sa kârep opapkât nâŋgânina den pâŋkânok dâgobâ. Tg!Gâ kâmân dâp âlip galem otniŋgâmat, zorat nâŋgindâ âlip opmap. xfiÂine a kutaŋâ sâi Paulo diim gane Teatuloŋâ Paulo tosaŋâŋaŋgât den itâ sâm muyageip, “A kutâ âlipŋâ Peliki, gâ âlip galem otniŋgâna lumbeŋ ândimen. Oi Yuda a kâmut nen zi betniŋan mena ândiândi âlip ândien. He Sirâm bâtnâmbut âki tirik namâ galem a patâ Anania, zâk sot galem a nâmbutŋâ sot a ŋâi kutŋâ Teatulo, zen Kaisarea kamânân geim Paulogât den sânam Roma a kutâgâren âiwe. /dW#“A denân gâbanse, zen gane narâk zoren den kubiknat.” Yatâ sâm kâwali a zeŋgât bitziŋan pâi diim Herodegât den kubikkubik namin pam galem urâwe.c}"A kutâŋâ ekap zo sâlâpkum Paulogât hân topŋaŋgât mâsikip. Zâk Kilikia hânân gokŋâ nâŋgâm itâ sâip, Bb!Takâm a kutâ ekap pindâm Paulo yatik bikŋan parâwe. a Haŋsâi kâwali a nâmbutŋâ kamânziŋan puriksâne kâwali a biosi kwâkŋan tâtat ziiŋik diim âim Kaisarea kamânân takâwe. n`UOi Kâwali a zen patâgât den lumŋâ ŋâtigân Paulo diim âim Antipatri kamânân takâwe. $~}||%{zzyxewvutttts%rqpHnnEmlkjj.imhgFfeedcHbjaa`(^]](\\7[[ZZ YSXnWVVsUU&TxSS2RBQ=PO*NN+MSLKJJCIHH^GGFEEEDJCBAA@?>>=<<;y::A9F88T77P66'5;4o322"1B00A/...--- ,,D++4*o)(''&&%C$$C#"!! ObG5- =g*5U6  0/ O ! v9>$a\|gTG0Zen Kristo hurat kwâkŋaŋgâm umŋâ âwe kwaraŋgâm ândibi. A ambân zeŋgât den. S0Oi Kembuniŋâ Yesu Kristogât opŋâ narâk dâp Anutu Ibâ kut ŋâi ŋâigât sâiwap sâm, sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. R50Kaapumŋâ mem bâbâlaŋ kwatziŋgi mâpâmâpâse kep mem um aŋgâgwaŋgâ upi. Oi umziŋandâ Kembugât kepŋâ mem sâm sâtâre okŋaŋgâbi. Q'0Oi too kâtik nem um gulip orotŋâ, zo mân upi. Zo tâmbetagoagoŋaŋgât nep. Kaapum ko nâŋgâŋaŋgâne umziŋan piksâi ândibi. P70Zorat um nâŋgânâŋgâziŋ buŋâ yatâ mân ândibi. Nep zo mo zo utnam Kembuŋâ nâŋgi âlip upap mo buŋâ, zorat nâŋgâm sâlâpkum ikpi. iOK0Narâk ziren bâliŋandâ laŋ kârâm ziapkât narâk nâmbut mân birâm nep kâtigem tuubi. N#0Zorat op ko zen ândiândiziŋaŋgât galem op ândibi. Oi mân nâŋgâm nâŋgâm yatâ buŋâ. Um nâŋgânâŋgâziŋoot ândibi. ?Mw0Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Uman zematŋâ zaat. Mumuŋan gâbâ zaat. Kristoŋâ âsakŋâ muyagem gibap.” Um kâtik op nepkât narâk mân tâmbetkunat. L%0 Kut ŋâi yatâ, zo sâm kâkŋan pâindâ âsakŋandâ zeri zorat topŋâ muyagibap. Oi kut ŋâi muyapŋâ ziap, zorâŋ âsakŋoot upap. }Ks0 Um kâtik zen kut ŋâi ŋâi tik upme, zo ekap ziren mân sâm muyagian. Zo sâm muyagia sâi ko aŋunŋoot opap. J 0 Nâmbutŋâ ŋâtâtikkât kut ŋâi ŋâi utne mân betziŋan mimbi. Buŋâ. Bâliŋâziŋâ sâm kâkŋan kwatziŋgâbi. jIM0 Kut zo mo zo utnam Kembuŋâ nâŋgi âlip upap mo buŋâ, zen zorat nâŋgâm sâlâpkum ikpi. Hw0 Âsakŋaŋgât bonŋâ muyagemap, zo itâ. Umâlip ândiândi sot târârâk ândiândi sot perâkŋak den sâsâŋ. 7Gg0Zoren zen mân betziŋan mimbi. Zen mârumŋan ŋâtâtik sot ândiwe. Zi ko Kembugâren gam âsakŋâ op ândie. Zorat âsakŋaŋgât kiurâp op zâkkât tobat op ândibi. 'FG0Kâitzâŋgom sarâ den dâzâŋgone nâŋgâne bonŋâ mân upap. Bâliŋâ top top zorat Anutu kukŋaŋgât bonŋâ zo den ku a zeŋgâren muyagibap. E-0Zen itâ nâŋgânek. Laŋ mâman a, den sumunŋâ sâme. A nâmbut zeŋgât kut ŋâi ŋâi âkŋâle op laŋ mime. A yatâ zo, zen Kristo, Anutu umzik topŋan tâtatŋâ zo kârubi. A nâmbutŋâ zeŋgât kut ŋâi ŋâi zorat âkŋâle op laŋ upme, zen a ziŋ lopio hurat kwapme yatâ Anutu kândâtkom umziŋ hângât kut ŋâi ŋâi zoren pane zemap. Tik kut ŋâi ŋâi aŋunŋoot mân utnat. D0Den aŋunŋoot, den laŋ sâsaŋâ den gân yatâ sâroken zo sâne bâliŋ upap. Sâiwap den sot sâm âlip den sâne dâp upap. %CC0Laŋ mâman sot kut ŋâi bâliŋâ, mân orotŋâ sot a ŋâigât kut ŋâi ŋâi zorat âkŋâle op laŋ mimiŋ, zorat tâtâlek den zo mân sâbi. ]B30Oi buku op umziŋâ gâsâyagom ândibi. Kristo zâk yatik buku otniŋgâm neŋgât opŋâ ândiândiŋâ birip. Zo Anutuŋâ egi âlip yatâ oip. Kembugât siŋgi nalem une sei nâŋgi âlip opmâip, zo yatâ. SA !0Zen nan bârarâpŋâ op ândie, zorat Anutuŋâ opmap, yatik op ândibi. r@]0 Zen buku opŋâ âlip oraŋgâm tosa birâm ândibi. Anutu zâk yatik Kristogât op tosaziŋ birip.? 0Kâsa den, um kâlak, umân pâpan den, den sârek, kuk den sot kut ŋâi ŋâi sumunŋâ zo zeŋgât osetziŋan mân zimbap. W>'0Anutugât Tirik Kaapumŋâ umbâlâ opapkât diŋâ mân birâbi. Anutugât tirik Kaapum, zo zeŋgâren undip pâip, ziap. Gâsuziŋgâbapkât narâkŋâ mâte oi Anutuŋâ zo ekŋâ gâsuziŋgâbap. =0Den bâliŋâ lâuziŋan gâbâ mân gibap. Den âlipŋigâk tânagom sânetâ zorâŋâ a tânzâŋgom umziŋ kelikpap. v<e0Mârum kâmbu opmarâwe, zen birâm betŋâ nep tuum kât nalem muyagemŋâ a kanpitâ âlip tânzâŋgobi. (;K0Sataŋgât tirek mân kwâpan. O:0Kugân bâliŋ mân upan. Kuk den mân mem ândina mirâsiŋ geibap. s9_0Zorat zen sarâ birâm den bonŋigâk sâm âragubi. Nen buku kânok ândien, zorat op yatâ utnat. 80Oi ândiândi uŋakŋâ mem ândibi, zo Anutugât tobat yatâ opŋâ târârak sot hâlâlu muyageip. Bâliŋâ top top birânat. F70Oi Kaapum nâŋgâŋaŋgâne umziŋ mâŋgei uŋakŋâ upi. {6o0Zen ândiândi sâŋgiŋâ kândâtkum umziŋâ sâŋgiŋâ âkŋâle sarâ zoren tâmbetkume, zo lândim pambi. X5)0Den topŋâ kwâkâm ziŋgâwen oi ko Yesugâren den bon ziap, zo nâŋgâwe. 4{0Epeso a, zen ândiândi yatâ ândibigât mân kwâkâm ziŋgâwen. Kristogât topŋâ sâm dâzâŋgom ândiwen. p3Y0Oi um nâŋgânâŋgâziŋ buŋ sii nalem laŋ nemŋâ âkŋâle sot bâliŋ top top âkon buŋ upme. 2w0Um kâtik a, zeŋgât um nâŋgânâŋgâziŋ ŋâtâtik oip. Um kâtik op Anutugât ândiândi kândâtkum ândiwe. @1y0Kembugât op tâk namin nâbarâwe, nâ den ŋâi dâzâŋgobâ. Um kâtik a, zen nâŋgânâŋgâziŋ kut ŋâi ŋâi yenŋan pane zemap. Zen ko zeŋgât tobat yatâ mân upi. j0M0Zâkkâren târokwâindâ sânâmniŋandâ sipapagoi sâkniŋ kânok opmap. Oi torerâpŋâ opŋâ imbaŋâ zemniŋgap sot nep sâm niŋgip dâp nep tuumŋâ umŋâ gâsâyagom sâk kânok lâmbatnat. Kwakmak mân ândinat. S/0Itâ op ândinat. Nen umniŋandâ a gâsâzâŋgom den bonŋigâk dâzâŋgonat. Yatâ op ândeindâ mâtâp zo mo zo tirâpnâŋgoi zoren ândim kâukniŋ Kristo, zâkkâren târokwap kin lâmbatnat. 0.Y0Nen katep maik yatâ mân op ândinat. Wangât, Sarâ a ziŋ um gulip kwatniŋgânam upme, zorat. Sarâziŋandâ pibâ yatâ mân mem kâbakŋeniŋgi kâtigem kinat. R-0 Zo yatâ op siŋgi âlip topŋâ sot Anutu nanŋaŋgât topŋâ nâŋgâm kwâtâtem um kânok utnat. Siŋgi âlibân ândim lâmbatnatkât sâip. Lâmbatŋâ Kristogât tobat yatâ op ândinat. K,0 Zo zâkkât siŋgi a gakârâpŋâ mem kubikziŋgâm ândinatkât sâip. Kore nep zo tuugindâ Kristogât ken bet sot bonŋâ lâmbatpapkât a yatâ zo nâmbarip. Siŋgi âlibân mân lorinat. +30 Oi zâkŋagâk a nep sot imbaŋâ ziŋgip, zo itâ. A nâmbutŋâ Aposologât nep sâm ziŋgip. Nâmbutŋâ Propete zâmbarip. A nâmbutŋâ siŋgi âlip mem hân ŋâin âiâiŋaŋgât sâip. Nâmbutŋâ kâmut zeŋgât galem a. Nâmbutŋâ siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâ a. v*e0 Zâk geip, zâkŋagâk sumbemŋâ sumbemŋâ walâm zarip. Zâk sumbem sot hân piksâm ândibapkât zarip. )0 Yesu zâk u zarip, zo yen mân sâwe. Zâk hânân sot âmbi hân ombeŋan geip. Zâk hânân geibân gâbâ âburem zarip. E(0Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemguwe, ziap,“Zâk u sumbemân zarip, narâk zoren tâk namâ a doŋbep diiziŋgâm zarip. Oi a umgât gom sambe sot imbaŋâ ziŋgip.” F'0Kristo zâk nep sâm niŋgip dâp imbaŋâ niŋgâmap. J& 0Anutu zâk Ibâniŋ kânok. Zâk aksik patâ walâniŋgâm kembuniŋâ op ândiap. Oi um dâp imbaŋâ niŋgâm um dâp tâtat mâme opmap. Kembuŋâ siŋgi âlip nepkât a top top nâmbarip. J% 0Kembu kânok. Nâŋgâm pâlâtâŋ kânok. Too saŋgon kânok. l$Q0Zen kâmut kânok. Kaapum kânok. Sumbem kânokkât siŋgi, zorat siŋgi kwatziŋgâm diiziŋgip. {#o0Oi Kaapum zâk lumbeŋaŋgât tâkŋâ mâpotziŋgâm saaziŋgip, zo mânâŋgâtpegât galem oraŋgâm ândibi. V"%0Gigiŋâ sot um sânduk ândim buku oraŋgâm hâuŋaŋgât den mân sâbi. X! +0Nâ Kembugât nep tuum ândia gâsunim tâk namin nâbanetâ tap ekap zi kulemgum ziŋgan. Zorat zen itâ nâŋgânek. Kembuŋâ gâsâzâŋgomŋâ târârak ândibigât sâm ziŋgip, zorat dâbâk ândibi. z m0Zâkkât op Yesu Kristogâren sot kâmurân sâtâreŋâ narâkŋâ narâkŋâ zem zâimâmbap. Perâkŋak.nU0Imbaŋâŋoot neŋgâren nep tuumap, zâk Anutu. Kut ŋâi ŋâi zorat nâŋgâm ninâu sâmen, zorigâk buŋâ. Kut ŋâi ŋâi walâwalâŋ upapkât kâwali tâkŋaŋgap. Zorâŋ ninâu sot nâŋgânâŋgâniŋ walâmap. yk0Oi Kristo umŋâ gâsâzâŋgomap, zorâŋâ a nâŋgânâŋgâziŋ walâmap, zo laŋ nâŋgâm biraŋbi. Oi Anutugâren umgât gom sambe piksâm ziap, zorâŋâ zeŋgâren âi piksâbap. Nâ zeŋgât op yatâ ninâu sâman. Sâtâre den. +0Oi zen Kembugât siŋgi a nâmbutŋâ zen sot ârândâŋ Kristo zâk umŋâ gâsâzâŋgomap, zorat toren toren mâpot nâŋgâm kwâtâtibi. 2]0Oi Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne umziŋan tâtat mâme upap. Nak ândâŋandâ hânân gei kinmap, zen zo yatâ buku orotŋâ, zo gâsum kâtigem kinbi. iK0Anutu zâk sâi Kaapumŋâ umgât gom sambe imbaŋâ muyagem ziŋgi umziŋ lâmbat kâtigibap. 0Zorat op ko sumbemân sot hânân a kâmut ândien, niiŋâ Ibâ bonŋâ, zâkkâren pindiŋsâm zeŋgât op ninâu itâ sâman. N0 Zorat nâ itâ dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ zeŋgât op sâknam kwâkŋan ândia umziŋ mân yâmbâribap. Buŋâ. Zen zorat nâŋgânetâ âlip upap. Paulo zâk Epeso a zeŋgât op ninâu sâip. mS0 Oi zâkŋâ mâtâp mem niŋgi nâŋgâm pâlâtâŋ kwap keŋgât buŋ Anutu mâte okŋaŋgâmen. 0 Anutu zâk mârum hân mân muyageibân den sâm kâtigeip, zorat bonŋâ Kembuniŋâ Yesu Kristo sâŋgongoi gem muyageip. I 0 Narâk ziren Anutuŋâ kâmut gakârâpŋâ neŋgâren nâŋgânâŋgâŋâ bonŋâ mâbâlakŋei kulem top topŋâ muyagei sumbem a sot a imbaŋâziŋoot sumbemân ândie, zen ek naŋgâbi. 0 Anutuŋâ a sot kut ŋâi ŋâi muyageniŋgipŋâ den tik pâi zeip, zo narâkŋâ narâkŋâ mân sâm muyagem ândeip. Ka narâk ziren Anutuŋâ zo sâm muyagemŋâ den zorat bonŋâ sâm muyagem zen sot a nâmbutŋâ aksik patâ dâzâŋgobatkât sâip. a;0Nâ Kembugât siŋgi a nâmbutŋâ ombeziŋan a gigiŋâ op ândiman. Ka laŋ Kristogâren umgât gom sambe mân igikŋâ ziap, zorat den a hân ŋâin gokŋâ sâm muyagem ziŋgâbatkât Kembuŋâ sâm nigip. %0Oi siŋgi âlip zorat kore a ândibatkât Anutuŋâ umâlepŋaŋgât imbaŋâ patâ nigip. Den tikŋaŋgât bonŋâ Yesuŋâ muyageip. A{0Den tik zeip, zo itâ. A hân ŋâin ŋâin gokŋâ, zen siŋgi âlip nâŋgâmŋâ lum Yuda a nen sot kâmut kânok op Yesu Kristogât op siŋgi den zorat bonŋâ ârândâŋ minat. /0Den tik zeip, zo a mârum ândiwe, zeŋgâren mân sâm muyageip. Narâk ziren ko tirik Aposolo sot Propete neŋgâren Kaapumŋâ sâm muyageip. nU0Kristogât den tikŋâ zeip, zo ek nâŋgâman. Zen den zi sâlâpkumŋâ nâgât yatâ nâŋgâbi. T!0Sâm nimŋâ tik den sâm muyagem nigip. Den zorat pâŋkânok kulemguan. {0Zen nâgât siŋgi nâŋgâwe. Anutu tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât op zeŋgâren siŋgi âlip nep tuubatkât sâm nigip. '  I0Zorat opŋâ Paulo nâ Yesu Kristogât tâk namâ a op ândian. Nâ hân ŋâin gok zeŋgâren siŋgi âlip nep tuum ândimangât tâk namin nâbane ândian. _ 70Kaapumŋâ Epeso kamânân ândie, zen yatik târokwatziŋgi Anutugât namâ ue.Z -0Zâkkâren aŋâ aŋâ târokwâindâ Kembugât hâlâlu namâ muyagem zâimap. p Y0Namâ zorat tandâ Aposolo sot Propete. Ziŋâ laniŋgâne ândien. Ka Yesu Kristo ko kunkunniŋ uap. 5 c0Zorat op narâk ziren zen kwande mân ândie. Zen Kembugât siŋgi a nâmbutŋâ zen sot Anutugât kamân mariŋ op Anutugât kâmut opŋâ zâkkât namâ op ândie. 0Oi nen aksik zâk sot pâlâtâŋ urâwengât Kaapum kânok mem Ibâ mâte okŋaŋgâmen. A nen Kembugât namâ yatâ utnat. xi0Oi zâk gamŋâ barin ândiwe sot kamânân ândiwen, nen lumbeŋaŋgât siŋgi den dâtnâŋgoi nâŋgâwen. }0Zâk poru nagân moibân a nakŋâ zagât zo bonŋâ kânokgâk mâpotniŋgâm Anutu sot buku utnatkât kâsa koi geip. \10Zâkŋâ Yuda neŋgât pâke den zeip, zo tâmbetnâŋgobapkât imbaŋâ zemŋaŋgip, zo koi geip. Oi a kâmut zagât nekât kinkin gebagân kâmut uŋakŋâ kânok zâk zikŋak muyagem kin lumbeŋâ muyageip. F0Yesu zikŋak lumbeŋâniŋ ândimap. Zâk a nakŋâ zagât osetniŋan kâsa op pâke kâtik zeip, zo kândaŋâ Isirae a sot hân ŋâin ŋâin gok minduniŋgi kâmut kânok urâwen. "=0 Narâk ziren ko zen barin ândiweŋâ Yesu Kristogâren târokwap Kristo gilâmŋaŋgât op kamânân ândie. Yesuŋâ kâsa koi gei um kânok urâwen. Y+0 Narâk zoren Kristo buŋ ândiwe. Oi Isirae a zen Anutugât kâmut ândine zen kwande ândiwe. Isirae a zen Anutu sot târotâro opŋâ zâkkât siŋgi den mem ândine, zen Anutu kârum bet bâsaŋ ândiwe. H 0 Mârumŋan um kâtik ândiwe, zorat nâŋgâm ândibi. Zen Yuda a buŋâ, kamân ŋâin gokŋâ. Oi Yuda a ziŋâ kwabâ kwaraŋgâmŋâ ândiweŋâ kwabâ ulin sâm dâzâŋgomarâwe. hI0 Nen Anutugât bikŋan gok. Zâk Yesu Kristogâren muyageniŋgip. Oi mâtâp âlipŋaŋgât nep tuum ândinatkât Anutuŋâ sâm niŋgip. Mâtâp zo mârum kubigipkât zoren lâŋ ândinat. Barin gokŋandâ kamânân gawe. q[0 Nep ŋâi tuuwegât yatâ otziŋgâbap, zo buŋâ. Zorat a ŋâiŋâ sâkŋâ mem zari mân dâp upap. 1~[0Zen nâŋge. Zâk tânzâŋgomŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât op kubikziŋgip. Zo ziiŋaŋgât buŋâ. Anutu umâlipŋaŋgât op sâŋgân buŋ yatâ otziŋgip. }0Itâ muyagibapkât oip. Tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât gom sambe, zo Yesu Kristo umâlepŋaŋgât op mâbâlâkŋem niŋgâbap. v|e0Zâk Yesu Kristo sot mâŋginiŋgâm zâk sot ârândâŋ a kuta tâtarân tâtnatkât sumbemân nâmbarip. {0Bâliŋâniŋaŋgât op um mumuŋâ op ândiwen, nen Kristo sot mâŋginiŋgip. (Zen nâŋge. Umâlepŋaŋgât op kubikniŋgip.) `z90Yatâ op ândiwen. Ka Anutu zâk umŋâ gâsum biraŋniŋgipkât buku otniŋgip. wyg0Nen mârum zeŋgât tobat yatâ op ândim sâkkât sot um nâŋgânâŋgâniŋaŋgât den lum ândim a nâmbut yatâ Anutugât kukŋaŋgât bonŋâ muyaginatkât siŋgi op ândiwen. Anutuŋâ mâŋginiŋgâmŋâ sumbemgât siŋgi sâip. :xm0Mârum zen hân a zeŋgât mâtâp lâŋ ândim âi wâke zeŋgât a kutâ, Sataŋ, zâkkât sât lum ândiwe. Narâk ziren zâkŋâ siŋgi âlip den ku a mam otziŋgi ândie. ww i0Zen mârum bâliŋ top top opŋâ um mumuŋâ op ândiwe. Ka Kristoŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgiziŋgi ândie. !v =0Zâkkât kâmut zo kiŋ bikŋâ oindâ giniŋgâm neŋgât kâukniŋ op ândiap. A sot kut ŋâi ŋâi dâpniŋanâk niŋgi meindâ dâp op âimap.u 70Anutuŋâ a sot kut ŋâi ŋâi aksik Kristogât ombeŋan zâmbamŋâ kâukziŋ upapkât sâm kâmut gakârâp neŋgât kembuniŋ kwânâŋgip. It  0Oi a kutâ sot sumbem a, a top top imbaŋâziŋoot zeŋgât a kâukziŋâ pâipkât hânân sot sumbemân kotsiŋgi ziap, zorâŋâ koi giap. Narâk zirenâk buŋâ. Zo yatâ zem zâimâmbap. s  0Imbaŋâ zorat bonŋâ igâwe. Zorâŋâ Kristo mumuŋan gâbâ mâŋgim diim sumbemân zâim Anutugât âsanŋâ bongen pâip. tr c0Oi nâŋgâm pâlâtâŋniŋoot, neŋgâren imbaŋâ patâ zorâŋâ nep tuumap, zorat topŋâ nâŋgâbi. pq [0Oi umziŋ ânâŋgâri Kembuŋâ gâsuziŋgâm sumbemgât siŋgi kwatziŋgip, zorat nâŋgâm, nâŋgâm kwâtâtibi. Oi Kembugât arâpŋâ zen sumbemân kut ŋâi ŋâi âsakŋâ neuleŋoot ziŋgâbap, zorat nâŋgâne bon upap. p 50Kembuŋâ gâsuziŋgipkât yatâ opman. Oi narâk dâp zeŋgât op ninâu itâ sâm dukuman. Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât Anutu, Ibâ, âsakŋâ neule mariŋâ, zâkŋâ Kaapum ziŋgi zorâŋâ nâŋgânâŋgâ ziŋgâm Kembugât topŋâ sâm muyagei nâŋgâm biraŋbi. po [0Zorat nâ zeŋgât op narâk dâp nâŋgâmŋâ Kembugâren sâiwap sâm, sâm âlip kwâkŋaŋgâman. n 0Zen Kembu Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm Kembugât siŋgi a buku otziŋgâme, zorat den siŋgi nâŋgâwan. m )0Sumbemân zarindâ kut ŋâi ŋâi niŋgâbap, zorat undipniŋâ Kaapum niŋgip. Anutu kutsiŋgiŋaŋgât sâtâre patâ muyagibapkât zâkkât arâpŋâ neŋgâren Kaapumŋâ kubikkubik nep zo tuum naŋgâbap. Siŋgi âlip zeŋgâren zimbapkât Pauloŋâ ninâu sâip. l }0 Zen yatigâk zâk sot pâlâtâŋ urâwe. Zen den bonŋâ nâŋgâne zorâŋâ kubikziŋgi Yesugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne Anutuŋâ undipŋâ Tirik Kaapum ziŋgip. Anutuŋâ Tirik Kaapum niŋgâbapkât mârum sâm kâtigeip. k 0 Zorat op kândom Kristogâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimen, nen Anutu sâm sâtâre okŋaŋgâm ândinat. wj i0 Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi aksik umŋaŋgârâk sâm kâtigem muyageziŋgâmap, zâk mârumŋan niŋgit nâŋgâm Kristogât opŋâ nen zâkkât a ambân gakârâpŋâ utnatkât sâip. Oi nen siŋgi âlipkât bonŋâ minatkât sâip. (i K0 “Narâkŋâ nâŋgâwan, zo gâtâm mâte oi Kristoŋâ a sot kut ŋâi ŋâi hânân sot sumbemân zo mâpotziŋgâmŋâ kâukziŋ sot patâziŋâ upap.” h 0 Oi zikŋik den kânŋan nâŋgi âlip oi itâ mem kwânâŋgip. Zo itâ sâm muyageip. Den zo mârumŋan ekapŋoot zeip. Den zo itâ, |g s0Zâkŋâ imbaŋâ patâ tânnâŋgoip. Tânnâŋgom nâŋgânâŋgâ bonŋâ sot top nâŋgânâŋgâŋâ niŋgip. 4f c0Nanŋâ Yesu, zâkkât gilâmŋandâ sâŋgânniŋ meipkât tosaniŋ gulipkukuŋ muyageip. Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ, zorat nâŋgindâ imbaŋâ opmap. e 90Zikŋâ nanŋaŋgât opŋâ tânzâŋgozâŋgoŋâ sâŋgân buŋ niŋgipkât sâm sâtâre okŋaŋgânat. Yesugât gilâmŋandâ sâŋgânniŋ meip. d 0Zâkŋâ umŋâ gâsânâŋgomŋâ kânŋan nâŋgi zeipkât Yesu Kristogât opŋâ nan bârarâp utnatkât sâm kâtigem niŋgip. c 0Zâk mârumŋan hân mân muyageibân nen zâkkât mâteŋan um hâlâlu sot tosaniŋ buŋ kinatkât Kristogât siŋgi kwatniŋgip. @b {0Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât Ibâ Anutu, zâkŋâ sumbemân gâbâ siŋgi âlipkât mâsop topŋâ topŋâ Kristogât opŋâ niŋgip. Zorat nen sâm âlip kwâkŋaŋgânat. 1a ]0Ibâniŋ Anutu sot Kembuniŋ Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe zeŋgâren zimbap. Anutuŋâ mârumŋan sumbemgât siŋgi kwatniŋgip. J` 0Paulo nâ Anutugât sâtkât Yesu Kristogât Aposolo orâwanŋâ Epeso kamânân Yesu Kristogât kâmut nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm kâtigem ândime, zeŋgât ekap zi kulemgum ziŋgan. %_CDDen nâmbutŋâ zo yen sa bukunâ ŋâiŋâ kulemguap. Ka zi ko Paulo nâ ninâ bitnandâ simbup mem kelikmelik den zi kulemgum paan. Nâ tâk namin ândian, zorat nâgât op ninâu sâbi. Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋâ zeŋgâren zem sambâlem zimbap. Zo yatik.a^;DArikipo, zâk itâ dukubi, “Nep Kembuŋâ gigip, zo mulunâk tuum biraŋban.” T]!DEkap zi a ambân sâlâpkum nâŋgâm naŋgâne ko Laodikea kamânân kâmut ândie, zeŋgâren pane ari sâlâpkubi. Oi Laodikea zeŋgât ekap ŋâi kulemguan, zo yatik zen ziŋgâne sâlâpkubi. $\ADOi Laodikea kamânân bukuniŋâ a kâmut sot Nimbasi sot kâmut zâkkât mirin mindume, zeŋgât nâŋgâm sâtâre opman. Den zo sapsum ziŋgâbi. T[!DDema sot mâsek kubikkubik a bukuniŋâ Luka, zet nâŋgâziŋgabot. nZUD Zâkkât topŋâ nâŋgâmangât itâ dâzâŋgobâ. Zâkŋâ zeŋgât opŋâ sot Laodikea kamânân gok sot Hierapoli kamânân gokŋâ Kembugât siŋgi a ambân kâmut ândie, zeŋgât op ninâu nep, sâknam nep patâ tuumap. Y3D Oi Kolosai zeŋgât kamânân gokŋâ a ŋâi, Epapara, Kristogât kore a, zâkkât nâŋgânâŋgâŋ Kolosai a zeŋgâren ziap. Oi zen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op Anutugât diŋaŋgât topŋâ nâŋgâm kwâtâtem lum ândibigât âsâbâŋ ninâu sâm kâtigemap. X{D Aristako, Mareko sot Yusito, a karâmbut zo, ziŋâ Yuda a zeŋgâren gâbâ muyagiwe. Ziŋâ Anutu um topŋan ândiândiŋâ muyagibapkât nep betnan mime. Yuda a nâmbutŋâ Yesu sot pâlâtâŋ urâwe, zeŋgâren gâbâ ŋâi mân betnan mime. lWQD Bukunâ Aristako nâ sot tâk namin ândiap, zâk sot Banabagât nepâŋâ Mareko sot Yusito, kutŋâ ŋâi Yosua, ziŋâ nâŋgâziŋge. (Marekogât den mârumŋan dâzâŋgowan. Zâk zeŋgâren gâi buku okŋaŋgâbi.) =VsD Oi bukuniŋâ Onesimo, Kembugât sât luluŋ a zeŋgâren gokŋâ, zâk ârândâŋ sâŋgongua gamŋâ kut ŋâi ŋâi ziren âsagiap, zorat den siŋgi dâzâŋgom naŋgâbabot. U{DZâk zeŋgâren gam den siŋgi otziŋgâbapkât sâŋgongua gaap. Um bâbâlaŋ kwatziŋgâbapkât op zeŋgâren gaap. *TMDNâgât den siŋgi zo Tikikoŋâ otziŋgâbap. Zâk Kembugât nebân bukunâ oi umnandâ gâsumap. Berân mâmeniŋâ sot Kembugât kore a sât luluŋoot. SDDinziŋâ kubikne sii semen yatâ naam oi dâzâŋgobi. Zen yatâ opŋâ a den melâŋ dâzâŋgonam mân kwakpi. Tikiko sot Onesimo 6ReDKolosai a, zen um kâtik a, kândâtŋan gok, zen sot kândiaŋgâm gulip ândiândiŋ mân op kut ŋâi ŋâi nâŋgâmŋik upi. Kembugât den dâzâŋgonam ândibi. QDZorat Kolosai a zen nâgât op ninâu sâbi. Ninâuŋâ betnan mine bâbâlaŋ op Kembugât den zo sâm muyagia dâp upap. vPeDOi neŋgât op ninâu sâne Anutuŋâ siŋgi âlip sânatkât mâtâp muyageniŋgi Kristogât den mârum tik zeip, zo sâm muyaginat. Nâ den zo dâzâŋgom ândiwangât um kâtik, ziŋ kâsa otnim gâsânom tâk namin nâbane ândian. uOcDKolosai a, zen âsâbâŋ ninâu sâm ândibi. Oi um wâgân ândim sâiwap sâm ninâu sâm ândibi. aN =DA patâ zeŋgât den sa nâŋgânek. Patâziŋâ Kembu zâk sumbemân ândiap, zorat zen zâkkât nâŋgâm kore a gakârâpziŋ kut ŋâi ŋâi târâragâk dâpziŋan galem otziŋgâbi. Ninâu sâsâŋaŋgât den. 2M]DKa ŋâi zâk bâliŋaŋgât nep tuugi zo yatik hâuŋâ yâmbâtŋâ mimbap. Kembuŋâ kore a sot a patâ dâbâk otziŋgâmap. Zâk hâtubâtu mân otniŋgâmap.L+DZen itâ nâŋgâbi. Zen hânân Kembu Kristo zâkkât kore a op ândie. Oi nepkât sâŋgânŋâ sumbemân ziap, zo Kembugâren gâbâ mimbi. \K1DNep aksik zo a patâ zeŋgârâk opŋâ buŋâ. Kembugât op bâbâlaŋâk tuubi. !J;DKore a sot nep a, zen patârâpziŋ zeŋgât sâtziŋ lubi. Zo a ziŋ ziŋgitne âlip upapkât buŋâ. Kembu hurat kwâkŋaŋgâm utne dâp upap. I DIbâ mam zen nan bârarâpziŋ ziŋgit um kâlak upegât kubikziŋgânam kut ŋâi kârâpŋoot walâwalâŋ mân otziŋgâbi. HDKatep zen ibâ mamârâpziŋ den ŋâi mo ŋâigât sânetâ lubi. Zen yatâ utnetâ Kembuziŋandâ nâŋgi âlip upap. cG?DA zen âmbirâpziŋ buku otziŋgâm ândibi. Ambirâpziŋ kârâpŋoot mân otziŋgâbi. F1DZen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ urâweŋâ ândiegât itâ op ândibi. Ambân zen abarâpziŋaŋgât ombeziŋan ândim sâtziŋ lum ândibi. EDZen Kristogât kâmut gakârâpŋâ ândie, zorat nâŋgâm den mo nep utnam dâŋâk upi. Zen zo yatâ utne âlip oi Kembu Yesugât kutsiŋgiŋâ laŋ kârâbap. Zen yatâ op ândibigât Kristoŋâ imbaŋâ ziŋgâbap. Zorat Anutu Ibâniŋ sâiwap sâm dukubi. HD DKristogât den osetziŋan laŋ kârâbapkât kâtigibi. Oi nâŋgânâŋgâ den top topŋâ kwâkâyaŋgâm galem oraŋgâm ândibi. Yatâ utnetâ Kaapumŋâ mem bâbâlaŋ kwatziŋgi mâpâmâpâse kep sâŋgiŋâ sot siŋgi âlipkât kep mimbi. Umziŋandâ Anutugâren sâiwap sâm, sâm âlip kwâkŋaŋgâm mimbi. ZC-DOi Kristo sot pâlâtâŋ op ândine zâkkâren gâbâ um lumbe zorâŋâ umziŋan nep tuubap. Zen lumbe opŋâ um kânok op ândibigât Anutuŋâ diiziŋgip. Oi zâkkâren sâiwap sâm ândibigât nâŋgip. BDOi kut ŋâi ŋâi zo opŋâ walâm umziŋandâ gâsâyagom ândiândiŋ, zo mem kâtigem ândine zorâŋâ mâpotziŋgi um kânok upi. JA D A ziŋ bâliŋ otziŋgâne zorat hâuŋâ mân otziŋgâbi. Osetziŋan tosa ŋâi muyagei birâm kândâtkum ândibi. Kembuŋâ tosaziŋ birip. Zen yatik bukurâpziŋaŋgât tosaziŋ birâbi. Z@-D Anutuŋâ umŋandâ gâsuziŋgâm buku otziŋgâm gâsum sâlâpzâŋgoip. Zorat zen itâ upi. Um lâklâk op buku upi. Zen umziŋ gigiŋâ oi um sânduk ândibi. Siŋgi âlip lum ândim âkon mân upi. R?D Zorat kâsâp ândiândiŋ zo âkip. Yuda a sot Grik a, kwabâ kwaraŋgâwe sot mân kwabâ kwaraŋgâwe, saru a mo barâ a, kore a sot a patâ zo aksik patâ Kristoŋâ mâpotniŋgâmŋâ kâukniŋâ ândiap. Oi nen aksik zâkkât ombeŋan dâp kânok ândien. Nen Kristo sot pâlâtâŋ urâwengât siŋgi âlip lum ândinat. f>ED Oi um uŋakŋâ zo Anutugâren gâbâ mem ândibi. Um uŋak Anutuŋâ muyageip, zo kubigi nâŋgânâŋgâ sot opŋâ zikŋâ holi yatâ muyagem ândiap. Zen Anutugât topŋâ nâŋgâm kwâtâtem ândibigât yatâ oip. j=MD Sarâ mân sâbi. Um sâŋgiŋâ sot orot mâme gâŋgoŋâ zo lândim pegât zo aksik birâbi. <DNarâk zi ko kut ŋâi ŋâi bâliŋâ zi aksik birâbi. Kuk sot den sârek, um kâlak, mem ge kwâkwat den sot den bâliŋâ. ;;oDUm kâtik a ziŋ bâliŋâ zo aksik upmegât Anutuŋâ hâuŋâ ziŋgâbap. Oi Kristogât kâmut Kolosai kamânân ândie, zen mârum kut ŋâi bâliŋâ top top zo op ândiwe. Y:+DZen sâkkât âkŋâle bâliŋâ zorat kendon ândim kut ŋâi ŋâi itâ zo birâbi. Laŋ mâman, kut ŋâi ŋâi mân orotŋâ sot sâkkât âkŋâle bâliŋâ. A ŋâigât kut ŋâi ŋâi zorat âkŋâle mân upi. (A ŋâigât kut ŋâi ŋâiŋaŋgât âkŋâle orot, zo Anutu kândâtkum umziŋ ŋâigâren pâpanŋâ yatâ.) F9DOi Kristo zâk ândiândiŋ mâriŋandâ taki zen yatigâk zâk sot ârândâŋ âsakŋâ neuleŋan muyagem ândibi. Zen zorat op nâŋgâm ândibigât san. Um sâŋgiŋâ lândim pânat. =8sDZen Kristo mumuŋan târokwarâwegât a mumuŋâ yatâ hân a zeŋgât den bâliŋâ zo mân nâŋgâm ândibi. Wangât, ândiândiziŋ zo Kristo sot Anutugâren tik ziap, zorat. v7eDHânân den sâm âragume, zorat buŋâ. Sumbemân den âlipŋâ nâŋgâm ândie, zorat nâŋgâm ândibi. T6 #DKristo zâk mumuŋan gâbâ zaatŋâ sumbemân zâi ândiap. Oi zen Kristo zaatzaatŋan târokwarâwe. Zorat urâ Anutugât âsanŋâ bongen Kristoŋâ den nâŋgâm ândiap, zorarâk nâŋgâm ândibi. _57DA yatâ zorâŋ den nâŋgânâŋgâ tobat upme. Ka den sâme, zo bonŋâ buŋâ. Zo top nâŋgânâŋgâŋaŋgât den buŋâ. Zen sâkkât âkŋâle zorat pâke kwâtnam sâkkât kendon ândime. Sâkziŋ mem geinam sâne den zorâŋ den bonŋâ yatâ opmap. Ka yatâ zorâŋ bon buŋâ. Zorâŋâ sâkkât âkŋâle pâke mân kwâpap.~4uDKut ŋâi ŋâi zo buŋ opmap, zo mân tâmbetgobap. Zorat opŋâ wangât mân nimbi, mân mimbi sâme? Den yatâ zo Anutugât den buŋâ. Den zo a ziŋ umziŋan nâŋgâm sâm kwâkâyaŋgâme. Zorat a ziŋ den yatâ zo sâne mân nâŋgâbi. ^35DA ziŋ den itâ sâne lume, “Zi mân gâsuban. Zi mân nimban. Zi mân mimban.” -2SDZen Kristo mumuŋan târokwapŋâ hângât den kândâtkuwe. Oi ândiândi sâŋgiŋâ kândâtkomŋâ dabân hângât a yenŋâ yatâ ândim agât den lume? N1DKristo zâk kâukniŋâ. Nen kiŋ bikŋâ yatâ. Oi kâukŋan gâbâ sânâmŋandâ pâuksâm gem bonŋâ mem kâtikŋan kwap saaniŋgâmap. Oi Kristo zâk um dâpkât nalem niŋgâm tânnâŋgoi lâmbatnatkât imbaŋâ zemŋâŋgap. Anutu zâk yatâ nâŋgâm kubigi ziap. Kâsâp den a umân muygeip, zo mân nâŋgânat. w0gDA nâmbutŋandâ sâkkât âkŋâle bâliŋâ pâke kwâtnam sâkkât kendon ândim sumbem a mâpâsibigât sâme. A yatâ zo, ziŋ kut ŋâi ŋâi uman ekŋâ zorat nâŋgâne bon opmap. A yatâ zo, zen sâkziŋ laŋ mem zâi pam den bon buŋ, zo dâzâŋgom ândime. Nâŋgânâŋgâziŋâ zo ko ayân gâbâ âsageip. A zo, zen Kristo sot pâlâtâŋ mân upme. ;/oDWangât, kendon zo bonŋâ buŋâ. Bonŋâ bet muyagibap. Zorat bet muyagibap, zorat dâp zorâŋ kândom gâip. Bonŋâ ko Kristogâren ziap. Oi zen zâk sot pâlâtâŋ upme. .7DA ziŋ nalem nâmbutŋâ birâm ândibigât mo Yuda zeŋgât kendon patâ mo mâik tâtatŋaŋgât, zorat den sâkziŋan sâne mân nâŋgâbi. p-YDYatâ opŋâ Sataŋ sot wâke zâizâiŋ sot imbaŋâziŋoot timbâ kâmbamziŋ mem kom sâmbum a ambân mâteziŋan topziŋ sâm muyageip. Zâk poru nagân yatâ oip. A ziŋ um gulip kwatniŋgâbegât gasâniŋ kârâm ândinat. X,)DOi tosaziŋaŋgât den ekabân zeip, zo moloŋâ poru nagân mândi buŋ oip. z+mD Zen mârum bâliŋâ op um mumuŋâ ândine Anutuŋâ tosaziŋ birâmŋâ Kristo sot mâŋgiziŋgi ândie. x*iD Tooyân saŋgonziŋgâwe, zorâŋâ Yesugât mumuŋan târokwatziŋgip. Oi Anutu zâk imbaŋaŋgât Kristo mumuŋan gâbâ mâŋgeip. Imbaŋâ zo yatik nâŋgâm pâlâtâŋ kwapme, zeŋgâren zari Yesugât zaatzaatŋan târokwatziŋgip. A){D Zen Kristo sot pâlâtâŋ utne umziŋan bâliŋâ zeip, zo saŋgorip. Zen sâgân kwabâyagowe, zorat buŋâ. Zen ândiândi sâŋgiŋâ sâmbum pam Kristogâren pâlâtâŋ urâwe. B(}D Kristo zâk a kutâ zâizâiŋ sot kembu patâ otniŋgâm ândiap. Sumbem a âlipŋâ sot bâliŋâ sot wâke top topŋâ imbaŋâziŋoot, zen ombeŋan ândie. Oi zâkkât siŋgi a nen zâk sot pâlâtâŋ oindâ ândiândi neŋgâren piksâm sambâlem ziap, zorat zen umgât kut ŋâi ŋâi zorat mân kârume. j'MD Kristogât sâkŋan Anutugât holiŋâ sot ândiândiŋ sot imbaŋâ piksâm zei ândimap. $&ADA ziŋâ zo zeŋgât arâpziŋâ upigât den kelâkŋoot dâzâŋgom um gulip kwatziŋgâbegât umziŋ galem oraŋgâm ândibi. Den zo ayân gâbâ nâŋgânâŋgâ den, sarâ, yenŋâ. Den zo sâkurâpziŋaŋgât den pat yatâ. Den yatâ zo Kristogâren gâbâ mân muyageip. %DDen bonŋâ mem ândim zâkkâren pâlâtâŋ op kinbi. Zen yatâ opŋâ topŋâ nâŋgâm kwâtâtibi. Mâtâp tirâpzâŋgowe, zo lâŋ kâtigem sâiwap sâm ândine zâkkâren zâibap. Kristo sot pâlâtâŋ op ândim umgât gom sambe mân kârunat. W$'DZen Kristo sot pâlâtâŋ urâwe, zo yatik zâk sot pâlâtâŋ op ândibi. j#MDNâ zeŋgât nâŋgâm ândiman. Nâ sâknandâ zen sot mân ândiman. Kârebân ândiman zo ko umnandâ ko zen sot ândiandâ Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm târoyagom ândine ziŋgitŋâ umnâ âlip uap. B"DA nâmbutŋâ ziŋ um gulip kwatziŋgâbegât yatâ san. !9DYesu Kristogâren den nâŋgânâŋgâ sot top nâŋgânâŋgâŋ mamŋâ ziap. Oi zâk nâŋgânâŋgâ niŋgi den bonŋaŋgât topŋâ nâŋgâmen. 7 gDZen Anutugât den tikŋâ zeip, zorat topŋâ nâŋgâm kwâtâtibigât nep tuuman. Zen nâŋgâm kwâtâtem umziŋandâ gâsâyagoi um bâbâlaŋ op keŋgât buŋ ândibi. ' IDKolosai zeŋgât op kâtigem sâknam nep tuuman, zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Kristogât kâmut Kolosai kamânân ândie sot Laodikea kâmânân ândie, zeŋgât op ninâu nebân kâtigem tuuman. A nigâwe sot a mân nigâwe ârândâŋ. Zeŋgât op nebân sâknam patâ nâŋgâman. r _DZen Kristo sot pâlâtâŋ op kâtigem upigât Kristoŋâ imbaŋâ nigi kâtigem sâknam nep tuuman.X +DNen a ambân Kristogât topŋâ sâm muyageziŋgâmen. Oi girem den dâzâŋgomen. A pisuk patâ zen Kristo sot pâlâtâŋ op mem kâtigem nâŋgânâŋgâziŋ yâmbârem gwâlanteŋsâbapkât yatâ upmen. ~~j}} |{{fzz3yxxwwvuuYttAsrrq*p^oolnnAmfll*kZjjVii*hh6gfee2dlcbb5aa``_U^[]]l]\\x[[[ YY-XSWUV{UU)TSRQQ(P6ON3MKLLJJ/IIHGG FQEDCBuAX@?w>|==)< ;987669554423h22&1103/..4-,,,+c**)O((H''&\%%$#"!  XFCW?z , 3 g q & &Kwabâ agom ândiândiŋ mo yen ândiândiŋ, zorâŋ bon buŋâ. Yesu sot pâlâtâŋ op ândiândi uŋakŋâ, zorâŋ bonŋâ. ] 3&Nâ ko kut ŋâi ŋâi yenŋaŋgât buŋâ, Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâk neŋgât op poru nagân sâknam nâŋgâm moip, zorarâk nâŋgâm sâtâre op ândiman. Yesu zâk neŋgât op poru nagân moip, zorat opŋâ hângât kut ŋâi ŋâi eksa yenŋâ opmap. Oi hân a um kâtik ândime, zen kândâtnom mân nâŋgânâŋgâ upme. }& A zo, zen zâizâiŋ op zeŋgât a patâ utnatkât mâtâp urâwe. A kwabâ agowe, zen den kâtik mân lum kwâtâtime. S& A nâmbutŋandâ zen kwabâyagobigât sâme. A zo, zen sâkŋandik den siŋgi âlip ziap. Zen Kristo poru nagân sâknam nâŋgâm moip, zorat den siŋgi sâne a ziŋ sâknam ziŋgâbegât yatâ upme. .U& Zen kulem zi iknek. Den nâmbutŋâ zo yen sa bukunâ ŋâi kulemguap. Ka âkââkâŋ zi Paulo ninak bitnandâ simbup mem kelikmelik den zi kulemgum ziŋgan. W'& Zorat itâ sa nâŋgânek. Mâtâp muyagei a eluŋ patâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ otziŋgânat. Den siŋgi âlip zo lum Yesugât kâmut zo kut ŋâi ŋâi mem zâi pam otziŋgânat. Girem sot mâsop den. & Kut ŋâi ŋâi âlipŋâ tuum ma ko âkon mân utnat. Nen mân lorem nep yatâ tuunarân bet sumbemân nep zorat bonŋâ muyaginat. &Ŋâi zâk um sâkkât âkŋâle bâliŋâ, zorat nepŋâ tuubap, zâk yatik um sâkkât âkŋâle bâliŋâ, zorat bonŋâ tâmbetagoagoŋ muyagibap. Ka ŋâi zâk Kaapumgât nep tuubap, zâk yatik Kaapumgât bonŋâ ândiândi kâtikŋâ muyagibap. 3_&Gâ um gulip mân upan. Dap yatâ op Anutu kâitkuban? Aŋâ Anutu kâit kunatkât dâp buŋâ. Aŋâ kut ŋâi ŋâi kârâm kâmitnat, zorat bonŋâ yatik minat. 7&Den siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâme, a zo ziŋ betziŋan mem kut ŋâi ŋâi kâsâpkum ziŋgâbi. Ŋâran orot mâmeniŋaŋgât bonŋâ minat. G&Nepkât yâmbât kâsâpkukuŋ zo a mariŋâ dâp lum kinbi. w&Zorat zâk zikŋaŋgât ândi mâmanŋâ ek nâŋgâm kubikpap. Yatâ opŋâ a torenŋâ mân mem ge kwatziŋgâbap. ~&Ŋâi zâk kut ŋâi bonŋâ zo mân opŋâ zikŋaŋgât nâŋgi zâizâiŋ opmap, a yatâ zo umŋâ kâitkuap sâsâŋ. o}W&Kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ zo berân miaŋgâbi. Zo yatâ op Kristogât den kâtik zo lum ândibi. @| {&Bukurâpnâ, a ŋâiŋâ tosa muyagei zen Kaapum wâratkum ândime, zen um sânduk okŋaŋgâm sâm kubikŋaŋgâbi. Oi gikâ mâsimâsikâyân loribatkât gasâgâ kârâm ândiban. {&Sâkŋâ zâizâiŋ mân utnat. A torenŋâ mân mem gei kwatziŋgânat. A ŋâigât kut ŋâi ŋâi laŋ âkŋâle mân utnat.xzi&Kaapumŋâ ândiândi niŋgi ândimengât Kaapumgât holi wâratkum zâkkât imbaŋan kâtigem ândinat. y7&Oi a ambân Yesu Kristogât siŋgi ândime, zen ândiândi sâŋgiŋâ sot um sâkkât âkŋâle bâliŋâ zo buŋ upapkât poru nagân kune kinzap. Vx%&Um diigi gei ândiândiŋ, umŋâ kendon ândiândiŋâ. Kaapum den wâratkum ândine bonŋâ zo zeŋgâren muyagem zimbap. Gurumin denân kut ŋâi ŋâi âlipŋâ zo mân utnatkât den ŋâi mân ziap. Aw{&Ka Kaapumŋâ umziŋan ândei wâratkum ândime, zo zeŋgâren bonŋâ itâ muyagemap. Umŋâ gâsâzâŋgomap, sâtâre, um lumbe, um sânduk, buku op ândiândiŋ, den luluŋ, v!&A ŋâigât kut ŋâi ŋâi âkŋâle op laŋ mimiŋ, too kâtik nem um gulip orotŋâ, sii nalem nemŋik ândiândiŋ sot kut ŋâi ŋâi nâmbutŋâ. Zorat mârum dâzâŋgowan, oi zi dum dâzâŋguan. Aŋâ bâliŋâ zo upiŋâ Anutugât um topŋan mân ândibi. 'uG&Lopio hurat kwâkwat, kware suŋâ, kâsa kâsa, sârek den, um kâlak den, kuk suŋguruk, a zikŋaŋgât nâŋgi zâizâiŋ, um kâsâp op kâsâpagoagoŋ. t-&Um sâkkât âkŋâle nep tik mân ziap. Zo itâ muyagemap. Laŋ ândiândiŋ, bukuŋaŋgât ambân laŋ mimiŋ, aŋunziŋ buŋ laŋ orot. Ys+&Zen Kaapum wâratkune diiziŋgi Mosegât den kâtikŋandâ mân saaziŋgâbap. r}&Um sâkkât âkŋâleŋâ Kaapum komap. Oi zet zo kâsa kâsa oitâ zen kut ŋâi utnam upme, zo mân bâbâlaŋ opmap. qw&Sa nâŋgânek. Zen Kaapum wâratkum zâkkât imbaŋan kâtigem ândibi. Oi um sâkkât âkŋâle, zo mân upi. )pK&Zen ko sâtziŋandâ ziyaŋgâm agom buŋ upegât girem dâzâŋguan. Laŋ gulip ândiândiŋ, zorat bonŋâ sot Kaapum wâratkum ândiândiŋ, zorat bonŋâ. o&Den kâtikŋaŋgât kombâŋâ, zo itâ, “Gâ gikaŋgât otgimap, zo yatik a torenŋâ zeŋgât otgigi betziŋan mem ândiban.” Qn& Bukurâpnâ, zen dumun buŋ ândibigât Anutuŋâ diiziŋgip. Oi nen dumun buŋ ândien sâm um sâkkât âkŋâle bâliŋâ zo mân lum ândibi. Umziŋandâ gâsâyagom kore oraŋgâm ândibi. @my& A um gulip kwatziŋgânam kwabâ kwatziŋgâbigât sâme, zeŋgât itâ nâŋgâman. Zen ziiŋ sâkziŋ kâriaŋgânetâ sâi dâp opap. Dumunniŋ buŋ ândim laŋ gulip mân utnat. ;lo& Bukurâpnâ, nâ zen kwabâ kwatziŋgâbigât dâzâŋgoman sâi dap op kâsa otnibe. Nâ yâtâ dâzâŋgoman sâi ko poru nakkât siŋgi zo nâŋgâne mân bâliŋ opap. 'kG& Nâ itâ nâŋgan. Kembuŋâ diiziŋgi nâŋgânâŋgâziŋâ nâgât yatâ upap. Oi aŋâ um gulip kwatziŋgâmap, zâk Kembugâren gâbâ hâuŋâ mimbap. Pj& Bâu usiŋandâ âbâŋgum sirogân giari aksik kâlak op naŋgâbap. @i{&Anutuŋâ diiziŋgipŋâ zen yatâ upigât mân sâip. ;ho&Zen siŋgi âlipkât mâtâp topkwap âlip lâŋâwe. Zoren âinetâ ko ŋâiŋâ pâke pâi den bonŋaŋgât mâtâp walâwe? Wanŋâ um gulip kwatziŋgi mâtâp zo bire? g&Nen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ opŋâ itâ nâŋgâmen, “Kwabâ zâŋgozâŋgoŋ sot daaŋoot ândiândiŋ, zo bon buŋâ uap. Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiândiŋ sot buku orotŋâ, zorâŋ bonŋâ uabot.” Sâm gulip a, zeŋgât den. "f=&Nen ko Kaapumŋâ diiniŋgi Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm um bâbâlaŋ op Anutu mâteŋan tosaniŋ buŋ kinatkât mambât ândimen. =es&Den kâtik lum ândim tosaniŋ buŋ utnat sâme, zen Kristo sot târotâro urâwe, zo mânâŋgâtse. Oi Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ, zo zeŋgâren bon buŋ uap. +dO&Dum dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk kwabâ kwâkŋaŋgâbi, zâk gurumin den pisuk lum kwâtâtem ândibapkât sâsâŋ. Ka zâk dap yatâ lum kwâtâtibap? ;co&Nâ Paulo itâ dâzâŋgua nâŋgânek. A nâmbutŋandâ itâ sâme, “Anutugât mâteŋan tosaziŋ buŋ upigât Mosegât den lum ândibi.” Yatâ sâne nâŋgâziŋgâne kwabâ kwatziŋgâne ko Kristogât nep zo zeŋgâren bon buŋ upap. Wangât, zen siŋgi âlipkât mâtâp birâwe upap, zorat. {b q&Nen dumun buŋ ândinatkât Kristoŋâ olaŋniŋgip. Zorat a nâmbutŋandâ saaniŋgânam sâne mân nâŋgânat. a'&Bukurâpnâ, Kristogât a nen kore ambângât kiun buŋ. Nen ambinŋaŋgât kiurâp uen. Zorat op ko Anutugât nan bârarâp op ândien.l`Q&Oi Kembugât ekabân den dap yatâ ziap? Den ŋâi itâ ziap, “Kore ambân sot nanŋâ molizikâna âibabot. Kore ambângât nanŋandâ bet boi zi mân galem upap. Zikŋâ ambinŋaŋgât nanŋandâ bet boi zo galem upap.” i_K&Mârum katep yenŋan âsageip, Ismael, zâkŋâ ŋâi Kaapumgât sâtkât âsageip, Isaka, zâk kâsa miŋaŋgip. Narâk ziren zo yatik ziap. Mosegât gurumin den kore ândime, ziŋ Kristogât kâmut nen kâsa otniŋgâme. ^{&Bukurâpnâ, Anutuŋâ den kânŋan sâip, zorat bonŋâ nen nan bârarâp urâwen. Oi zorat dâp Isaka âsageip. \]1&Kembugât ekabân Yerusalem kamân sâŋgiŋâ sot uŋakŋâ marirâp, zeŋgât den ŋâi itâ ziap,“Ambân kâpin, katep mân mimiŋâ, gâ umâlep nâŋgâ. Katep âsaâsagiŋaŋgât sâknam mân nâŋgâmat, gâ sâtâre ot. Ambân apŋâ buŋâ, zâk katep doŋbep minziŋgap. Ambân apŋoot, zâk murarâ bituk minziŋgap.” F\&Oi Yerusalem kamân uŋakŋâ u sumbemân taap, zâk Sera yatâ kore buŋ. Oi kamân zorâŋâ mamniŋ uap. Yesugât kâmut ândimen, nen Yerusalem uŋakŋâ sumbemân taap, zorat kâmut. T[!&Haga zâk Sinai bakŋâ Arabia hânân taap, zorat dâpkwap san. Oi Yerusalem mâirâp sot Sinai bakŋâ, zen dâpziŋ kânok ue. Zen kore a ambânâk ue. Zen Mosegât gurumin den zo kore kwap ândime. ~Zu&Oi den zorat torenŋâ itâ ziap. Ambân zagât zo siŋgi âlip târotâro zagât, zorat dâp urâwet. Anutuŋâ Sinai bâkŋan târotâro ŋâigât den Mose dukuip. Târotâro zorat arâpŋâ zen kore a ambân urâwe, zorat dâp Hagaŋâ oip. Y&Oi kore ambânŋâ meip, zo ko yenŋâ muyageip. Ambinŋandâ meip, zo Anutuŋâ den kânŋan sâip, zo kâtigei âsageip. AX{&Zoren itâ kulemguwe. Abaramgât nanzatŋâ âsagiwet. Ŋâigât kutŋâ Ismael. Zâk kore ambân zâkkâren gâbâ âsageip. Ŋâi ko kutŋâ Isaka. Zâk zikŋâ âmbinŋandâ meip. W&Den ŋâi mâsikâziŋga dâtonek. Gurumin dengât kore utnat sâme, zen zorat ekap sâlâpkum nâŋgâme mo buŋâ. 7Vg&Nâ zeŋgât nâŋgâmŋâ zeŋgâren gamŋâ den dâzâŋgobatkât otnigap. Nâ zeŋgât op nâŋgâm kwâkâ uan. Sera sot Haga nanzatzikŋâ topzikŋâ, zikŋik zikŋik. U%&Murarâpnâ, nâ zeŋgât op sâknam op tâpman. Oi zorik nâŋgâm Kristogât tobat zeŋgâren muyagibapkât sâknam zo nâŋgâm zâibat. T&Kut ŋâi âlipŋaŋgât den kelâk sâsâŋâ, zorâŋ âlipŋâ. Zo zeŋgâren ga ândiayâk buŋâ, zâmbamŋâ aria utne âlip upap. "S=&A nâmbutŋandâ den kelâkŋoot sâme. Ziŋâ zen kândâtnom zeŋgât a upigât yatâ sâme. Zen den kelâk sâsâŋâ zo âlipŋaŋgât buŋâ. ^R5&Narâk ziren ko dap dap yatâ den bonŋâ dâzâŋgua niknetâ kâsaziŋ yatâ uan? 1Q[&Oi narâk zoren sâtâre urâwe, zo dap op buŋ uap? Zen mârum sinziŋ keetŋâ sâmbum nâ ninam urâwe. Zo yatâ tânnonam urâwe. Zo perâkŋak nâŋgâmŋâ san. NP&Nâ mâsek patâ op ândia zen âkonŋâ buŋ on galem otniwe. Oi mân nikne bâliŋ oip. Buŋâ. Zen niknetâ Anutugât sumbem a yatâ orâwan. Opoŋ, niknetâ Yesu Kristo yatâ ua galem otniwe. O & Zen nâŋgâme. Nâ mârum kamân ŋâin âibam ua mâsek otnigi birâm zen sot tap den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgom ândiwan. ,NQ& Bukurâpnâ, nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ zeŋgât tobat yatâ orâwan. Zorat ko zeŋgoot nâgât tobat yatâ upi. Zen sot ândia bâliŋâ mân otniwe. M& Zorat nepnandâ zeŋgâren tuuga bon buŋ opapkât nâŋgâm kwâkâ opman. Galata a ziŋ Paulo birâŋaŋgânam urâwe. ?Ly& Zen kendon top top zorat nâŋgâne bonŋâ oi tapme. RK& Narâk ziren ko Anutuŋâ ziŋgit buku otziŋgi zeŋgoot zâk ekŋâ topŋâ nâŋge. Yatâ opŋâ wangât sâkurâpziŋaŋgât pat siŋgi mem ândiwe, zo dum mâte otziŋgânam kore otziŋgânam ue. Jw&Zen mârumŋan Anutu mân nâŋgâŋaŋgâm ândim lopio sot kut ŋâi ŋâi yenŋâ, zeŋgât kore op ândiwe. CI&Zorat nen kore a buŋâ, narâpŋâ ândimen. Oi nanŋâ ândimŋâ Anutu umâlepŋaŋgât bet sâwât mariŋâ op ândinat. Kut ŋâi ŋâi bon buŋ kândâtkuwe, zo mân mâte utnat, ,HQ&Oi nen Anutugât nan bârarâpŋâ uengât Anutu nanŋaŋgât Kaapumŋâ umniŋan sâŋgongui gei Anutu itâ sâm konsâmap, “Aboŋ, Ibânâ âlipŋâ.” G&Zo ko nen gurumin dengât dumunân gâbâ olaŋniŋgâbapkât yatâ oip. Nen Anutugât nan bârarâp utnatkât yatâ oip. KF&Oi bet narâkŋâ sâsâŋâ zo mâte oi Anutuŋâ nanŋâ sâŋgongoi ambân sigan ŋâigâren gem gâi kâmbonŋâ opŋâ meip. Zâkŋâ âsagemŋâ Mosegât gurumin den lum kore op ândeip. E#&Kristogât siŋgi a ândien, neŋgâren zo yatik ziap. Mârumŋan umniŋan katep yatâ oi hângât kut ŋâi ŋâi zorat kore op ândiwen. D&Oi zâkkât torerâpŋandâ zâkkât bet sâwât zo galemgum ândine lâmbatŋâ ibâŋandâ narâk sâip, zo oi galem upap. C &Itâ sa nâŋgânek. Katep mâik ŋâi ibâŋâ moi bet boi zo zâkkât siŋgi oi dâŋ mân galem upap. Zo kanpitâ yatâ ândibap. ,BQ&Zen Kristogât siŋgi urâweŋâ Abaramgât kiurâp bonŋâ op ândie. Oi zorat Anutuŋâ mârum Abaram siŋgi den bonŋâ dukuip, zorat bonŋâ mem ândibi.FA&Oi zorat Yuda a sot hân ŋâin gok, a zâizâiŋ sot gigiŋâ, a sot ambân, a kâsâpkum nen niiŋik niiŋik zo mân sâbi. Zen aksik Kristo sot pâlâtâŋ opŋâ kâmut kânok urâwe. k@O&Zen too saŋgonziŋgâne Kristogâren târokwarâwe, zen aksik Kristo sot pâlâtâŋ op ândie. o?W&Oi zen Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwegât Anutugât nan bârarâp op ândie. }>s&Neŋgât nâŋgâm pâlâtâŋniŋaŋgât mâtâp muyagei zoren lâŋindâ gurumin dengât dumun zo ânâŋgârip. #=?&Oi zorat gurumin denŋâ galem otniŋgâm Kristogâren nâmbarip. Zo Kristogâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm tosaniŋ buŋ upapkât yatâ oip. /<W&Yuda a nen mârum nâŋgâm pâlâtâŋniŋ buŋ ândeindâ gurumin denŋâ saaniŋgi dumunân ândeindâ nâŋgâm pâlâtâŋgât den âlipŋâ, zo âsageip. j;M&Bâliŋandâ a aksik patâ saaniŋgi ândimen. Topniŋâ zo yatâ Kembugât ekabân ziap. Oi zorat Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwapŋâ Anutuŋâ Abaram den dukuip, zorat bonŋâ âlip minat. Mârum dumunân ândiwen. h:I&Dap dap sânat? Gurumin denŋâ Anutuŋâ den Abaram kândom dukuip, zo wâlap? Yatâ buŋâ. Gurumin denŋâ a umziŋ mân melâŋbap. Zo yatâ orotŋâ sâi ko gurumin dengât op a tosaziŋ buŋ orot, zo muyagebap. M9&Mindumindu a Mose zâk kânokkât buŋâ, toren toren zeŋgât. Zâkŋâ minduziŋgâm kirip. Ka Anutuŋâ den Abaram kândom dukuip, zo zikŋak dukuip. Gurumin denŋâ a umziŋ mân melâŋbap. y8k&Gurumin den Moseŋâ sâm muyageip, zo wangât sâsâŋâ? Zo bâliŋâziŋâ zo mem kabâŋan pâmbapkât Kembuŋâ sâkurâpniŋ sâm ziŋgip. Zo zinziŋ kâtik zimbapkât buŋâ. Abaramgât kiunŋâ Anutuŋâ mârum zâkkât den kânŋan sâip, zâk muyagei siriksâbapkât sâsâŋâ. Gurumin den zo sumbem aŋâ Anutugâren gâbâ mem Mose bikŋan parâwe. r7]&Anutuŋâ Mose gurumin den dukuip, zo tosaniŋ buŋ oi sumbemân zâizâiŋaŋgât mâtâp muyagei sâi târotâro den zo buŋ opap. Ka Anutuŋâ siŋgi âlipkât bet sâwât den, zo umâlepŋaŋgât op Abaram kânŋan sâm pindip. 6/&Nâ itâgât op san. Anutu, zâk mârumŋan Abaram sot târotârogât den sâip. Oi bet kendon patâ 430 yatâ âki gurumin den Mosegâren gâip. Gurumin den bet gâip, zorâŋ den kândom sâsâŋ, zo mân kom gulipkoip. Târotâro den kândom muyageip, zo kâtigem ziap. 59&Anutuŋâ Abaram den kânŋan dukuip, zo Abaram sot kiunŋâ zekât siŋgi sâip. Kiurâp doŋbep zeŋgât mân sâip. Kânokkât sâip, zâk Kristo. +4O&Bukurâpnâ, a niiŋan dâpkwap sâbâ. A ŋâiŋâ mumbamŋâ bet boi zo kâsâpkum ziŋgâbap. Zorat kwâkŋan a ŋâiŋâ komŋâ den ŋâi mân sâbap. w3g&Oi zorat hân ŋâin ŋâin gokŋâ, zen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op Abaramgât mâsobân bagibi. Oi nen Kaapum neŋgât siŋgi sâip, zo nâŋgâm pâlâtâŋ sot op minatkât yatâ âsageip. Siŋgi âlipkât bet sâwât, zorat den. 2& Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“A nagân zâŋgom kwânâŋgâziŋgâbi, zen bâliŋaŋgât siŋgi.” Oi Kristo zâk yatik neŋgât opŋâ bâliŋandâ kwâkŋan zarip. Bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât suupniŋâ meip. U1#& Gurumin denân ko nâŋgâm pâlâtâŋgât mân sâwe. Den ŋâi itâ sâwe,“Ŋâi zâk gurumin den lum kwâtâtibapŋâ ândiândi muyagibap.” Yesu zâk neŋgât opŋâ sâknamân kirip. 0+& Gurumin den lum ândim Anutugât mâteŋan tosaniŋ buŋ orot, zo mân ziap. Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimap, zâk Anutugât mâteŋan tosaŋâ buŋ opŋâ ândiândi kâtik muyagem ândibap.” [//& A zen Mosegât den kâtikŋâ lum tosaniŋ buŋ ândim sumbemân zâinatkât sâme, zen tâmbetagoagoŋaŋgât siŋgi upi. Wangât, Kembugât ekabân gurumin siŋgiŋaŋgât kulemguwe, ziap, zorat,“Ŋâiŋâ gurumin den ekabân den zem âriap, nâmbutŋâ zo lum ândim den ŋâi birâbap, zâk um dâpŋâ tâmbetagobap.” k.O& Abarâmŋâ Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgip. Oi a Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimen, nen Abaramgât mâsobân bagimen. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiengât ândiândi minat. -w&A hân ŋâin gokŋâ zen Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne tosaziŋ buŋ upapkât sâip. Zorat mârumŋan nâŋgâmŋâ siŋgi âlip den Abaram itâ sâm dukuip,“Gâgât mâsop zorâŋ a hânŋâ hânŋâ zeŋgâren âibap.” ,&Zorat itâ nâŋgânek. A Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimen, nen Abaramgât kiurâp bonŋâ ândien. 7+g&Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap, “Abaram zâk yatik Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm Kembugât den nâŋgi bon oi Anutuŋâ tosaŋâ buŋâ sâip.” G*&Zen sânek. Anutu zâk Kaapum ziŋgâmŋâ sâi sen mârât zeŋgâren âsagemap, zo gurumin den luluziŋaŋgât mo nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât otziŋgap? Abaramgât mâtâp lâŋnat. G)&Zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgânetâ Kembugât imbaŋâ muyagei igâwe. Kut ŋâi ŋâi zo ek nâŋgâne yenŋâ uap? Kaapumŋâ zeŋgâren nep tuugi bon mân âsagiap? l(Q&Nâŋgânâŋgâziŋ buŋ? Kaapum sot pâlâtâŋ urâweŋâ zo birâm mâtâp sâŋgiŋan bagie? v'e&Nâ den ŋâi mâsikâziŋga dâtonek. Tirik Kaapum miwe, zo dap op miwe? Mosegât den kâtik lumŋâ miwe? !& =&O Galata a, zen nâŋgânâŋgâziŋ buŋâ. Dap dap op um gulip kwatziŋge? Yesu Kristo poru nagân kuwe, zâkkât siŋgi muyap sâm muyegeziŋgâwen. :%m&Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât den siŋgi âlip zo mân tâmbetkuman. A nen gurumin den lugindâ Anutuŋâ niŋgiri tosaniŋ buŋ opabân Kristo zâk yen moip opap."$=&Nâ Kristo sot poru nagân none mowan. Oi ândiândinâ zi ândian, zo ninâ buŋâ. Kristoŋâ umnan ândiap. Oi sâk sot ândiândiŋ ândiman, zo Anutugât nanŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiman. Zâkŋâ umŋandâ gâsânogi ândiândiŋâ nâgât op buŋ oip. #!&Gurumin den sâŋgiŋâ lubatkât nâŋgâm lum osim ândia nogi mowan. Anutu sot pâlâtâŋ op ândibatkât gurumin denŋâ nogi mowan. "1&Nen gurumin sâŋgiŋâ luluŋaŋgât mâtâp birâmŋâ zoren puriksâm ândinat. Zorâŋâ topniŋâ itâ sapsubap. Nen den kuku ândiwen. d!A&Oi nen Kristo sot pâlâtâŋ opŋâ tosaniŋ buŋ upapkât sâmenŋâ bâliŋâ upmen, zorat dap sânat? Itâ sânat? “Kristoŋâ betniŋan mei bâliŋ upmen.” Yatâ mân sânat. Buŋ kâtikŋâ. Yatâ mân ziap. ( I&Ka nen itâ nâŋgâmen. Aŋâ Mosegât gurumin denâk lune Anutuŋâ ziŋgiri tosaziŋ buŋ mân upap. Ka aŋâ Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâme, zen Anutuŋâ ziŋgiri tosaziŋ buŋ upap. Zorat op ko nen Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmen. Nen itâ nâŋgen. Gurumin denâk lum tosaniŋ buŋ orot, zo mân taap. A ziŋâ gurumin den lum ândine Anutugât mâteŋan tosaziŋoot kinbi. T!&Yuda a nen hân ŋâin gokŋâ zen yatâ mân muyagiwen. Nen Yuda a. nU&Oi siŋgi âlipkât mâtâp walâm utne a ambân zeŋgât mâteziŋan Petero itâ dukuwan, “Gâ Yuda a op hân ŋâin gokŋâ zeŋgât tobat opmatŋâ dap op hân ŋâin gokŋâ ziŋâ Yuda a neŋgât tobat upigât sâmat?” ~u& Ŋâin âi tapâ tapâ oi Yuda a nâmbutŋâ, ziŋâ târokwâkŋaŋgâne Banaba zâk yatik zeŋgâren târokwâip. B}& Zâk hân ŋâin gokŋâ zen sot nalem ârândâŋ niwe. Yatâ nem ândei Yuda a, Yakobogât arâpŋâ zen gawe. A zo, ziŋ Mosegât den lum ândim hân ŋâin gok, zen sot nalem mân nemarâwe. A zo, zen gane Peteroŋâ ziŋgitŋâ keŋgât opŋâ a hân ŋâin gok birâziŋgâmŋâ Yuda a zen sot nalem neip. #?& Oi Peteroŋâ Antiokia kamânân gam bâliŋ oi ekŋâ a ambân mâteziŋan kin den yâmbâtŋâ dukuwan. Wangât, zâk bâliŋâ oip, zorat op ko. zm& Oi kanpitâ a ambân kut ŋâi ŋâi ziŋgânam zorarâk dâtnowe. Oi nâ zorat den mârumŋan sâm kâtigiwan. & Oi Kembuŋâ nep tânnogip, zo ekŋâ Yakobo sot Petero sot Yohane, zen Yesugât kâmut zeŋgât patâ ândiweŋâ nâ sot Banaba buku otnikâm bitnik kuwe. Oi net hân ŋâin gokŋâ zeŋgâren den siŋgi âlip nep tuugitâ ziŋâ Yuda a zeŋgâren tuunat sâwe. lQ&(Oi Petero mam okŋaŋgi nepŋâ tuugi bon oip, zâk zikŋâ yatik mam otnigi nep tuuga bon oip.) _7&Buŋâ. Itâ nâŋgâwe. Anutuŋâ Petero Yuda a zeŋgâren siŋgi âlip dâzâŋgobapkât nep diŋ sâm pindip, yatigâk nâ hân ŋâin gokŋâ zeŋgâren den siŋgi âlip dâzâŋgobatkât nep diŋ sâm nigip. V%&(Oi a, zeŋgât a sâtŋâ sâme, zen mârum dap mo dap op ândiwe, nâ zorat nâŋga tobat ŋâi mân uap. Anutu zâk hâtubâtu mân opmap.) A sâtŋâ zo, ziŋâ den uŋakŋâ mân târokwatniwe. zm&A zo, ziŋ mem ge kwatniŋgânam sâne mân loriwen. Buŋ kâtikŋâ. Siŋgi âlip mân tâmbetkune Galata a, zeŋgâren hâlâluyâk op zimbapkât mân nâŋgâziŋgâwen. Aposolo a nâmbutŋâ ziŋ Paulo nepŋaŋgât nâŋgâne dâp oip. V%&Ka a sarâŋandâ kâmurân bagimŋâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op dumun buŋ ândeindâ tigân niŋgitŋâ Mosegât gurumin den, zorâŋâ saaniŋgi ândinatkât Tito kwabâ kwâkŋaŋgâbigât sâwe. |q&Tito zâk nâ sot ândeip. Zâk Yuda a buŋâ, Grik a oi a sâtŋâ ziŋâ kwabâ kwâkŋaŋgâbigât mân sâwe. Z-&Oi zo yen buŋâ. Kembuŋâ den sapsum nigi lum zâiwan. Yesugât kâmurân a zeŋgât a sâtŋâ sâme, zeŋgâren âim siŋgi âlip hân ŋâin gokŋâ dâzâŋgoman, zorat sapsum ziŋgâwan. Nâ siŋgi âlip sâm ândiwan, zorat a sâtŋâ neburâpnâ zen sapsum ziŋga nâŋgânetâ âkâbapkât ziiŋik tatne den zo dâzâŋgowan. y m&Oi kendon patâ kiin kimembut âki Yerusalem kamânân dum zâibam Banaba sot Tito diizika ârândâŋ zâiwen. N &Yatâ nâŋgâmŋâ nâgât op Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. 5&Zen nâgât siŋgiyâk itâ nâŋgâwe, “Aŋâ nâŋgom moliniŋgip, zâk siŋgi âlip tâmbetkumâipŋâ siŋgi âlip a dâzâŋgom ândimap.” X +&Oi Kristogât kâmut Yudaia hânân ândiwe, zen si sâŋgânnâ mân nigâwe. =  w&Yatâ opŋâ Siria sot Kilikia hânân âi ândiwan. V  '&(Den kulemguan, zi sarâ buŋâ. Anutu mâteŋan perâkŋak sâm kulemguan.) `  ;&Zâk sot Kembugât munŋâ Yakobo zikirâwan. Aposolo a nâmbutŋâ mân ziŋgirâwan.    &Ândia kendon patâ karâmbut âki Petero ikpat sâm Yerusalem kamânân zâim sirâm kiin bâtnâmbut zâk sot ândiwan. v  g&Oi Aposolo a kândom muyagem Yerusalem kamânân ândiwe, zen sot siŋgi âlipŋaŋgât den mân âraguwen. Zeŋgâren mân âiwan. Arabia hânân âi ândim Damasiko kamânân âburem gâwan. Pauloŋâ Yerusalem kamânân zâi ândeip. + Q&Nanŋaŋgât den siŋgi hân ŋâin gokŋâ zeŋgâren âim dâzâŋgobatkât nanŋaŋgât topŋâ sâm muyagenigip. Yatâ otnigi a zen sot den den mân orâwan.   &Ka Anutu zâk mârum mamnâ kâmboŋan gâbâ zâkkât siŋgi upatkât nâŋgi zeip. Yatâ nâŋgi zeipkât tânnobam diinigip. { q&Oi sâkurâpniŋangât den gei kombapkât sâm kâtigem tâlarâpnâ nâmbutŋâ walâziŋgâm kâtigem ândiwan. 7 i& Nâ mârumŋan Yuda a zeŋgât den kâtik Moseŋâ sapsum ziŋgip, zo lum ândiwan. Zo nâŋge. Yatâ ândim Yesugât kâmut imbaŋâ zâŋgom tâmbetzâŋgom ândiwan. h K& A zo ziŋâ mân dâtnowe. Zo ziŋâ mân kwâkâm niwe. Yesu Kristo zikŋak sâm muyagenigip. z o& Bukurâpnâ, nâ den ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Den siŋgi âlip dâzâŋgowan, zo ayân gâbâ buŋâ.   & Oi dap dap? Den san zi a ziŋâ nâgât nâŋgâne âlip upapkât san? Mo Anutu zâk nâgât nâŋgi âlip upapkât san. Nâ a zen nâgât nâŋgâne âlip upapkât nep tuuman sâi ko Kembu Kristogât kore a mân opam. Paulo zikŋâ topŋaŋgât den. ) M& Den mârum sen, zo dum sâbâ. A ŋâiŋâ siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâwen, zo birâm ŋâi dâzâŋgobap, zâk tâmbetagobap. Oi nâ zorat nâŋga dâp upap. B &Siŋgi âlip dâzâŋgowen, zo zinziŋ kâtik. Zorat nen mo sumbem a ŋâiŋâ siŋgi âlip dâzâŋgowen, zo birâm ŋâi dâzâŋgonatkât sâm sâi ko tâmbetagonatkât siŋgi upem. : o&Zorat itâ sa nâŋgânek. Siŋgi âlip top ŋâi bonŋoot zo mân ziap. Buŋâ. Ka a nâmbutŋandâ Yesu Kristogât den siŋgi âlip zo tâmbetkunam op um gulip kwatziŋgâme. f~ G&Anutu zâk zen Kristo sot pâlâtâŋ utnetâ tânzâŋgoi ândibigât diiziŋgip. Diiziŋgi zâk sot ândine mân kârep oi zâk kândâtkom siŋgi âlip ŋâi zorat kindap kwap ândime. Zorat nâŋgâm pârâkpan. )} M&Zorat narâkŋâ narâkŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgindâ zimbap. Perâkŋak. Ŋâi zâk siŋgi âlip sâm gulipkum ŋâi sâbap, zâk simgât siŋgi upap. +| Q&Yesu zâk Ibâniŋaŋgât sâtkât nen ândiândi bâliŋâ zi ândimenân gâbâ mâkâniŋgâbap sot tosaniŋ buŋ upapkât ândiândiŋâ mân aŋgân kârip. h{ K&Anutu Ibâ sot Kembu Yesu Kristo, zikŋâ tânzâŋgom um lumbeŋâ muyagem ziŋgâbabot. z &Nâ sot bukurâpnâ nâ sot ândime, nen aksik Galata hânân ândime, zeŋgât topziŋ nâŋgâm ekap zi kulemgum ziŋgen. !y ?&Nâ Paulo Aposolo a orâwan. A ziŋ Aposolo ot mân sâm niwe. Yesu Kristo sot Anutu Ibâŋâ, zâk mumuŋan gâbâ mângeip, zikŋâ nep zo sâm niwet. x0A umziŋandâ Kembu Yesu Kristo gâsum lum kâpim ândimambi, zeŋgâren tânzâŋgozâŋgoŋ zimbap. Zo yatik.w50Bukurâpnâ, Anutu Ibâ sot Kembu Yesu Kristo, zikŋâ zen lumbe muyageziŋgâm nâŋgâm pâlâtâŋziŋ mem kâtigei buku oraŋgâm ândibi. _v70Zâkŋâ neŋgât den siŋgi otziŋgâm umâlep kwatziŋgâbapkât sâŋgongua gaap. Lu0Tâk namin dap dap yatâ ândiman, zen zorat kwakpegât Tikiko, zâkŋâ zeŋgâren gamŋâ zorat den siŋgi otziŋgâbap. Tikiko, zâk bukuniŋ âlipŋâ, Kembugât kore a sât luluŋoot. )tK0Na zorat siŋgi sâsâŋ a ândiangât tâk namin nâbane zeman. Zen nâgât op ninâu sâne keŋgât buŋ siŋgi âlip sâm muyagia dâp upap. Den murukŋâ. s0Oi zen nâgât op ninâu sâm ândine Kembuŋâ lâunâ mem bâbâlaŋkoi siŋgi âlipkât den tik zeip, zo sâm muyagibat. Wr'0Narâk dâp Kaapum wâratkum Kembugâren ninâu sâm mâpâsem ândinat. Oi laŋ gulip mân ândim, âkon buŋ galem oraŋgâm ândinat. Oi kamân dâp Kembugât siŋgi a zeŋgât op ninâu sâm ândinat. q0Oi pindok kâtik kutŋâ kubikkubik, zo kâukniŋan akunat. Oi Kaapumgâren gâbâ sâu patâ, Anutugât den, zo mem kinat. p30Oi mamŋâ patâ ko nâŋgâm pâlâtâŋâ dugumniŋ oi mem kirindâ kâsa, bâliŋâ mariŋaŋgât liŋgip kâlâuŋâ zo gâi kom kâbakŋibap. doA0Lumbeŋaŋgât siŋgi âlip mem kinat. Zorâŋâ kipâke gine giari lâŋ kâtigem kinbi. n0Nen itâ kinat. Den bonŋandâ inzutniŋ oi mem lap ândinat. Târârak ândiândiŋandâ hâmbâniŋ oi akum ândinat. Hm 0 Zorat nen Anutugâren gâbâ hâmbâ timbâ mot mem kâmbam narâk, narâk bâliŋan kâtigem kirindâ kâsarâpniŋ ziŋ osiniŋgâm birâm âibi. Kâwaligât kut ŋâi ŋâi mem ândinat. Zl-0 Zen nâŋgâme. Kâsarâpniŋ, zo hân a buŋâ. Zen a mân igikŋâ. Zen Sataŋ sot wâke gakârâpŋâ. Zen bâliŋ op ândime. Ŋâtâtikkât nep a, a kutâ sot a imbaŋâziŋoot. Nen zen sot kâsa upmen. k0 Oi Anutugâren gâbâ kâmbamgât hâmbâ timbâ mot mem ândine Sataŋgât kâwali arâpŋandâ kâitzâŋgonam gane kâtigem kinbi. rj]0 Sâm kwâkâm sâbâ. Kembugâren târokwatne imbaŋâŋâ zeŋgâren zei zo mem kâtigem ândibi. ,iQ0 Oi a patâ zen kore arâpziŋ yatik galem otziŋgâm ândibi. Oi mân zâŋgom ziŋgitsâbi. Kârâpŋoot mân otziŋgâbi. Kore a sot a patâ, zeŋgât patâziŋâ sumbemân kembu patâ op ândiap. Zâk hâtubâtu mân otniŋgâbap, zo nâŋgâm ândibi. Kâsa mân igikŋâ ândime. h0Zen nâŋgâme. Ŋâi zâk kore a mo a patâ ândim kut ŋâi ŋâi âlipŋâ op ândibap, zâk Kembuŋâ hâuŋâ yatik pindâbap. g}0Zen itâ nâŋgâbi, “Nen a zeŋgârâk kore buŋâ.” Yatâ nâŋgâm Kembugât nâŋgâm nepziŋ âkon buŋ tuubi. !f;0Hân a patârâpziŋâ mâte pirik otziŋgâne ziŋgitne âlip upapkât buŋâ. Nen Kristogât kore a sâm Anutuŋâ mâtâp sâm ziŋgip, zo lâŋbi. Ge0Kore a zen hân a patârâpziŋ hurat kwatziŋgâm umziŋ kânok zei Kristo kore okŋaŋgânat yatâ upap sâm zo yatik patârâpziŋ bimbi kwatziŋgâm zeŋgât sâtziŋ lum ândibi. Vd%0Ibâ zen nan bârarâpziŋ um kâlak muyagibegât kut ŋâi kârâpŋoot laŋ mân otziŋgâbi. Kembugât den dâzâŋgom kubikziŋgâm galem otziŋgâne lâmbatpi. A patâ sot kore a, zeŋgât den. Dc0“Yatâ op hânân narâk kârep ândim kwâtâtiban.” b-0“Gâ ibâ mamgâ hurat kwatzikâm dinzik luban.” Den kâukŋâ zo Mosegât den kâtik ekabân ziap. Oi den ŋâi itâ târokwap sâsâŋâ, Ya -0Katep zen Kembugât op ibâ mam zeŋgât den lubi. Zorâŋâ mâtâp âlipŋâ. \`10!Oi den zorat topŋâ ŋâi itâ. Ap ambin, zeŋgât op sâip. A aksik zen sâkziŋ buku otziŋgâme, zo yatik âmbirâpziŋâ buku otziŋgâm ândibi. Oi ambân zen abârâpziŋ hurat kwatziŋgâm ândibi.l_Q0 Den zo den sumbuŋâ. Den zorat topŋâ itâ nâŋgan. Kristo sot kâmut, zeŋgât op sâip. '^G0Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Zorat a ŋâiŋâ ibâ mamŋâ zâpam ambinŋaŋgâren âi pâlâtâŋ oi zet um sâk kânok op ândibabot.” ]0Kristo zâk kâukniŋâ ândiap. Oi nen kiŋ bikŋâ, sâkŋaŋgât torerâp ândiengât yatâ galem otniŋgâm ândimap. \ 0A zikŋâ sâkŋâ mân kâsa okŋaŋgâmap. Buŋâ. On galem oraŋgâm ândimap. Kristoŋâ kâmutŋâ otniŋgâmap, zo yatâ. '[G0Oi a zen ziiŋ sâkziŋ galem upme, yatigâk ambirâpziŋ galem otziŋgâbi. Ŋâi zâk ambinŋâ dâŋ galem upap, zo zikŋâ sâk yatik galem oraŋgâbap. ~Zu0Oi kâmutŋâ saŋgon kubikniŋgi hâlâlu sot tosaniŋ buŋ sot neuleniŋoot mâteŋan nâmbanbapkât sâm pindip. |Yq0Zâkŋâ kâmut diŋâ sot too saŋgonniŋgâm kubikniŋgi salek op Anutu mâteŋan hâlâlu kinatkât yatâ oip. GX0Kristo zâk umŋâ kâmut gâsuniŋgâm buku otniŋgip. A ziŋ zo yatik umziŋ âmbirâpziŋ gâsuziŋgâm buku otziŋgâbi. Kristo zâk kâmutŋâ buku otniŋgâm neŋgât suup meip. tWa0Oi kâmutŋâ Kristogât sât lumap, zo yatik ambân zen narâk dâp abârâpziŋaŋgât den lum ândibi. :Vm0Apŋandâ ambinŋaŋgât kâukŋâ uap. Zo yatik Kristo, zâk zeŋgât kâukziŋ uap. A ambân gakârâpŋâ zen kiŋ bikŋâ ândie. Oi zâk kiŋ bikŋaŋgât kubikkubik uap. ^U50Ambân zen Kembugât sât lulu ândie, yatik abârâpziŋ zeŋgât op ândibi. |q~~;}|{~zy@xxw6vuuujtt$s-rrq pOonnGm0kjii.h.gffpedccDbb]a`Y_)^]]\[ZZ#YgXX)WVVHU%SRR.QfPP'OrNMLKJJKIxHHpGFFTE^DDCC$AAg@??>>=<<2;::c988a8776h5443;2M0/.-,+*)('' &f%%P$$"#v#.!!u! ~yh1>  ' d H>|>0u Zorat den kâtikŋan sâsâŋaŋgât kut ŋâi ŋâi âksik saŋgon naŋgânaŋgâŋ sot gilâm buŋ, zorâŋ tosa guligulipkuŋ mân ziap. Kristo zâk sâŋgânniŋ mei dâp oip. W/' Yatigâk hâmbâ silep sot âmaŋ mot gilâmŋâ kwititapkoi saŋgonziŋgip. m.S Zâkŋâ itâ dâzâŋgoip, “Anutuŋâ târotâroŋâ sâm kâtigem ziŋgip, zorat gilâm zi.” t-a Mose zâk den kâtigân den top top minduminduyân a dâzâŋgom naŋgâm makau sot noniŋ gilâm too sot mâpotŋâ râma sâmotŋandâ zoren saam zorâŋâ gilâmân kwândeŋâ Kembugât ekap sot a ambân aksik patâ kwititapkoip. E, Zorat târotâro sâŋgiŋâ zo gilâm buŋ mân muyageip. e+C Wâgân ândei bet sâwât den sâsâŋ zo yen zimbap. Moi ko den zorat bonŋâ muyagibap. Q* Bet sâwâtkât mâtâp itâ ziap. Mariŋandâ moi ko galem upme. q)[ Zorat Kristo zâk târotâro uŋakŋaŋgât nakŋâ oip. Târotâro sâŋgiŋan ândim tosa muyagiwe, zo buŋ upapkât moip. Oi zorat zâkkât siŋgi a zen bet sâwât, ândiândi kâtik zeŋgât siŋgi sâip, zo âlip mimbi. O( Kaapumŋâ ândeipŋâ ândiap sot ândibap, zâk Kristo mam okŋaŋgi zâkŋâ um sâkŋâ salek op Anutugât siŋgi sâm ândiândiŋâ biri gilâmŋâ geip. Oi Kristoŋâ gilâmŋandâ umniŋ saŋgorip. Nen orot mâmeniŋ gukupitŋandâ tuugindâ umniŋ sumunkoip, zo Kristoŋâ saŋgori salekkoip. Gilâmŋâ umniŋ saŋgori Anutu, ândiândi mariŋâ, zâkkât kore mâman a ambân urâwen. Kristogât gilâmŋandâ kut ŋâi ŋâi sâŋgân meip. {'o Noniŋ makau zeŋgât gilâm, zorâŋ a sâkziŋ salekkubapkât aam sâkziŋan pane hâlâlu minziŋgi Kembu mâte okŋaŋgâmarâwe. Makau kârâbân sem simbup oip, zorat kâuŋâ zorâŋ sâkziŋan saŋgori Kembu mâte okŋaŋgâmarâwe. ^&5 Zâk noniŋ makau zeŋgât gilâm sot buŋâ. Zikŋâ gilâmŋâ hâlâlu namin sâp kânok bagei gilâmŋandâ sâŋgâniŋ meip. Sâŋgâniŋ meipkât zâkkât siŋgi urâwengât zâkkât siŋgi op zâimânat. ]%3 Kristoŋâ ko kut ŋâi ŋâi bonŋâ muyagibap sâsâŋâ. Zorat zâkŋâ tirik namâ galem a patâ muyageip. Oi hâmbâ silep tobat ŋâi, bonŋâ, betŋâ mân tuutuuŋ, hânân mân ziap, zoren bageip. R$ Zo sâkkârâk den kâtik. Nalem sot toogât sot sâk saŋgon zorat den zeip, zo yatâ. Zo zinziŋ kâtik mân sâsâŋâ. Bonŋâ muyagei zo birâbirâŋ. Kristo zâk tirik namâ nep bonŋâ tuugip. ?#w (Den san zi den sumbuŋâ. Narâk zi topŋâ nâŋgâbigât san.) Hâmbâ silebân nalem sot zuu uuŋâ, zorâŋ dap op a ziŋ Anutu mâte okŋaŋgâwe, zeŋgât umziŋ salekkobap? g"G Zorat topŋâ Tirik Kaapumŋâ itâ tirâpnâŋguap. Tirik namâ galem a ziŋ umŋâ mâteyâk zoren zâim nep tuum ândiwe. Narâk zoren umŋâ ŋâi hâlâlu kâtik sâme, zorat bagibagiŋaŋgât mâtâp mân âsageip. (!I Ka namâ umŋâ ŋâi zoren tirik namâ galem a patâ zâk zikŋik kendon patâ ŋâigât umŋan sâp kânok zâimâip. Oi gilâm buŋ mân âimâip. Bâu gilâm sorâk âim zikŋâ sot a ambân zeŋgât tosagât lokimâip. Mân nâŋgâm tosa muyagiwe, zo buŋ upapkât yatâ opmâip.    Kut ŋâi ŋâi zo kubikne zei namâ umŋâ mâteyâk zoren tirik namâ galem a zen âsâbâŋ zâim nepziŋ tuumarâwe. eC Omboŋ kwâkŋan sumbem a dâpŋâ zagât abâtzikŋandâ omboŋ kwâkŋan pam kirâwet. Osetzikŋan tosaziŋ buŋ upapkât namâ galem aŋâ bâu gilâm lokimarâwe. Ziren kut ŋâi ŋâi zorat den kârep mân sâbat. zm Zoren kâbak hitom âlip uuŋâ goide kâtŋâ tuutuuŋ, zo tâip. Oi târotârogât omboŋâ nakŋâ tuutuuŋ, zo sâkŋan goideŋâ kâpine tâip. Oi Aaroŋgât tân kâm takâm âiyagip, zo sot âmaŋ goide kâtŋâ tuutuuŋ, zorat umŋan nalem kutŋâ Mana, zo zeip. Oi târotârogât gurumin den kârân kulemgoip, zo zeip. Kut ŋâi ŋâi zo omboŋ umŋan ziwe. `9 Umŋâ ŋâi sâŋgumŋâ kom mânâŋgâtne zeip. Zo hâlâlu kâtikŋâ sâne zeip. P Silep zo itâ tuuwe. Umŋâ ŋâi mâteyâk hâlâlu namâ sâwe. Zoren kârâp sisiŋ zo kirip. Oi zoren tâtatŋâ ŋâi tâip. Zorat kwâkŋan Kembugât siŋgi nalem hâlâlu sâsâŋ, zo tâip. ~ w Târotâro sâŋgiŋan Kembu mâte okŋaŋgâbigât mâtâp zeip. Oi zorat Kembugât hâmbâ silepŋâ hânân zeip. 3_ Oi Kembu zâk târotâro uŋakŋaŋgât den sâmŋâ mârum zeip, zorat sâŋgiŋâ sâm birip. Oi kut ŋâi sâŋgiŋâ upam uap, zo mân zimbapkât sâsâŋ.ve Itâgât topnâ nâŋgâm kwâtâtibi. Nâ tosaziŋ birâbat. Bâliŋâziŋaŋgât dum mân nâŋgâbat.” K Oi a ŋâiŋâ a bukuŋâ mo torenŋâ itâ mân sâm kwâkâm pindâbap, ‘Hâiyop, gâ Kembugât topŋâ nâŋgâ.’ Buŋâ. Zen gigiŋâ sot zâizâiŋ pisuk topnâ nâŋgâm kwâtâtibi. yk Oi Kembuŋâ itâ târokwap sâip.“Bet Isirae a zen sot târotâro upat, zo ko itâ. Nâ den kâtiknâ umziŋan pa geibap. Oi umziŋ kâligen kulemgua zimbap. Oi nâ zeŋgât Anutu ândibat. Oi zen kâmut gakârâpnâ ândibi. r] Mârum sâkurâpziŋâ Aigita hânân gâbâ diiziŋgâm gam bitziŋan gâsum zen sot târotâro orâwan. Târotâro uŋakŋâ ko târotâro sâŋgiŋâ zo yatâ buŋâ. Mârumŋan târotâro zo mân lune nâ kândâtzâŋgowan.” /WAnutu zâk a zeŋgât nâŋgi mân dâp oi itâ sâip,“Gâtâm narâk ŋâin Isirae a kâmut sot Yuda a kâmut, zen sot târotâro uŋakŋâ ŋâi muyagibat. q[Mârum târotâro sâŋgiŋâ zeip, zorâŋ bon oi sâi bet ŋâi muyagibapkât diŋâ mân âsagebap. ucKristoŋâ târotâro bonŋâ muyageip, zorâŋ sâŋgiŋâ wâlap. Zo yatigâk tirik namin nep tuumap, zorâŋ sâŋgiŋâ wâlap. Târotâro uŋakŋan kut ŋâi ŋâi Anutuŋâ neŋgât siŋgi sâip, zorâŋ sâŋgiŋâ wâlap. Hânân a zen nepziŋâ tirik namâ yenŋâ sot dâp zoren upme. Bonŋâ ko sumbemân taap. Mose, zâk hâmbâ silep tuubam oi Kembuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâŋgat. Dâp bâkŋan tirâpgowan, zo yatigâk silep mot zo tuuban.” Târotâro uŋakŋaŋgât den. )(Hânân den kâtik ziap, zorat dâp Kembugât siŋgi nalem uuŋ ândie.) Oi Yesu zâk hânân ândim sâi namâ galem a patâ mân ândibap. J Hânân tirik namâ galem a patâ zen Kembugât sii nalem umbigât sâm ziŋgip. Zorat tirik namâ galem a patâniŋâ Yesu, zâk dâp op Kembugât siŋgi kut ŋâi pâmbapkât sâsâŋ. q[Zâk hâlâlu namâ bonŋâ zorat galem a pata ândiap. Namâ zo aŋâ buŋâ, Kembu zikŋak muyageip.  Den zorat keetŋâ itâ. Tirik namâ galem a patâniŋâ ândiap. Zâk u sumbemân, imbaŋâ mariŋâ, zâkkât âsan bongen zarip.  Mosegât den kâtik ekabân a yenŋâ, umziŋ lolotŋâ, zen tirik namâ galem a patâ ândibigât den ziap. Bet ko Anutuŋâ nanŋâ tirik namâ galem a patâ op târârak sot hâlâlu op ândim zâimâmbapkât gâsum sâlâpkum sâm kâtigeip. 9Zâk tirik namâ galem a sâŋgiŋâ yatâ buŋâ. Sâŋgiŋâ, zen sirâmŋâ sirâmŋâ ziiŋâ bâliŋaŋgât opŋâ Kembugât siŋgi nalem omarâwe. Omŋâ bet a ambân zeŋgât op omarâwe. Kristo ko neŋgât op sâp kânok Kembugât siŋgi sâm ândiândiŋâ pâi âkip. s _Tirik namâ galem a patâ, zâk hâlâlu sot tosa buŋ, salekŋâ, bâliŋ mâme a zen yatâ mân op ândiândiŋ. Oi zâim hân sot sumbem walâm patâ op ândiap. Yatâ zorâŋ neŋgât op Anutu mâteŋan kin ândei dâp uap. l QZorat narâk dâp a Anutu mâte okŋaŋgânam Yesugâren gâindâ âlip betniŋan mem tânnâŋgomap. Zâk ândiândi kâtik ândiapkât âsâbâŋ zeŋgât op Anutugâren ninâu sâmap. Yesu zâk tirik namâ galem a bonŋâ. q [Uŋakŋâ, zâk ko ândiândi kâtik ândibapkât tirik namâ galem nep zo tuugipkât zem zâimâmbap. mSTirik namâ galem a sâŋgiŋâ, zen ko doŋbep, zinziŋ kâtik buŋâ. Zen ândim momarâwe. \1Yatâ opŋâ topŋâ itâ nâŋgânat. Yesuŋâ târotâro bonŋâ muyageip. V%Sâŋgiŋâ, zen sâm kâtik den buŋâ tirik namâ galem a urâwe. Uŋakŋâ zi ko den kâtik kwâkŋan namâ galem a op ândeip. Zâkkât den kâtik Kembugât ekabân itâ kulemgune ziap,“Kembuŋâ den sâm kâtigeip, zo mân birâbap. Zâk itâ sâip, ‘Gâ tirik namâ galem a op ândim zâimâmban, kâtikŋâ.’ ” EUŋakŋâ muyageip, zo sâm kâtik den buŋ mân muyageip. (I(Den kâtik zorâŋâ kut ŋâi mân kubikŋaŋgip.) Oi zorat hâuŋâ Kembuŋâ mâtâp âlipŋâ muyagei zorâŋ diiniŋgi Anutu âlip mâte okŋaŋgâmen. b=Gurumin den sâŋgiŋâ mârum zeip, zo lolot sot bon buŋâ oipkât birâbirâŋ. EOi zâkkât den Kembuŋâ itâ sâm muyagei Kembugât ekabân ziap,“Gâ Melkisidek zâk yatâ tirik namâ galem a ândim zâimâmban.” Yesu zâk târotâro bonŋaŋgât nakŋâ. !A zo ândiândi kâtikkât imbaŋan tirik namâ galem op ândeipŋâ ândiap. Zo sâkunziŋaŋgât den kâtik zeip, zorat dâbân buŋâ. {oOi zorat topŋâ itâ muyagiap. Tirik namâ galem a ŋâi Melkisidek, zâkkât dâp muyagibapkât sâsâŋ. 7Kembuniŋâ Yesu, zâk Yudagat kiurâp zeŋgâren gâbâ muyageip, zo nâŋgen. Oi kâmut zo, zen tirik namâ galem upigât Moseŋâ den mân sâip. V~% Anutuŋâ a ŋâi Melkisidek yatâ upapkât sâip. Zâk Lewigât kâmurân mân muyageip. Zâk ŋâin gokŋâ. Mârum zâkkât kâmut zo, zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ tirik namin nep mân tuubigât sâip. )}K Oi tirik namâ galem a kâmut sâŋgiŋâ zo siriksâi a uŋakŋandâ galem upap. Yatâ oi sâŋgiŋaŋgât den kâtik zo siriksâi uŋakŋâ ŋâi muyagibap. | Lewigât kiurâp, Aaroŋgât kâmut, ziŋ tirik namâ galem upigât Moseŋâ gurumin den ekabân sâm ziŋgip. Lewigât kiurâpŋâ zeŋgâren tirik namâ galem urâwe, zo âlip oi sâi wangât bet tirik namâ galem a ŋâi Melkisidek yatâ muyagebap? H{  Sâkunŋâ Abaram mâtâbân gâi Melkisidek zâk sot kândiaŋgâwet, narâk zoren Lewi zâk mân muyageip. Zorat itâ nâŋgânat. Lewi zâk sâkunŋaŋgâren gok, zorat op sikum kâsâpkum bâzagârân gabâ ma kânok Melkisidek pindip yatâ uap. Tirik namâ galem a Lewigât kâmut, zeŋgât nep zo mân dâp oip. z3 Zorat op ko nâ zorat nâŋga itâ uap. Lewi, zâk bâzagârân gâbâ ma kânok memapŋâ sâkunŋâ Abarâm zâk sot Melkisidek sikum zo pindip. &yENarâk zi tirik namâ a buŋ orotŋandâ sikum bâzagârân gâbâ ma kânok mime. Ka narâk zoren ko Melkisidek zâk ândiândi kâtik ândibapkât sâsâŋ, zâkŋâ sikum Abaramgâren meip. Lewi mân âsageip, narâk zoren sâkunŋâ Abaramŋâ sikum kâsâpkum Melkisidek pindip. GxZorat itâ nâŋgânek, “A zâizâiŋandâ gigiŋâ mâsop memap.” Den zo bonŋâ. Zo ŋâiŋâ dap op kwâimbâbap? Zorat op ko itâ nâŋgâmen. Melkisidekŋâ Abaram walâm ândeip. #w?Ka Melkisidek zâk zeŋgât kâmurân gâbâ mân muyageip. Zâk mârumŋan ândeip. Oi zâk Abaramgâren gâbâ bâzagârân gâbâ kânok meip. Anutuŋâ Abaram siŋgi den kwâkŋaŋgip. Abaram zâk a patâ oip. Melkisidek ko zâk a zâizâiŋ ŋâi op Abaram mâsop miŋaŋgip. 7vgBet Mose ândeip, zoren gâbâ Lewigât kiurâp nâmbutŋâ zen tirik namâ galem upigât sâsâŋâ. Zen Abaramgât kiurâp nâmbutŋâ torerâpziŋâ zeŋgâren gâbâ sikum kut ŋâi ŋâi bâzagârân gâbâ ma kânok mem ândiwe. Zen zo yatâ upigât den ŋâi Mosegât gurumin den ekabân ziap. @uyZi nâŋgânek. Melkisidek zâk a zâizâiŋ ŋâi. Zâkŋâ sâkunniŋâ Abaram walip, zorat Abaram zâk sikum âlipŋâ zo kâsâpkum bâzagârân gâbâ ma kânok zo pindip. "t=Melkisidek zâk ibâ mam zekât kutzikŋâ Kembugât ekabân mân ziap, zorat topŋâ mân nâŋgâmen. Zâk sâkurâp kutziŋâ ekabân mân ziap. Zâk âsaâsagiŋ narâk ekabân mân ziap sot mumbapkât narâk ekabân mân ziap. Zâk Anutu nanŋâ zâkkât dâp upapkât sâsâŋ. Zorat narâk dâp tirik namâ galem a op ândeip. Melkisidek zâk tirik namâ galem a nâmbutŋâ ândiwe, zo walâziŋgip. jsMOi Abaramŋâ sikum meip, zo kâsâpkum bâzagârân gâbâ Melkisidek kânok pindip. Melkisidek zâkkât kutŋâ niiŋ denân itâ, “Târârakŋâ a kutâ.” Salem a kutâ, zo niiŋ denân itâ, “Lumbeŋâ a kutâ.” `r ;Melkisidek zâk Salem kamân zeŋgât a kutâ. Anutu u patâ, zâkkât tirik namâ galem a op ândeip. Abaramŋâ a kutâ kâsarâpŋâ zâŋgomŋâ âburem gâi Melkisidekŋâ mâtâbân muyagem mâsop miŋaŋgip. qSâŋgumŋan zo Yesuŋâ kândom otniŋgâm bageip. Zâk Melkisidek zâk yatâ tirik namâ galem a op ândimapŋâ yatâ oip.OpSiŋgi kwatniŋgâwe, zorat bonŋandâ ândiândiniŋaŋgât ândâniŋ kâtikŋâ, zo muyap buŋâ. Oi ândâniŋ zorâŋâ tirik namin sâŋgum umŋan tik pane ziap, zoren âi gâsum kâtigemap. bo=Anutu zâk sarâ buŋâ. Den zagât siŋgi den sot sâm kâtik den zo kwânâŋgâzikâm neŋgâren tâmbetagoagoŋaŋgât sâi zâkkâren âiwen. Oi neŋgât siŋgi kut ŋâi sâip, zo kâtigem minatkât yatâ oip. /nWZorat Anutu zâk a siŋgi kwatziŋgi um zagât upegât umŋandâ kâtigei sâip. Zorat topŋâ muyagei siŋgi den zorât kwâkŋan sâm kâtik den sâm târokwâip. xmiAŋâ a patâ ŋâi zâkkât mâteŋan sâm kâtigem sâne sâm kwâkâkwâkâŋ orot zo mân muyagibap. glGOi Abaram zâk den zorat bonŋâ muyagibapkât mambât âkonŋâ buŋâ ândim bon muyageip. ^k5Oi itâ sâip, “Nâ perâkŋak mâsop mingiga kiurâpkâ laŋ kârâm ândibi.” j  Anutuŋâ Abaram siŋgi den dukum patâ ŋâigât mâteŋan sâm kâtigibat sâm kârumŋâ zikŋan kwap sâm kâtigeip. [i/ Oi mân lorem siŋgi âlip a nâŋgâm pâlâtâŋ sot kâtigem ândim kut ŋâi ŋâi neŋgât siŋgi sâip, zo galem upme, zo zeŋgât mâtâp lâŋbi. Sumbemgât siŋgi kwatniŋgipkât mân keŋgât utnat. h Zen itâ upigât otnigap. Zen aksik patâ siŋgi âlibân kâtigem sumbemân âibigât um bâbâlaŋ op mambât ândine narâk âkâbap. g! Anutu zâk gulip orot buŋâ. Zen zâkkât opŋâ arâpŋâ betziŋan mem buku otziŋgâwe. Oi upme, zorat dap yatâ nelâmkubap? Buŋâ. f Bukurâpnâ, nâ den yatâ san, zo tâmbetagobigât buŋâ. Zen siŋgi âlibân kubikkubik op âlip upigât yatâ nâŋgâm san. e7Ka hân zorenâk hibuk bâliŋik muyagemap, zo bon buŋaŋgât Anutuŋâ sâm bâliŋ koi kârâpŋâ simbap. Kwik târârak kinkinŋaŋgât diŋâ. d-Zorat den sumbuŋâ ŋâi sa nâŋgânek. Hân ŋâi mapŋâ âsâbâŋ gâi hân sânduksâi a kârâm kâmitme zeŋgât nalem muyagemap. _c7A yatâ zo siŋgi âlip kândâtkom Anutugât nanŋâ du poruyân kumbe yatâ upap. Zen yatâ utne a nâmbutŋâ ziŋâ Yesugât nâŋgâm bâliŋ kwapme. A yatâ zo dap op umziŋ melâŋ siŋgi âlibân ga gibi? ibKOi Anutugât den zorat nâŋgâne âlip oi narâk patâgât imbaŋâ zo nâŋgâm âkŋâliwe. )aKA siŋgi âlip den mem umziŋ pâi âsakŋan âsagemap sot sumbemân gâbâ umgât gom sambe zorat den nâŋgâm âkŋâliwe sot Tirik Kaapum sot urâwe. @`{Anutuŋâ nâŋgâniŋgi den nâmbutŋâ târokwatnâ. &_EYesugât korân yatâ mo yatâ too saŋgonziŋgâziŋgâŋ sot bet kâugân pâpan sot mumuŋan gâbâ zaatzaat sot narâk patin hâuŋâ minat, zorat den. ^ Zorat nen Kristogât den mâteŋâ zo birindâ zei den yâmbâtŋâ zo târokwap sânat. Kembugât den top kwâkwatŋâ zo birânat. Zo itâ. Um melâŋmelâŋ sot ândiândi sâŋgiŋâ bon buŋ zo birâbirâŋ sot Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkwat. ]7Nalem kâtikŋâ zo lâmbarâwe zeŋgât siŋgi. Um nâŋgânâŋgâziŋ muyagei âlipŋâ sot bâliŋâ nâŋgâm kâsâpkume, zeŋgât siŋgi.n\U Nam nime, zen katep sânat. Yatâ zorâŋâ dap op den bonŋâ zorat topŋâ sâlâpkum nâŋgâbi. H[  Zen narâk kârep siŋgi âlip nâŋgâm gawe. Zorat op ko zen siŋgi âlibân lâmbatŋâ a nâmbutŋâ kwâkâm ziŋgâne dâp opap. Ka zen siŋgi âlibân mân lâmbatse. Zen yatâ zo siŋgi âlipkât den mâteŋâ kwâkâm ziŋgâbigât dâp ue. Zen nalem kâtikŋaŋgât dâp buŋâ. Zen nam nânegârâk ândie. wZg Zorat den doŋbep ziap. Oi zen kindapziŋ kâmbâk ândiegât dâzâŋgobat, zorat nâŋga yâmbâriap. iYK Zâk tirik namâ galem a patâ oip. Melkisidek, zâk mârumŋan Kembugât siŋgi nalem om kore okŋaŋgâm ândeip. Yesu zâkkât dâp ândibapkât Anutuŋâ sâm pindip. Katep zeŋgât nâŋgânâŋgâ yatâ mân ândibi. pXY Kut ŋâi ŋâi op naŋgipŋâ sât lulu a ambân zen kubikziŋgi ândiândi kâtik ândim zâimambi. ]W3Yesu zâk nanŋâ ândeip oi laŋ sâknam nep tuum âim sat lulu topŋâ nâŋgip. rV]Yesu zâk hânân ândeip, narâk zoren umbâlâ patâ op isemŋâ mumuŋan gâbâ mâkâbapkât imbaŋâ zemŋaŋgip, Anutu Ibâ, zâkkâren ninâu sâip. Oi Yesu zâk Anutu hurat kwâkŋaŋgipkât Anutuŋâ nâŋgâŋaŋgip. jUMOi den itâ sâip,“Gâ Melkisidek zâk yatâ tirik namâ galem a ândim zâiban.” kTOOi Kristo zâk zo yatik zik umgât nâŋgi zari tirik namâ galem a patâ mân oip. Zo Anutuŋâ gâsum sâlâpkumŋâ itâ sâm nep diŋ sâm pindip,“Gâ nannâ. Nâ irak zi gâsum sâlâpgoga nannâ ândiat.” Nep zâizâiŋ zo a ŋâi zik umgât mân tuubap. A ŋâi Anutuŋâ gâsum sâlâpkum nep diŋ sâm pindip, a zo zâkŋak tuubap. Anutuŋâ Aaroŋ yatâ gâsum sâlâpkuip. vReTopŋâ yatâgât a zeŋgât tosa sot zikŋâ tosa ârândâŋ Kembugât siŋgi nalem umbapkât sâsâŋâ. QTirik namâ galem a yatâ zo, zâk zikŋak a lotŋâ ândiapkât kwakmak a sot gulip ândiândiŋ zo âlip mulun kwatziŋgâbap. OP Hânân neŋgâren Anutugât tirik namâ galem a gâsum sâlâpzâŋgoip zo, zen a zeŋgât opŋâ Anutu mâteŋan muyagem a zeŋgât tosagât bâu mot Kembugât siŋgi sâm kom umbigât zâmbarip. ,OQZorat nen um bâbâlaŋ op zâkkâren arindâ tânnâŋgomâmbap. Oi kut ŋâi zo mo zo mâte otniŋgi zâkkâren arindâ umâlipŋaŋgât op tânnâŋgobap.jNMOi tirik namâ galem a patâniŋâ zâk loreindâ nâŋgâniŋgâm mân nâŋgânâŋgâ mân opmap. Neŋgâren mâsimâsikâ muyagemap, zo yatik mârum zâkkâren mâsimâsikâ top top muyageip. Oi zâk bâliŋâ mân oip. `M9Anutugât tirik namâ galem a patâ ŋâi ândiniŋgap. Anutugât nanŋâ Yesu. Zâk sumbem walâm zâi ândiap. Zâk zo yatâ ândiapkât Kembu patâniŋâ sâm nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândinat. JL  Kut ŋâi ŋâi, zo aksik muyagemap. Ŋâiŋâ Anutugât mâteŋan tik mân zemap. Zâkkâren kut ŋâi ŋâi muyap sot ekap buŋ zemap. Patâniŋâ Yesu um bâbâlaŋ op mâte okŋaŋgânat. 0KY Anutugât den, zo ândiândiŋâ sot imbaŋâŋoot. Oi sâu ŋâi umŋâ kândâtŋâ sâtŋoot zorat dâp walâm sât kâtik zo nem giari umniŋâ sot um dâpniŋâ zo nem mânâŋgâtmap. Oi um nâŋgânâŋgâniŋâ sot umŋâ nâŋgâm kubikkubik zorat topŋâ muyagibapkât sâsâŋ. J7 Oi niŋan gâbâ ŋâiŋâ lorem Isirae a mârum mâtâp bâliŋ lâŋâwe, zorik lâŋbapkât ândim nâŋgâ kamânân âinatkât kâtiginat. 1I[ Anutu zâk nep tuum naŋgâm ândim nâŋgip, zo yatik a niŋâ Anutugât ândim nâŋgâyân baginatŋâ nep birâm ândim nâŋgânat.” Anutu diŋaŋgât topŋâ. (HI Zorat itâ nâŋgâbi, “Anutu hân mot muyagem naŋgâmŋâ kendon tap naŋgip, zo yatik Anutugât a ambân neŋgât ândim nâŋgâ kendon ŋâi tok ziap. GZorat op ko Yosua zâk mârum ândim nâŋgâ kamân bonŋâ muyagem ziŋgi sâi bet Anutuŋâ narâkŋaŋgât dum mân sâbap. DFWangât, bet narâk ŋâin Anutuŋâ narâkŋâ du sâip. A kutâ Dawidigât lâuyan den san, zo pâi itâ sâip,“Zen itârâŋ diŋâ nâŋgâme oi ko um kâtik mân ândibi.” E%Mârum ândiwe, zen siŋgi âlip nâŋgâm diŋâ birâm mân bagiwe. Ka a nâmbutŋandâ ândim nâŋgâyân bagibigât mâtâp ziap. CDOi bet Isirae a mirâ kamân kâtikŋan um kâtik ândine Anutuŋâ den ŋâi u ziap, zo yatik zeŋgât op itâ sâip,“Zen nâgât ândim nâŋgâ kamânân mân bagibi.” CAnutu zâk narâk zoren yatâ sâip. Ka mârumŋan hân mot muyageip, narâk zoren Anutuŋâ nepŋâ tuum kwâkâm kendon tap nâŋgip. Anutuŋâ sirâm nâmburân kânok umŋan a sot kut ŋâi muyageziŋgip. Sirâm nâmburân zagât, zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Anutu, zâk kut ŋâi ŋâi muyagem naŋgâm sirâm nâmburân zagât, zoren kendon tap naŋgip.” B7Siŋgi âlip nâŋgâm umniŋan pamen, nen ko ândim nâŋgâ kamânân bagimen. Anutuŋâ sâkurâpniŋaŋgât itâ sâip,“Nâ kuk otziŋgâm itâ sâm kâtigiwan, ‘Zen nâgât ândim nâŋgâ kamânân mân bagibi. Zen nâ sot ândim nâŋgâ mân upi.’ ” 2A]Siŋgi âlip den sâkurâpniŋâ dâzâŋgowe, zo yatik nen dâtnâŋgowe. Ka sâkurâpniŋâ zen den zo nâŋgâm umziŋan mân pane zeipkât zeŋgâren bon buŋ oip. )@ MÂndim nâŋgâ kamânŋan âinat sâsâŋâ. Siŋgi den zo mân gulipkoi buŋ oip. Zorat neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mâtâbân gulip opapkât um girem utnat. {?oZorat itâ nâŋgâmen. Zen mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe, zorat ândim nâŋgâ kamânân mân âiwe.>)Oi ikâ ziŋâ zeŋgât itâ sâm kâtigeip, “Nâgât ândim nâŋgâ kamânân mân âibi?” Diŋâ birâm ândiwe zo, zeŋgât op sâip. =5Mo a ikâ zeŋgât Anutuŋâ nâŋgi sumunkoi kendon 40 âkip? Zo bâliŋâ op ândim mirâ kamân kâtikŋan mom naŋgâwe, zeŋgât op yatâ oip. 8<iA ikâ ziŋâ diŋâ nâŋgâm tâtâlim um kâlak muyagiwe? Zo ŋâin gokŋandâ buŋâ. Moseŋâ kândom otziŋgi Aigita hânân gâbâ diiziŋgip, a zo aksik ziŋâ. ;'Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Zen itârâŋ Anutugât diŋâ nâŋgâm zâizâiŋ op um kâtik urâwe, zo yatik mân upi.” I: Nen Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm kâtigem ândinat. Oi topkwap nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwen, zo âsâbâŋ mem ândimŋâ kikerân âi takâm Kristo sot bonŋâ minat. l9Q Itârâŋ Kembugât diŋâ nâŋgâmŋâ mân birâbi sâip. Itârâŋ sâip, zo narâk zirat op sâip. Zorat sirâmŋâ sirâmŋâ umziŋandâ kâitzâŋgobapkât den sâm galem oraŋgâm ândibi. Bâliŋaŋgât mâsimâsikâŋâ zeŋgâren gâbâ a ŋâi okŋaŋgi um gulip otziŋgâbapkât op sâip. Isirae a zeŋgât siŋgi nâŋgâm keŋgât utnat. 8 Bukurâpnâ, zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk um kâtik op um sumun op Anutu kândâtkobapkât galem oraŋgâm ândibi. x7i Yatâ op ândine kuk otziŋgâm itâ sâwan, ‘Zen nâgât ândim nâŋgâ kamânân mânâk bagibi.’ ” 6  Oi nâ zorat nâŋga bâliŋ oi zeŋgât itâ sâwan, ‘Zen umziŋandâ gulip op gâmap. Zen nâgât mâtâp mân lâŋme.’ 5/ Sâkurâpziŋ hân zoren kut ŋâi ŋâi orâwan, zo kendon 40 umŋan ek ândiwe. Ekŋâ umziŋ mân âburei laŋ zâizâiŋ otnim mâsikâniwe. ,4QZorat Tirik Kaapumŋâ Kembugât den itâ sâip. Zo neŋgât siŋgi sâip,“Zen itârâŋ Anutugât diŋâ nâŋgâm mârumŋan sâkurâpziŋâ um kâtik urâwe, zo yatik mân upi. Sâkurâpziŋâ mirâ kamân kâtikŋan ândine mâsimâsikâŋ muyagei um kâlagân laŋ urâwe. P3Kristo ko nanŋandâ Anutu a ambân gakârâpŋâ neŋgât kâukniŋâ ândiap. Zâk Ibâŋaŋgât sât luluŋ ândiap. Oi nen sumbemgât siŋgi kwatniŋgip, zorat nâŋgâm um bâbâlaŋ op âinatkât mambât ândinat oi ko zâkkât a ambân gakârâpŋâ bonŋâ op ândinat. Isirae a um kâtik urâwe, zo yatâ mân utnat. ,2QMose zâk Anutugât a ambân gakârâpŋâ zeŋgât osetziŋan ândim kore a op sât luluŋ nep tuum ândeip. Zâk bet den sâi muyagibapkât op kore op ândeip. f1E(Mirâ mot zo aŋâ tuutuuŋâ. Ka kut ŋâi ŋâi muyamuyagiŋâ, zo mariŋ Anutu kânok.) {0oMirâ tuumap, zâkkât kotŋâ mirâgât siŋgi walâmap dâp yatik Yesugât kutsiŋgiŋâ Mosegât wâlap. #/?Anutuŋâ gâsum sâlâpkoi sât luluŋ ândeip. Mose zâk Anutugât a ambân gakârâpŋâ osetziŋan sât lulu ândeip. Oi Yesu zâk zo yatik ândeip. . Zorat op ko Kembugât siŋgiyân a bukurâpnâ sumbemgât siŋgi ârândâŋ diiniŋgip, zen Yesugât nâŋgâm ândibi. Yesu zâk Aposolo op Anutu kore okŋaŋgâm ândimap. Ândei niŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgindâ zâkŋâ patâniŋâ op ândiap. -Yesu zâk zikŋak sâknam nâŋgâm mâsimâsikâyân bageipkât a mâsimâsikâ muyageniŋgi âlip betniŋan mimbap.g,GOi zorat murâpŋâ nen sot dâp kânok upapkât Anutuŋâ zâk sâm pindip. Zâk yatâ opŋâ a patâ op Anutu mâteŋan kore okŋaŋgâm a ambân tânnâŋgom niiŋaŋgât bâliŋâ saŋgonbapkât sâm pindi yatâ oip. t+aYesu zâkŋâ sumbem a betziŋan mimbam mân geip. Zâk Abaramgât kiurâpŋâ nen betniŋan mimbam geip. $*AA zo, ziŋ munat sâm keŋgât op ândine Sataŋŋâ tâkŋâ saaziŋgi narâk dâp mumuŋaŋgât keŋgât op tâpmarâwe, zen olaŋziŋgâbam yatâ oip. )/Oi katep nen sip kelâkniŋoorâk ândiengât Yesu zâk zorik meip. Zo zikŋâ mumuŋandâ mumuŋâ mariŋâ, Sataŋgât imbaŋâ koi geip. |(q Oi den ŋâi itâ ziap,“Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândibat.” Oi den ŋâi itâ ziap,“Zi nâ sot Anutuŋâ katep nigip, nen ârândâŋ ândien.” Yesu zâk neŋgât tobat oipkât âlip betniŋan mimbap. $'A Zorat diŋâ itâ ziap,“Anutu, gâgât kutsiŋgigâ murâpnâ sâm muyageziŋgâbat. Kembugât kâmut osetziŋan kep mem sâm sâtâre otgibat.” 8&i Oi a um hâlâlu kwatziŋgâmap, Yesu, zâk sot um hâlâlu kwatziŋgi ândie, zen ârândâŋ Ibâziŋ kânok. Zorat zikŋâ murâpnâ sâbat sâm nâŋgi mân kwakmak oip. 4%a Kut ŋâi ŋâi zo zâkŋâ muyageip sot galem opmap. Zâk nan bârarâp doŋbep sumbem âsakŋan diiniŋgâm zâibapkât nâŋgâm ândeip. Oi kubikkubikniŋaŋgât a patâ, Yesu, zâk sâknam nâŋgâm moipkât kubikkubik a bonŋâ ândibapkât Ibâŋâ nâŋgi âlip oip. Nâŋgi dâp oip. b$= Yesu ko a kembu op ândei iksen. Zâk narâk mâik ŋâi sumbem a zeŋgât ombeziŋan ândim sâknam nâŋgâm moip. Sâknam nâŋgâm moipkât neule âsakŋâ sot kot patâ miap. Anutu zâk tânnâŋgobapkât sâi Yesuŋâ a pisuk neŋgât op mumuŋaŋgât sâknam patâ nâŋgip. Yesu zâk neŋgât murâpnâ sâbam nâŋgi mân kwakmak oip. #Gâ kut ŋâi ŋâi aksik bitziŋan zâmbarin. Zorat zen mâirâp op ândibi.” Anutu zâk kut ŋâi ŋâi a bitziŋan zâmbarip, zo mân kâsâpkum pisuk pirâziŋgip. Narâk ziren ko kut ŋâi ŋâi aksik patâ a neŋgât bitniŋan pâip, zo mân âsagei iksen. %"CZen narâk pâŋkânok sumbem a zeŋgât gigiŋâ ândibigât sâm ziŋgin. Gâ a nâmbutŋâ zeŋgât mâteziŋan imbaŋâ ziŋgâna hurat kwatziŋgâme. 8!iAgât op sâip. Kembugât a ŋâiŋâ zorat den sâm muyageip. Den zo itâ,“Anutu, gâ wangât a zeŋgât op nâŋgâmat? Agât kiurâp wangât ek galem otziŋgâmat?  7Narâk bet muyagibap, zorat sânâ. Narâk zoren Anutuŋâ a ŋâi kembuniŋâ patâ kwânâŋgâbap. Sumbem a patâ op ândibigât mân sâip. MAnutu zikŋâ imbaŋâ sen pup sot sen mârât muyagem den zo tângoip. Sâi Tirik Kaapumŋâ nâŋgip dâp imbaŋâ kâsâpkum niŋgip. Yesu zâk narâk pâŋkânok sumbem a ombeziŋan ândeip. s_Narâk ziren ko Kembu zikŋak kubikkubikninaŋgât den sâm muyageip. Oi kindapziŋandâ nâŋgâwe, zen den zo dâtnâŋgone kâtigeip. Zorat dap dabân den kubikniŋgâbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap, zo birindâ hâuŋâ buŋ upap? (IAnutuŋâ sâi sumbem arâpŋâ diŋâ sâkurâpniŋ dâzâŋgowe. Oi den sâwe, zo âsagemŋâ kâtik op zeip. Oi den zo birâmarâwe, zo hâuŋoot opmâip. g IZorat nen den siŋgi âlip nâŋgâwen, zo tâpâkum lorem birâbemgât nâŋgâm kâtiginat. s aSumbem a ŋâi den yatâ mân dukoip. Sumbem a zen Kembugât kore a ândie. Zen Tirik Kaapum yatâ betniŋan mimbigât sâsâŋ. Anutuŋâ sumbem a sâŋgonzâŋgoi a sumbemgât siŋgi ândien, neŋgâren gam betniŋan mime.  Anutuŋâ sumbem a ŋâi zitâ dukoip?“Gâ âsannâ bongen tâtna kâsarâpkâ minduziŋga kiŋgaŋgât kombâŋ upi.” 0 [ Hâmbâ yatâ sâŋgiŋâ oitâ mem kâpizikâban. Kâpizikâmŋâ uŋakŋâ muyagezikâban. Gâ ko ândimat yatik ândim zâiban. Gâgât narâk zo mân âkâbap.” u e Hân sumbem, zet buŋ upabot. Gâ ko ândim zâimâmban. Hân sumbem, zet hâmbâ yatâ sâŋgiŋâ upabot.   Anutuŋâ nanŋaŋgât den ŋâi itâ sâip,“Kembu, gâ topkwâkwatŋan hân muyagein. Oi sumbemŋâ sumbemŋâ muyagein. = u Târârakŋaŋgât otgimap. Bâliŋâ âkon opmat, zorat Anutu, gâgât Anutu sâtâregât kelâk saŋgongigip. Zo bukurâpkâ saŋgonziŋgip, zeŋgât dâp buŋ, walâziŋgip.” X +Ka nanŋaŋgât itâ sâip,“Anutu, gâ a kutâ op ândim zâimâmban. Nepkâ sot imbaŋâgâ zo zinziŋ kâtik zimbap. A kutâ tângâ zo mem târârak ândim a ambân kembu otziŋgâm ândiban.  1Anutuŋâ sumbem arâpŋâ zeŋgât itâ sâip,“Nâŋâ sa sumbem arâpnâ pibâ upme. Oi sa ko kore arâpnâ kârâp bâlam upme.”  Ka Anutuŋâ nanŋâ kânok sâŋgongui hânân gâi Anutuŋâ zâkkât den itâ sâip,“Sumbem a zen nannâ mâpâsibi.”  Nanŋâ zâk zâizâiŋ ândiap. Sumbem a zen ombeŋan ândie. Sumbem a zeŋgât mâsikâziŋgâm sâbâ. Anutuŋâ sumbem a ŋâi zitâ dukuip?“Gâ nannâ. Nâ itârâŋ gâsum sâlâpgoga nannâ ândiat.” Mo sumbem a ŋâigât itâ sâip?“Nâŋâ zâkkât ibâ op ândibat. Zâkŋâ nannâ op ândibap.” Buŋâ. Anutuŋâ sumbem a ŋâigât den yatâ zo mân sâip. & GZâk sumbem a walâziŋgâm ândiap. Zâk kot patâ memŋâ kutŋâ sumbem a zeŋgât walâziŋgip, ândiap. Sumbem a zen gigiŋâ. Nanŋâ zâk zâizâiŋ. G  Anutuŋâ sâi nanŋaŋgâren zik holi tobat âsakŋâ muyagem ziapkât ândiândiŋaŋgât dâp ândimap. Oi imbaŋâ diŋandâ kut ŋâi ŋâi hânân sot sumbemân zo tângoi zemap. Zâkŋâ bâliŋâniŋâ saŋgon kubikŋâ sumbemân zâimŋâ Anutu kâwali boriboriŋoot taap, zâkkât âsan bongen zâi ândiap. h KBet narâk murukŋan ândien zi sâi nanŋandâ diŋâ dâtnâŋgoip. Mârumŋan Anutuŋâ sâi nanŋâ hân sot kut ŋâi ŋâi aksik muyageip. Zorat nanŋâ zâk a sot kut ŋâi ŋâi zorat mariŋâ upapkât sâm pindip.  Anutu zâk mârumŋan Propete zikŋâ topŋâ dâzâŋgoi ziŋâ sâkurâpniŋ den holiŋâ top topŋâ dâzâŋgom gawe. y&Bukurâpnâ, Kembuniŋâ Yesu Kristogâren gâbâ um lumbeŋâ umziŋan zem zimbap. Zo perâkŋak. Zo yatik.. U&Bet aŋâ sâknam mân nibigât otnigap. Wangât, nâ Yesu Kristogât op sâknam nep tuum gâwan. Oi a ziŋ nonetâ gut dârâbut sâknan doŋbep ziap, zorat. &A den zi lum ândime, zen Anutugâren gâbâ um lumbeŋâ sot tânzâŋgozâŋgoŋâ zimbap. Anutugât kâmut zeŋgâren zimbap. ~5}u||*{Kyy1xxyww(vuu9tss}s&rrOqqTpoonmmqml-kjj hgg%f}eddbccGbaa`_]\[Z>YfX_WWV%U TT6RRQPP O;NHMLKJJHHGPF]EDCBBA@Z??=<;;:L9987655u54S3211/00/.w-,t+Q*v))(v(8'&%%$&#="!!C $ihl23`  g F C 9H(g[)Oi zen ko a kanpitâ sinziŋ ginŋandâ ziŋgitme. A ikâ ziŋ denân zâmbanme? A sikumziŋ patâ zorâŋ kâsa otziŋgâm denân zâmbanme. $ZABukurâpnâ, den sa nâŋgânek. Anutuŋâ a dap yatâ zo gâsum sâlâpzâŋgoip? Hânân a kanpitâ ândime, zen nâŋgâm pâlâtâŋân umgât gom sambe opŋâ Anutu um topŋan ândibigât gâsum sâlâpzâŋgoip. Zo a umziŋandâ zâkkâren kinmap, zeŋgât siŋgi sâip. Y#Zen a zeŋgât holiziŋâ mân nâŋgâm yatâ upme. Zen zo yatâ osetziŋan hâtubâtu otziŋgâme. Yatâ op Kembugât mâtâp gulipkume. IX Oi zen a hâmbâ neuleŋoot zo ekŋâ itâ sâm dukubi, “Gâ zi ga. Tâtat âlipŋâ mâteyân zi ge tat.” Yatâ sâm a kanpitâ itâ dukubi, “Gâ ândi kin mo kiaŋ ginŋan ge tat.” pWYNâ itâgât san. Yesugât a kâmut minduminduziŋan a ŋâi, lomba a, kamân ŋâin gokŋâ zâk hâmbâ neuleŋoot sâŋgân zâizâiŋ gâi a ŋâi, lomba a, kamân ŋâin gokŋâ hâmbâŋâ alâkŋâ pam kândâtŋan gâbap. :V oBukurâp, zen âsakŋâ mariŋâ, Kembuniŋ Yesu Kristo, zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmeŋâ a zâizâiŋ gigiŋâ kut ŋâi ŋâi hâtubâtu mân otziŋgâbi. nU WMalâ mandu umbâlâ op ândine ziŋgit on galem otziŋgâbi. Oi hânân bâliŋâ ziap, zo umziŋ sumunkombapkât kândâtkubi. Zen yatâ op ândinetâ Anutuŋâ ziŋgiri âlip oi itâ sâbap, “Siŋgi âlip mem ândie.”+T QŊâi zâk siŋgi âlibân ândiman sâm lâu sâput mân galemgumap, zo ko umŋâ kâitkumap. A yatâ zorâŋ siŋgi âlibân ândiândiŋ zo yenŋâ upap. S 5Ŋâi zâk Kembugât gurumin den bonŋâ nâŋgâm lum kâtigem ândibapŋâ bonŋâ ek âkŋâlem op ândibap. Siŋgi âlibân ândiândigât den. MR Zen si sâŋgânziŋ ekŋâ birâm âim tobatziŋ nelâmzâŋgomap. lQ SŊâi zâk den nâŋgâm mân lubap, zâk aŋâ si sâŋgânziŋ niniŋgurân ikme, zo yatâ upap. P )Zen den kindapŋak mân nâŋgâbi. Buŋâ. Nâŋgâm lubi. Ŋâi zâk kindapŋak nâŋgâbap zo ko umŋâ kâitkum simgât siŋgi upap. 9O mZorat zen um sumun sot gâŋgoŋâ zo birâm mulunân ândim siŋgi âlip den umziŋan pâip, zo buku op mem ândibi. Zorâŋâ um dâpziŋ kubikpapkât imbaŋâ zemŋâŋgap. CN A kuk orotŋâ, zo Anutugât târârak mâtâp zo wâlap. M Bukurâpnâ, zen nâŋgânek. Aŋâ den nâŋgânatkât bâbâlaŋ utnat. Den sâsâŋ sot kuk den sâsâŋ, zorat yâmbârinat. iL MAnutuŋâ nâŋgâm sâlâpkuipkât den bonŋandâ nan bârarâp muyageniŋgip. Oi zâkkât arâp zeŋgât teŋgâyân kândom op kinatkât yatâ otniŋgip. Den nâŋgânâŋgâŋ zorâŋâ buŋâ, luluŋâ zorâŋ bonŋâ. K 5Kut ŋâi ŋâi âlipŋâ top top, zo uren gâbâ âsakŋâ Ibâ kânok, zâkkâren gâbâ gemap. Zâkkâren, kâin yatâ, kwâtepmâtep mân ziap. J -Bukurâpnâ, um gulip upegât gasâziŋ kârâm ândibi. Bâliŋâ, zo hânân gâbâ âsagemap. Âlipŋâ, zo sumbemân gâbâ âsagemap. I -Oi âkŋâleŋâ kâmbo kwap katep mimbap, kutŋâ bâliŋâ. Bâliŋandâ lâmbatŋâ sâk sot um ârândâŋ mumuŋ op simgât siŋgi upabot. VH 'Mâsimâsikâ zo itâ muyagemap. Ŋâi zâk zikŋak âkŋâleŋandâ diimap. gG I A ŋâi, zâk bâliŋaŋgât mâsimâsikâgât itâ mân sâbap, “Anutuŋâ bâliŋaŋgât mâsikânigap.” Bâliŋaŋgât mâsimâsikâ, zo Anutugâren mân ziap. Zâkŋâ a ŋâi bâliŋaŋgât mân mâsikâbap. F } Ŋâi zâk mâsimâsikâyân kâtigibap, zâkkât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zâk kâtigem umŋâ oi ândei Kembuŋâ sâŋgânŋâ pindi ândiândi kâtik ândibap. Zo umziŋâ zâkkâren kinzap, zeŋgât siŋgi sâip. Mâsimâsikâgât den. E / Mirâsiŋ takâmŋâ hibuk bâloŋâ egi âkâm gem neuleŋâ buŋ opmap. Zo yatik sikum a nepziŋâ tânâmŋan birâm neule yatâ op buŋ upi. |D s Oi yatigâk a ziŋ a sikumŋoot zâkkât nâŋgâne zâizâiŋ opmap. Ka Anutuŋâ a yatâ zo zâkkât sikumŋoot zorat nâŋgi gigiŋâ opmap. Pâliŋpâliŋ neule bâloŋâ kek âmbârâŋgâm gemap, zo yatik a sot sikumŋâ kek buŋ opmap. C } A ziŋ a kanpitâ zâkkât nâŋgâne gigiŋâ opmap. Ka Anutuŋâ a zo a bonŋâ kwânâŋgi sâtâre patâ upap. Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nâŋgânâŋgâ kârum Anutugâren ninâu sâi pindâbap. Anutu zâk a sâm bâliŋ den zo mân dâtnâŋgom um bâbâlaŋŋaŋgârâk nâŋgânâŋgâ âlipŋâ niŋgâmap. O? Oi kâtigigiŋ, zo zeŋgâren bonŋâ muyagem kâtigibap. Oi muyagei zen umgât sikum Anutugât den mân kârum tosaziŋ buŋ op hâlâlu ândibi. Nâŋgânâŋgâ kârum Kembugâren ninâu sânat. b> ?Zen itâ nâŋgâbi. Zen mâsimâsikâyân ândine zeŋgâren kâtigigiŋ, zo muyagibap. c= ABukurâpnâ, zeŋgâren mâsimâsikâ top top muyagei nâŋgâne sâtâreŋoot upap. -< WNâ Yakobo, Anutu sot Kembu Yesu Kristo, zekât kore aŋâ. Kembugât a kâmut gakârâp siŋsururuŋ op âi ândie, zen sâm sâtâre otziŋgâm ekap zi kulemguan. `;9 Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋâ aksik zeŋgâren zimbap. Zo yatik.: A sâtŋâ gakârâpziŋ sot Kembugât siŋgi a ambân aksik nâŋgâziŋgan. Italia hânân ândie, zen yatik nâŋgâziŋge. 9  Oi nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Bukuniŋâ Timoteo, zâk tâk namin gâbâ olaŋâwe. Oi zâk kek gâbap oi ko zâk sot gârat. 8 Bukurâp, den kârep ŋâi mân kulemgum ziŋgan. Oi zen den girem zo nâŋgâne mân bâliŋâ upapkât sâm ziŋgan. 7 Anutu zâk imbaŋâ sot kâwali ziŋgâmŋâ mem bâbâlaŋ kwatziŋgi diŋâ lum nepŋâ tuum kwâtâtibi. Oi zikŋak nâŋgi dâp opmap, zo Yesu Kristogât opŋâ zeŋgâren muyagibap. Zâkkâren sâm âlip kâtikŋâ zem zâimâmbap, zo perâkŋak. "6= Lumbeŋaŋgât mariŋâ, Anutu, zâk râma galem a patâ Kembuniŋ Yesu târotâro zinziŋ kâtik zorat gilâmgât mumuŋan gâbâ mâŋgei zarip. _57 Ninâuŋâ betnan mine Kembuŋâ melâŋnigi zeŋgâren kek gâbatkât dâzâŋguan. 4% Zen neŋgât op ninâu sâm ândibi. Nen umniŋan tosa kârum ândimen. Kut ŋâi ŋâi utnam oindâ târârâk upapkât otniŋgâmap. }3s A sâtŋâ gakârâpziŋ, zeŋgât sâtziŋ lubi. Zen um dâpziŋ galem upmeŋâ nepziŋaŋgât topŋâ Anutu mâteŋan sâm muyagibi. Zorat nepziŋ umâlibân tuune dâp upap. Umbâlâyân tuune zeŋgâren kut ŋâi âlipŋâ mân upap. 2# Orot mâme âlipŋâ utnam gulip mân upi. Anutu zâk zorat nâŋgi zâkkât siŋgi kut ŋâi ŋâi pame, zo yatâ utne bonŋâ upap. 1 Zorat nen Yesu sot pâlâtâŋ opŋâ târotâroniŋaŋgât opŋâ Anutu mâpâseindâ zorâŋ tâbaniŋ upap. Zâk hurat kwâkŋaŋgâm ândim lâuniŋandâ sâm sâtâre okŋaŋgânat. Kutŋâ sâm bâbâlâŋ kwâkŋaŋgânat. Ninâu sâm betniŋan mimbi. 09 Itâ nâŋgâm utnat. “Kamân zinziŋ kâtikŋâ ziren mân taap. Nen kamân kâtikŋan, zinziŋ kâtik zimbap, zorat nâŋgâm mambât ândien.” j/M Zorat nen yatik kamân kândâtŋan zâkkâren giarindâ zâkkât op yatik bâliŋ otniŋgâbi. i.K Zo yatik Yesu zâk gilâmŋandâ a um hâlâlu miniŋgâbapkât kamân kândâtŋan kune moip. /-W Zen nâŋgâme. Zuu kom gaamŋâ gilâmziŋ tirik namâ galem a patâŋâ bâliŋaŋgât tosagât namin mem zari bonŋâ kamân kândâtŋan mem gei kârâbân ume. z,m Neŋgâren Kembugât siŋgi nalem pâpanŋâ taap. Zo hâmbâ silep galem upme, ziŋ nimbigât mân sâsâŋâ. +' A ziŋ den uŋakŋâ top top dâzâŋgone zorâŋâ umziŋ mân gulipkubap. Umziŋan Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ tângui kâtigem kiri âlip upap. Kut ŋâi ŋâi niniŋandâ mân mem tâŋgubap. Aŋâ mâtâp zo lâŋgâwe, zen bonŋâ mân muyagiwe. _*7 Yesu Kristo, zâk ândeipŋâ ândiap, zo yatik ândim zâimâmbap, kâtikŋâ. e)C A sâtŋâ gakâziŋ Anutugât den dâzâŋgom ândiwe, zeŋgât nâŋgâm ândibi. Zen mâtâp âlip lâŋ ândim muwe. Mâtâp zorik ekŋâ moliziŋgâm Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândinat. \(1 Zorat nen um bâbâlaŋâk itâ sânat,“Kembu zâk betnan memap. Zorat a ziŋ kâsa otnim yatâ mo yatâ otninâ sâne mân keŋgât upat.” Siŋgi âlip kwâkâm niŋgâwe, zo mem ândim Yesu molinat. T'! Umziŋandâ kât sikumgât âkŋâle mân upap. Oi kut ŋâi ŋâi tatgigap, zorat mân sâm mem ândiban. Kembu zâk itâ sâip, “Nâ mân birâgibat. Oi gek mân nâŋgânâŋgâ mân upat.” A&{ Ap ambin ândiândiŋ, zorat nâŋgâne bon oi mân mem bâliŋ kwapi. Oi itâ nâŋgâm ândibi. Laŋ ândim târotâro mânâŋgât ândime, zen Anutuŋâ hâuŋâ ziŋgâbap. c%? Bukurâpziŋ tâk namin zâmbarâwe, zeŋgât nâŋgâm, nâŋgâne ârândâŋ ândien yatâ upap. Oi zen sâk sot ândiegât bukurâpziŋ a ziŋ zâŋgone sâknam kwâkŋan ândime, zeŋgât nâŋgâm ândibi. *$M A hân ŋâin gâbâ gane ziŋgit mân nâŋgânâŋgâ mân upi. Mârumŋan a ganetâ buku otziŋgânâ sâm topziŋ mân nâŋgâm sumbem a buku otziŋgâwe. ;# s Buku oraŋgâm ândime, zo zen mân birâne gibap. " Wangât, Anutuniŋâ, zâk kârâp patâ yatâ, zorat op ko. Kârâpŋâ kut ŋâi ŋâi bâliŋâ sem naŋgâbap, zorat san.K! Nen Anutugât um topŋan ândinatkât siŋgi kwatniŋgip, zo zinziŋ kâtikŋâ. Zo minat, zorat Anutu sâtâre okŋaŋgânat. Oi pindiŋsâm hurat kwâkŋaŋgâm keŋgât op mâpâsinat.  3 Dum mâŋgibat sâip, zo ko kut ŋâi ŋâi muyageip, zo mâŋgei buŋ upapkât nâŋgâm sâip. Buŋ oi zinziŋ kâtik zo muyagem yen zimbi. W' Anutuŋâ Sinai bâkŋan den sâi diŋandâ hân mâŋgeip. Oi zi ko du âsagibapkât sâm kâtigeip. Anutuŋâ itâ sâip,“Nâ narâk ŋâin dum hân mâŋgimŋâ sumbem ârândâŋ mâŋgibat.” 7 Zen den dâzâŋgobap, zo zâk kândâtkubegât galem oraŋgâm ândibi. Mârumŋan hânân ge Sinai bâkŋan gâbâ sâkurâpziŋâ den dâzâŋgoi birâne hâuŋâ muyageziŋgip. Zi sumbemân ândim den dâtnâŋgomap, zâk kândâtkom dap yatâ hâuŋâ buŋ ândinat? ! Oi Yesu târotâro uŋakŋaŋgât nakŋâ, zâkkâren gamŋâ gilâm saŋgonsaŋgon mâte urâwen. Gilâm zorâŋ Abegât gilâmŋâ tosa sâm muyageip, zo yatâ buŋâ. Yesugât gilâm zorâŋâ saŋgoniŋgâbapkât geip. Anutuŋâ hân sot sumbem mâŋgizikâbap. gG Anutugât narâpŋâ kutziŋ sumbemân kulemgoi ziap, zen mâte otziŋgâwe. Oi a aksik patâ neŋgât den sâm kwâkâkwâkâŋ a patâ, Anutu sot a hâlâlu minziŋgip, zeŋgât um dâpziŋâ, zeŋgâren târokwarâwe.  Mârum yatâ âsageip. Narâk zi ko zen bakŋâ yatâ zoren buŋâ. Zen Sioŋ bakŋâ, Anutu ândiândiŋ, zâkkât kamân patin sumbemân, Yerusalem kamân uŋakŋan ga giwe. Oi sumbem a doŋbep, a mân sâlâpzâŋgozâŋgoŋ sot sâtâre mindumindu patâ. r] Kut ŋâi zo sânâm kwâtkwâtŋoot muyagei Moseŋâ sâip, “Nâ keŋgât op sânâmnâ sâmbuap.” }s Den itâ muyageip, zorat nâŋgâne imbaŋâ oip, “A mo zuu ŋâiŋâ bakŋâ zo lâŋi kâtŋâ kune mumbap.” )K Oi lâmun diŋâ patâ sot den kwamit patâ zo mân nâŋgâwe. Mârum ko sâkurâpziŋâ mirâ kamân kâtikŋan ândim den zo hiriŋsâbapkât ninâu sâwe. 7 Narâk ziren zen bakŋâ ŋâi gâsum mâsâsuatme. Kârâpŋoot, zoren mân âiwe. Oi ŋâtâtikŋâ, sasa sot pibâ zorat umŋan mân bagiwe. ^5 Zen zâkkât nâŋgâme. Zâk bet mâsop mimbâ sâi aŋgân kârip. Kut ŋâi oip, zorat isem umbâlâ op um melâŋmelâŋŋaŋgât mâtâp mân muyageip. Nen Sinai bakŋâ buŋâ, Sioŋ bakŋâ mâte urâwen. P Oi zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ Esaugât mâtâbân lâŋ lâŋ ândiândiŋ sot a hurat mân kwâkwat mân upap. Esau zâk nalem kânok zorarâk op kândom âsaâsagiŋaŋgât bet sâwât zo birip. G Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋ, zo walâbapkât galem oraŋgâm ândibi. Oi osetziŋan um kâlak dengât kârâpŋandâ ziŋgesebapkât galem oraŋgâm ândibi. )K Zen a aksik patâ zen sot lumbe ândiândiŋaŋgât nep tuubi. Oi um hâlâlu op ândibigât kâtigibi. Um sumun sot ândim Kembu igikŋâ, zo mân ziap. r] Oi kinziŋ lâŋbigât mâtâp zo kubikŋâ zeŋgâren pabutziŋ bâliŋâ zo âlip oi lâŋ âlip upi. Y+ Zorat zen bitziŋâ lolot sot pabutziŋ bâliŋâ zo kubikŋâ kâtigibi. y Kubikkubik muyagibap dâp, zo nâŋgindâ umâlip mân oi sâknam nâŋgâmen. Oi bet ko kubikkubigân ândim kâtigimen, neŋgâren bonŋâ muyagemap. Kubikkubikkât bonŋâ zo târârak ândiândiŋ sot um lumbeŋâ. Kâwali muyagem tânagobi. \1 Hânân ibârâpniŋ ziŋ narâk pâŋkânok âkŋâleziŋâ dâp nâŋgom kubikniŋgâme. Sumbem Ibâniŋandâ ko âlip op ândinatkât kubikniŋgâmap. Zikŋâ hâlâlu ândiândiyân târokwatnatkât opmap. yk Oi ŋâi sâbâ. Hânân ibârâpniŋ zen nâŋgom kubikniŋgâne dinziŋâ lum hurat kwatziŋgâmen. Oi sumbem mariŋâ, um dâpniŋaŋgât Ibâ, zâk yatik hurat kwâkŋaŋgâm ândeindâ dâp upap. Yatâ op ândim, ândim kwâtâtinat. b = Anutuŋâ zen kubikziŋgâmap. Mân kubikziŋgi sâi ko laŋân gâbâ âsagiwe sâbem. F  Zorat op ko Kembuŋâ kubikziŋgâbam sâi mân keŋgât upi. Anutu zâk ziŋgiri nan bârarâp utne yatâ otziŋgâmap. Zeŋgâren ibârâpziŋandâ yatik narâpziŋ kubikziŋgâme. h I Anutu zâk a umŋâ gâsuziŋgâm zeŋgât narâpnâ sâmap, zen zâŋgom kubikziŋgâmap.” H   Anutuŋâ narâpŋâ zâŋgonsâm itâ sâip. Den zo nelâmzâŋguap? Den zo itâ sâip,“Nannâ, Kembuŋâ kubikgigi nâŋgâna mân gigiŋâ upap. Kubikgigi umgâ mân loribap. 7 g Zen bâliŋandâ lotŋan kwatziŋgâbâ sâi kâtigem um sâkziŋ kubikaŋgâm kinkin, zo yatâ op ândiwe. Ka bâliŋandâ kâtigem tâmbetzâŋgobat sâi ko dap upi? Z- Bâliŋ mâme zen kâsa okŋaŋgâm mem ŋâi ŋâi okŋaŋgâne nâŋgâm tâtâlim kâtigeip. Zen ko umziŋ loribegât zâkkât nâŋgâmŋâ âkonŋâ buŋ kâtigibi. Anutuŋâ kubikniŋgâmap, zorat den. D Oi Yesu, nâŋgâm pâlâtâŋgât mariŋâ sot bon muyamuyage, zâkkâren sen kwap ândinat. Zâk sâtâre muyagibapkât sâsâŋâ, zorat nâŋgâm poru nagân sâknam nâŋgâm moip. Oi zorat aŋun kwâkŋan zari nâŋgi yenŋâ oip. Yatâ opŋâ Anutu, imbaŋâ mariŋâ, zâkkât âsan bongen zarip, ândiap.   A sâŋgiŋâ kâmut patâ yatâ zorâŋ haamnâŋgom niŋgit tegât kut ŋâi yâmbât sot bâliŋaŋgât tâkŋâ kâpinâŋgomap, zo mânâŋgât birânat. Oi mâtâp tirâpnâŋgowe, zorik âkonŋâ buŋ sârârâk kârâm âim kikerân takânat. )K (Topŋâ itâgât. Anutu zâk neŋgâren kut ŋâi zâizâiŋ pâmbapkât nâŋgi zeip. Zorat nen buŋan ândiândi âlip ândibigât mân nâŋgâziŋgip.(I 'Zo zen aksik Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwegât Anutuŋâ ziŋgiri âlip oip. Oi kut ŋâi siŋgi kwatziŋgip, zorat bonŋâ mân muyagiwe. 7g &Hân a nâmbutŋâ ândiwe, zeŋgât dâp mân ândiwe. Zen a âlipŋâ. Zen mirâ kamân kâtikŋan sot barâ kâtikŋan ândiwe. Kât kiyân sot hân mâtâpŋan ândiwe. xi %Nâmbutŋâ kâtŋâ zâŋgowe. Nâmbutŋâ nak gaaŋâ gaaziŋgâwe. Nâmbutŋâ kâmbamŋâ zâŋgom gânduziŋ mânâŋgârâwe. Nâmbutŋâ kanpitâ ândim noniŋ râma sâkŋâ akum ândiwe. Mandu yatâ op sâknam kwâkŋan ândiwe.  $A nâmbutŋâ a ziŋ den bâliŋ top top sâm dâzâŋgom lapitziŋgâwe. Oi nâmbutŋâ kin bitziŋ saam tâk namin zâmbarâwe.   #Ambân nâmbut zeŋgât narâpziŋâ mumuŋan gâbâ zaatne galem otziŋgâwe. A nâmbutŋâ a ziŋ sâknam kwatziŋgâm mem ŋâi ŋâi otziŋgâwe. Oi siŋgi âlip birâne mân zâŋgonat sâne ândiândi kâtikŋan zaatpigât nâŋgâm den zo birâwe.  "Kârâp kâligen zâmbane Anutuŋâ mem sândukŋan kwatziŋgip. Aŋâ sâuŋâ kârâziŋgânâ sâne kâtigem ândiwe. Lolot ândiweŋâ imbaŋâ mem ândiwe. Kâmbamân a kâwaliziŋoot ândiwe. Hân torengen kâsaziŋ zâŋgom moliziŋgâm ândiwe. n~U !Zen aksik Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwegât a kâmut patâ mem ge kwatziŋgâwe. Kubikkubik nep tuum biraŋâwe. Kut ŋâi ŋâi siŋgi kwatziŋgip, zorat bonŋâ miwe. Zuu kâtik Laioŋ lâuziŋ dooŋguwe. )}K Den kârep mân târokwap sâbat. Gideoŋ, Barak, Simsoŋ, Yepita, Dawidi sot Samue sot Propete a nâmbutŋâ zeŋgât den sâm arindâ sâi kârep opap. o|W Mâtâp ambân Rahaba, zâk Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât Isirae a hân ek mânâŋgârâwet, zet buku otzikip. Yatâ oipkât den kwâkâ a zen sot mân kuwe. Kembugât a nâmbutŋâ, zeŋgât den. C{ Isirae a zen Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwegât Yeriko kamânân paŋ patâ kirip, zo haamgum âinetâ sirâm nâmburân zagât âki amuŋ gei giligâlaksâip. ;zo Oi Isirae a zen Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwegât saru kuriŋan mâtâp âsagei lâŋ âiwe. Aigitâ a ziŋ yatâ utnâ sâne saruŋâ gwâkâziŋgip. 5yc Mose zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât sâi sumbem a kâwaliŋoot zâk mân zâŋgobapkât Pasowa kendonân râma kom gaam gilâmŋandâ mirâ hâŋgiyân saŋgorâwe. Sumbem a kâwaliŋoot zorâŋ murarâpziŋ, kândom kâtep, zo tâmbetzâŋgobam ga ekŋâ walâziŋgip. Qx Zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât a kutâ kukŋâ zorat keŋgât mân op Aigita hân birip. Oi Anutu mân igikŋâ, zo senŋâ ekŋâ yatâ zâkkâren pâlâtâŋ oip. xwi Oi Aigitâ hânân gâbâ kât sikum zorat nâŋgi gigiŋ oip. Oi Kembuŋâ a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâsâŋ, zâk yatik sâknam nâŋgâm ândibapkât nâŋgi bon oip. Zo gâtâm sâŋgân mimbapkât yatâ nâŋgâm oip. kvO Zâk Anutugât a ambân gakârâp zen sot umbâlâ sot sâknam nâŋgâbapkât sâlâpagoip. Zâk Aigitâ a osetziŋan ândim narâk pâŋkânok um sâkkât âkŋâle bâliŋâ zo lum sâtâre upapkât nâŋgi mân dâp oip. -uS Mose zâk lâmbatŋâ Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât a kutâ Parao bâratŋaŋgât nanŋaŋgâren siŋgi sânat sâne kwâkâziŋgip. Dt Mose muyagei ibâ mamŋâ zet Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwetkât egitâ âlip oi a kutâgât den zorat mân keŋgât op kâin karâmbut katep tik pâitâ zeip. osW Yosepe zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât mumbapkât narâkŋâ mâte oi Isirae a zen bet Aigita hân birâm âibi, zorat nâŋgâmŋâ siŋitŋâ mem âibigât den kânŋan dâzâŋgoip. Mose sot Yosua. Jr  Yakobo zâk yatik Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât mumbam op Yosepe nanzatŋâ mâsop minzikip. Zâk tânŋâ gâsum pindiŋsâm tap Anutu mâpâsemŋâ mâsop minzikip. 6qe Isaka zâk Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimŋâ imbaŋâ mem Yakobo sot Esau mâsop minzikâm kut ŋâi bet muyagibap, zorat den kânŋan dâzâkoip. Bp} Abaramŋâ itâ sâm nanŋâ kumbam oip, “Anutu zâk a mumuŋan gâbâ mâŋgiziŋgâbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap.” Yatâ sâipkât nanŋâ mumuŋan gâbâ yatâ mâburem pindip. voe Anutuŋâ mârum Abaram itâ sâm dukuip, “Isakagâren gâbâ kiurâpkâ âsagem laŋ kârâm ândibi.” cn? Abaram zâk Anutuŋâ mâsiki nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât nanŋâ Isaka Kembugât siŋgi sâm kumbam oip. Abaram zâk siŋgi den memŋâ nan kânok zo buŋ upapkât Anutugât sâtŋâ lugip. Im  Zen mirâ kamân ŋâigât âkŋâle urâwe. Mirâ kamân âlipŋâ ŋâi sumbemân ziap, zorat âkŋâliwe. Yatâ urâwe, zorat op Anutuŋâ, zâk zeŋgât Anutu, zâkkât yatâ sâindâ nâŋgi mân bâliŋ opmap. Wangât Anutu, zâk zikŋak kamân patâ ŋâi muyagem zeŋgât siŋgi sâip, zorat. Isaka sot Yakobo. l Oi ziiŋâ mirâ kamân kândâtkuwe, zorat nâŋgâ kwâkâ mân urâwe. Zorat otziŋgi sâi âburinâ sâm âlip âburibe. Gk Den yatâ sâm hân kâuk ŋâi muyaginam nâŋgâm ândiwe. j% A zo, ziŋâ Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândim mom naŋgâwe. Kut ŋâi ŋâi siŋgi kwatziŋgip, zorat bonŋâ mân memŋâ âkŋan ândi zei ekŋâ mâpâsem ândiwe. Yatâ opŋâ topziŋâ itâ nâŋgâwe, “Nen hânân yen kwande ândien.” miS Zorat a sombâ op imbaŋâ buŋ oi zâkkâren gâbâ kiun doŋbep muyagiwe. Kiurâp zo sumbemân sâŋgelak tap arie, teŋgâziŋ zorat dâp oip. Oi saru sâtŋan sak ziap, zo aŋâ mân sâlâsâlâpkuŋ, zorat dâp muyagiwe. Oh Sera, zâk zo yatik Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândimŋâ ambân sombâ ândim imbaŋâ muyagem kâmboŋâ oip. Kiungât siŋgi kwâkŋaŋgip, zâkkât diŋaŋgât nâŋgi bon oip. sg_ Abaram zâk kamân ŋâi zinziŋ kâtikŋâ Anutuŋâ muyageip, zorat nâŋgânâŋgâyâk ândeip. f Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât hân siŋgi kwâkŋaŋgip, zoren âimŋâ kwande ândeip. Zoren ândim hâmbâ silebân tâtat mâme oip. Hân zo Isaka sot Yakobo, zekât ârândâŋ siŋgi kwatzikip. Oi zet zo yatik urâwet. Te! Abaram zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât hânŋâ birâm ŋâi galem upapkât diŋâ muyagei lugip. Oi hân zorat mo zorat sâip, zo mân nâŋgâm sât lulu op lum arip. d/ Noa zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât kut ŋâi bet âsagibap, zorat Anutuŋâ den kânŋan dukuip. Dukui Noaŋâ hurat kwâkŋaŋgâm zikŋâ sot ambâ murarâpŋâ gwâlâ ândibigât waŋgâ tuugip. Yatâ oi a nâmbutŋâ, bâliŋ mame a zeŋgât topziŋ muyageip. Oi Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeipkât tosa buŋ orot, zorat bonŋâ meip. Abaram. c Mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeindâ Anutuŋâ niŋgiri âlip orot, zo mân taap. Ŋâi zâk Anutu mâte okŋaŋgâbap, zâk kândom itâ nâŋgâbap, “Anutu ândiap. Oi Anutu mâte okŋaŋgâm konsâm ândibi, zen bonŋâ muyagem ziŋgâbap.” b Henok zâk Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândeip. Zorat mumuŋan mân âibapkât Anutuŋâ gwâlâ mem zari a ziŋ kâruwe. Oi mân mem zarip, narâk zoren Anutuŋâ Henokât topŋâ itâ sâm muyageip, “Henok eksa âlip uap.” 7ag Abeŋâ Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândim Anutugât siŋgi râma kom oi sei Anutuŋâ egi âlip oip. Âtâŋâ Kain ko nalem Kembugât siŋgi om pâi Anutuŋâ birip. Abe zâk nâŋgâm pâlâtâŋŋaŋgât Anutuŋâ egi a âlipŋâ oi nalem zâkkât siŋgi oip, zo mem Abegât a târârakŋâ sâip. Abe zâk nâŋgâm pâlâtâŋŋoot ândeipkât nâŋga mumuŋandâ mâtâp âlipŋâ tirâpnâŋgoi ziap. S` Hân sumbem zo Anutugât sâtkât muyageip. Zo nâŋgâm pâlâtâŋ sot ândim nâŋgâm kwâtâtimen. Kut ŋâi ŋâi igikŋâ, zo mân igikŋan gâbâ muyageip. Abe sot Enoko sot Noa, zeŋgât den. q_[ Kembugât siŋgi a sâŋgiŋâ, zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot ândine Anutuŋâ ziŋgiri âlip oip. o^ Y Kut ŋâi siŋgi kwatniŋgip, zorat nâŋgâm um bâbâlaŋ op mambât ândiândiŋ, zorâŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ uap. Kut ŋâi ŋâi mân igikŋâ umŋâ aŋgân kârâm mem ândiândiŋ, zorâŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ uap. ']G 'Nen ko lorem tâmbetagoagoŋan âiâiŋ, zorat siŋgi buŋâ. Nen nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgindâ um dâpniŋ hâlâlu zimbap, zorat siŋgi.%\C &Oi den ŋâi itâ ziap,“A âlipnandâ nâŋgâm pâlâtâŋgât op ândiândi mimbi. Ka a zen loribi oi ko zeŋgât nâŋga mân dâp upap.” [7 %Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Zorat narâkŋâ pâŋkânok ziap. zo âki gâbapkât sâsâŋâ, zo mân tap nâŋgâm kek gâbap.” uZc $Zorat zen kâtigem Anutugât den lum ândim, Anutu zâk kut ŋâi siŋgi kwatziŋgip, zorat bonŋâ mimbi. UY# #Oi um bâbâlaŋ op kâtigem ândim zâkkâren sâŋgân patâ mimbi. KX "Zen bukurâpziŋâ tâk namin zâine zeŋgât op umbâlâ urâwe. Oi kât sikum betziŋan mine sikum bonŋâ zinziŋâ kâtik zo neŋgât siŋgi sumbemân pâi ziap sâm, nâŋgâne âlip oip. pWY !Narâk ŋâin nâmbutŋâ zen a mâteziŋan diiziŋgâm mem ŋâi ŋâi otziŋgâm sâknam ziŋgâm sâm bâliŋ kwatziŋgâwe. Oi zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ zen bukurâpziŋâ yatâ otziŋgâne sâknam ârândâŋ nâŋgâwe. $VA Zen mârum kut ŋâi opmarâwe, zo nâŋgâbi. Narâk zoren siŋgi âlip gâi umziŋâ haŋsâi sâknam kwâkŋan ândim sâknam nep tuum kâtigiwe. U Zorat itâ nâŋgânâ, “Anutu ândiândiŋ, zâkkât bikŋan âiâiŋ, zo yâmbâtŋâ.” Siŋgi âlip mem birâ mân utnat. T- Anutugât topŋâ nâŋgâmen. Zâkŋâ den mâtâp ŋâi itâ sâi ziap,“Tosagât hâuŋâ ziŋgâziŋgâŋ, zo nâgât nep. Hâuŋâ mâkâmâkâŋ, zo nâŋâ upat.” Oi Kembugât den ŋâi itâ ziap,“Kembu nâ arâpnaŋgât den sâm kwâkâbat.” /SW Oi a ŋâi, zâk Anutugât nanŋâ mem ge kwâkwat okŋaŋgâbap, zâk hâuŋâ mimbap. Târotâro uŋakŋaŋgât gilâm zorat nâŋgi yenŋâ opmap, zâk hâuŋâ patâ mimbap. Oi ŋâi zâk buku orot mariŋâ, Kembugât Kaapum sâm bâliŋ kwâpap, zâk hâuŋâ walâwalâŋ mimbap sâmen. UR# A ŋâiŋâ Mosegât gurumin den zo nâŋgâm kumbap, zo ko a zagât mo karâmbut, ziŋâ tosaŋâ sâm muyagine a ambân ziŋâ a zo tosaŋaŋgât kune mumbap. Zo yatâ upme. Mân birâbigât sâsâŋ. 3Q_ Zo ko zo yatâ oindâ sâi ko hâuŋâ yâmbâtŋâ sot kârâp patâ zorâŋ mambâtniŋgâm zembap. Kârâp zorâŋâ Kembugât siŋgi a kâsarâpziŋ zo ziŋgesibap. P Nen den bonŋandâ umniŋan âsagei bâliŋâ bâbâlaŋâk oindâ zorat nâiŋâ suup mei gulipkubap? Buŋâ. Yatâ mân ziap. gOG Oi a nâmbutŋâ siŋgi âlipkât minduminduyân mân game, nen yatâ mân op zâimânat. Narâk patâ mâte otniŋgap. Zo yatâ nâŋgâm kâtigemŋâ tânagom kinat. Bâliŋaŋgât nâŋgâm bâbâlaŋ orot, zorat den. VN% Oi galem oraŋgâm buku orot nep sot nep âlipkât esapagom kin nep tuunat. pMY Oi sâi kâtikkâtigiŋandâ kut ŋâi siŋgi kwatniŋgipkât siŋgi den zorik mem ândim kâtiginat. iLK Zorat nen nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm um hâlâlu sot um bâbâlaŋ op mâte okŋaŋgânat. Zo umniŋâ tosaŋâ sumunkoip, zo gilâmŋandâ saŋgori salekkoi sâkniŋâ too salekŋâ saŋgori mâte okŋaŋgânat. HK  Zâkŋâ Anutugât tirik namâ bonŋâ zorat galem a ândiap. XJ) Yesu zâk zorat mâtâp uŋak, zo muyageniŋgip. Zâk zikŋak ândiândiŋ uŋakŋâ muyagem niŋgip. Zâk sâŋgum kom mânâmânâŋgât zo walâm umŋâ ŋâi, zorat hâlâlu kâtik sâme, zoren bageip. MI Bukurâp, Yesu zâk gilâmŋandâ mâtâp mem niŋgipkât nen hâlâlu namin zâinam umniŋ bâbâlaŋ uap. Yesugât op tirik namâ umŋâ ŋâi, hâlâlu kâtik sâme, zoren âlip baginat. H Tosaniŋ buŋ oi zorat Kembugât siŋgi noniŋ makau kom uuŋâ zo buŋ upap. Sarâŋâ buŋ Anutu mâte okŋaŋgânat. zGm Oi den ŋâi itâ târokwâip,“Nâ tosaziŋ birâbat. Bâliŋâziŋaŋgât dum mân nâŋgâbat.” {Fo “Kembuŋâ den sap, zo itâ, ‘Nâ dinnâ kâtikŋâ umziŋan pa geibap. Oi umziŋan kulemgua zimbap.’ ” NE Oi Tirik Kaapumŋâ den sapsum niŋgâmap. Den itâ sâi ziap, D} Um hâlâlu orotŋaŋgât mâtâp ândimen, neŋgât umniŋ sâp kânok memŋâ kubikkubikniŋaŋgât nep tuum naŋgip. TC! Oi zâk zoren kâsarâpŋâ kiŋaŋgât kombâŋ upigât mambât ândiap. gBG Kristoŋâ bâliŋaŋgât suup sâp kânok mei âki u Anutugât âsan bongen zarip, ândiap. A+ Tirik namâ galem a, zen sirâmŋâ sirâmŋâ nepziŋ tuum Kembugât siŋgi nalem om ka om op ândime. Oi zo tosa âlip mân gulipkumap. 1@[ Zorat Anutugât dengât opŋâ Yesu Kristo sâkŋandâ suupniŋ mei um salek urâwen. Zo sâp kânok oip, zorat zinziŋ kâtikŋâ ziap. Yesu zâk neŋgât suup meip. #?? Oi den ŋâi itâ târokwap sâip. “O Anutu, gâgât den lubam gewan.” Yatâ sâmŋâ kut ŋâi sâŋgiŋâ kâbakŋem uŋakŋâ ŋâi kwânâŋgip. 2>] Den itâ sâip, zo ziap, “Kembu, gâgât siŋgi nalem uuŋâ sot zuu kâmbâk bâliŋaŋgât tosa buŋ upapkât pâpan, zorat mân otgimap. Zorat âkongimap.” = Zo nâŋgâm itâ sâwan, ‘O Anutu, sâtkâ lubam gewan. Kembugât ekabân nâgât den kulemguwe, zorat dâp muyagenibap.’ ” *<M A ziŋ umziŋ mân kubikaŋgâm zuu kâmbâk, zo kâmbukŋâ uuŋâ sot bâliŋaŋgât tosa buŋ upapkât kut ŋâi utnetâ gâ zorat nâŋgâna mân dâp uap. ;7 Zorat Kristoŋâ hânân gibam Ibâgâren den itâ sâip,“Kut ŋâi ŋâi gâgât siŋgi ume, zorat mân otgimap. Sâk ko muyagem nigat. R: Noniŋ makau gilâmŋâ, zorâŋ dap op tosaziŋ gulipkubap? Zo buŋâ. `99 Kembugât siŋgi uuŋâ, zo kendonŋâ kendonŋâ muyagei tosaziŋaŋgât nâŋgâme. 98k Yatâ oi sâi Kembugât siŋgi kut ŋâi ŋâi uuŋâ, zo buŋ opap. Zoren Anutu mâte okŋaŋgâme, zeŋgât tosa buŋ oi sâi tosaziŋaŋgât nâŋgâ kwâkâ dum mân upe. Y7 - Den kâtik Moseŋâ sâm muyageip, zo bonŋâ bet muyagibap, zorat mân sâip. Buŋâ. Zorat dâp hânân muyageip, zorat op sâip. Zo bonŋâ buŋâ. Zorat op ko tirik namâ galem a, zen den kâtik zo lum kendonŋâ kendonŋâ Kembugât siŋgi nalem om ka om gane ma Anutu mâte okŋaŋgâme. Zen âlip mân um hâlâlu minziŋgâmap. [6/ Oi Kristo zâk yatik a doŋbep neŋgât tosaŋâ kwâkŋan zari sâp kânok moipŋâ dum ga bâliŋâ saŋgonbap, zo buŋâ. Zâk gâbapkât um bâbâlaŋ op mambât ândimen, nen miniŋgâbapkât gâbap.l5Q Aŋâ kânok munatkât sâm niŋgip. Oi zorat kwâkŋan dinniŋâ sâm kwâkâbapkât sâsâŋâ. X4) Kristo zâk tirik namâ galem a nâmbutŋâ zo yatâ opmâip sâi hân muyageibân gâbâ sâknam nâŋgâm gâbap. Zâk yatâ mân opŋâ narâk murukŋan zi suupniŋ mem tosaniŋ gulipkubapkât muyageip. <3q Tirik namâ galem a zen kendon dâp noniŋ makau kom gilâm mem zâime. Kristo zâk zo yatâ mân oip. Zâkŋâ sâp kânok um sâkŋâ zo Kembugât siŋgi sâm zâi pâip. c2? Zorat opŋâ Kristo zâk tirik namâ hânân, betŋâ tuutuuŋ, u bonŋâ zorat dâp, zoren mân bageip. Zâk u sumbemân tirik namâ bonŋâ, zoren bageip. Oi zoren Anutu mâteŋan ândim niiŋaŋgât op nep tuumap. `19 Sumbemân kut ŋâi ŋâi bonŋâ ziap. Oi zorat dâp hânân gilâm yenŋandâ kut ŋâi ŋâi saŋgonbapkât sâsâŋâ. Uren bonŋâ ko Yesu zikŋâ sâŋgânŋâ patâ saŋgonbapkât mâtâpŋâ muyageip. c~~V}}+{zyyxw,vzuut.sr,qoon`mllekkjjviihhgffQeeMd9c6baa`^__[\ZZbZYXXVV:U@TSSsR0PP,ONNfMMKK8JJJIIHHHGUGF+EDCCCBDAo@@ ?|>b>== <;;:99]88=77T76M5433n32:11/0//...-- ,,+i**I);(_'|&&B%f$$#b""\!!k {~}z]dCLLN v" e M '  0 UBV% Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Too zi sâumŋâ nem zagât nem ândibi. ?w Sâkuniŋâ Yakoboŋâ too lâmniŋâ zi esip. Oi zâk sot narâpŋâ sot râma makau gakârâpŋâ, zen too zirik nem ândiwe. Gâ Yakobo walâm too takâtakâŋ muyagibam sat?”   Sâi ambân zorâŋ itâ sâm dukuip, “Too lâm zi kârep. Gâ too aaŋ âmaŋ buŋgât too takâtakâŋ ikâ gâbâ aaban? ;o Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ Anutugâren gâbâ kut ŋâi gâbap, zo sot nâgât topnâ mân nâŋgat. Nâŋgâm sâi ko nâgâren oletnina too takâtakâŋ gibam.” P Dukui ambân zorâŋ sâip, “Gâ Yuda aŋâ, wangât Samaria ambân nâgâren toogât sat? Zo mân orotŋâ.” Zo Yuda sot Samaria a buku buku mân op ândiwegât ambân zorâŋ den yatâ sâip. I Yesu arâpŋâ, nen nalem sâŋgân minam kamânân ârindâ Yesu zâk zikŋik tâi Samaria ambân ŋâiŋâ too aabam gâip. Gâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Too ŋâi aam nina nimbâ.” /WToo lâm ŋâi zoren zeip, kutŋâ Yakobogât too lâm. Oi Yesu zâk mâtâp kârep âimŋâ loreip. Oi mirâ bâkŋan oi zoren takâm lâm ginŋan ge tap nâŋgip. 0YÂimŋâ Samaria hânân kamân ŋâi kutŋâ Sika, zoren takip. Kamân zorat naŋgâmŋan hân ŋâi zeip. Mârumŋan Yakoboŋâ hân zo nanŋâ Yosepe pindip. $CSamaria hân mâtâp arip. ROi Kembuŋâ den zo nâŋgâm Yudaia hân birâm Galilaia hânân arip. zmDen zo yen sâwe. Yesu zikŋak a too mân saŋgonziŋgip. Zâk yen sâi arâpŋâ niŋâ too saŋgonziŋgâwen.  Parisaio a, zen Yesugât itâ nâŋgâwe, “Zâkŋâ a gâsâzâŋgom too saŋgonziŋgap, zo Yohanegât kâmut walâziŋge.”  $Ŋâi zâk nanŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiap, zâk narâk ziren ândiândi kâtik mârum muyagiap. Oi ŋâi zâk nanŋâ kândâtkom diŋâ birâm ândibapŋâ ândiândi kâtik mân muyagibap. Buŋâ. Anutuŋâ kuk okŋaŋgi tap zâibap.n U#Anutu Ibâŋandâ nanŋaŋgât umŋâ gâsui zâkkât bikŋan kut ŋâi ŋâi zo aksik pam naŋgip. | q"Anutuŋâ a sâŋgonguip, zâk Anutugât denâk sâmap. Oi a yatâ zo ko Anutuŋâ Kaapumŋâ imbaŋâ pindâmap.  !Ka a nâmbutŋâ ziŋ diŋâ nâŋgâme, zen itâ nâŋgâbi, “Anutuŋâ sâi kâtikkâtigiŋ ândiap, zâk diŋâ zo tângumap.” ^ 5 Kut ŋâi ŋâi ek nâŋgip, zorat siŋgi sâmap. Oi a zen zâkkât diŋâ birâme. A{Ubâ geipŋâ walâniŋgâmap. Hânân gokŋandâ hângât siŋgi uen. Nen hângât kut ŋâi ŋâi zorat den sâmen. Ka zâk ko sumbemân gâbâ geipŋâ walâniŋgâm naŋgap. ;qZâkkât ko zâizâiŋ. Nâgât ko diim gibap.” V%Ambân siŋgi sâm pindâwe, zâkŋâ ambân mariŋâ. Oi ambân mem âkŋâle patâ oi bukuŋandâ nâŋgâm bekŋan mem umâlep patâ upap. Nâ yatâ op umâlep nâŋgâbatkât narâkŋâ zo mâte uap. 9kNâ itâ sâm dâzâŋgowan, zo dap op kwâimbâbi. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, nâ zâk buŋâ. Nâ Kristo buŋâ. Nâ kândom okŋaŋgâm gaan. xiSâne Yohaneŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Anutuŋâ a ŋâi kâwali mân pindi zikŋak dabân yatâ mimbap? U#Oi ziŋâ Yohanegâren gam itâ sâm dukuwe, “Patâ, gâ Yodaŋ too nâmbutken ândina a ŋâi muyagei topŋâ dâtnâŋgoin. Zâk narâk ziren ga a too saŋgonziŋgi a doŋbepŋâ zâkkâren arie.” nUYuda a ŋâi sot Yohanegât arâp, zen bitziŋ too saŋgonsaŋgon zorat topŋâ sâm âraguwe. 6gNarâk zoren Yohane tâk namin mân parâwe. 5cYohane ko zâk hân ŋâi kutŋâ Aenon, Salim kamân naŋgâmŋan zoren a too saŋgonziŋgâm ândeip. Zoren too doŋbep zeipkât a zen zoren mindum gane saŋgonziŋgip. .UYesu sot arâpŋâ, nen Yerusalem kamân birâmŋâ Yudaia hân torenŋan âi ândiwen. Zoren Yesu sot arâpŋâ niŋâ a ambân too saŋgonziŋgâm ândiwen. ?~wŊâi zâk den bonŋâ lubapŋâ âsakŋâ mâte upap. Oi kut ŋâi ŋâi opmap, zo Anutugât sâtkât opmap, zorat topŋâ muyagibap.” Yohaneŋâ Yesugât topŋâ sâm muyageip. }{Ŋâi zâk bâliŋâ opmapŋâ âsakŋâ kândâtkomap. Bâliŋandâ âsakŋan muyagei ikpegât âsakŋan mân gâmap. C|Hâuŋaŋgât topŋâ itâ ziap. Âsakŋâ nâŋâ hânân ga a ziŋ ŋâtâtikkât nâŋgâne bonŋâ oi âsakŋâ nâ kândâtnowe. Orot mâmeziŋ bâliŋâ zeip, zorat yatâ urâwe. %{COi ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibapŋâ zâkkât tosagât hâuŋâ mân mimbap. Ka ŋâi zâk nanŋâ nâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibapŋâ tosa hâuŋaŋgât siŋgi op zimbap. Wangât, zâk Anutu nanŋâ kânok, nâgât mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigip, zorat. zNanŋâ nâ a zeŋgât tosaziŋaŋgât sâm kwâkâbatkât buŋâ. A tânzâŋgobatkât Anutuŋâ sâŋgonnogi gem gâwan. |yqAnutu zâk a zeŋgât umŋâ doŋbep gâsui nanŋâ kânok, nâ sâŋgonnogi gâwan. Oi zen nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnimŋâ mân tâmbetagobi. Zen nâ nângâm pâlâtâŋ kwatnim ândiândi kâtik muyagibigât sâŋgonnogi gewan. RxOi a zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibiŋâ ândiândi kâtik muyagibi. w5Mârum mirâ kamân kâtikŋan Moseŋâ mulum dâp tuum nagân mândip. Zo yatik narâk zi a bonŋâ, nâ nagân nom kwânâŋgânibigât sâsâŋ. v! A zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ sumbemân mân zarip. Ka a bonŋâ nâ sumbemân gâbâ gem gâwan. Nâ kânok sumbemân gâbâ gem gâwan. *uM Nâ hânân Anutuŋâ nep tuumap, zorat topŋâ dâzâŋgua mân nâŋgâme. Oi sumbemân nep tuumap, zorat topŋâ dâzâŋgua dap dabân nâŋgâne âkâbap? vte Nâ perâkŋak dâgobâ. Nen kut ŋâi ŋâi ek nâŋgâmen, zo dâzâŋgomen. Oi zen ko dinniŋâ birâme. _s7 Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip. “Gâ Isirae a zeŋgât a sâtŋandâ kwaksat? \r1 Sâi Nikodemoŋâ mâburem itâ sâm dukuip, “Zo dap op yatâ orotŋâ?” =qsPibâ zâk laŋ komap. Oi kwamitŋâ nâŋgâme. Ikâ gâbâ gâmap, oi ikâ âi âkâmap, zo zen mân nâŋgâme. Oi ŋâi zâk Kaapumgâren muyageip, zâkkât topŋâ yatâ.” QpZen âsaâsage uŋakŋâ âsagibigât sa nâŋgâna mân kwakmak upap. o{Agât kâmboyân âsaâsagiŋ, zâk ayâk. Ka a ŋâi, zâk Kaapumŋâ umŋan muyamuyagiŋ, zâk Kaapumgâren gokŋâ. !n;Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ perâkŋak dâgoba. Ŋâi zâk Kaapum sot too umŋan mân âsagibapŋâ Anutugât um topŋan mân bagibap. FmSâi Nikodemoŋâ pârâkpam itâ sâm mâsikip, “A ŋâi mârum patâ opŋâ dap op âsaâsagiŋ uŋakŋâ âsagibap? Zâk mam kâmboŋan âburei dum zagâtŋâ mimbapkât sat?” *lMSâi Yesuŋâ mâburem dukuip, “Nâ perâkŋak dâgobâ. Ŋâi zâk âsaâsagiŋ uŋakŋâ mân âsagem ândibap, zo ko Anutugât um topŋan mân bagibap.” kwA zorâŋ ŋâtigân Yesugâren gam itâ sâm dukuip, “Patâ, nen gâgât topkâ nâŋgen. Gâ a patâ, Anutugâren gâbâ gâin. Gâ sen mârât kulem top top tuumat, zorat itâ nâŋgan. Anutuŋâ gâ sot mân ândei sâi ko mân tuubat.” mj UParisaio a ŋâi ândeip, kutŋâ Nikodemo. Zâk Yuda a zeŋgât a patâ, zeŋgât buku op ândeip. iZâkŋâ a ŋâigât topŋâ ek nâŋgâbam a ŋâigâren mân mâsikâm nâŋgip. Zâk zikŋak umziŋan ek nâŋgâm naŋgip.[h/Yesu zâk a zeŋgât topziŋ ek nâŋgâmap, zorat op ko a zeŋgâren mân arip. g/Yesu zâk kendonân Yerusalem kamânân top likuliku kulem nâmbutŋâ tuugi a ambân pisuk, ziŋâ ekŋâ zâkkât nâŋgâne bonŋâ oip. lfQYesu ândim moi Anutuŋâ mâŋgei zari arâpŋâ nen den zo nâŋgâwen. Oi namâgât sâip, zo sot Kembugât ekabân zâkkât den nâmbutŋâ ziap, zorat nâŋgindâ bonŋâ oip. Yesu zâk a neŋgât topniŋ ek nâŋgâmap. =euKa Yesu zâk sâkŋaŋgât op namin dâpkwap sâip. -dSYatâ sâm dâzâŋgoi sâwe, “Patârâpniŋâ, zen tirik namâ zi kendon 46 tuum ândine âkip. Oi gâŋâ sirâm karâmbut umŋan tuum naŋgâbat sâm sat?” cSâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen tirik namâ zi kândaŋne nâŋâ sirâm karâmbut umŋan tuum naŋgâbat.” ybkOi Yuda a ziŋâ itâ sâm mâsikâm sâwe, “Gâ yatâ uatŋâ top likuliku kulem ŋâi tuuna iknâ.” a9Yesuŋâ yatâ oi arâpŋâ nen Kembugât ekabân den kulem ziap, zo nâŋgâwen. Den zo itâ,“Gâgât namâgât opŋâ umnâ kârâp siap.” (`IOi kembâ mem kirâwe, zen itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen Ibânaŋgât namin kut ŋâi laŋ utne aŋgâgwaŋgâ namâ uap. Kut ŋâi ŋâiziŋ mem âinek.” 0_YYatâ utnetâ Yesuŋâ ziŋgitŋâ tâkŋâ mem a sot râma makau zâŋgom moliziŋgi âine kât nep tuuwe, zeŋgât kât mem lokim tâtatŋâ kom kâbakŋei giarip. X^)Yerusalem kamânân âi takâm tirik namin zari a doŋbep zen râma, makau sot kembâ aŋgâgwaŋgâ utne a nâmbutŋâ zen Roma zeŋgât kât sot Yuda zeŋgât kât, zo hâukwap aŋgâgwaŋgâ op kirâwe. q][ Yuda zeŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, zo mâte upâ sâi Yesuŋâ Yerusalem kamânân zarip. B\} Oi Yesu zâk Kana kamânân gâbâ Kapenaum kamânân ari mam murâpŋâ sot arâpŋâ molim âiwen. Sirâm nâmbutŋâ nen zoren ândiwen. Yesu zâk Kembugât tirik namin zarip. _[7 Yesu zâk yatâ op Kana kamânân, Galilaia hânân sen mârât nep topkwapŋâ tuugip. Oi imbaŋâŋaŋgât topŋâ, zo mem kâkŋan pâip. Oi arâpŋâ nen zo ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwen. XZ) Gâi itâ sâm dukuip, “Kândom wâiŋ naamŋâ ziŋgâne bet umziŋ gulip upâ sâi waiŋ naam buŋâ, zo ziŋgâmen. Gâ ko purikgurik opŋâ waiŋ naamŋâ kwarakuna zei bet muyagiat. Zo âlip uat.” Y  Yatâ sâi zen aam galem agâren âine tooŋâ waiŋ oi nalem galem aŋâ nemŋâ waiŋ zo waniŋ gâbâ mie sâm kwagip. (Kore a zen too âmaŋân aam lokine giarip, zeŋak waiŋgât topŋâ nâŋgâwe.) Nalem galem aŋâ a ambân meip, zo konsâi gâip. nXUYatâ utne ko itâ sâm dâzâŋgoip, “Itârâŋ zen torenŋâ aam nalem galem agâren âinek.” +WOOi Yesuŋâ kore a ambân itâ sâm dâzâŋgoip, “Too aam ga âmaŋân lokine giarik.” Sâi zen yatâ utne âmaŋ nâmburân kânok zo too piksâm naŋgip. 1V[Oi mirâ zoren âmaŋ kârep patâ nâmburân kânok tâip. Yuda a zen âsâbâŋ kin bitziŋ too saŋgonŋâ nalem nemarâwe. Oi mirâ dâp âmaŋ yatâ kin ândeip. lUQYatâ sâi mamŋandâ kore a ambân itâ sâm dâzâŋgoip, “Den sâbap, zo lum kwâtâtibi.” zTm“O ambân, gâŋâ nâ mân dâtnoban. Ninak nâŋgâbat dâp upat. Nâgât narâk, zo gâtâm mâte upap.” %SCZoren mindum nalem sot waiŋ nem tâindâ waiŋ buŋ oip. Buŋ oi Yesu mamŋandâ dukum sâip, “Waiŋziŋâ buŋ uap.” Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, hRIYesugât mamŋâ Maria, zâk zoren âi taki ko Yesu sot arâpŋâ, nen zop sâsâŋan âiwen. rQ _Sirâm zagât âki Kana kamânân, Galilaia hânân a ambân zagât mâpotzikânam sii nalem mine gâip. P )3Yatâ sâmŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâgobâ. Sumbem pâroŋsâi Anutugât sumbem a, zen a bonŋâ nâgâren zâim gine ziŋgitpi.”MO 2Oi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ wakum nak topŋan taat, nâŋâ zo dâgoga nâŋgâm ko nâŋgâm pâlâtâŋ otnigat? Ek nâŋgat, zo yenŋâ. Kut ŋâi ŋâi patâ ek nâŋgâm zâiban.” ~N w1Sâi Natanaeŋâ itâ sâm dukuip, “Patâ, gâ perâkŋak Anutugât nanŋâ. Gâ Isirae neŋgât a kutâ patâ.” +M Q0Yatâ sâi Natanaeŋâ mâsikâm sâip, “Dap yatâ opŋâ topnâ nâŋgat?” Sâi Yesuŋâ sâip, “Pilipoŋâ mân diigigi wakum nak topŋan kina geksan.” rL _/Yatâ sâi Natanaeŋâ Yesugâren ari ekŋâ sâip, “A zi Isirae a bonŋâ. Umŋan sarâ mân ziap.” K .Sâi Natanaeŋâ itâ mâbureip, “Nasarete kamânân dap yatâ a patâ âsagibap?” Sâi Pilipoŋâ itâ sâm dukuip, “Ga eknan.” ^J 7-Pilipoŋâ Natanae muyagem itâ sâm dukuip, “A zirat Moseŋâ gurumin den ekabân kulemgoip. Mârum Propete a zen yatik kulemguwe. A zâk muyagien, zâk Yesu, Yosepegât nanŋâ, Nasarete kamânân gokŋâ.” OI ,Pilipo zâk Besaida kamânân gok. Andrea sot Petero, zet zo gokŋik. H +Mirâ haŋsâi Yesu zâk Galilaia hânân âibam Pilipo muyagemŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ târokwatnim molini.” PG *Yatâ sâmŋâ Yesugâren diigi âiwet. Oi Yesuŋâ ekŋâ itâ sâip, “Gâ Simoŋ Yohanegât nanŋâ. Kutkâ Kepa san (niiŋ denân ko, kât kâtikŋâ).” Pilipo sot Natanae Yesugât a urâwet. qF ](A zagât gawet, zekâren gâbâ a ŋâi kutŋâ Andrea, Simoŋ Peterogât munŋâ. Zâkŋâ zorenâk âim âtâŋâ muyagem itâ sâm dukuip, “Net a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, zâk muyagiet.” E 'Sâitâ dâzâkoip, “Ga egit.” Sâi zet zâk sot âi ândiwet. Mirâsiŋ geibâ sâi zet zâk sot âi ândeitâ ŋâtiksâip. =D u&Aritâ Yesuŋâ puriksâm zikitŋâ sâip, “Zet wan kârum gabot?” Yatâ sâi zikŋâ ziiŋ denân sâwet, “Raboni (niiŋ denân ko, Patâ), gâ mirâ ikâ zoren ândiat?” CC %Sâi zet den zo nâŋgâm Yesu kândâtŋan molim âiwet. B '$Kinetâ Yesuŋâ zoren gâi Yohaneŋâ ekŋâ azatŋâ itâ dâzâkom sâip, “Egit. Ândiren zi râma gwamŋâ, Anutugâren gâbâ gok.” LA #Mirâ haŋsâi Yohane sot azatŋâ, zen zorenâk âi kirâwe. o@ Y"Yatâ âsagei ekŋâ itâ dâzâŋguan. Zi Anutugât nanŋâ.” Yesuŋâ a nâmbutŋâ gâsuziŋgip. *? O!Nâ mârum mân ek nâŋga sâŋgonnogip, Anutu, zâkŋâ itâ sâm dâtnogip, ‘Kaapumŋâ a kwâkŋan ge pâmbap, zâkŋâ Tirik Kaapum saŋgonziŋgâbap.’ u> e Yohane zâk yatâ sâm sâip, “Nâ Kaapumŋâ nii kembâ yatâ opŋâ zâkkât kwâkŋan ge tâi egâwan. 9= mZorat zâk patâ op walânim ândiap. Mârum nâ zâkkât topŋâ mân nâŋgâwan. Isirae a den siŋgiŋâ dâzâŋgua nâŋgâbigât gamŋâ too saŋgonziŋgâm ândiwan.” p< [Zâkkât op itâ dâzâŋgowan. Bet âsagiap, zâk kândom ândeip. Nâ mân ândiwanân zâk ândeip. =; uHaŋsâi Yesu gâi Yohaneŋâ ekŋâ a itâ sâm dâzâŋgoip, “Iknek. Râma gwamŋâ Anutugâren gâbâ gok, zâk hân dâp a zeŋgât tosaziŋ zâkkât kwâkŋan zâibap. 8: kKut ŋâi ŋâi zo Betania kamânân Yodaŋ too nâmbutken muyageip. Zoren Yohaneŋâ too saŋgonziŋgâm ândeip. Yohaneŋâ Yesugât topŋâ sâm muyagem dâzâŋgoip. 9 Zâk kândâtnan gam taap. Zâk kâwali ŋâi zemŋâŋgap. Nâ yatâ zorâŋ irâ sikumŋâ gorem aria mân dâp upap.” 8 Sâne Yohaneŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ tooyâk saŋgonziŋgâman. Ka osetziŋan a ŋâi muyagem ândiap, zo mân ek nâŋge. c7 A“Gâ Kristo buŋâ, Elia buŋâ, Propete zo buŋâ oi wangât too saŋgonziŋgâmat?” \6 3Sâi Parisaio a ziŋ sâŋgonzâŋgone gawe, zen Yohane itâ mâsikâm sâwe, 5 'Sâne dâzâŋgom sâip, “Propete Yesaiaŋâ mârumŋan den sâm kulemgoip, zo nâgâren bonŋâ uap. Den zo itâ,‘Barâ kâtik, mirâ kamân âtâŋan a ŋâiŋâ âsagem den patâ itâ sâm muyagem ândiap, “Kembugât mâtâp kârâm kubiknek.” ’ ” 4  Oi ziŋâ sâwe, “Gâ wan a ŋâi? Sâŋgonnâŋgone gen, zo zeŋgâren âi dap sâm dâzâŋgonat? Gikaŋgât dap sâmat?” ;3 qSâi ziŋâ mâsikâm sâwe, “Gâ Propete Elia?” Sânetâ sâip, “Nâ zâk buŋâ.” Sâi sâwe, “Gâ Propete gâbapkât sâwe, zo?” Sâne dâzâŋgoip, “Buŋâ.” #2 AZâk topŋâ mân kwâimbâm itâ sapsum dâzâŋgoip, “A bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât mârum sâsâŋ, nâ zâk buŋâ. Nâ Kristo buŋâ.” Q1 Yerusalem kamânân gâbâ Yuda a ziŋâ tirik namâ galem a sot tirik namâ kore a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgone Yohanegâren gam, gâ wan a ŋâi, sâm mâsikâm sânetâ topŋâ dâzâŋgoip. S0 !A niŋâ Anutu mânâk igâwen. Ka nanŋâ zâk Anutuyâk op ândeipŋâ Ibâŋaŋgât âsan topŋan tâpmapŋâ den siŋgiŋâ mem ge sâm muyageniŋgip. Yohaneŋâ zikŋâ topŋâ sâm muyageziŋgip. / }Moseŋâ girem den Anutugâren gâbâ mem niŋgip. Yesu Kristo, zâk ko tânnâŋgonâŋgo sot den bonŋâ mem niŋgip. -. WZâkŋâ tânnâŋgom âim ândimap. Y- -Zâkkât topŋâ Yohaneŋâ sâm muyagem itâ dâzâŋgoip, “Nâ zâkkât itâ dâzâŋgowan. Bet âsagiap, zâk kândom ândeip. Nâ mân ândia ândim gâip, zorat zâk patâ op walânim ândiap.” o, YSât zâk a opŋâ âsagem osetniŋan ândeip. Âsagei nen neule âsakŋâ igâwen. Âsakŋâ zo egindâ Anutu Ibâgât nanŋâ kânok, zâkkât âsakŋâ oip. Zâkŋâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot den bonŋâ, zo mem gem gâip. +   Anutugât nan bârarâp zo, zen a sep gilâmân gâbâ mân âsagime mo a dengât mân âsagime. Zen Anutuŋâ sâi âsagime. R*  Ka nâmbutŋandâ buku okŋaŋgâwe, zen Anutugât nan bârarâp upigât imbaŋâ ziŋgip. Nâmbutŋâ zen zâkkât kutŋâ nâŋgâm, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâme, zen zo yatâ otziŋgâmap. Q)  Zikŋâ hânân gem gâi a ambân gakârâpŋâ buku mân okŋaŋgâwe. ,( S Anutugât sât zâk hânân muyageip, zâkŋak mârum Anutugât sâtkât sâm hân muyageip. Oi gem gam muyagei hân a ziŋâ ekŋâ topŋâ mân nâŋgâwe. |' s Âsakŋandâ narâk zoren muyagem ândeip. Oi zâkŋâ a kamân dâp âsageziŋgâmap. Zâk âsakŋâ bonŋâ uap. t& cA zo, zâk âsakŋâ mariŋâ buŋâ. Zâk yen âsakŋâ mariŋaŋgât den sâm muyageziŋgâbam âsageip. % A zâkŋâ âsakŋaŋgât den sâm muyagei a aksik âsakŋâ mariŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbigât Anutuŋâ sâŋgongoip. F$ Anutuŋâ kore a ŋâi muyagei ândeip, kutŋâ Yohane. 9# oŊâtâtikŋâ âsakŋâ kwârakubam osim gâip. n" WSât zâk ândiândigât mariŋâ ândeip. Ândiândi zorâŋ a zeŋgât âsakŋâ op âsageziŋgip. t! cSât zo Anutuŋâ sâi kut ŋâi ŋâi aksik muyageziŋgip. Kut ŋâi ŋâi, zo zâk buŋâ mân muyageip. 8  mTopkwâkwatŋâ zo zâk Anutu sot ândim gâip. o [Hân mân muyageibân sât zâk ândeip. Sât zâk Anutu sorâk ândeip. Oi zâk Anutuyâk op ândeip. q[Bukurâp, zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk den bonŋâ zorât mâtâp, zo birâm walâm ari buku ŋâiŋâ diigi âburem gâbap, zo ko zâk itâ nâŋgâbap, “Ŋâi zâk bukuŋâ mâtâp bâliŋan gâbâ diimŋâ Anutugâren pâi Anutuŋâ a zorat tosa doŋbep gulipkubap. Oi a zo um dâpŋâ mumuŋaŋgât siŋgi oibân gâbâ mâkâbap.” Zo yatik.Oi bet dum ninâu sâi sumbemân gâbâ map gei hânân kut ŋâi ŋâi kâmŋâ takip. Gulip orotŋâ zo diiziŋgâne gabi. 8iPropete Elia, zâk a nen yatâ. Zâk map mân gibapkât kâtigem ninâu sâip. Ninâu sâi kendon patâ karâmbut sot kâin nâmburân kânok zorat umŋan map mân gem zeip. }sZorat zen âlip upigât bâliŋâziŋâ sapsum ninâuŋâ tânagobi. A târârak ŋâi ninâu sâi imbaŋoot upap. +Zen nâŋgâm pâlâtâŋân ninâu sâsâŋ, zorâŋ mâsekŋâ kubikpap. Kembuŋâ a zo tângoi âlipŋâ upap. Tosaŋâ oip, zo gulipkubap. %CZeŋgâren a ŋâi mâsek upap, zâkŋâ Yesugât kâmut a sâtŋâ sâi gam zâkkât op ninâu sâbi. Oi Kembugât kot sâm kelâk too saŋgonŋaŋgâbi. #? Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ sâknamân ândibap, zâk Anutugâren ninâu sâbap. Ŋâi zâk sâtâre op ândibap, zâk mâpâmâpâse kep mimbap. Y+ Bukurâpnâ, den ŋâi zi sa nâŋgânek. Zen sumbemân mândâm den sâm kâtigime. Zen hânân kwap den sâm kâtigime mo kut ŋâi ŋâiyân kwap den sâm kâtigime. Zo mân upi. Zen dinziŋâ perâkŋakkât bonŋâ perâkŋagâk âsagibap. Mo buŋâ sâne buŋ upap. Zo tosa muyagibegât yatâ upi. Mâsek zine kut ŋâi upi. ?w Nâŋge. Sâknam kwâkŋan kâtigem ândiwe, zeŋgât nâŋgindâ âlip uap. Hiobe zâk sâknam kwâkŋan ândim mân loreip. Zâkkât den siŋgi nâŋge. Oi Kembuŋâ um nâŋgâm bet kut ŋâi ŋâi âlipŋâ pindip, zo nâŋge. Kembugât tânzâŋgozâŋgoŋ sot buku orotŋâ patâ ziap. Sâm kâtik den.  Bukurâpnâ, Propete Kembugât sâtkât den sâweŋâ sâknam kwâkŋan ândim kâtigiwe. Zeŋgât mâtâp zo lâŋbi. J  Bukurâp, zen a torenŋâ mân sâm bâliŋ kwatziŋgâbi. Kuk den mân dâzâŋgobi. Patâŋâ gam hâuŋâ ziŋgâbapkât. Nâŋgânek. Patâniŋâ zâk hâŋgi kândâtŋan ga kinzap. r]Oi Kembugât narâkŋâ pâŋkânok uapkât zen âkon buŋâ mambât ândim umziŋ tângune kâtigibap. veBukurâpnâ, zen Kembu gâbapkât mambât âkon buŋ ândibi. Nâŋge. Nep mariŋâ ŋâiŋâ nep kârâm kâmit nalem bonŋâ âsagibapkât mambât ândimap. Oi maa sot map dâbâk oitâ bonŋâ lâmbatpapkât nâŋgâm ândimap. ?wSikum a ziŋ a târârak diŋâ sâm kwâkâm laŋ kâmbamân parâwe. Zâk sâkŋaŋgât hâuŋâ mân sâip. Sâknam kwâkŋan ândim Kembu patâniŋ gâbapkât mambât ândinat. ySikum a ziŋ hânân sâknam kâbâ yâmbât buŋ ândim âkŋâliwe. Nen bâu nalem ziŋgindâ nem lâmbatne zâŋgom om nimen. Zen zo yatâ sii nalem patâ nem ândimŋâ kâmbamgât siŋgi op narâk patin bâu yatâ zâŋgom tâmbetzâŋgobi. RNâŋgânek. A nepziŋ hibuk urine kâitzâŋgom nep sâŋgân diim gei ziŋgâwe. Oi kâlamziŋan bon mimiŋ nep tuuwe, zen yatik otziŋgâne isene sumbem kâwali a zeŋgât Kembu kindapŋan giarip. I Narâk pâŋkânok oi zen sikum motziŋ minduwe, zo birâbi. Goide kât sot kâtziŋâ zo bâliŋ opŋâ hân oi zorâŋâ topziŋâ sapsubap. Kârâpŋâ yatâ ziŋgesei sâknam nâŋgâbi. ` 9Irâ sikumziŋ alâgem buŋ upap. Oi pet hâmbâziŋ mem ândime, zo hângât siŋgi. X  +Kât sikum a zen sâknam muyageziŋgâbap, zorat kânŋan isem umbâlâ utnek. Y +Ŋâi zâk mâtâp âlipŋâ zo ekŋâ laŋ birâbap zo ko tosa muyagibap.r ] Bâi, itâ nâŋgânek. Zen itâ sâme, “Itârâŋ mo mukan kamân zoren âi kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ op kât sikum mem ândeindâ kendon zi âki âburinat.” Zen zâizâiŋ den sâm sâkziŋ mem zâime. Zâizâiŋ den zo bâliŋâ. Mukan zo mo zo muyagibap, zo zen mân nâŋge. Mo ândiândiziŋâ zo dap yatâ? Zo kaapum yatâ. Zo mâik ŋâi muyagem zorâŋak buŋ upap. Zorat itâ sânetâ dâp upap, “Kembuŋâ nâŋgâniŋgi wâgân ândim yatâ mo yatâ utnat.” # ? Bukurâpnâ. Gurumin den mariŋâ sot sâm kwâkâkwâkâŋ a kânok ândiap. Zâk zâŋgobap mo kubikziŋgâm birâziŋgâbap, zorat imbaŋâ zemŋâŋgap. Zen ko sâm bâliŋ mân upi. Ŋâi zâk bukuŋâ sâm bâliŋ kwap hâuŋaŋgât den sâbap, zâkŋâ gurumin den sâm bâliŋ kwap kândaŋbap. Gâ gurumin den sâm bâliŋ kwap kândaŋban zo ko sât luluŋ a mân op, sâm kwâkâkwâkâŋ a upan. Gurumin den mariŋâ sot sâm kwâkâkwâkâŋ a kânok ândiap. Zâk zâŋgobap mo kubikziŋgâm birâziŋgâbap, zorat imbaŋâ zemŋâŋgap. Gâ wangandâ bukugaŋgât den hâuŋâ sâban? Zo Kembugât nep. Kembuŋâ nâŋgâniŋgi kut ŋâi utnat. nU Kembugât mâteŋan umziŋ diim ge ândine zâkŋâ mem zaatziŋgâbap. Kembu mân walâm ândinat.  Zen topziŋ nâŋgâm biraŋŋâ isem umbâlâ upi. Girâŋziŋâ zo melâŋ umbâlâ upi. Oi sâtâreziŋ zo melâŋ girâp isebi. 9kZen Anutu mâte okŋaŋgâne zâkoot zen mâte otziŋgâbap. Bâliŋ mâme a ambân, zen bâliŋâziŋâ saŋgon birânek. Âi kom ga kom upme, zen umziŋ saŋgone salek oik. mSZorat Anutu um topŋan gigiŋ op ândibi. Oi Sataŋ kâsa minŋaŋgâne birâziŋgâm âibap.  Den kulem ŋâi ko itâ ziap,“Tânnâŋgonâŋgoŋ, zo doŋbep niŋgâmap.” Zorat den ŋâi itâ ziap,“Anutu zâk a zâizâiŋ zeŋgât tân kwâkâmap. Ka a ziiŋaŋgât nâŋgâne gemap, zo ko tânzâŋgozâŋgoŋ zo ziŋgâmap.” -Mo den kulem ŋâi ziap, zo nâŋgâne yen opmap? Den zo itâ,“Umniŋan Kaapum pâip, zo zâkkât siŋgiyâk ândibapkât kâtigemap.” wHaai, târotâro mânâmânâŋgât zen. Hânân kut ŋâi ŋâi ziap, zorat siŋgi ândibanŋâ Anutu kândâtkuban. Zo nâŋge mo buŋâ? Zorat ŋâi zâk hânân kut ŋâi ŋâi ziap, zo buku okŋaŋgâbapŋâ Anutu kâsa okŋaŋgâbap. Oi zen kut ŋâigât ninâu sâm âim ma ko mân mime, zo ko umziŋan den bâliŋâ zei ninâu sâme. Zen itâ nâŋgâme, “Kut ŋâi zo muyageniŋgi kâtigem um sâkniŋaŋgât âkŋâle zorat bonŋâ muyaginat.” Umniŋandâ ŋâin ŋâin mân nâŋgânat. Zen um sâkkât âkŋâle op kut ŋâi mân mime. Kâmbam kom kâsa op kut ŋâi mân mime. Zen ninâu buŋ ândime, zorat. w iZeŋgâren kâsa sot kâmbam zemap, zo top wangât? Sâkkât âkŋâle zemap, zorâŋ kâmbamgât nep tuumap. k~OLumbeŋaŋgât nep tuume, zen arikŋâ kâmitne târârakŋaŋgât bonŋâ muyageziŋgâmap.U}#Nâŋgânâŋgâ uren gokŋâ, zorâŋâ ko mâtâp âlip itâ muyagemap. Um salek, lumbeŋâ, sât lulu, buku orot sot siŋgi âlipkât bonŋâ nâmbutŋâ. Um zagât mo sarâ ândiândiŋ buŋâ. g|GKâsa kâsa, um kâlak sot zâizâiŋ zimbap, zo yatik kâsâp sot sumunŋâ zo zem zâibap. { Nâŋgânâŋgâ mâtâp zo ubâ gâip mân sâsâŋ. Buŋâ. Nâŋgânâŋgâ zo hânân gokŋâ. Ayân gok. Sataŋgâren gok. uzcOi zeŋgât umziŋan um kâlak sot um zâizâiŋ zei sâkziŋ mem zâim den bon nâŋgen sâne sarâ upap. :ym Zeŋgâren gâbâ nâŋgânâŋgâ a mo nâŋgâm upme, zo ândie? Zâk lumbeŋâ ândim orot mâme âlip muyagem ândei nâŋgânâŋgâŋaŋgât topŋâ muyagei a ikpi. ,xQ Bukurâp, koserân dap yatâ koliŋ muyagibap? Mo samân dap yatâ zâlâli muyagibap? Mo saruŋâ samŋâ upap? Nâŋgânâŋgâ uren gok sot âmbiren gok. ^w5 Dabân yatâ too sinŋan zobigâk naamŋâ sot kâlakŋâ mâpot gem gâbabot? 8vk Bukurâpnâ, yatâ zorâŋ mân dâp uap. 6ue Nâmbâlamniŋandâ Kembu Ibâniŋ sâm âlip kwapmen. Oi nâmbâlamniŋandik a Anutugât holi tobat sâm bâliŋ kwatziŋgâmen. Lâu zobik den âlip sot bâliŋâ gemap. t#Nâmbâlam ko a ŋâiŋâ dap op mem sândukŋan kwâpap? Zâk âkonŋâ buŋâ, purikgurik op bâliŋâ memap. Mulum kâtik, kwaru yatâ. bs=Zuu top top saruin sot hânân sot nii, mulum, zo aŋâ mem sândukŋan kwatziŋgâmen. _r7Nâmbâlamziŋ zo kârâp yatâ. Zâkŋâ sâk toren walâziŋgâm bâliŋaŋgât mam op nep tuumapŋâ um sâkniŋ sumunkomap. Oi ândiândiniŋâ oi semap. Zikŋâ ko sim kârâbân gâbâ kârâp sâugi semap. /qWOi a nâmbâlam zo yatik mâiktârâ, zo kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ op zâimap. Nâŋge. Kârâp zâk mâiktârâ. Yatâ zorâŋ hibugân pâindâ sem naŋgâmap. 0pYWaŋgâgât yatik nâŋgâme. Zen patâ oi pibâ kâtikŋandâ kom alei âime. Oi mâbugwâbure tuutuuŋâ mâiktârâ zo mem mâburine mâtâp âiâiŋ dâp âimap. oBâu patâ biosi zen dinniŋâ lubigât lâuziŋan tâk kâtik pamen. Zo pam kwâkŋan tap mem purikgurik tuugindâ âime. jn OBukurâpnâ, nen aksik patâ sâm tâpâkumen, zorat zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ um bâbâlaŋ kwâkâziŋgâziŋgâŋ nep tuunat mân sâbi. Nâŋgânek. Den sâm kwâkâkwâkâŋ narâkŋan Kembuŋâ kwâkâziŋgâziŋgâŋ a nen den bâliŋâ sâm ândimen, zorat hâuŋâ yâmbâtŋâ niŋgâbap. Nen aksik patâ âsâbâŋ sâm tâpâkumen. A ŋâiŋâ den bâliŋ mân sâbap, zâkkât a âlip, târârak sâsâŋ. Yatâ zorâŋ um sâkŋaŋgât âlip upapkât nep tuubap. m3Zorat itâ ziap. Sâk zâk kaapumŋâ buŋ op mumuŋâ muyagemap, zo yatigâk buku orotŋâ buŋ oi nâŋgâm pâlâtâŋâ zo mumuŋâ opmap.[l/Oi yatik narâk ŋâin Anutuŋâ Kanaan hân zo Isirae zeŋgât siŋgi sâi laŋ mâman ambân Rahaba, zâkŋâ Anutugât den nâŋgi bon oi Isirae a zagât hân ek mânâŋgârâwet, zet zâkkâren gâitâ buku otzikâm tik mâtâp zâpari âiwet. Rahaba zâk buku orotŋaŋgât nep tuugipkât Anutuŋâ nâŋgi tosaŋâ buŋ oip. k7Iknek. Anutu zâk a ŋâi nâŋgâm pâlâtâŋŋaŋgârâk egi tosaŋâ buŋ mân upap. Egi buku orotŋaŋgât nep mâpot tuugi tosaŋâ buŋ upap. `j9Oi zorat Abaramgât den kulem ŋâi itâ ziap,“Abaram zâk Anutugât diŋâ nâŋgi bon oipkât Anutuŋâ zâkkât nâŋgi târârak oip.” Oi zorat Abaramgât itâ sâwe, “Zâk Anutugât buku kânok.” iOi itâ nâŋgâ. Abaramgât nâŋgâm pâlâtâŋ zo orot mâmeŋandâ bekŋan meip. Oi nâŋgâm pâlâtâŋâ târokwâi patâ oip. OhNâŋgâm pâlâtâŋ bonŋâ zorat sa nâŋgâ. Sâkunniŋâ Abaram, zâkkât nanŋâ Kembugât siŋgi sâm kumbat sâi Anutuŋâ nâŋgi tosaŋâ buŋ oip. Zo orot mâmeŋaŋgât yatâ oip. .gUGâ a um kwamen, nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orot buŋâ. Nâŋgâm pâlâtâŋgâ zo yenŋâ. Abaram sot Rahaba zet nâŋgâm pâlâtâŋ op bonŋâ muyagiwet. cf?Anutu kânok ândiap, den zo nâŋgâm kwâtâtemat. Gâ zo yatâ nâŋgâm kwâtâtem sumbemgât siŋgi uan sâmat. Ka zitâ sâ nâŋgâ. Wâke ziŋâ zo yatâ nâŋgâm Anutugât keŋgât op sânâmziŋ sâmbumap. e Mo a ŋâiŋâ itâ sâbap? Gâ nâŋgâm pâlâtâŋ zemgigap. Nâ ko buku orotŋâ zemnigap. Nâŋgâm pâlâtâŋgâ buku orotŋâ buŋâ, zo tirâpnona ikpâ. Oi nâ buku orotŋaŋgât nep tuum nâŋgâm pâlâtâŋnaŋgât bonŋâ tirâpgobat. d Zorat a ŋâi nâŋgâm pâlâtâŋ sot ândian sâm buku mân otziŋgâbap, zâkkât nâŋgâm pâlâtâŋ zo mumuŋâ sânat. (cIA mo ambân ŋâiŋâ hâmbâ, sâk pâke mo nalem kârum ândei kâmut zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mân bekŋan memŋâ itâ dukubap. “Gâ âlip âi ândiban. Gâ pateŋ opatkât sâkkâ kâpiban. Gâ nalem nem âkon upan.” Ŋâi zâk lâuŋandik yatâ sâm dap op bekŋan mimbap? ;boBukurâpnâ, a ŋâi nâ nâŋgâm pâlâtâŋ sot ândian sâbap, oi buku mân otziŋgâbap, zâk nâŋgâm pâlâtâŋŋâ zo dap op tâmbet agoagoŋan gâbâ mâkâbap? a A ŋâi um lâklâk buŋ otziŋgâmap, zâk gâtâm Anutuŋâ yatigâk um lâklâk buŋ okŋaŋgâbap. Ka a um lâklâk op buku otziŋgâbap, zâkkât topŋâ Anutuŋâ sâm muyagei Kembugât mâteŋan keŋgât buŋ kinbap. Zorat gurumin den zorâŋ topniŋ sâm muyagibap. Zo nâŋgâm kwâtâtemŋâ um lâklâk op târârak op ândibi. Nâŋgâm pâlâtâŋ bon buŋâ sot gukupitŋâ. M` Zorat sâbâ. A ŋâigât ambân, zâk sot mân ândiban sâip, zâkŋagâk gâ kâmbam mân kumban sâip. Oi gâ a ŋâigât ambân sot mân ândimŋâ a kâmbam kumban zo ko gâ den ku a upan. W_' Ŋâi zâk gurumin den nâmbutŋâ lumŋâ ŋâi birâbap, zo den ku a upap. l^Q Ka a sât hâtubâtu otziŋgâbi zo ko bâliŋ utne gurumin den zorâŋâ topziŋ sâm muyagibap. ]-Gikaŋgât opmat, yatik bukugaŋgât upan. Den kâtik kombâŋâ zo yatâ Kembugât ekabân kulemgune ziap. Zo lune perâkŋak âlip upap. \+Oi a sikumziŋoot ziŋ Yesugât kutsiŋgi âlip kwâkniŋan zarip, zo sâm bâliŋ kwapme. Den ŋâi lum ŋâi birâbirâŋ, zo mân dâp uap. ~P}}n||h{zz>ymxxwwvuuuCtttrr1qpoo>nmm_lkk;jmiiihh8gPffed:ccebbyaaT``|` _O^^s]\\[IZZUYX`WVV'UkTSSZRRR&QPP)ONNqN1MMMLKK]K JJBIIHHH9GGF]EEXDDcCCaBBAA@@5??@>>=<<);:99[9877+655 4332211<100L/\../--N,++*x))H((X'l&%%q$$b#""%!!; G8h~224C"eFg0 V : j 6Mjx9 qq-Oi Mose zâk ambân itâ zo kâtŋâ zâŋgone mumbigât sâm gurumin den ekabân kulemgum niŋgip. Oi gâŋâ ambân zâkkât dap nâŋgat?” Mp“Patâ, ambân zi a laŋ zen sot ândei muyagem gâsum diim gen. o-Oi Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a, zen mâtâp ambân ŋâi a sot ândei muyagem diim Yesugâren gam pam haamgum kin sâwe, n%Mirâ haŋsâi zobâ âburem tirik namin zari a ambân doŋbepŋâ zâkkâren minduwe. Yesuŋâ ge tapŋâ Kembugât den sâm dâzâŋgoip. +m SYesuŋâ Oliwa bâkŋan zâi zeip. nkU4Yatâ sâi ko bukurâpŋandâ Nikodemo den kârâpŋoot itâ sâm dukuwe, “Gâ a zo yatik Galilaia hânân gokŋâ? Kembugât ekabân sâlâpkum itâ nâŋgâban, ‘Galilaia hânân Propete ŋâi mân âsagibap.’ ” j93“A ŋâiŋâ zikŋâ topŋâ mân sâi dap yatâ hâuŋaŋgât den sâm kwâkânat? Nen yatâ mân utnatkât gurumin den ekabân den ŋâi ziap.” zim2Yatâ sânetâ bukuziŋâ ŋâi kutŋâ Nikodemo, mârum Yesugâren arip, zâkŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, ehC1Zo buŋâ. A yenŋâ, zen ko Kembugât gurumin den mân nâŋgâme, zen simgât siŋgi.” Wg'0A sâtŋâ sot Parisaio a, neŋgâren gâbâ ŋâi zâk sot pâlâtâŋ uap? efC/Sâne Parisaio a ziŋ itâ sâm dâzâŋgowe, “Zen a yenŋâ yatik um gulip kwatziŋgap? ae;.Sâne kâwali a ziŋâ sâwe, “Zâk den sâmap, zo yatâ a ŋâiŋâ mân sâmap.” d-Kâwali a zen tirik namâ galem a sot Parisaio zeŋgâren âburinetâ itâ sâwe, “Zen wangât Yesu mân gâsum diim ge?” c ,Oi nâmbutŋandâ tâk namin pânat sâm yâmbârem birâwe. A sâtŋâ ziŋ Yesu mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. 1b]+A zen Yesugât yatâ sâm kâsâpagowe. uac*Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap. Kristo zâk a kutâ Dawidigât kamân, Betelem, zoren âsagibap.” N`)Nâmbutŋandâ itâ sâwe, “A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, zi zâk.” Nâmbutŋandâ ko kwâkâm sâwe, “A patâ zo, zâk dap op Galilaia hânân muyagibap? _}(A nâmbutŋâ zen den zo nâŋgâm Yesugât itâ sâwe, “Perâkŋak, zâk Propete gâbapkât mârum sâsâŋ.” ^)'Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwen, nen Kaapumgât siŋgi kwatniŋgâm yatâ sâip. Yesu zâk narâk zoren Kaapumŋâ mân niŋgip. Wangât, zâk sumbem âsakŋâ umŋan mân âburem zârip, zorat mân niŋgip. A ambân zen Yesu topŋaŋgât sâm kâsâpagowe. ]'&Oi ŋâi zâk nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibap, zâkkât umŋan too sinŋâ takâm zimbap. Kembugât ekabân den yatâ kulemgune ziap.” 1\[%Yuda zeŋgât kendon sirâm boiŋâ mindumindu patâ utne Yesuŋâ zaat kin den patâ dâzâŋgom sâip, “Ŋâi zâk toogât nâŋgâmŋâ nâgâren ga nimbap. [$‘Kârunim âim mân muyagenibi. Âibarân zen mân gabi.’ Den zo wangât sap?” Yesu zâk Kaapum niŋgâbapkât sâip. eZC#Yatâ sâi Yuda a zen itâ sâm âraguwe, “A zirâŋ ikâ ari kârunatkât sap. Yuda a bukurâpniŋ Grik a hân toren toren zen sot ândie, zeŋgâren âibam sap? Mo zâk Grik a zeŋgâren âim den dâzâŋgobam sap? KY"Oi zen kârunim mân muyagenibi. Âi ândibarân dap op gabi?” {Xo!Yesuŋâ itâ dâzâŋgom sâip, “Nâ narâk pâŋkânok zen sot ândimŋâ sâŋgonnogip, zâkkâren zâibat. ,WQ A zen den yatâ zo tik sâne Parisaio zen nâŋgamŋâ tirik namâ galem a sot âragumŋâ kâwali a zen Yesu gâsum tâk namin pambigât sâŋgonzâŋgowe. !V;Oi a yenŋâ zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe. Oi itâ sâwe, “A patâ gâbapkât sâsâŋ, zâk a zirâŋ kulem tuumap, zo walâm tuubap? Buŋâ. A zi aksik tuum naŋgâmap.” Kâwali a zen Yesu gâsum tâk namin pambigât sâŋgonzâŋgowe. U Yesu zâk den yatâ sâi tâk namin pânam sâwe. Oi kukuŋaŋgât narâkŋâ, zo mân mâte oipkât yâmbârem birâwe. TwNâ ko zâkŋâ sâŋgonnogi zik um topŋan gâbâ gewan, gât ko nâŋâ zâkkât topŋâ nâŋgâm kwâtâtian.” |SqYatâ sâne Yesuŋâ tirik namin kin den patâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ikâ gâbâ gâwan, zo âlip nâŋgen sâme. Ka nâ ninâ umgât mân gewan. Bonŋâ mariŋâ, Anutu, zâkŋâ sâŋgonnogi gem gâwan. Oi zen zâk mân ek nâŋgâme. R+Buŋâ motŋâi. A zirat muyamuyagiŋaŋgât topŋâ nâŋgen. Ka ŋâi gâbâpkât sâsâŋ, zo âsagei zâkkât topŋâ mân nâŋgânat.” 9QkZâk a ambân mâteziŋan zi den muyap sâi patârâpniŋandâ mân sâm kwâkâme. Zen topŋâ nâŋgâne a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, zo mo dap? cP?Yerusalem kamân mâirâp nâmbutŋandâ itâ sâwe, “A kunam sâme, zo zirâ mo? O Zen den sâkŋik mân sânek. Nâŋgâm sâlâpkum ko bonŋâ sâbi.” Yesugât op itâ sâwe, “Zâk Kristo mo a ŋâi?” DNMosegât gurumin den, zo birânetâ bon buŋ opapkât kendonân narâpziŋ kwabâ kwatziŋgâme. Nâ ko kendonân a kiŋ bik mumuŋ sâkŋâ kubiksa âlip uap, zorat wangât kuk otnige? RMSa nâŋgânek. Moseŋâ narâpziŋ kwabâ kwatziŋgâbigât sâm ziŋgip. (Oi zo Moseŋâ mân topkwâip. Sâkurâpniŋandâ mârum ŋâi topkwarâwe.) Oi nep zo tuutuuŋâ mâte oi kendonân tuume. bL=Sâne Yesuŋâ dâzâŋgom sâip. “Nâ nep kânok tuuga, zo ek pârâkpam kwakmak ue. KySâi a zen itâ sâwe, “A ikâ zorâŋ gobigât se? Gâgât itâ nâŋgen. Gâ wâkegoot ândim um gulip op sat.” $JAMoseŋâ gurmin den sâm muyagem ziŋgip. Oi zen gurumin den zo mân lum kwâtâtime. Yatâ opŋâ zen wangât nâgât denân kwap sâm nonam se.” mISŊâi zâk zik umgât sâbap, zâk sâkŋâ mem zâizâiŋ upap. Ka ŋâi zâk nep mariŋaŋgât sâtâre muyagibapkât nep tuubap, zâkkât itâ nâŋgâbi, ‘Zâk sarâ buŋâ. Den bonŋâ sâmap.’ Oi nâ zo yatâ sâman. nHUDen Anutugâren gâbâ mo ninan gâbâ, zo Anutu sâtŋâ lubapŋâ den zirât topŋâ nâŋgâbap. G Yatâ sânetâ Yesuŋâ itâ dâzâŋgom sâip, “Nâ den dâzâŋgoman, zo ninan gâbâ buŋâ. Sâŋgonnogip, zâkkât den. F!Den yatâ sâi Yuda a zen imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “Zâk ekap namin mân zaripŋâ den topŋâ zi ikâ gâbâ nâŋgâm sap?” eECKendon tânâmŋan Yesu zâk tirik namin zâimŋâ a Kembugât den sâm dâzâŋgoip. D Oi Yuda a sâtŋâ zeŋgât keŋgât op Yesugât siŋgi den muyap mân sâwe. Yesuŋâ Anutugâren gâbâ den mem gâip. AC{ A yenŋandâ zâkkât den halop doŋbep sâwe. Oi nâmbutŋandâ itâ sawe, “Zâk a âlipŋâ.” Sâne nâmbutŋandâ kwâkâm sâwe, “Buŋâ. Zâk a um gulip kwatziŋgâmap.” gBG Oi kendon narâk oi Yuda a zen Yesu kârumŋâ mâsikâyaŋgâm sâwe, “Zâk ikâ taap?” }As Yesu murâpŋâ, zen kândom âinetâ bet zâk zikŋik Galilaia hân birâm Yerusalem kamânân tigâk zarip. i@K Yatâ sâmŋâ Galilaia hânân ândeip. Yesu zâk kendon patâgât Yerusalem kamânân zarip. a?;Zen ziiŋik kendonân zâinek. Narâknâ mân mâte uap. Narâk ziren mân zâibat.” >wA ziŋâ zen um kâlak mân nâŋgâziŋgâbi. Nâ ko ândi mâmanziŋ bâliŋâ, zo sapsuga um kâlak nâŋgânige. = Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Narâk ziren zo mo zo utnâ sâm âlip upi. Ka nâgât narâk ko gâtâm mâte upap. P<Murâpŋâ zen mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm yatâ sâwe. ;3A ŋâi, zâk patâ upâ sâm nepŋâ tik mân tuumap. A mâteziŋan tuumap. Gâ nep zo yatâ tuubat sâmatkât âi a kâmurân nep tuuna ikpi.” #:?Yesu murâpŋâ, ziŋ itâ dukuwe, “Gâ hân zi birâm Yudaia hânân âimŋâ kulem top top tuumat, zo ândi âi tuuna kâmut gakârâpkâ ziŋ ikpi. @9{Yatâ oi Yuda zeŋgât hâmbâ silep kendon mâte oip. )8 MKwâkŋan Yerusalem kamânân Yuda a sâtŋâ ziŋâ Yesu kunam den sâne Yesuŋâ zorat siŋgi nâŋgâm Yudaia hân birâm Galilaia hânân âim gam ândeip. ]73GZâk Yuda, Simoŋgât nanŋâ, Karioto kamânân gok, zâkkât nâŋgâm sâip. Yuda zâk arâp kiin zagât neŋgât kâmurân gokŋâ. Oi zâkŋâ ândim Yesu tirâpzâŋgoi kâsarâpŋâ ziŋ gâsum kuwe.+6OFYatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ a kiin zagât, zen gâsum sâlâpzâŋgowan. Oi dap yatâ zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ Sataŋgât a uap?” p5YENen gâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatgimŋâ itâ nâŋgâmen. Gâ tirik a. Anutugâren gâbâ gâin.” 4)DSâi Simoŋ Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Kembu, nen gâ birâgim ŋâigâren âinat? Gâ kânokŋâ ândiândi kâtikkât den mem ândiat. r3]CYatâ utne Yesuŋâ arâp kiin zagât itâ sâm mâsikâniŋgip. “Zen yatik nâbam âinam se?” @2yBNarâk zoren a ambân kâmut gakârâpŋâ, neŋgâren gâbâ doŋbepŋâ zâk sot ândiândiŋaŋgât âkon op birâŋaŋgâm âiwe. Peteroŋâ Yesugât topŋâ sâm muyageip. >1uAOi den ŋâi itâ târokwap sâip, “Zorat itâ dâzâŋguan. Ibânandâ a ŋâi imbaŋâ mân pindi ko dap op nâgâren gam nâ sot pâlâtâŋ upap? Yatâ zo mân taap.” h0I@Oi zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋandâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnime.” A Yesugât den birâbi, zo kânŋan nâŋgip. Oi a Yesu tirâpzâŋgoi gâsum kumbi, zo yatik kânŋan nâŋgip. Zorat den yatâ dâtnâŋgoip. "/=?Sâkkât sunum zorâŋ ândiândi muyagemap, zo mân ziap. Ândiândi muyagemap, zo Kaapumgât nep. Den dâzâŋguan, zo Kaapum sot ândiândigât den. G.>A bonŋâ nâ âburem ândiwanân zaria nâŋgâne dap upap? v-e=Oi sâm âkon utne Yesuŋâ umziŋan ek nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Den zi nâŋgâne bâliŋ uap? 3,_<Yesugât a ambârâpŋâ, neŋgâren gâbâ doŋbepŋâ den zo nâŋgâm sâwe, “Den zi nâŋgindâ yâmbâtŋâ uap. Den zirat topŋâ dap yatâ nâŋgânat?” +;Yesu zâk Kapenaum kamânân mâpâmâpâse namin ândim den zo dâzâŋgoip. Yesu zâk ândiândi kâtikkât den mem gem gâip. F*:Sumbemân gâbâ nalem, zorat topŋâ itâ ziap. Sâkurâpziŋ Mana nalem niwe, zo yatâ buŋâ. Zen nemŋâ ândim muwe. Kâ nâgâren gâbâ nalem zo nimbap, zâk ândim zâimâmbap.” l)Q9Ândiândi mariŋâ, Anutu Ibâ, zâkŋâ sâŋgonnogi gewangât Ibânaŋgât op ândiman. Oi ŋâi zâk nâ ninibapŋâ nâgât op ândiândiŋ muyagem ândibap. Umŋandâ nâ sot pâlâtâŋ upapŋâ sumbemgât siŋgi upap. ( 8Ŋâi zâk nâgât sunum sot gilâm nimbapŋâ, zâk nâ sot pâlâtâŋ op ândibap. Oi nâ zâk sot pâlâtâŋ op ândibat. Q'7Nâgât sunumnâ, zo nalem bonŋâ. Nâgât gilâmnâ, zo too bonŋâ. & 6Ŋâi zâk nâgât sunumnâ sot gilâmnâ nimbapŋâ ândiândi kâtik mimbap. Oi narâk patin mumuŋan gâbâ mâgia zaatpap. .%U5Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋguan. Zen a bonŋâ nâgât sunum sot gilâm mân nimbi, zo ko umziŋan ândiândi mân muyagibap. x$i4Yuda a sâtŋâ ziiŋak itâ âragumŋâ sâwe, “A zirâŋâ dap op sunumŋâ niŋgi ninatkât sap?” l#Q3Nâ sumbemân gâbâ ândiândigât nalem mem gewan. Nalem zo nâ. Zorat ŋâi zâk nâgâren gâbâ nalem zo nem ândiândi kâtikŋaŋgât siŋgi upi. Sâknandâ nalem uap. Zo a ziŋâ ândiândi muyagibigât ziŋgâbat.” Q"2Ka sumbemân gâbâ nalem nemŋâ mân mumuŋâ, zo ko nâgâren ziap. l!Q1Sâkurâpziŋâ, zen mirâ kamân kâtikŋan nalem kutŋâ Mana, zo nem ândimŋâ mom naŋgâwe. * O0Ândiândi kâtikkât nalem nâ. yk/Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnimapŋâ ândiândi kâtik miap. ^5.A zen Ibâ mân igâwe. Anutugâren gâbâ gem gâwan, nâ ninak Ibâ egâwan. J -Propete zeŋgât ekabân den itâ ziap,‘Anutu zikŋak a siŋgi âlip dâzâŋgoi nâŋgâbi.’ Ŋâi zâk Ibânandâ siŋgi âlip dukui nâŋgâbap, zâk nâgâren gam târokwatnibap. ,Q,A ŋâi zik umgât nâgâren gâgaŋ, zo mân taap. Ibâ sâŋgonnogipŋâ sâi âlip nâgâren gâbap. Oi nâ a itâ zo narâk patin mumuŋan gâbâ mâŋgibat. U#+Sâne Yesuŋâ itâ dâzâŋgom sâip, “Zen mân nâŋgâne bâliŋ oik. *Oi itâ sâwe, “A zi zâk wangât itâ sap, ‘Nâ sumbemân gâbâ gewan.’ Topŋâ nâŋgâmen. Zâk Yesu, Yosepegât nanŋâ.” )Yesu zâk sumbemân gâbâ nalem bonŋâ, zo nâ sâipkât Yuda a sâtŋâ, ziŋâ nâŋgâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. V%(Nanŋâ nâ nekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi, zo ko ândiândi kâtik ândibi. Ibânaŋgât den zo yatâ ziap. Oi nâŋâ narâk patin mâŋgiziŋga zaatpi.” Yesu zâk ândiândi kâtikkât nalem O'Ibânandâ a ambân nâgâren zâmbanmap, a zo zen tâmbetagobegât galemziŋ uandâ hângât narâk âkâbabân zoren hâlâluyâk mâŋgiziŋga zaatpi. Sâŋgonnogip, zâkkât den zo yatâ ziap. nU&Sumbemân gâbâ gewan, zo ninâ den lubatkât buŋâ. Sâŋgonnogip, zâkkât den lubatkât gewan. %Ka Ibânandâ nâgât siŋgi sâip, a ambân zo zen ko nâgâren gam naŋgâbi. Oi a ambân ziŋ nâgâren gane mân moliziŋgâbat. [/$Nâ itâ dâzâŋguan. Zen nâ nekŋâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnime. a;#Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Ândiândigât nalem ko nâ. Ŋâi zâk nâgâren ga pâlâtâŋ upap, zâk nalemgât mân mumbap. Oi ŋâi zâk nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibap, zo ko toogât mân nâŋgâbap. W'"Sâi itâ sâm dukuwe, “Kembu, gâ narâk dâp nalem zo niŋgâmâmban.” ve!Nâ sumbemân gâbâ gem hân a ândiândi muyagem ziŋgâman. Nâ Anutugâren gâbâ nalem bonŋâ uan.” L Oi Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Perâkŋak sa nâŋgânek. Sumbemân gâbâ nalem bonŋâ, zo Moseŋâ mân muyagem ziŋgip. Ka Ibânandâ sumbemân gâbâ nalem bonŋâ ziŋgâmap. taSâkurâpniŋ, zen Mose sot mirâ kamân kâtikŋan ândim nalem kutŋâ Mana, zo nem ândiwe. Oi zorat den kulem ŋâi itâ ziap,‘Sumbemân gâbâ nalem ziŋgi nem ândiwe.’ ” Nalem sumbemân gâbâ gem gâip, zorat den.  Sâi den itâ sâm dukuwe, “Gâ top likuliku kulem ŋâi tuuna ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatginat. Wan nep ŋâi tuuban? ~ uSâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A sâŋgonnogip, nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi, zo Anutugât nep.” h ISâi zen itâ mâburem dukuwe, “Sânan. Anutuŋâ wan nep tuum ândinatkât nâŋgâmap?”  Nalem nemŋâ ândim mumbi, zorat umziŋ mân pane zimbap. Nalem nem ândiândi kâtik ândibi, zorat umziŋ pane zimbap. A bonŋâ, nâ Anutu Ibânandâ nalem zo ziŋgâbatkât gâsum sâlâpnogip. Nâ ândiândi kâtikkât nalem, zo ziŋgâbat.” + OMâsikâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. Nâ top liku kulem tuuga ikme, zorat buŋâ. Nalem ziŋga nem âkon urâwe, zorat molinige. q [Zen saru nâmbutken âim kârum muyagemŋâ itâ sâm dukuwe, “Patâ, gâ dâuŋan zi gâin?” ykTakâne a ambân zen Yesu sot arâpŋâ kâruziŋgâm waŋgâyân zâim Kapenaum kamânân âi kâruziŋgâwe. veZo yatâ nâŋgâm tatne Tiberia hânân gâbâ waŋgâ nâmbutŋâ Kembuŋâ nalem ziŋgip, zoren takâwe. 1[A kâmut patâ, zen saru nâmbutken zine haŋsâip. Haŋsâi itâ sâwe, “Muka ŋâtiksâi waŋgâ kânok tâi iksen. Zoren arâpŋâ Yesu pam ziiŋik arie.” $AYesu waŋgâyân kopgâbapkât sâtâre urâwen. Kopgâi zorenâk hân âinam sâwenân, zo âi takâwen. A zen Yesu kulem sen mârâtkât opŋâ dukuwe. [/Yatâ oindâ Yesuŋâ nâŋgonsâm sâip, “Ninak gaan. Mân keŋgât utnek.” +OOi nen sak birâm kom aleindâ ari saru tânâmŋan ârindâ Yesu zâk saru kwâkŋan lâŋ lâŋ âim waŋgâ gootŋan gâi ekŋâ pârâkpam keŋgât urâwen. 9mOi pibâ kâtikŋâ koi saru âbâŋgoi âiwen. }Geimŋâ Kapenaum kamânân âinam waŋgâyân zâiwen. Oi mirâ ŋâtiksâi ko ârindâ Yesu zâk zikŋik zoren tâip. I Mirâ ŋâtiksâisâi arâpŋâ nen saru sâtŋan geiwen. 2]Oi zen Yesu haamgumŋâ bitziŋandâ gâsum a kutâ kwânâŋgânam utne ziŋgit nâŋgâm birâziŋgâm zikŋik barin zarip. Yesuŋâ saru kwâkŋan lâŋ lâŋ arip. ~!A amban zen sen mârât mân igikŋâ, zo ekŋâ sâwe, “Propete patâ a neŋgâren âsagibapkât sâsâŋ, zo perâkŋak a zi.” Z}- Oi nen nalem bâtnâmbut zorat buputŋâ sânduindâ irâ kiin zagât piksâip. }|s Nalem nem âkon opŋâ Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Buputŋâ zen bâliŋ opapkât sândunek.” {{ Yesuŋâ nalem zo memŋâ sâiwap sâm a tarâwe, zo kâsâpkum ziŋgip. Oi saru zuu zo yatik kâsâpkum ziŋgip. 1z[ Sâi Yesuŋâ sâip, “A ambân dâzâŋgone mindum ge tatnek.” Oi zoren hibuk hân laŋgaat zeip, zorat kwâkŋan a teŋgâziŋ 5 tausen yatâ zorâŋ ge tarâwe. -yS “Katep ŋâi ziren ândiap. Zâkŋâ nalem bâtnâmbut sot saru zuu zagât tâkŋaŋgap. Oi a ambân doŋbep patâ zirâŋâ ziŋgindâ dâpziŋâ mân upap.” sx_Sâi arâpŋâ neŋgâren gâbâ a ŋâi kutŋâ Andrea, Simoŋ Peterogât munŋâ, zâkŋâ itâ sâip, {woOi Pilipoŋâ itâ sâm dukuip, “Kât 2 handeret yatâ zorâŋ kwâlâm ziŋgindâ mân dâpziŋ upap.” DvYesu zâk zo yatâ zo upat sâm nâŋgi zei yen mâsikip. *uMA ambân doŋbep patâ gane Yesuŋâ ziŋgitŋâ Pilipo mâsikâm sâip, “Nalem ikâ gâbâ sâŋgân mem a ambân doŋbep patâ ziŋgindâ dâpziŋ upap?” PtNarâk zoren Yuda zeŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, zo mâte oip. @s{Yesu zâk arâpŋâ nen diiniŋgi barin zâi tarâwen. Ur#Ari a ambân doŋbepŋâ a sisi mâsek kubikziŋgi igâwegât molim âiwe. nq WYesuŋâ den yatâ sâm naŋgâmŋâ Galilaia saru kutŋâ ŋâi Tiberia, zo walâm nâmbutken arip. Op/Ka zen Mosegât den birâmŋâ nâgât den dabân nâŋgâbe?”o.Wangât, Moseŋâ den kulemguip, zo nâgât op kulemguip, zorat. Zen zâkkât den nâŋgâm sâi nâgât den nâŋgâbe. 7ng-Zen nâgât itâ mân sâbi, ‘Zâk Ibâgâren neŋgât sâm bâlip kwâpap.’ Yatâ buŋâ. Zen Mosegâren pâlâtâŋ upme. Ka Moseŋâ zen sâm bâliŋ kwatziŋgâbap. *mM,Zen ziiŋak sâm âlip kwaraŋgâm ândime. Kembuniŋ kânok, zâkŋâ sâm âlip kwatziŋgâbapkât mân nâŋgâme. Oi dabân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi? l+Nâ Ibânaŋgât sâtkât zeŋgâren gewan. Ga ko zen buku mân otniwe. Gâtâm a ŋâiŋâ zikŋâ umgât gâi zâk buku okŋaŋgâbi. Kk*Zeŋgât topziŋ zitâ nâŋgan. Umziŋ Anutugâren mân kinmap. =ju)Nâ aŋâ sâm âlip kwatnibigât mân sâman. niU(Oi zen den zo sâlâpkumŋâ nâgâren gam ândiândi kâtik muyagime? Buŋâ. Nâgâren mân game. %hC'Zen Kembugât ekabân itâ nâŋgâm sâlâpkume, ‘Andiândi kâtikkât mâtâp zoren zei kârum muyaginâ.’ Oi zorâŋ nâgât topnâ sâm muyagemap. g-&Zen nâgât den nâŋgâm mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnige, zorat topŋâ itâ. Zen sâŋgonnogip, zâkkât diŋâ umziŋan mân pane zemap. f#%Ibânâ sâŋgonnogip, zâk zikŋâ topnâ sâm muyageip. Zen ko den lâuŋan gâbâ gâi mân nâŋgâwe. Zen holi tobatŋâ mân igâwe. `e9$Nâgât topnâ sâm muyagemap, zo Yohane yatâ buŋâ. Zo tobat ŋâi. Nepnâ tuuman, zorâŋ topnâ sâm muyagemap. Ibânandâ nep sâm nigip, zo tuumŋâ bonŋâ muyageman. Yatâ op ândia topnâ muyagemap. }ds#Yohane zâk kârâp âsakŋâ patâ op âsageziŋgip. Zen zâkkât âsakŋâ zo ek âkŋâlem mâik ŋâi ândiwe. yck"Oi aŋâ topnâ sâm muyagibigât mân sâman. Zen topnâ nâŋgâm ândiândigât mâtâp lâŋbigât sâman. Sb!Zen Yohanegâren sâm mâsikâne nâgât den bonŋâ sâm muyageip. _a7 Topnâ a ŋâiŋâ sâm muyagemap. Oi nâ nâŋgan, topnâ sâm muyagei bonŋâ uap. ;`q“Ninak topnâ sâm muyagia mân dâp upap. _Nâ ninâ umgât nep yatâ zo âlip mân tuubat. Ibânaŋgât sâtkât hâuŋaŋgât den sâm kwâkâman. Zo yatâ op hâuŋaŋgât nep tuuga dâp upap. Zo ninâ den buŋâ, sâŋgonnogip, zâkkât den.” Anutuŋâ nanŋaŋgât topŋâ sâm muyagemap. ?^wÂndiândi âlip ândiweŋâ dinnâ nâŋgâm zaatŋâ ândiândi kâtik mem ândim zâimambi. A nâmbutŋâ ândiândi bâliŋ ândiweŋâ zaatŋâ tosaziŋaŋgât hâuŋâ mimbi. 8]iZen den zo nâŋgâne mân kwakmak upap. Narâk ŋâi mâte upap, narâk zoren a mumuŋâ hanzâŋgone zie, zen nânŋâ nâgât den nâŋgâmŋâ gwâlâ op zaat naŋgâbi. d\AOi nâ a bonŋâ ândiangât a tosaziŋ hâuŋaŋgât den sâm kwâkâbatkât sâm nigip. p[YIbâ zâk ândiândi mariŋâ ândiapkât nanŋâ nâ ândiândi mariŋâ op ândibatkât sâm nigip. [Z/Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Narâk zi mâte uap, zoren a sâkziŋ wâgân umziŋ mumuŋ ândie, zen Anutu nanŋâ ninâ den nâŋgâm umziŋ kubikaŋgi ândiândi kâtik mâte op ândibi. Oi yatigâk narâk ŋâi mâte upabân a mumuŋâ zo, ziŋâ Anutu nanŋâ nâgât dinnâ nâŋgâm zaat ândiândi kâtik ândibi. 'YGNâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk dinnâ nâŋgâbapŋâ sâŋgonnogip, zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbap. Oi a zo ândiândiŋ kâtikŋâ mem ândiap. Zâk mumuŋâ kândâtkum ândiândiŋ kâtikŋâ muyagiap. Zâk tosaŋaŋgât hâuŋâ mân mimbap. FXZen Ibâ hurat kwâkŋaŋgâme, zo yatik nanŋâ nâ hurat kwatnibigât yatâ oip. Ŋâi zâk nanŋâ nâ mân hurat kwatnibapŋâ Ibânâ sâŋgonnogip, zâk mân hurat kwâkŋaŋgâbap. gWGIbâ zâk nanŋâ nâ a zeŋgât topziŋ sâm kâkŋan kwatziŋgâbatkât nep zo sâm nigip. VZo itâ. Ibâ zâk a mumuŋâ mâŋgiziŋgi zaat ândime. Nanŋâ naŋâ yatik a mumuŋâ ŋâi mâŋgibâ sâm mâŋgibat. AU{Ibâ zâk nanŋâ nâ nek umŋâ nâgâren kinmapkât nep tuumap, zo yatik tirâpnomap. Oi nep zi ikse, zorik buŋâ. Nep zâizâiŋâ tirâpnogi zen ekŋâ nâŋgâne imbaŋâ upap. hTIYesu zâk itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Nanŋâ nâ ninâ umgât nep mân tuuman. Ibânâ zâk nep tuugi ekŋâ yatik tuuman. Ibânâ zâk tuumap, zo yatik nanŋâ nâŋâ tuuman. iSKYesu zâk kendonân a kubigip sot Anutugât ibânâ sâip, zorat Yuda a sâtŋâ ziŋ nâŋgâne bâliŋ oi Anutu hutkum sap sâm kunam sâm kâtigiwe. Yesu zâk hâuŋaŋgât den sâm kwâkâbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap. R Yatâ utne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ibânâ Anutu, zâk nep tok tuum ândim gâmap. Oi nâ yatik nep tuum taan.” bQ=Yesu zâk kendonân nep yatâ tuugipkât Yuda a sâtŋâ, ziŋ kâsa miŋaŋgâwe. tPaSâi a zo Yesu ek nâŋgâm âi Yuda a sâtŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kubiknigap, kutŋâ Yesu.” 8OiBet Yesuŋâ a zo tirik namin muyagem girem den itâ dukuip, “Gâ sâkkâ âlip uap. Oi kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ muyagegibapkât bâliŋâ dum zagâtŋâ mân upan.” nNU Sâne kubikŋaŋgip, zorat kwagip. Oi Yesu zâk a kâmut kirâwe, zeŋgât oserân gâbâ tik arip. _M7 Sâi mâsikâm sâwe, “Isen koremgâ mem âi sâm dâgogap, zâk kutŋâ ŋâi?” sL_ Sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Kubiknigapŋâ itâ dâtnogap, ‘Gâ isen koremgâ mem âi.’ ” K Zorat Yuda a nâmbutŋâ ziŋ a âlip oip, zo itâ dukuwe, “Itârâŋ kendonân isen koremgâ lum ariat, zo mân orotŋâ. J Sâi zorenâk sâkŋâ âlip oi zaatŋâ isen koremŋâ mem arip. Sirâm zoren Yuda a zeŋgât kendon narâk oi Yesuŋâ a zo kubigip. PISâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ zaat isen koremgâ lum âi.” H#Sâi ko sâip, “Patâ, ŋâiŋâ ândim too kwamitsâi toin diinim gei nâbanbap? Oi ninak geibâ sa a ŋâiŋâ walânim kek geimap.” sG_Yesu zâk a zo ekŋâ narâk kârep ziap sâm mâsikâm sâip, “Gâ sâkkâ âlip upapkât otgigap?” \F1Oi zoren a ŋâi zeip. Zâk kiŋ bikŋâ bâliŋ oi zem tâi kendonŋâ 38 âkip. WE'Mirâ zoren a mâsekziŋoot sot sen ŋâtâtik sot kin bitziŋ bâliŋâ sot sâkziŋ gigiŋâ, zen zem ândiwe. (Kembugât sumbem a ŋâiŋâ narâk ŋâin ŋâin gem ga toin geim golaŋkoip. Yatâ oi mâsek a ŋâi kândom toin giarip, zâk mâsek okŋaŋgip, zo buŋ oip.) Zorat zen too kwamit oi nâŋgânat sâm mambâtmarâwe. gDGOi Yerusalem kamânân poŋ kâtikŋâ kirip, zoren mâtâp ŋâi kirip, zorat kutŋâ râma zeŋgât mâtâp. Mâtâp zorat naŋgâmŋan too deŋgân ŋâi zeip, kutŋâ Betesida. Zorat sâtŋan mirâ bâtnâmbut tâip. XC +Yuda zeŋgât kendon patâ ŋâi mâte oi Yesu zâk Yerusalem kamânân zarip. rB]6Yesu zâk Yudaia hânân gâbâ Galilaia hânân âburem âi sen mârât nep tuugi sâp zagât oip.dAA5Yatâ sâne a sâtŋâ zâk topŋâ itâ nâŋgip, “Narâk zoren Yesuŋâ sâŋgonnom sâip, ‘Nangâ âlip uap.’ ” Oi zikŋâ sot a ambân kâmut gakârâpŋâ, zen Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. @w4Sâne âlip oip, zorat narâkŋaŋgât mâsikâziŋgi sâwe, “Muka mirâ bâkŋan, zoren sâkŋâ sânduksâip.” X?)3Zâk mâtâbân ari kore a ziŋ gam sâwe, “Nangâ mârum âlip op taap.” >2Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ yen âi. Nangâ ko âlip uap.” Yatâ sâi a zo Yesugât den nâŋgi bon oi arip. W='1Oi a sâtŋâ zorâŋ itâ sâip, “Patâ, nannâ mombapkât kek gâban.” s<_0Oi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ sen pup kulem mân tuuga dap op dinnaŋgât nâŋgâne bon upap?” J; /Yesu zâk Yudaia hânân gâbâ âburem Galilaia hânân gaap sâne a sâtŋâ zorâŋâ nâŋgâm Kana kamânân âimŋâ Yesu muyagem nanŋâ mumbam op zeip, zo kubikŋaŋgâbapkât dukuip. 1:[.Kana kamânân Galilaia hânân mârum sâi tooŋâ waiŋ oip, zoren dum âi takip. Kapenaum kamânân a sâtŋâ ŋâi ândeip, zâkkât nanŋâ mâsek op zeip. 49a-Yesuŋâ Galilaia hânân taki Galilaia a ziŋâ buku okŋaŋgâwe. Zen mârumŋan Yerusalem kamânân âine kendon patin nepŋâ tuugi igâwe, zorat yatâ okŋaŋgâwe. 38_,Yesu zâk zikŋak itâ sâip, “Propete a ŋâigât kutsiŋgiŋâ kamân toren toren laŋ kârâm âimap. Kamârâpŋâ ziŋâ ko zâkkât nâŋgâne yenŋâ opmap.” I7 +Yesu zâk sirâm zagât ândimŋâ Galilaia hânân arip. 6)*Oi zen ambân zo itâ sâm dukuwe, “Kândom gâgât dengât op nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgen. Irak ko niiŋak diŋâ nâŋgâm itâ nâŋgâm kwâtâtien. Zâk perâkŋak a hân dâp neŋgât kubikkubik a op ândiap.” Yesuŋâ katep ŋâi mâsekŋoot kubigip. t5a)Yesuŋâ siŋgi âlip dâzâŋgoi doŋbep patâŋâ nâŋgâmŋâ, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. 44a(Yesuŋâ arâpŋâ nen den dâtnâŋgom tâi a ambân ziŋ kamânân gâbâ gam Yesugâren takâm zen sot ândibapkât dukuwe. Sânetâ ko sirâm zagât zen sot ândeip. Y3+'Samaria ambân zo zâk kamârâp itâ sâm dâzâŋgoip, “A zi kut ŋâi ŋâi orâwan, zorat topnâ pisuk sâm muyagiap.” Den zorat a ambân doŋbepŋâ Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. >2u&Nâŋâ zen mân kârâm kâmirâweyân bonŋâ mimbigât sâm ziŋgâwan. Mârum a nâmbutŋâ nep zo tuum ândinetâ bonŋâ muyagei zen yen galem op bonŋâ mem ândie.” 1)%Oi den ŋâi Kembugât ekabân ziap, zo kâtigibap. Den zo itâ,‘Ŋâiŋâ nep kârâm kâmitmap. Ŋâiŋâ ko bonŋâ mei zâibap.’ I0 $Ŋâi zâk nalem bonŋâ mem mindubapŋâ, zorat sâŋgân mibap. Oi bonŋâ zo ândiândi kâtikkât siŋgi upap. Oi nep kârâm kâmerip sot bon mem zarip, zet ârândâŋ sâtâre upabot. ~/u#Zen itâ nâŋgâme, ‘Kâin kimembut âki kâlamân nalem bonŋâ muyagibap.’ Ka nâŋâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zen zaat kâlam zi iknek. Bon muyamuyagiŋ narâk mâte uap. (A ambân kamânân gâbâ gam tarâwe, zeŋgât op sâip.) |.q"Sâindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Saŋgonogip, zâkkât den lum nepŋâ tuuman, zorâŋ nalemnâ uap. _-7!Zo yatâ sâi arâpŋâ niŋ itâ âraguwen, “Nalem zo ŋâiŋâ mem ga pindap?” _,7 Sâindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nalem tobat ŋâi zemnigap, zo mân nâŋge.” R+Gam tatne Yesu arâpŋâ niŋ itâ sâm dukuwen, “Patâ, nalem ne.” D*Oi kamânân gâbâ â ambân pisuk, zen Yesugâren gawe. /)W“Zen gam a ŋâi zi iknek. Nâ kut ŋâi ŋâi orâwan, zo aksik sâm muyagem naŋgap. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, zo zi motŋâi.” s(_Oi ambân zâk too âmaŋ birâm sârârâk kârâm âim kamânân âim a ambân itâ sâm dâzâŋgoip, F'Yatâ sâm tâi arâpŋâ nen gawen. Gam ambân sot den âraguwet, zorat nâŋgâm imbaŋâniŋ buŋ oip. Wangât ambân sot den uat sâm mâsikânam nâŋgindâ yâmbârei birâwen. :&oSâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “A zo, nâ.” F%Sâi ambânŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ nâŋgan. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, zâk gâbap. A zo muyagemŋâ kut ŋâi ŋâi zorat sâm muyagem niŋgâbap.” $Anutu zâk Kaapum mân igikŋâ. Zorat zâk mâpâsime, zen Kaapum sot opŋâ mâpâsime. Yatâ upi, zo ko mâpâmâpâse bonŋâ.” M#Narâk ŋâi mâte upap. Oi zi mârum mâte uap. Zoren kâmut gakârâpŋâ bonŋâ, zen Kaapum sot op umziŋandâ Anutu mâpâsibi. Ibâ zâk a yatâ zo mâpâseŋaŋgâbigât nâŋgâmap. %"CSamaria a, zen topŋâ mân nâŋgâm mâpâsime. Yuda a, nen ko topŋâ nâŋgâm mâpâsimen. Oi Anutuŋâ kubikkubikniŋâ, zo Yuda a neŋgâren pâip. M!Oi Yesuŋâ ambân itâ sâm dukuip, “Ambân, gâ dâgoga nâŋgâ. Narâk ŋâi mâte upâmap. Narâk zoren bakŋa ziren mo Yerusalem kamânân zorenâk buŋâ. Zoren mo zoren âlipŋâ. , QZorat sâna nâŋgâbâ. Sâkurâpniŋâ, zen bakŋâ ziren Anutu mâpâsem ândiwe. Ka Yuda a zen ko Yerusalem kamânân Anutu mâpâsem ândinat sâm sâme.” Sâi ambânŋâ itâ sâip, “Patânâ, gâ nâgât topnâ dap yatin nâŋgat? Nâ irabot zi nâŋgan. Gâ Propete a ŋâi ândiat. pYGâ a bâtnâmbut mem birâziŋgin. Oi irabot miat, zo apkâ buŋâ. Zorat gâ den perâkŋak sat.” |qSâi ambânŋâ sâip, “Nâ apnâ buŋâ.” Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ apkâ buŋâ, zo âlip sat. `9Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Âi apkâ sâna kândiaŋgâm gâit.” I Sâi ambânŋâ diŋaŋgât topŋâ mân nâŋgâm kwâkâmŋâ itâ sâip, “Patâ, gâ too zo nina nem toogât zagât mân nâŋgâbat. Oi ziren âsâbâŋ toogât gâman, zo birâbat.” _7Nâgât too ko nemŋâ umgâ sânduksâbap. Ŋâi zâk too zo nimbapŋâ toogât mân nâŋgâm ândibap. Nâŋâ too zo a ŋâi pinda umŋan too takâtakâŋ muyagem zei a zo ândiândiŋ kâtikŋâ ândibap.” l~~x}}\|f{nzzyyxx!w9vKuu tmssrfr qpooRnn4mm(lljkk=j~iiJhg{g=ff eJdcchbbaM`t__x^^y]]X\[[wZZhYY-XWWAVVUTtSSKRRSQPOkNMMMLL*KKJsJI#HHGG"EEVDCCqBBx==&<Mârum Yesu zâk Lasaro konsâi kwagân gâbâ gâi igâwe, zen den siŋgi zo a nâmbutŋâ dâzâŋgowe. CA Narâk zoren arâpŋâ nen den zorat topŋâ mân nâŋgâwen. Yesu momŋâ zaat sumbemân zarip, zoren itâ nâŋgâwen, “Zo zâkkât op kulemguwe. Oi zâkŋâ zo yatik oip.” @ “Yerusalem kamân, Sioŋ mâirâp, zen mân keŋgât utnek. Iknek. A kutâ patâziŋ gaap. Zâk doŋgi sigan zorat kwâkŋan gaap.” ?' Yesu zâk doŋgi sigan muyagem kwâkŋan zâi tâi arip. Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap, zorat dâp oip. Den zo itâ, s>_ Den yatâ nâŋgâm sâtâre op gâmalem sot gâlaŋgât iinŋâ namuŋ mem mâtâbân muyaginam âiwe. Âi muyagem pam diim itâ sâwe, “Oe, Kembugât sâtkât gam niŋgat. Nen sâm âlip kwatgigen. Gâ Isirae nengât a kutâ.” ~=u Mirâ haŋsâi a doŋbepŋâ kendongât Yerusalem kamânân zâiwe. Zen Yesu gam taap sâne siŋgi nâŋgâwe. < Yuda a doŋbepŋâ Lasarogât den siŋgi nâŋgâmŋâ Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Yatâ urâwegât tirik namâ galem a patâ, ziŋ Lasaro Yesu sot ârândâŋ zâkonam den nep tuuwe. Yesu Yerusalem kamânân zari sâtâre op diiwe. G; Yesu zâk Betania kamânân ândei Yuda a doŋbep zâkkât siŋgi nâŋgâm zoren âiwe. Zen Yesuyâk iknam mân âiwe. Lasaro mumuŋan gâbâ mâŋgeip, zâk ârândâŋ iknam âiwe. :/ A kanpitâ, zen âsâbâŋ zen sot ândibi. Nâ ko zen sot narâk karep mân ândibat.” A sâtŋâ ziŋ Lasaro kumbigât sâm kâtâŋ urâwe. D9 Sâi Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Birânek. Ambân zo den mân dukunek. Too hitom âlip, zo sâknâ saŋgori mua hanobi, zorat opŋâ kânŋan saŋgonnigap. Zâk âlip uap. 38_ Zâk a kanpitâ zeŋgât mân nâŋgâm sâip. Zâkŋâ mindum kât pâpanŋaŋgât irâ, zo zâkŋâ galem op ândeip. Kât panetâ tik kâmbu memâip, zorat op sâip. n7U “Too wârân âlip, zorâŋâ sâŋgân kât 3 handeret yatâ mem a kanpitâ ziŋgi dâp opap.” 6 Oi arâpŋâ neŋgât buku ŋâi Yuda, Karioto kamânân gok (Zâk narâk ŋâin Yesu tirâpzâŋgoi gâsum kuwe.), zâkŋâ itâ sâip, E5 Tatnetâ Mariaŋâ kwâip belo ŋâi too wârânŋâ âlipŋâ, sâŋgân zâizâiŋ, zo mem Yesu kiŋan sâŋgonŋâ kâuk sâmotŋandâ âron meip. Oi mirâ zo itom âlipŋâ gam zeip. _47 Oi zoren Yesu sii nalem om pindâne Mataŋâ tokim pâi Lasaro ârândâŋ tap niwe. 3 - Pasowa kendon ombeŋan sirâm namburân kânok zei Yesuŋâ Betania kamânân arip. Kamân zoren mârum Lasaro mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. s2_ 8Mârum tirik namâ galem a sot Parisaio a, ziŋ den itâ sâm dâzâŋgowe, “Ŋâiŋâ Yesugât tâtat mâmeŋâ ek nâŋgâmŋâ ga dâtnâŋgoik. Dâtnâŋgoi gâsum tâk namin pânat.” Yatâ sâwegât kendon patâ mâte oi Yesu kârumŋâ tirik namin zâi kin itâ mâsikâyaŋgâm sâwe, “Zen dap nâŋge? Yesu zâk kendonân gâbap mo buŋâ?”J1  7Oi Yuda zeŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, zo mâte oi kamân mâik mâigân gâbâ a doŋbep patâ, zen Yerusalem kamânân zâiwe. Zen Pasowa kendongât um sâkziŋ kubiknam zâiwe. #0? 6Zorat Yesu zâk mulukŋem tik ândeip. Zâk mirâ kamân kâtik naŋgâmŋan kamân ŋâi tâip, kutŋâ Epraim, zoren arâpŋâ diiniŋgi âi ândiwen. /  5A patâŋâ Yesugât op yatâ sâipkât narâk zoren gâbâ a sâtŋâ zen Yesu kunam den sâm mâtâp kârum ândim gawe. .) 4Oi Yuda a zeŋgârâk buŋâ, Anutugât nan bârarâp hân dâp ândie, zen aksik minduziŋgi kâmut kânok ândibigât sâm pindâpindâŋ.) ~-u 3Den zo zik umgât mân sâip. Kendon patâ zorat umŋan zâk tirik namâ galem a patâ zeŋgât patâziŋâ ândeipkât Anutuŋâ sâi kânŋan den zo sâip. (Yesu zâk perâkŋak Yuda a kâmut, zeŋgât op mumbapkât sâm pindâpindâŋ. u,c 2Zen itâ mân nâŋge. A kâmut nen mom naŋgâbemgât neŋgât hâuniŋâ a kânokŋâ moi âlip upap.” /+W 1Yatâ sâne zeŋgât buku ŋâi kutŋâ Kaipa, narâk zoren tirik namâ galem a patâ ândeip, zâkŋâ itâ sâip, “Zen um nâŋgânâŋgâziŋ buŋ ândie. D* 0Nen ek mân nâŋgânâŋgâ utnat, zo ko a pisuk patâ ziŋ zâkkâren âimŋâ neŋgât a kutâ sâne Roma a ziŋ kuk opŋâ gam nâŋgone mom naŋgindâ tirik namâ zi kândaŋbe.” ,)Q /Oi tirik namâ galem a patâ sot Parisaio, zen den so nâŋgâm sâne a sâtŋâ mindune itâ dâzâŋgom sâwe, “A zi kulem top top tuugapkât dap utnat? w(g .Nâmbutŋandâ ko Parisaio zeŋgâren âim Yesuŋâ kut ŋâi ŋâi oip, zorat den siŋgi sâm dâzâŋgowe. ' -Yuda a ambân Maria sot gawe, zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ Yesu kut ŋâi ŋâi oip, zo ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwarâwe. L& ,Sâi mumuŋandâ zaat gâip. Oi mârum kiŋ bikŋâ sâŋgum kâpiwe. Si sâŋgânŋâ kâpiwe, zorat Yesuŋâ dâzâŋgoip, “Sâŋgum olaŋ birânek.” Yesu mumbapkât sâm kâtâŋ urâwe. R% +Yatâ sâmŋâ den kâtik sâm konsâip, “Lasaro, gâ gem ga.” W$' *Gâ narâk dâp ninâunâ nâŋgâmat, zo nâŋgan. Nâ a zi kinze, zen topnâ nâŋgâbigât itâ san. Gâŋâ sâŋgonnona gewangât umziŋandâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibigât den yatâ dâgogan.” #- )Yatâ sâi ko kât mem kâbakŋine ari Yesuŋâ siŋâ sumbemân ekŋâ itâ sâip, “Ibânâ, gâ ninâunâ nâŋgat, zorat sâiwap san. !"; (Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Den dâgogan, zo mân nâŋgat? Gâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatninandâ Anutu imbaŋâŋaŋgât topŋâ muyagei ikpan.” :!m 'Zorat Yesuŋâ itâ sâip, “Kât mem kâbakŋinek.” Sâi a mumuŋâ zorat ponâŋâ, Mataŋâ itâ sâm dukuip, “Kembu, sirâm kimembut ziap, zorat mârum kârok uap.”   &Yesuŋâ umŋâ bâliŋ oi kwagân âi takip. A zo kât mâtâpŋan pane zei kât pâtâ mem mâtâpŋan pam dooŋguwe.  %Nâmbutŋandâ itâ sâwe, “A sen ŋâtâtik siŋâ mânâŋgâripŋâ a zi âlip kubigi mân mombap?” Lasaro zaarip. [/ $Oi Yuda a ziŋâ ekŋâ sâwe, “Iknek, zâkŋâ umŋandâ gâsum biraŋmap.” ; #Sâne Yesu zâk iseip. |q "Yesu zâk mâsikâziŋgâm sâip, “Ikâ zoren hanguwe?” Sâi ziŋâ sâwe, “Kembu, gâ zi ga eknan.” {o !Yatâ sâm isei Yuda a ambân molim âiwe, zen bekŋan mem isewe. Isene Yesuŋâ ziŋgitŋâ umŋâ bâliŋ oip. ' Maria zâk âim Yesu ekŋâ kiŋ topŋan ge pindiŋsâm itâ sâm dukuip, “Kembunâ, gâ ziren ândina sâi ko munnâ mân mombap.”  Mariaŋâ kek zaatŋâ ari Yuda a ambân zâk sot tap um diim gigi den dukum tarâwe, zen kwagân âibam ariap sâm molim âiwe. F Yesu zâk kamânân mân takâm Mata muyageip, zoren kirip. M Sâi Mariaŋâ nâŋgâmŋâ kârâpŋoorâk zaat Yesugâren arip.  Den Yatâ sâm birâm âi gatŋâ Maria muyagem den halobân itâ sâm dukuip, “Patânikŋâ gaap. Oi gâgât sap.” ! Sâi Mataŋâ sâip, “Zo nâŋgan. Oi gâgât itâ nâŋgan. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, zo gâ. Anutugât nanŋâ hânân gibapkât sâsâŋâ, zo gâ. Zorat umnandâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatgigan.” Yesu umŋâ bâlei iseip. &E Oi ŋâi zâk wâgân ândim nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibap, zâk mumu kâtik mân mom ândiândi kâtik ândim zâibap. Gâ den zo nâŋgâna bon uap?” 1[ Sâi Yesuŋâ dukuip, “Zaatzaat sot ândiândi mariŋâ, nâ. Zorat ŋâiŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibap, zâk momŋâ zaat ândiândiŋ kâtik ândim zâibap. mS Sâi Mataŋâ itâ dukum sâip, “Narâk patâ, zaatzaat narak, zoren zaatpap, zo ko nâŋgan.” P Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Mungâ mumuŋan gâbâ zaatpap.” gG Oi irabot zi gâgât nâŋgan. Gâ wan mo wangât Anutugâren ninâu sâna nâŋgâgibap.” eC Muyagemŋâ itâ sâm dukuip, “Kembu, gâ ziren ândina sâi ko munnâ mân mombap. w Oi Yesu gaap sâne Mata zâk nâŋgâm ari Maria ko mân nâŋgâm mirin tâi Mataŋâ mâtâbân âi Yesu muyageip. p Y Zobâ Yuda a doŋbep Mata Maria munzikŋâ moip, zorat sâŋgân ninam Betania kamânân âi tarâwe. @ { Betania kamân zo Yerusalem kamân naŋgâmŋan tâip. T ! Lasaro moi kât mâtâpŋan pane sirâm kimembut zei Yesu âi takip.   Sâi ko Yesugât arâp neŋgâren gâbâ a ŋâi Toma, zâk booboo a konsâmarâwen, zâkŋâ bukurâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nen zâk sot ârândâŋ arindâ a sâtŋâ ziŋ nâŋgonetâ munat.” Yesu zâk zaatzaat sot ândiândi mariŋâ. + O Nâ zoren mân âi ândia muap, zorat zeŋgât umnâ âlip uap. Zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnim kwâtâtibigât yatâ âsagiap. Bâi, zi zâkkâren âinâ.” L Zorat Yesuŋâ sâm kusikŋan kwap dâtnâŋgoip, “Lasaro muap. O Yesu zâk mumuŋaŋgât den sumbuŋâ sâi nen umangât nâŋgâwen. S Yatâ sâi ko arâpŋâ niŋ itâ sâwen, “Uman zemŋâ âlip upap.” {o Yatâ sâmŋâ den itâ târokwap dâtnâŋgoip, “Bukuniŋ Lasaro, zâk uman ziap. Nâ âi mâŋgibat.” S Ŋâi zâk ŋâtigân mâtâbân âim âsakŋâ kârum âi kom subap.” 'G Sâindâ Yesuŋâ dâtnâŋgom sâip, “Mirâ haŋsâm zei kek mân ŋâtâtiksâbap. Nepnâ hânân tuum kwâkâbatkât narâkŋâ mân mâte uap. Ŋâi zâk sirâmân mâtâbân ari kut ŋâi ŋâi zimbap, zorâŋ mân kom subap. Zâk âsakŋan kut ŋâi ŋâi ek nâŋgâm âibap.  Sâi arâpŋandâ itâ sâwen, “Patâ, mârum Yuda a ziŋ kâtŋâ gonam urâwe. Wangât dum zoren âinatkât sat?” pY Sirâm zagât ândimŋâ arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Gane Yudaia hânân âburem âinâ.” P Oi mâsekât siŋgi nâŋgâmŋâ sirâm zagât kamân zoren ândeip. L Mata sot gatŋâ sot Lasaro, zeŋgât Yesuŋâ umŋâ tâip. [~/ Den zo pâitâ ari Yesuŋâ nâŋgâmŋâ itâ sâip, “Mâsek zorat bonŋâ mumbapkât buŋâ. Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât âsagiap. Anutu nanŋâ nâgât imbaŋâ âsagei ekŋâ hurat kwatnibi.” } Mâsek op zei ponâzatŋâ zet Yesugâren den itâ sâm pâitâ arip, “Kembu, gâ nâŋgâ. Umgandâ gâsumap, a zo mâsek op ziap.” 0|Y Mariaŋâ mârum Kembu too wârânŋâ âlipŋâ zorâŋ saŋgon ko kâuk sâmotŋandâ kiŋâ sâŋgori âronŋâ oip. Zâkkât munŋâ Lasaro, zâk mâsek op zeip. y{ m Betania kamânân a ŋâi ândeip, kutŋâ Lasaro. Zâk sot ponâzatŋâ Maria sot Mata, zen kamân zo gokŋâ. z *(-){yo )Zoren âi ândei a doŋbep patâ ziŋ Yesugâren ga mindum itâ sâwe, “Yohane zâk sen mârât top top, zo mân tuugip. Ka gâgât den sâip, zo bon op naŋgap.” Oi zoren a ambân doŋbepŋâ Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. xxi (Birâziŋgâmŋâ Yodaŋ too nâmbutken Yohaneŋâ mârumŋan too saŋgonziŋgâm ândeip, zoren âi ândeip. Zw- 'Yesuŋâ den yatâ sâi ko tâk namin pânam dum sâne birâziŋgâm arip. Cv &Mo iknetâ Ibânaŋgât dâp uap, zo ko dinnaŋgât buŋâ, nepnaŋgât opŋâ itâ nâŋgâbi. Ibânandâ nâ sot tâpmap. Oi nâ zâkkâren gâbâ gewan, zorat topŋâ nâŋgâbi.” }us %Nep tuuman, zo iknetâ Ibânaŋgât dâp mân opmap oi ko birânim nâgât den zorat nâŋgâne bon buŋ oik. 'tG $Zorat zen wangât itâ se, ‘Gâ Anutu hutkum sat.’ Anutuŋâ gâsum sâlâpnom sâŋgonnogi gewan. Zorat op nâ Anutugât nanŋâ sa wangât zen den se? s/ #(Oi Kembugât den kulem gulipkum ŋâi sâsâŋ, zo mân taap.) Anutugâren gâbâ den zeŋgâren gâip. Zeŋgât op zen Anutu yatâ sâip. Sr "Yatâ sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Kembugât gurumin den ekabân Kembugât den ŋâi itâ ziap. Zo sâlâpkum nâŋgâme mo buŋâ? Den zo itâ,‘Nâŋâ sâwan, Zen Anutu yatâ.’ /qW !Sâi Yuda a, ziŋâ sâtŋan mem itâ dukuwe, “Nep âlip tuumat, zorat buŋâ. Gâ ayâk ândiatŋâ Anutu hutkum gikaŋgât nâ Anutu sat. Zorat op gonam sen.” p5 Yatâ utnetâ Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nep âlipŋâ top topŋâ Ibânâ mam otnigi tuuga igâwe. Oi ikâ zorat op kâtŋâ nonam se?” @o{ Yatâ sâi Yuda a ziŋ kât dum mem kunam urâwe. @n{ Nâ sot Ibâ, net orot mâmenikŋâ kânogâk ziap.” m/ Ibânandâ nâgâren zâmbarip, zâk a sot kut ŋâi ŋâi aksik walâziŋgâm ândiap. Oi ŋâiŋâ Ibânaŋgât bikŋan gâbâ mân mâkâbap. l Oi ândiândi kâtik muyagem ziŋga mân tâmbetagom ândim zâibi. Oi nâgât bitnan gâbâ a ŋâiŋâ mâkâmâkâŋ, zo mân taap. k Râma gakânâ ândie, zen ziŋgit holiziŋ nâŋgâman. Oi ziŋâ dinnâ nâŋgâme. Dinnâ holiŋâ nâŋgâm mâtâbân molinime. Jj  Ka zen nâgât râma mân op ândiegât dinnâ mân nâŋgâme. 'iG Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ mârum sâm dâzâŋgua mân nâŋgâwe. Ibânaŋgât sâtkât nep tuuman, zorâŋ topnâ sâm muyagemap. ehC Oi Yuda a ziŋ ekŋâ mindum haamgum kin itâ sâm dukuwe, “Gâ wangât topkâ kwâimbâna um zagât upmen? A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, gâ a zo ândiat oi ko sâm muyagem dâtnâŋgo.” g Map pateŋ narâkŋan mâte oip. Oi Yesu zâk tirik namin âim mindumindugât um patâ ŋâi kutŋâ Salomo, zoren âim gam kirip. `f9 Yuda a ziŋ tirik namâŋ mârum mâsop miwe, zorat kendon narâkŋâ mâte oip. Le Nâmbutŋandâ itâ sâwe, “A wâkeŋootŋâ ândim sâi den itâ mân sâbap. Mo wâke ŋâiŋâ a sen ŋâtâtik zen âlip kubikziŋgâbap?” Yuda a sâtŋâ, ziŋ Yesu kâsa okŋaŋgâwe. idK Oi a doŋbepŋâ itâ sâwe, “Wâkeŋâ okŋaŋgi um gulip uap. Den sâi wangât nâŋge?” Xc) Yesu zâk yatâ sâip, zorat Yuda a zen nâŋgâm den sâm kâsâpagowe. Cb Ândiândinâ zo a ziŋ nonam dinnâ sâne mân birâbat. Buŋâ. Ninak nâŋgâm birâbat. Ninak birâbat sot mimbatkât imbaŋâ zemnigap. Yatâ upatkât op Ibânandâ sâm nigip.” a Râma zeŋgât op ândiândinâ birâbat, zorat Ibânandâ umŋandâ gâsunimap. Nâ ândiândinâ birâmŋâ dum mimbat. B`} Oi râma kâmut ŋâin ŋâin ândie. Zen poŋ zi gokŋâ buŋâ. Oi ninak ârândâŋ diiziŋgâm ga dinnâ nâŋgâbi. Oi râma zen kâmut kânok sot galem a kânok yatâ muyagibap. y_k Zorat dâp op nâ kâmurâpnâ zen sot âŋak ândimen. Zorat na râma zeŋgât opŋâ ândiândinâ birâbat. [^/ Nâ ko râma galem a âlipŋâ ândiman. Ibâ sot nâ âŋak nâŋgâm ândimet. n]U A zo râma galem a bâliŋâ. Zâk râma zeŋgât girem mân upap. A zo kât mimbapkât nep tuumap. ]\3 Râma galem a bâliŋâ, mariŋâ buŋâ, kât nep tuutuuŋaŋgât aŋâ dâŋ galemziŋ mân opmapŋâ wâu kâtikŋâ gâi zâmbam âibap. Oi wâu kâtikŋâ gamŋâ râma ziŋgâm molziŋgi siŋsururuŋ upi. [ Nâ râma galem a âlipŋâ. Galem a zâk galem otziŋgâm ândim râma gakâŋâ tâmbetagobegât ândiândiŋâ birâbap. %ZC Kâmbu a zen ga râma kâmbu mem zâŋgom tâmbetzâŋgobigât game. Nâ ko râma ziŋ ândim ândiândi âlip muyagem ândim kwâtâtibigât gâwan. ~Yu Mâtâp nâ. Ŋâi zâk nâgâren gam bagibap, zâk mân tâmbetagobap. Zâk bagimgagim nalem muyagem nem ândibap. X Nâ mân âsagia âsagiwe, zo kâmbu a. Zen kut ŋâi ŋâi laŋ mime. Zen ganetâ râma zen zeŋgât den mân nâŋgâwe. W Yatâ utne Yesuŋâ dum dâzâŋgom sâip, “Perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Râma zeŋgât zâizâiŋaŋgât mâtâp, zo nâ. xVi Yesuŋâ den sumbuŋâ yatâ sâi Yuda a ziŋ den zorat topŋâ mân nâŋgâwe. Yesu zâk galem a âlipŋâ. rU] Ka a ŋâi gâi diŋ tobatŋâ mân nâŋgâmŋâ mân molibi. Buŋâ. Zen keŋgât op birâm âibi.” rT] Râma gakârâpŋâ diiziŋgâm gei kândom ari molim âibi. Diŋ tobatŋâ nâŋgâmegât molim âibi. tOa (Yatâ sâi Parisaio a ârândâŋ kirâwe, zen nâŋgâmŋâ sâwe, “Nen sen ŋâtâtik nâŋgonsat?” QN 'Oi Yesuŋâ sâip, “Nâ topziŋ sâm muyagibatkât hânân gewan. Zorat a ziiŋaŋgât nâŋgâne gigiŋâ oi sinniŋ ŋâtâtik sâme, zen sinziŋ ânâŋgât âsakŋan bâgim ândibigât gem gâwan. Oi a ziiŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ oi sinniŋ âlipŋik sâme, zen ŋâtâtigân bagim ândibigât gem gâwan.” M &Sâi a zorâŋâ sâip, “Kembu, nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatgigan.” Yatâ sâmŋâ um topŋan pindiŋsâm mâpâseip. QL %Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ eksat. Den dâgogan, zo nâ.” }Ks $Sâi a zorâŋâ sâip, “Patâ, sat, zo a ŋâi? Zo tirâpnona ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbat.” J7 #A zo kâbakŋine ari Yesuŋâ nâŋgip. Oi a zo muyageŋaŋgâm itâ sâm mâsikip, “Gâ a bonŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgat mo?” sI_ "Sâi den kârâpŋoot itâ sâm dukuwe, “Gâ bâliŋ mâme sot laŋ mâman a zeŋgâren gâbâ âsageinŋâ dap yatâ nen den topŋâ dâtnâŋguat?” Yatâ sâm kom kâbakŋine ârip. Yesu kândâtkom um ŋâtâtik ândiândiŋ. VH% !Oi a zo Anutugâren gâbâ mân gâip sâi nep itâ zo dap yatâ tuubap?” G Mârum hân âsageibân gâbâ a ŋâi zâk mam kâmboŋan gâbâ sen ŋâtâtikŋâ âsagem kubikkubikŋâ mân âsagei nâŋgâwen. F Nen itâ nâŋgâmen, ‘Anutuŋâ bâliŋ mâme a mân betziŋan memap. Ŋâi zâk hurat kwâkŋaŋgâm diŋâ lugi bekŋan mimbap.’ E  Sâne a zorâŋ den itâ mâburem dâzâŋgoip, “A zi sinnâ mânâŋgâtsap, zâkkât topŋâ kârune nâŋga imbaŋâ uap. wDg Mose zâk Anutuŋâ den dukuip, zo nâŋgen. Ka a zi ikâ mo ikâ gâbâ âsagem gâip, zo mân nâŋgen.” ]C3 Yatâ sâi ziŋâ siŋan gem dukuwe, “Gâ zâkkât a. Nen ko Mosegât arâpŋâ. B1 Sâne a zorâŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ mârum dâzâŋguan. Zen wangât kisaŋâ dâzâŋgobatkât se? Zen zâkkât a utnam se?” RA Sâi dum mâsikâwe, “Dap otgigap? Dap op siŋgâ mânâŋgâtsap?” .@U Yatâ sânetâ ko a zorâŋ itâ sâm dâzâŋgoip, “A zo bâliŋâ mo âlipŋâ, zo mân nâŋgan. Sen ŋâtâtik ândiwanŋâ sinnâ âlip uap, zo nâŋgan.” A sen ŋâtâtik op ândeipŋâ âlip oip, zo dum diim gamŋâ itâ dukuwe, “Anutu mâteŋan kin sarâ mân sâban. Nen a zorat topŋâ nâŋgen. Zâk bâliŋ mâme a.” >) Zorat opŋâ ibâ mamŋâ zet keŋgât op itâ sâwet, “Zâk katep buŋâ. Zâk mârum lâmbarip, zorat ziŋâ mâsikâne topŋâ sâik.” = Ibâ mamŋâ, zet Yuda a sâtŋâ zeŋgât keŋgât opŋâ yatâ sâwet. Yuda a zeŋgât a sâtŋâ, ziŋ den itâ sâm ândiwe, “Ŋâi zâk Yesugât itâ sâbap, ‘A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, zâk zo. Zâk Kristo.’ A yatâ zo mâpâmâpâse namin mân zâibapkât pâke pânat. A yatâ zo kâbakŋeŋaŋgindâ neŋgât kâmurân mân tâpap.” 9<k Ka dap opŋâ siŋâ âlip uap, zo mân nâŋget. Ŋâiŋâ kubiksap, zo mân nâŋget. Zâk katep buŋâ. Mârum lâmbarip, zorat ziiŋak mâsikâne topŋâ dâzâŋgoik.” {;o Sâne ibâ mamŋâ, zik itâ sâwet, “Zâk nannikŋâ, zo nâŋget. Sen ŋâtâtik âsageip, zo nâŋget. w:g Gâitâ mâsikâzikâm sâwe, “Nanzikŋâ sen ŋâtâtik muyageip, zi mo? Zâk dap op siŋâ âlip uap?” 9 Sâi Yuda a zen a zo sen ŋâtâtik ândimŋâ âlip oip, zorat nâŋgâne bonŋâ mân oi sâne ibâ mamŋâ, zet gawet. 83 Oi a siŋ bâpsâsâŋ kubigip, zo mâsikâm sâwe, “Siŋgâ kubiksap, zorat gâ dap nâŋgat?” Sâne zâkŋâ sâip, “Zâk Propete.” ?7w Parisaio zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ itâ sâwe, “A zo Anutugâren gokŋâ buŋâ. Zâk Kembugât gurumin den kom mâtâp wâlap. Zâk kendonân nep tuugap.” Sâne nâmbutŋandâ sâwe, “Zâk bâliŋ mâme a ândim sâi nep itâ zo mân tuubap.” Parisaio a, ziŋ yatâ sâm âragum kâsâpagowe. I6  Zorat Parisaio a, ziŋâ a zo mâsikâm sâwe, “Gâ dap op siŋgâ âlip uap?” Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Zâk baŋet mem sinnan saŋgori nâ âi too saŋgonsa sinnâ âlip uap.” Y5+ Oi Yesuŋâ baŋet golaŋkum siŋâ saŋgorip, zo Yuda zeŋgât kendonân oip. ^45 A sen ŋâtâtik op ândimŋâ âlip oip, zo diim Parisaio a zeŋgâren âiwe. $3A Yatâ sâi mâsikâm sâwe, “A zo ikâ ândiap?” Sâne zâkŋâ sâip, “Nâ mân ek nâŋgan.” A siŋâ âlip oip, zorat Parisaio ziŋ den sâwe. ~2u Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “A ŋâi kutŋâ Yesu, zâkŋâ hânân tâpkum hân baŋet mem golaŋkum sinnan saŋgonŋâ itâ sâm dâtnogip, ‘Gâ Siloam deŋgânân âi too sâŋgon.’ Oi nâ âi too saŋgonsa sinnâ âlip oi eksan.” ?1y Sâi mâsikâm sâwe, “Dap op siŋgâ âlip uap?” ,0Q Sâne nâmbutŋandâ sâwe, “Zi zâk.” Oi nâmbutŋândâ sâwe, “Zâk buŋâ. Zâkkât tobat yatâ a ŋâi.” Yatâ sâne zikŋak sâip, “Nâ ko zi.” / Yatâ opŋâ kamârâpŋâ ziŋâ a zo ekŋâ mâsikâyaŋgâm sâwe, “Nalemgât oletniŋgâmap, zi zâk mo ŋâi?” . Itâ sâm saŋgorip, “Gâ Siloam too deŋgânân âi too saŋgonnan.” (Siloam zo Yuda denân. Niiŋ denân ko sâŋgongoip sâmen.) v-e Yesu zâk yatâ sâmŋâ hânân tâpkum hân baŋet mem golaŋkum sen ŋâtâtik zo siŋan saŋgorip. N, Nâ hânân ândibat dâp hân a zeŋgât âsakŋâ op ândibat.” H+  Sirâmân nep tuumen. Kâ ŋâtiksâi ko nep mân tuumen. Narâk zi sirâm yatâ oi sâŋgonnogip, zâkkât nep âlip tuum ândinat. Kwâkŋan ŋâtâtik muyagei nep zo dap dap yatâ tuubi? @*y Sâindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Yatâ buŋâ. Zikŋâ mo ibâ mam zekât tosagât buŋâ. Anutu imbaŋâŋaŋgât topŋâ zâkkâren muyagibapkât yatâ âsageip. ) Yesuŋâ a zo muyagei arâpŋâ niŋ Yesu mâsikâm sâwen, “Patâ, ŋâigât tosagât yatâ muyageip? Zikŋâ mo ibâ mam zekât?” (  Yesu zâk mâtâbân âim sen ŋâtâtik a ŋâi muyageip. A zo mam kâmboŋan gâbâ âsagem sen ŋâtâtik op ândim gâip. q'[;Yatâ sâi Anutu hutkum sap sâm kâtŋâ mem kunâ sâne Yesuŋâ tikpam tirik namin gâbâ geip.&:Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Nâ Abaram mân âsagei ândiwanŋâ ândim gaan.” d%A9Yatâ sâi Yuda a ziŋ sâwe, “Gâ kendongâ 50 mân ândeinŋâ Abaram egâwan sat?” $8Sâkunziŋâ Abaram, zâk nâgât narâk mâte oi ikpapkât sâtâre op ândeip. Zorâŋâ ândim muyagia sâtâre pâtâ oip.” U##7Zen zâkkât topŋâ mân nâŋge. Nâŋâ ko zâkkât topŋâ nâŋgâm kwâtâtian. Nâ mân ek nâŋgan sa sâi ko a sarâ zen yatâ opap. Nâ zâk nâŋgâŋâŋgan. Oi zâkkât diŋâ mem ândiman. 7"g6Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ninak sâknâ mem zâi pa sâi ko bon buŋ opap. Ibânâ ândiap, zâkkât Anutuniŋ sâme, zâkŋâ kutsiŋginâ mem zâi pâmap. !5Sâkuniŋâ Abaram, zâk patâ moip. Oi gâ zâk walâbam sat? Oi Propete a, zen yatâ muwe. Gâ wangât sâkkâ mem zâi paat?” K 4Yatâ sâi Yuda a ziŋâ itâ sâwe, “Wâkeŋâ otgimap, zo perâkŋak. Abaram moip. Oi Propete zen yatigâk muwe. Oi gâ itâ sat, ‘Ŋâi zâk nâgât den mem ândibapŋâ mân mumbap.’ nU3Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk nâgât den mem ândiap, zo mân mumbap.” #?2Nâ kutsiŋginaŋgât opŋâ mân dâzâŋgowan. Kutsiŋginaŋgât den dâzâŋgobap, zo ŋâi ândiap. Zâkŋâ nâgât kutsiŋgi, zo mem zâi pâmbap. F1Gâgât topkâ yatâ sâindâ dâp upap.” Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ wâkeŋâ mân otnimap. Nâ Ibânâ sâm bâbâlaŋ kwâkŋaŋgâman. Zen ko nâ mem ge kwatnige. ?w0Sâi Yuda a sâtŋâ, ziŋ kuk op itâ sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe, “Nen gâgât dap sânat? Gâ neŋgât kâmurân gok buŋa. Gâ Samaria a. Wâkeŋâ umgan giari ândiat. 9/Ŋâi zâk Anutugât siŋgi upapŋâ diŋâ nâŋgâbap. Zen Anutugât siŋgi mân ândimeŋâ diŋâ birâme.” Yesugât den mem ândim mân munat.  .Zeŋgâren gâbâ a ŋâi nâgât tosa âlip sâbap? Buŋâ. Nâ den bonŋâ sâman. Zen wangât nâgât dinnâ birâme? ;q-Zorat nâ den bonŋâ dâzâŋgua dinnâ birâme. D,Zen ibâziŋ Sataŋ. Zâkkât den lubigât umziŋ kinmap. Zâk mârum ŋâi a tâmbetagoagoŋ nep tuum ândim gaap. Zâk den bonŋâ kândâtkoipkât umŋan den bonŋâ ŋâi mân ziap. Zâk sarâ a sot sarâ mariŋâ. Zorat zâkkât orot mâmeŋâ zo sarâ opmap. Zen zo yatik umziŋan den bonŋâ mân gei ziap. +Zen dap op ândine dinnandâ umziŋan mân geimap? Nâ den sa zen kindapziŋ aŋgân kârâme, zorat ko yatâ upme. 7*Sâne Yesuŋâ sâip, “Ibâziŋ Anutu sâi ko nâ buku otnibe. Nâ Anutugâren gâbâ gewan. Ninâ umgât mân gewan. Zâkŋâ sâŋgonnogi gewan. )Zen ibâziŋaŋgât orot mâme upme.” Yatâ sâi ziŋâ sâwe, “Nen a laŋân gâbâ mân âsagiwen. Ibâniŋ Anutu kânok.” ;o(Anutugâren gâbâ den bonŋâ nâŋgâwan, zo dâzâŋgoman. Oi ziŋâ nonam se. Kut zo yatâ zo Abaramŋâ mân oip. Zen Abaramgât narâpŋâ buŋâ. Ibâziŋâ, zâk ŋâi. 1'Sâi itâ sâm dukuwe, “Nen sâkuniŋ Abaram.” Sâne Yesuŋâ dâzâŋgoip, “Zen Abaramgât kiun ândim sâi zâkkât orot mâme yatâ upe.  &Nâ Ibânaŋgâren kut ŋâi ŋâi ek ândiwan, zorat sâman. Zen ko ibâziŋaŋgâren kut ŋâi ŋâi nâŋgâwe, zo upme.” iK%Zen Abaramgât kiurâp, zo nâŋgan. Oi zen nâgât denŋâ umziŋan mân giari nonam se. O$Zorat nâ nanŋandâ olaŋziŋga, zen perâkŋak dumum buŋ ândibi. yk#Kore a, ziŋâ patâziŋaŋgât mirin tâtat mâme mân upi. Narâpŋâ ko Ibâgât mirinâk ândim zâimambi. "Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋguan. Ŋâi zâk bâliŋ opmap, zâk bâliŋaŋgât kore a upap. + O!Yesuŋâ yatâ sâi zen itâ mâburem dukuwe, “Nen Abaramgât kiurâp. Nen a zeŋgât kore mân op ândiwen, zorat wangât sat? ‘Dumun buŋ ândibi.’ ” l Q Opŋâ nâgât den bonŋâ, zo nâŋgâne mâkâziŋgi dumunziŋ buŋâ, hâlâluyâk ândibi.”  %Yesuŋâ Yuda a nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe, zen itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen nâgât den lum ândim arâpnâ bonŋâ upi.  Yesu zâk den yatâ sâi a doŋbepŋâ nâŋgâmŋâ, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Yesugât den mem ândim dumun buŋ utnat. yOi sâŋgonnogip, zâk nâ sot ândiap. Nâ kut ŋâi ŋâi opman, zo egi âlip opmap, zo ko zâk mân birânimap.” }Sâmŋâ Yesuŋâ târokwap itâ dâzâŋgom sâip. “Zen a bonŋâ nâ nagân mândânibi, narâk zoren topnâ nâŋgâm biraŋbi. Oi ninâ umgât kut ŋâi ŋâi mân opman. Ibânandâ den sâm dâtnogip, zorik sâman, zo nâŋgâm kwâtâtibi. X)Den zo Ibâŋaŋgât op sâm dâzâŋgoi zen mân nâŋgâm kwâtâtiwe. 4aNâ zeŋgât tosa sot hâuŋaŋgât den doŋbep mem ândian. Sâŋgonnogipŋâ den bonŋâ sâmap. Oi nâ den zâkkâren nâŋgâwan, zorigâk a ambân dâzâŋgoman.” #Sâi ziŋâ mâsikâm sâwe, “Bâi, gâ wan a ŋâi?” Sâne Yesuŋâ dâzâŋgom sâip. “Topnâ dâzâŋgom gâwan, zo bonŋâ. 2]Nâ zorat opŋâ dâzâŋguan, Zen tosaziŋoot ândim mumbi. Nâ ândim gâwanŋâ ândim zâibat. Zen zo mân nâŋgâm simbitkubi, zo ko tosaziŋ zemziŋgi mumbi.” +Sânetâ Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen âmbiren gokŋâ. Nâ ko uren gokŋâ. Zen hân ziren gokŋâ. Nâ ko hân zi gokŋâ buŋâ. Zo yatâ sâi ko Yuda a ziŋâ sâwe, “Nâ âi ândia zen mân gabi, den zo wangât sap? Zâk zikŋâ agoyaŋgâm mumbapkât sap?” (IYesu zâk den târokwapŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ zâmbam aria zen kârunimŋâ tosaziŋoot ândim mumbi. Nâ âibat, zoren zen dap op gabi?” jMYesuŋâ den zo tirik namâ umŋâ ŋâi kât pâpanŋan, zoren kin den dâzâŋgoip. Oi zâk mumbapkât narâkŋâ mân mâte oipkât dabân gâsum tâk namin kek pambe? Aŋâ hânân gok, Yesu zâk Sumbemân gokŋâ. dAYesu zâk den yatâ sâi mâsikâm sâwe, “Ibâgâ ikâ?” Sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen nâgât topnâ mân nâŋgâme. Zen nâgât topnâ nâŋgâm sâi ko Ibânaŋgât topŋâ yatik nâŋgâbe.” e~CNâ ninâ topnâ sâm muyagia Ibânâ sâŋgonnogip, zâkoot yatik sâm muyagemap.” } Zeŋgât gurumin den ekabân den ŋâi itâ ziap,‘A zagât, zikŋâ a ŋâigât topŋâ sâitâ nâŋgâne bon upap.’ |Oi zeŋgât topziŋ sâbat, zo ko bonŋâ upap. Nep zo ninik mân tuubat. Ibâ sâŋgonnogip, zâkŋâ betnan mei nep zo tuubat. w{gZen sâkŋik ekŋâ umŋan bonŋâ zo mân ikme. Oi zen laŋ sâme. Nâŋâ ko zeŋgât topziŋ mân sâman. OzSâne Yesuŋâ sâip, “Ninak topnâ sapsuga bon buŋ mân opmap. Wangât, Nâ ikâ gâbâ gâwan sot ikâ âi ândibat, zorat topŋâ nâŋgâm den sâman. Zen ko zo mo zorat ârândâŋ kwakme. yyk Sâi Parisaio a ziŋâ itâ sâm dukuwe, “Gâ gikak topkâ sâm muyagiat, zorat nâŋgindâ bon mân uap.” txa Yesuŋâ a den dum dâzâŋgoip. Itâ sâm dâzâŋgoip, “Hân dâp a zeŋgât kârâp âsakŋâ op ândian. Oi ŋâi zâk nâ molinibapŋâ, zâk ŋâtâtigân mân ândibap. Zâk ândiândi âsakŋâ tâkŋaŋgi ândibap.” rw] Sâi ambânŋâ sâip, “Kembu, buŋâ.” Sâi itâ sâm dukuip, “Nâ yatigâk, nâ gâ mân sâm siŋgan gian. Zorat gâ âi ândim bâliŋâ du zagât mân upan.” Yesu zâk a hân dâp neŋgât kârâp âsakŋâ op ândiap. Xv) “Ambân, a zen ikâ arie? Ŋâiŋâ hâuŋaŋgât den sâm siŋgan giap?” =us A gawe, zen den zo nâŋgâm patâziŋâ kândom ari kânok kânok ari ari âim naŋgâwe. Ambân zâk zikŋik Yesugât mâteŋan kiri Yesu zâk oksâm zaat mâsikâm sâip. ;tqYatâ sâm du pindiŋsâm hânân kulemgum tâip. 2s]Kulemgum tâi mâsikâm zagât zagât utnetâ zaatŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zeŋgâren gâbâ a ŋâi tosaŋâ buŋâ, zâkŋâ kâtŋâ topkwap koi ko kumbi.” rZo yatâ mâsikâne den dap mo dap sâi nâŋgâm denân pânam sâwe. Sâne Yesu zâk pindiŋsâm bikŋandâ hânân kulemgum tâip. x~|}}\||{zyxxTwwvv*uts}rr+qJpp onnmQmlqkk"jj5i4hYggUffTeedzcbb*aaNa`x` _^]\\t[[SZZYY XWWViUUTDRRR&QQkQ>=<<3;;:99|88e77H6%44M332,11"00#/...C--V,++**:))x(((';&&M%$$Q#G"o!!8 aw!:XyV71  - tW\2`] 3 Oi kâwali a sâtŋâ sot Yuda zeŋgât a sâtŋâ, zen Yesu gâsum bikŋâ saawe. +O Yatâ oi Yesuŋâ Petero itâ sâm dukuip, “Sâugâ inzurân pâna giarik. Dapkât uat? Dap nâŋgat? Sâknam Ibânandâ nâgât siŋgi sâip, zo birâbat?” 1[ Oi Simoŋ Peteroŋâ sâu mem ândeip, zo inzurân gâbâ sâmbum tirik namâ galem a, zâkkât kore a kindap bongen kârâm kwâkip. Kore a zorat kutŋâ Maiko. kO Yatâ oi mârum den itâ sâip, zo bon oip, “A nigin, zen galem otziŋga mân tâmbetagowe.” Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ mârum dâzâŋguan. Nâ ko zi. Nâ kârunim ge oi ko arâpnâ zi birâziŋgâne âibi.” Yatâ utne du zagâtŋâ mâsikâziŋgip, “Zen ŋâi kârum ge?” Sâi ziŋâ sâwe, “Yesu, Nasarete kamânân gokŋâ.” ]3Yesuŋâ sâip, “Nâ zi.” Sâm dâzâŋgoi kândât kândât âim ge kom ziwe. 'Sâi ziŋâ sâwe, “Yesu, Nasarete kamânân gokŋâ.” Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ zi.” Oi Yuda zâk kâwali a zen sot kirip. Oi Yesu zâk kut ŋâi ŋâi okŋaŋgâbi, zo nâŋgâm arâpŋâ nâmbamŋâ âi mâsikâziŋgip, “Zen ŋâi kârum ge?” 1[Zoren ândeindâ Yudaŋâ tirik namâ kâwali a sot a sâtŋâ nâmbutŋâ diiziŋgi gawe. Kembugât namâ galem a pâtâ sot Parisaio a, ziŋ sâŋgonzâŋgone gawe. b=Yesu sot arâpŋâ, nen zoren âsâbâŋ mindumarâwengât Yuda zâk kâlam zo ekmâip. #~ AYesu zâk den zo sâm naŋgâm arâpŋâ diiniŋgi Yerusalem kamânân gâbâ gemŋâ Kidoroŋ too nirem hân ŋâi nak kâlam ŋâi zeip, zoren zâiwen. G}Nâ gâgât den siŋgi sâm muyagem ziŋgâwan. Oi sâm muyagem ziŋgâm zâibat. Oi umgâ gâsânomap, zo yatik umgandâ zen gâsâzâŋgoi nâ yatik umnandâ gâsuziŋgi ândibat.”5|cO Ibâ, târârak mariŋâ, um kâtik a zen topkâ mân nâŋgâwe. Nâ ko topkâ nâŋgâman. Oi kâmut gakârâpnâ, zen gâŋâ sâŋgonnona gewan, zo nâŋgâme. I{ Ibâ, A nigin, zo biken nâ sot ândibigât dâgogan. Oi zen biken nâ sot ândim neule âsakŋânâ ikpigât dâgogan. Neule âsaknâ zo umâlepkaŋgât op hân mân muyageinân nigin. zwNâ umnandâ gâsâzâŋgua gâ yatik umgândâ gâsânona umziŋ kânok op kwâkâbap. Zen yatâ ândine um kâtik zen gâŋâ sâŋgonona gewan, zo nâŋgâm biraŋbi. Oi umgandâ nâ kâpinom yatik zen kâpizâŋgomat, zo nâŋgâm biraŋbi. ywNet um kânok ândimet, zo yatik um kânok op ândibi. Zo yatâ ândibigât neule âsakŋâgâ nigin, zo ziŋgâwan. xZen um kânok op ândibigât dâgogan. Ibâ, gâ nâgât umgâ kinmap. Nâŋâ umnâ gâgâren kinmap. Zo yatik ziŋâ nekâren umziŋâ kinbap. Oi umziŋandâ gâsâyagom ândibi. Yatâ utnetâ ko um kâtik a zen gâ sâŋgonnona gewan, zo nâŋgâm kwâtâtibi. w)“A zi kinze, zeŋgârâk mân ninâu san. Den siŋgi âlip sâne nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi, zeŋgât sot ârândâŋ ninâu sân. v Zen umziŋâ gâgâren pambigât zo yatik nâŋâ umnâ gâgâren paan.” Yesuŋâ kâmut gakârâpŋâ neŋgât ninâu sâip. uucGâŋâ sâŋgonnona hânân gem nep tuuwan, zo yatik sâŋgonzâŋgua zen um kâtik zeŋgâren nep tuubi. itKGâgât den bonŋâ umziŋan pâna âsagei târârak op ândibi. Gâgât denŋâ, den bonŋâ. KsNâ hângât siŋgi buŋâ. Zen yatigâk hângât siŋgi buŋâ. r#Arâpnâ hânân gâbâ diiziŋgâm zâibangât mân san. Bâliŋâ mariŋandâ tâmbetzâŋgobapkât san. Gâŋâ galemziŋ upangât san. Hq Gâgât den zo ziŋga mem ândine hângât siŋgi a, ziŋâ kâsa otziŋgâwe. Nâ hângât siŋgi mân ândiman. Arâpnâ zen yatâ hângât siŋgi mân ândimegât yatâ otziŋgâwe. xpi Zi gâgâren gâbam hânân den yatâ dâgoga nâgât sâtâre, zo zeŋgâren ari sâtâre kwâkŋan ândibi. eoC A nigin, zen sot ândim kutsiŋgigaŋgât imbaŋandâ lâmbamzâŋgua ândiwe. Nep diŋ zo sâm nigip. Oi dâŋ galem otziŋga mân tâmbetagowe. Gâgât den kulem bon upapkât simgât siŋgi, zâk kânok tâmbetagoip. .nU Nâ hânân ândiândinâ ândia âkap. Zen ko hânân zi târokwap ândinetâ nâ gâgâren gâbâman. Ibâ hâlâlu, kutkâ nigin, zorat kutsiŋgigaŋgât imbaŋandâ pâit saaziŋgâna hâlâlu ândibi. Oi zen um kânok op ândibi. Net um kânok ândimet yatik zen um kânok ândibi. m  A ambân nâgât siŋgiŋâ gâgât siŋgi. Gâgât siŋgi zorâŋ nâgât siŋgi. Oi umziŋan nâgât âsakŋâ muyagem ziap. l Nâ zeŋgât op gâgâren ninâu san. A um kâtik zeŋgât op mân san. A nigin zo, zeŋgât op ninâu san. Zen gâgât siŋgi ue. k/Den nigin, zo ziŋga nâŋgâm umziŋan gei ziap. Oi nâ gâgâren gâbâ gewan, zo nâŋgâm kwâtâtie. Gikak nep diŋ sâm nigin, zo nâŋge. Jj Kut ŋâi ŋâi zemnigip, zo gâgâren gokŋik. Zo zen nâŋge. ci?“Hânân a doŋbep zeŋgâren gâbâ nâgât siŋgi sâm gâsum sâlâpzâŋgoin, zo siŋgi dengâ sapsum ziŋgâwan. Zo gâgât siŋgi ândinetâ nâgât siŋgi sâin. Oi zen gâgât den nâŋgâm mem ândie. 9hkO Ibâna, hân mân muyageinân gâ sot sumbemân neule âsakŋânoot ândiwan, zo yatik narâk ziren mâburem nina mem ândibat.” Yesuŋâ arâpŋâ zeŋgât ninâu sâip. ^g5Nâ hânân ândim nep sâm nigin, zo tuum kwâkandâ neule âsakkâ muyagiap. CfOi ândiândi kâtik zorat topŋâ itâ ziap. Gâ Anutu bonŋâ kânok sot sâŋgonnogin, Yesu Kristo, net a ziŋâ nikit net sot pâlâtâŋ utne ândiândi kâtik muyagem ziŋgârat. eGâ nangâ nâ hân dâp a zeŋgât mariziŋ nâbarin. A nâgâren zâmbarin, ândiândi kâtik muyagem ziŋgâbatkât sâm nigin. ^d 7Yesu zâk den zo sâmŋâ siŋâ sumbemân ekŋâ itâ sâip, “Ibâ, âburibatkât narâkŋâ mâte uap. Gâ nangâ, nâgât neule âsaknâ sâna âsagibap. Nâŋgoot yatik gâgât neule âsakŋâ sa âsagibap. Ec!Nâgât um lumbe zeŋgâren zimbapkât yatâ dâzâŋguan. Zen hânân sâknam kwâkŋan ândibi. Ka nâŋâ tâmbetzâŋgobegât imbaŋâ zo kuan. Zorat umâlep op ândinek.”b% Narâk ŋâi ziap, zo mâte oi nâ birânim siŋsururuŋ op mirâziŋan âibi. Oi nâbane ninik mân ândibat. Ibâ, zâk nâ sot ândimap. \a1Sâindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen irabot zi nâŋgâm kwâtâtie? &`EZorat itâ nâŋgen. A ziŋâ mân mâsikâgine gâ gikak kut ŋâi ŋâi zo nâŋgâm naŋgâmat. Gâ Anutugâren gâbâ gâin, zo nâgâm kwâtâtien.” x_iYesu zâk yatâ sâi arâpŋandâ itâ sâm dukuwen, “Zi den sumbuŋâ mân sâm, muyap dâtnâŋguat. c^?Nâ Ibâgâren gâbâ hânân gewan. Oi hân zi birâm Ibâgâren âburem zâibâman.” y]kNâ Ibâgâren gâbâ gewan, zo nâŋgâm umziŋâ gâsânomapkât Ibâ zâk yatik umŋandâ gâsâzâŋgomap. C\Narâk zoren ziiŋak kutnâ mem ândim ninâu sâne Ibâ zâk âlip nâŋgâziŋgâbap. Nâ wangât kut ŋâi ziŋgâbapkât dukubat. Ibâ zâk ninâuziŋâ wâratkum âlip ziŋgâbap. )[K“Den sâm gâwan, zo sumbuŋik dâzâŋgowan. Narâk ŋâi mâte upabân den sumbuŋâ mân dâzâŋgobat. Ibâgât topŋâ, zo muyabâk dâzâŋgobat. fZEÂndim gawe, zoren kut ŋâi ŋâigât nâgât korân mân ninâu sâwe. Narâk zi ko sâtâre kwâkŋan ândibigât wan mo wangât ninâu sâne Ibânâ zâk muyagem ziŋgâbap.” Yesugât kot mem ândim ninâu sânat. SYNâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Nâ mumuŋan gâbâ zaatsa zen kut ŋâi ŋâigât mân kwakŋâ mâsikânibi. Wangât, zen wan mo wangât Ibâgâren sâne kutnaŋgât op muyagem ziŋgâbap, zorat. X%Zen yatigâk narâk ziren umbâlâ op ândibi. Ândine mumuŋan gâbâ zaat ziŋgitsa ko umâlep upi. A zen umâlep zo mân kune buŋ upap. W+Ambân ŋâi zâk katep mimbam sâknam patâ nâŋgâbap, zorâŋ katep âsagei sâknam buŋ oi sâknamgât nelâmkoi katepkât sâtâre upap. TV!Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Um kâtik, ziŋ none mua ko arâpnâ âigirâp isem umbâlâ utne a um kâtik, ziŋ sâtâre upi. Zen ko umbâlâ op ândibi. Ka umbâlâ upi, zorat hâuŋâ sâtâre upi. UMâsikânam oindâ Yesuŋâ niŋgit umniŋan ek nâŋgâm itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ itâ dâzâŋguan. Narâk pâŋkânok ziap, zo âki aria mân nikpi. Oi zorat kwâkŋan narâk pâŋkânok ziap, zo âki ga nikpi. Zen den zorat âragum te? [T/Yatâ sâmŋâ sâwen, “Narâk pâŋkânok zo, zo wangât sap? Nen kwaksen.” SYesu zâk yatâ sâi arâpŋâ nâmbutŋâ nen kwakmak op itâ âraguwen, “Den itâ sâp, ‘Narâk pâŋkânok ziap, zo âki aria mân nikpi. Oi zorat kwâkŋan narâk pâŋkânok ziap, zo âki ga nikpi.’ Oi den ŋâi itâ sap, ‘Ibâgâren zâibat.’ ” R“Narâk pâŋkânok ziap, zo âki aria kârunibi. Oi zorat kwâkŋan narâk pâŋkânok ziap. Zo âki ga nikpi.” Q)Ibâgâren den bonŋâ ziap, zorat mariŋâ nâ. Zorat op itâ san, Nâgâren gâbâ den mem muyagem ziŋgâbap.” Yesu zâk âburem gâbap. OPDen zo ninan gâbâ mem sâm muyagem ziŋgi kutsiŋginâ lum zaatpi. iOK Kaapum, den bonŋâ mariŋâ, zâk gem gam den bonŋâ dâzâŋgobap. Zik umgât den zo mân sâbap. Den nâgâren gâbâ nâŋgâbap, zo yatik sapsum ziŋgâbap. Oi kut ŋâi ŋâi gâtâm âsagibap, zo sapsum ziŋgâbap. N Yesu zâk yatâ sâmŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Den doŋbep ziap. Narâk ziren zo dâzâŋgua dap op nâŋgâm naŋgâbi? :Mm Hâuŋaŋgât den sâsâŋ, zorat itâ nâŋgâbi. Hân zirat a kutâ Sataŋ, zâk tosaŋaŋgât hâuŋâ mimbapkât mârum sâm kwâkâm pindap.” Kaapum zâk diiniŋgâmap. \L1 Târârak orotŋaŋgât itâ nâŋgâbi. Nâ Ibâgâren âburem zaria mân nikpi. `K9 Tosaziŋaŋgât topŋâ itâ nâŋgâbi. Zen nâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnime. yJkZâk gem ga a zeŋgât bâliŋâziŋâ sot târârak ândiândiŋ sot hâuŋâ mimbi, zorat sapsum ziŋgâbap. SI“Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. Âburem zâibat, zo zeŋgâren bonŋâ muyagibapkât zâibat. Nâ mân zaria sâi Tirik Kaapum mân gem ga mam otziŋgâbap. Ka nâ zâim sâŋgongua gem gâbap. iHKÂibam ua narâkŋâ dâzâŋguan, zorat umziŋ bâliŋ uap.” Kaapumŋâ a topziŋ sapsumap. G Itârâŋ sâŋgonnogip, Anutu, zâkkâren âibâ sa zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ mân mâsikânigap, ‘Gâ ikâ âiban?’ MFNâ den kânŋan dâzâŋguan, zorat bonŋâ muyagei itâ sâbi, ‘Kembuŋâ mârum dâtnâŋgoip, zo muyagiap.’ Nâ mârum zen sot tâpat sâm mân dâzâŋgowan. Nârâk zi ko dâzâŋguan. IE Zen Ibânâ sot nâ, nekât topnik mân nâŋgegât yatâ upi. D3Zen mâpâmâpâse namin aŋgân kârâziŋgâbi. Perâkŋak, narâk ŋâi mâte upap, zoren a ziŋ nen Anutugât nep tuunâ sâm zâŋgone mumbi. >C y“Zen nebân kin loribegât yatâ sâm dâzâŋguan. pBYZen nâ nep topkwarâwanân gâbâ nâ sot ândim gawe, zorat zo yatik topnâ sap sum ândibi.”A'Nâ Ibâgâren âburem âimŋâ, mam otziŋgâbap, Kaapum, den bonŋâ mariŋâ, zâk sâŋgongua gem gam topnâ sâm muyageziŋgâbap. @Yatâ utnetâ Kembugât ekabân den ziap, zo nâgâren bon uap. Den zo itâ.‘Nâ bâliŋâ mân ua ko laŋ kâsa otnige.’ .?UNâ osetziŋan nep patâ tuuwan, a ziŋ mân tuume yatâ. Zo mân tuuga sâi tosaziŋ buŋ ândibe. Kâ nâ gem ga ko nekŋâ nâ sot Ibânâ laŋ kâsa otnikâme. J> Ŋâi zâk kâsa otnibapŋâ Ibânâ yatik kâsa okŋaŋgâbap. )=KNâ um kâtik zeŋgâren mân gemŋâ den dâzâŋgowan sâi ko tosaziŋ buŋ ândibe. Ka nâ gem ga dâzâŋgua tosaziŋâ zo dap yatâ sâm kwârakubi? Z<-Sâŋgonnogip, Anutu, zâk mân ek nâŋgâmegât nâgât op yatâ otziŋgâbi. g;GNâ den itâ dâzâŋgowan, zo nâŋgâbi, ‘Kore aŋâ patâŋâ walâm ândiândiŋ, zo mân taap.’ A ziŋ kâsa otniwe, zo yatik zen kâsa otziŋgâbi. Zen nâgât den nâŋgâwe sâi yatik zeŋgât den nâŋgâbe. :+Zen hângât siŋgi ândine sâi buku otziŋgâbe. Nâ zeŋgât oserân gâbâ gâsum sâlâpzâŋgua kândâtzâŋgowegât kâsa otziŋgâme. 9#Yesu zâk itâ dâtnâŋgom sâip, “Um kâtik a ziŋ kâsa otziŋgânetâ ko itâ nâŋgâbi, ‘Kembu yatik kâsa okŋaŋgâwe.’ 8Nâgât den kâtik zi dum dâzâŋgobâ. Umziŋandâ gâsâyagom ândibi.” Yesu birâŋaŋgâwe, yatik arâpŋâ birâniŋgâbi. C7Ziŋâ nâ mân gâsum sâlâpnowe. Nâŋâ zen gâsum sâlâpzâŋgowan. Oi âi nâgât orot mâmenâ, zo mem ândim ziren sot sumbemân bonŋâ muyagibigât sâm ziŋgâwan. Oi ziŋâ bonziŋâ muyagine narâk dâp zemâmbap. Yatâ op nâgât kot sâm Ibâgâren wan mo wangât op ninâu sâne ziŋgâbat. 67Nâ narâk ziren topkwapŋâ kore a mân sâm zâŋgonsâbat. Zen nâgât bukurâpnâ ue. Kore aŋâ patâŋaŋgât umŋan den zemap, zo mân nâŋgâmap. Nâŋâ kut ŋâi ŋâi Ibânaŋgâren nâŋgâwan, zo pisuk patâ sapsum ziŋgâwangât zeŋgât nâŋga bukurâpnâ ue. F5Nep diŋ sâm ziŋgan, zo tuune ziŋgitsa buku bonŋâ upi. P4 Ŋâi zâk bukurâpŋâ tâmbetagobegât ândiândiŋ biri buŋ upap, a zo bukurâpŋâ umŋandâ gâsâzâŋgom biraŋmap. A neŋgât orot mâme, zorâŋ zâkkât buku orot âlip zo mân walâbap. 3  Nâgât den kâtik itâ dâzâŋgoman. Nâŋâ umnandâ gâsâzâŋgomap, yatik ziiŋak umziŋandâ gâsâyagom ândibi. 2 Nâgât sâtâre, zorâŋ zeŋgâren doŋbep âsagem zimbapkât den zi dâzâŋguan. Zen sâtâre kwâkŋan ândibigât san. 1w Nâ Ibânaŋgât den luga umŋandâ gâsânogi ândiman. Zen yatigâk nâgât den lune umnandâ gâsuziŋgi ândibi. 0! Ibânandâ umŋandâ gâsânomap, zo yatik umnandâ zen gâsuziŋgap. Zen nâgât den, zo nâŋgâm ândine umnandâ gâsuziŋgi ândibi. /yZen bonziŋâ patâ op nâgât arâp bonŋâ op ândine a ziŋ ziŋgitne âlip oi Ibânâ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. l.QZen ko nâ sot pâlâtâŋ op dinnâ mem ândimŋâ wan mo wangât sâne muyagem ziŋgâbat. &-EA zen nâ sot pâlâtâŋ op mân ândine birâziŋgâbat. Oi waiŋ bâranŋâ mânâŋgât pane moi mindumŋâ kârâbân une semap, zo yatâ otziŋgâbi. ;,oWaiŋ nak topŋâ nâ. Zen ko bâranŋâ. Ŋâi zâk nâ sot pâlâtâŋ oi nâ zâk sot pâlâtâŋ ua bonŋâ doŋbep patâ upap. Ka zen birânim kut ŋâi utnam kwakpi. S+Zen nâ sot pâlâtâŋ utne nâ zen sot pâlâtâŋ op ândibat. Waiŋ bâranŋandâ topŋoot mân târoyagom zikŋigâk bonŋâ mân upap. Zen yatik nâ sot mân pâlâtâŋ opŋâ bonziŋ mân upi. S*Zen siŋgi âlipŋâ dâzâŋgowan, zorâŋ kubikziŋgi salek op ândie. ))Nâgâren gâbâ bâranŋâ ŋâi mân bon oi mânâŋgât pâmbap. Bâranŋâ ŋâi bon oi kubikŋaŋgâm bonŋâ patâ upapkât galem upap. L( Nâ waiŋ nak topŋâ âlipŋâ. Ibânandâ ko waiŋ nep mariŋâ. d'ANâ umnandâ Ibâ gâsuman, zorat op ko Ibânandâ nep diŋ sâm nigip, zo wâratkum ândiândinâ birâbat. Nâ umnandâ Ibâ gâsuman, zo a ziŋâ nâŋgâm simbitkubigât yatâ upat. Bâi, zen zaatne âinâ.”<&qNâ zi den kârep mân târokwap dâzâŋgobat. Hângât a kutâ Sataŋ, zâk tâmbetnobam gâbapkât narâk mâte uap. Ka zâk tâmbetnobapkât imbaŋâ mân tâkŋaŋgap. ~%uOi zo mân âsagei kânŋan dâzâŋguan, zorat kut ŋâi ŋâi zo âsagei ko nâŋgâm pâlâtâŋziŋ kâtigibap. $/Nâ itâ dâzâŋgua nâŋgâwe. Nâ âimŋâ du zeŋgâren âburem gâbat. Zen umziŋ nâgâren sâŋgongune sâi ko nâ Ibâgâren zâibat, zo nâŋgâm umâlep upe. Ibâ zâk nâgât patâ ândiapkât yatâ upe. Nâgât imbaŋânandâ Ibâgât imbaŋâ ombeŋan, zorat. +#ONâgât bet sâwât, zo um lumbenâ ziŋgan. Um kâtik a zeŋgât lumbeŋâ, zo buŋâ. Ninâ zo ziŋgan. Zorat nâŋgâ kwâkâ sot keŋgât, zo mân upi. s"_Gâtâm Tirik Kaapum gamŋâ mam otziŋgâm kut ŋâi ŋâi zorat topŋâ sapsumziŋgâm ândibap. Oi den nâŋâ dâzâŋgowan, zo dum dâzâŋgobap. Ibânâ nâgât sâtkât op Tirik Kaapum sâŋgongoi gem mam otziŋgâm ândibap. `!9Yesu zâk yatâ sâmŋâ itâ sâip, “Nâ zen sot ândim den zo dâzâŋgoman.  'Ŋâi zâk dinnâ mân lubap, zâk umŋandâ mân gâsunibap. Oi den sâman, zo ninan gâbâ buŋâ. Zo Ibâ sâŋgonnogip, zâkkât den.” B}Sâi Yesuŋâ den itâ mâburem dukuip, “A ŋâiŋâ umŋandâ gâsânobapŋâ dinnâ lum ândibap oi ko Ibânandâ umŋandâ gâsubap. Oi Ibâ net zâkkâren gam tâtat mâme utat. GYesu zâk yatâ sâi Yuda, Karioto kamânân gok buŋâ, Yuda ŋâiŋâ mâsikâm sâip, “Kembu, gâ wangât op topkâ neŋgâren sapsum um kâtik a zeŋgâren mân sapsubam sat?” Ŋâi zâk umŋandâ gâsunibap, zâk dinnâ lum ândibap. Oi umŋandâ gâsunibap, zo ko Ibânandâ buku okŋaŋgâbap.” {Narâk zoren nâ sot Ibânâ pâlâtâŋ uet, zo nâŋgâbi. Oi nâ zen sot pâlâtâŋ uen. Nâgât yatâ nâŋgâbi. 4aNarâk pâŋkânok ziap. Zo âki a siŋgi âlipŋâ birâme, zen mân nikpi. Zen ko nikpi. Nâ ândiândi kâtik ândian. Zen nâgât op yatik ândiândi kâtik ândibi. _7Nâ zâmbam âi ândia mandu yatâ mân ândibi. Nâ zeŋgâren âburem gâbat. ]3Kaapum, zâk den bonŋaŋgât mariŋâ. Den siŋgi âlipŋâ birâme, zo ko zen Kaapum sot mân upi. Zen mân ikme sot topŋâ mân nâŋgâme. Zen ko âlip ikme. Zâk zen sot ândiap. Oi umziŋan ândimâmbap. +Oi nâŋâ Ibâgâren ninâu sa ŋâi sâŋgongoi gem mam otziŋgâbap. Zâk narâk dâp zen sot tâtat mâme opmâmbap. Zo Kaapumgât op san. EUmziŋandâ nâ gâsunimap oi ko sâtnâ lum ândibi. J Zen nâgât korân sâm wan mo wangât ninâu sâne ziŋgâbat.  Zen nâgât korân sâm ninâu sâm ândine nâŋgâziŋgâbat. Zo yatâ ua ko nanŋâ nâgât opŋâ Ibâ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi.   “Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. Ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibapŋâ nâ nep tuuman, zo yatik tuubap. Oi zorik buŋâ, walâm tuubap. Wangât, nâ Ibânaŋgâren zâim zo Kaapumnâ sâŋgongua zeŋgâren gem ga lâmbamzâŋgobap, zorat. eC Ibâ sot net pâlâtâŋ op kânok. Den zo nâŋgâne bon upap. Den zo lâunandâ sa nâŋgâne mân dâp uap oi ko nep tuuman, zo iknetâ bon oi nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi.” Tirik Kaapum gibapkât den sâip. zm Zorat wangât itâ sat?, ‘Gâ Ibâgâ tirâpnâŋgona iknâ.’ Ibâ sot net pâlâtâŋ op kânok uet, zo nâŋgat? Den dâzâŋgoman, zo ninâ umgât mân dâzâŋgoman. Ibânandâ nâgât umnan ândim diŋâ sâmap sot nepŋâ tuumap. / Yatâ sâi ko Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Pilipo, nâ narâk kârep zen sot ândiman, zoren nâ mân nekmat? Ŋâi zâk nekmapŋâ Ibâ ekmap. -SYatâ sâi arâpŋâ neŋgâren gokŋâ, a ŋâi kutŋâ Pilipo, zâkŋâ itâ sâm dukuip, “Kembu, Ibâgâ tirâpnâŋgona ekŋâ nâŋgindâ âkâbap.” `9Zen nâ nikpi, zo ko Ibânâ ikpi. Narâk ziren ko Ibânâ ekŋâ topŋâ nâŋge.” ,QSâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Ibâgâren âiâiŋ mâtâp, zo nâ. Nâ walânim Ibâgâren âiâiŋ, zo mân taap. Den bonŋâ sot ândiândi mariŋâ, nâ.  Sâi Tomaŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ ikâ zoren âiban? Zo nen mân nâŋgen. Zorat dap op mâtâp zo ek nâŋgânat?” , SÂibatkât mâtâp, zo nâŋge.” W 'Nâ âim mirâ kiaŋziŋ kubikŋâ âburem ga diiziŋga nâ sot âi ândibi. ^ 5Ibânaŋgât kamânân mirâ doŋbep taap. Yatâ zo mân zei sâi ko dâzâŋgobam. 4  cOi Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen nâŋgâm kwâkâ sot umbâlâ mân upi. Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm, nâ yatik nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibi.  &(-)N %Sâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ wangât itârâŋ mân gâbat? Nâ gâgât op ândiândinâ bira buŋ upap.” Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip. Gâ nâgât opŋâ ândiândigâ birâna buŋ upapkât sat, zorat nâ perâkŋak dâgobâ. Gâ ŋâtik ziren kwâimbâninandâ sâp karâmbut oi kuruk aŋâ diŋsâbap.” ?w $Yesu zâk den yatâ sâi ko Peteroŋâ mâsikâm sâip, “Kembu, gâ ikâ âiban?” Sâi Yesuŋâ sâip, “Nâ âibarân, zo narâk ziren mân gâban. Gâtâm ko gâban.” I  #Zen yatâ op ândine a ziŋâ ziŋgitŋâ itâ nâŋgâbi, ‘Zen buku oraŋgâm ândiegât topziŋâ itâ nâŋgen. Zen Yesugât kâmut gakârâpŋâ.’ ” Yesuŋâ Petero um den dukuip.  "Oi zi gurumin den uŋakŋâ dâzâŋgobâ. Ziiŋak buku oraŋgâm ândibi. Nâŋâ buku otziŋgâm gâwan, zo yatik oraŋgâm ândibi. .U !Katep gakârâpnâ, nâ narâk pâŋkânok zen sot ândibat. Oi bet kârunibi. Oi Yuda a dâzâŋgowan, yatik zen dâzâŋgobâ. Nâ âibat, zoren âlip mân gabi. %C A bonŋâ, nâ Anutugât neule âsakŋâ muyagiangât Anutu zâk zikŋak a bonŋâ nâgât neule âsakŋâ muyagibap. Narâk mân kârep oi kek muyagibap. I  Yudaŋâ ari Yesuŋâ arâpŋâ nâmbutŋâ nen itâ sâm dâtnâŋgoip, “A bonŋâ nâgât neule âsakŋâ âsagiap. Oi nâgât opŋâ Anutugât neule âsakŋâ ârândâŋ âsagiap. xi Oi Yudaŋâ nalem zo nemŋâ zaat âkŋan ŋâtâtigânak arip. Yesuŋâ neule âsakŋâ âsagibapkât sâip. )K Oi itâ nâŋgâwen, “Zâk kât minduminduŋ galem ândiapkât yatâ sap. Zâk kendongât nalem kwâlâbapkât sap mo a kanpitâ kât ziŋgâbapkât sap.” [~/ Den yatâ dukui arâp nâmbutŋâ, nen den zorat topŋâ mân nâŋgindâ âkip. z}m Nei ko Sataŋŋâ umŋan giarip. Oi Yesuŋâ Yuda itâ sâm dukuip, “Kut ŋâi upam nâŋgat, zo kek upan.” ;|o Sa Yesuŋâ sâip, “Nalem mem sirogân pam pinda nimbap, a zorat san.” Yatâ sâmŋâ nalem memŋâ sirogân pam Yuda, Simoŋ nanŋâ, Karioto kamânân gok, zo pindi neip. d{A Peteroŋâ yatâ oi nâŋâ Yesu gootŋan âimŋâ sâwan, “Kembu, gâ nâigât sat?” 6ze Oi nâŋâ Yesugât um topŋan târâwan. Nâ Yesuŋâ umŋâ gâsunimâip, nâgâren Simoŋ Peteroŋâ bikŋandâ dâp op sâip, “Mâsikâna dâgogik. Ŋâigât sap?” fyE Yesuŋâ den yatâ sâi arâpŋâ niŋ ŋâigât sap sâm niŋâ senân senân âŋagâwen. !x; Yesuŋâ den yatâ sâmŋâ um bâliŋ oi itâ sâm muyageip, “Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ sâi gâsânobi.” }ws Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ a nep sâm pinda tuum ândei ŋâiŋâ a zo dâŋ galem op ândibapŋâ zâk yatik kore otnibap. Kore otnibapŋâ sâŋgonnogip, Anutu, zâk yatik kore okŋaŋgâbap.” Yesuŋâ Yuda sâm muyageip. v Zo mân muyagei kânŋan dâzâŋguan. Oi bet muyagei Kembuŋâ kândom dâtnâŋgoip sâm nâgât topnâ nâŋgâm kwâtâtibi. u Nâ zeŋgât pisuk patâ mân san. A nâgât ligaap zorarâk san. Nâ ikâ zo gâsum sâlâpzâŋgowan, zo nâŋgan. Kembugât ekabân den ŋâi ziap, zo bon upap. Den zi itâ,‘Ŋâi zâk nâ sot nâlem nimbap, zâkŋâ tikootŋandâ nobap.’ Ut# Zen den zi nâŋgâm yatingen ândine zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot upap. s9 Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Kore aŋâ patâŋâ walâm ândiândiŋ, zo mân taap. Yatigâk nâgât kore anâ, zâk nâ mân walânibap. /rY Tirâpzâŋguan, zo yatik op ândibi. q Nâ Kembuziŋ op ândim kinziŋ saŋgonsan. Ziiŋak yatik kinziŋ saŋgonsaŋgon op kore oraŋgâm ândine âlipŋâ upap. Pp Zen nâgât Patâ sot Kembu sâme. Zo âlip sâme. Nâ yatâ ândian. o1 Kinniŋâ too saŋgonŋâ hâmbâ mem gwagori giari ge tap itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ kinziŋ saŋgonsan, zorat topŋâ sa nâŋgânek. Pn A sâtŋâ zeŋgâren âi tirâpzâŋgoi gâsubi, zorat op nâŋgâm itâ sâip, “Osetziŋan gokŋâ ŋâi zâk zeŋgât dâp mân ândiap.” Kinziŋ saŋgorip, zorat topŋâ sâm muyageziŋgip. Xm) Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Ŋâi zâk too saŋgonŋâ mâtâbân obândim ko kiŋik saŋgori salekkubap. Oi zen yatik salek ue. Ka osetziŋan gokŋâ ŋâi, zâk zeŋgât dâp mân ândiap.” l Peteroŋâ den zorat topŋâ mân nâŋgâm itâ sâm dukuip, “Kinnigâk mân saŋgonban. Sâknâ aksik saŋgonban.” ]k3 Sâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Kinnâ mânâk saŋgonban.” Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ mân saŋgongiga gâ dabân nâgât siŋgi a upan?” Yesuŋâ um saŋgonsaŋgon, zorat op den zo sâip. ojW Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ uan zi topŋâ mân nâŋgat. Gâtâm ko nâŋgâban.” vie Yatâ otniŋgâm Simoŋ Peterogâren ari itâ sâm dukuip, “Kembunâ, gâ gikak kinnâ saŋgonbam uat?” h Oi too aam âmaŋân lokei giari topkwap kore a yatâ op arâp kinniŋ saŋgorip. Oi sâŋgumŋâ saŋgori âronŋâ oip. egC Yatâ nâŋgâm nalem nem tarâwenân gâbâ zaat hâmbâ kwâkâm pam sâŋgum mem lâip. f) Yesu zâk itâ nâŋgip, “Ibânâ, zâk kâwali âksik patâ nigip. Oi nâ Anutugâren gâbâ gewan. Oi nâ âburem Anutugâren zâibat.” We' Oi ŋâtiksâisâi nalem ninam minduindâ Sataŋŋâ mârum Yuda, Simoŋgât nanŋâ, Karioto kâmânân gokŋâ, zâkkât umŋan den itâ pâip, “Yesu a sâtŋâ tirâpzâŋgona ekŋâ gâsubi.” }d u Pasowa kendon narâk mâte oi Yesuŋâ zikŋaŋgât itâ nâŋgip, “Hân birâm Ibânaŋgâren zâibatkât narâk mate uap.” Yatâ nâŋgâm hânân arâpŋâ umŋandâ gâsuniŋgâm ândeipŋâ yatâ otniŋgâm ari ma ko narâkŋâ âkip. c 2Oi nâ nâŋgan. Ibânaŋgât diŋâ lum ândiândi kâtikŋâ muyagibi. Den sâman, zo Ibânandâ sâip dâp sâman.”_b7 1Nâ den zo ninâ umgât mân sâman. Ibâ sâŋgonnogip, zâkŋâ sapsumnigi sâman. a7 0Ŋâi zâk kândâtnom dinnâ biri ŋâiŋâ tosaŋaŋgât den sâm kwâkâbap. Den sâman zo, zâkŋâ narâk patin tosaŋaŋgât topŋâ sapsubap. (`I /Ŋâi zâk dinnâ biri nâŋâ hâuŋaŋgât mân sâbat. Nâ a zeŋgât tosagât hâuŋâ ziŋgâbatkât buŋâ. Nâ kubikziŋgâm tânzâŋgobatkât gewan. _ .Nâ kârâp âsakŋandâ hânân gewan, zorat ŋâi zâk nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibapŋâ ŋâtâtigân mân ândim zobâ gâbap. F^ -Oi ŋâi zâk nâ nikpap, zo yatik sâŋgonnogip, zo ikpap. F] ,Yesuŋâ den kâtikŋâ sâm itâ sâip, “Ŋâi zâk nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibap, zo nâyâk buŋâ. Sâŋgonnogip, zâk ârândâŋ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbap. -\S +Zen a ziŋâ sâm âlip kwatziŋgâbigât yatâ urâwe. Anutuŋâ sâm âlip kwatziŋgâbap, zorat nâŋgâne yenŋâ oip. Yesugât den zo topniŋ sâm muyagibap. c[? *A sâtŋâ zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ Yesugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. Oi zo sapsune Parisaio ziŋ nâŋgâbegât kwâimbâwe. Mâpâmâpâse namin zâine kâbakŋeziŋgâbegât yatâ urâwe. UZ# )Yesaiaŋâ Yesugât sumbem âsakŋâ, zo ekŋâ zâkkât yatâ sâip. AY{ (“Zâk otziŋgi sinziŋ ŋâtâtiksâi umziŋ kâtigeip. Zo zen sinziŋandâ ek nâŋgâbegât. Oi umziŋandâ nâŋgâm kwâtâtibegât. Oi umziŋ melâŋne kubikziŋgâbamgât.” wXg 'Oi Yesugât den mân nâŋgâwe, zorat Propete Yesaiaŋâ Kembugât den ŋâi itâ sâm kulemguip, ]W3 &Zo Propete Yesaiagât den kâtigibapkât yatâ urâwe. Zâk mârumŋan den itâ sâm kulemgoip,“Kembugât den siŋgi sâindâ mân nâŋgâme. Zorat Kembugât imbaŋâ, zo dap op zeŋgâren muyagibap?” V{ %Yesu zâk a ambân mâteziŋan sen mârât kulem top top tuugi ekŋâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâwe. IU  $Zorat âsakŋâ zemziŋgi nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne kâmut gakârâpŋâ upi.” Yesu zâk den yatâ sâmŋâ tik âi ândeip. Yuda a doŋbep, zen um kâtik op Yesu kândâtkuwe. ,TQ #Sâne Yesuŋâ itâ mâburem dâzâŋgoip, “Kârâp âsakŋandâ narâk pâŋkânok osetziŋan âsageziŋgâm ândibap. Oi zen ŋâtâtikŋâ kâpizâŋgobapkât kârâp âsakŋâ zemziŋgi zâk mâte okŋaŋgâm ândibi. A ŋâi ŋâtâtigân âibap, zâk dap op mâtâpŋâ ikpap? +SO "Sâi a kâmut kirâwe, zen itâ dukuwe, “Nen gurumin den sâlâpkum itâ nâŋgâmen. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâsâŋ, zâk âsagemŋâ mân mom ândim zâimâmbap. Oi gâŋâ itâ sat, ‘A bonŋâ nagân nom mem kwânâŋgânibi.’ A bonŋâ, zâk dap yatâ?” KR !Zo mumuŋaŋgât dap yatâ mumbap, zorat den sumbuŋâ zo sâip. dQA Nâ nagân nom mem zaat kwânâŋgânine ko hân dâp a diiziŋga nâgâren gabi.” P Narâk ziren hângât a kutâ Sataŋ kâbakŋiŋiŋ. Oi a ambân tosaziŋaŋgât hâuŋâ mimbigât sâm kwâkâkwâkâŋ. iOK Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Den zo ninaŋgât buŋâ. Zeŋgât op muyagiap. JN  “Neule âsakŋâ sa muyageip, zo dum sa muyagibap.” Oi a kâmut patâ kirâwe, ziŋâ itâ sâwe, “Zi sumbem kârap.” Oi nâmbutŋanda itâ sâwe, “Sumbem a ŋâiŋâ den dukuap.” M' Zorat Ibânâ gâ sâna kutsiŋgigaŋgât kutkâ neule âsakŋoot âsagibap.” Yesuŋâ yatâ sâi ko sumbemân gâbâ den ŋâi itâ geip, bL= “Itârâŋ umnâ yâmbâriap. Oi dap sâbat? Itâ sâbat? Ibâ narâk ziren sâknam âsagenibap, zo sâna mân âsagibap. Yatâ mân sâbat. Wangât, narâk ziren sâknam itâ zo âsagenibapkât gewan, zorat. K Ŋâi zâk nâgât kore ândibâ sâm nâŋâ mâtâp ândiwan, zorat dâp ândim molinibap. Yatâ op ândibapŋâ nâgâren gam nâ sot ândibap. Ŋâi zâk kore otnibap, zâk Ibânandâ sâi a patâ op ândibap.” Yesu zâk mumbapkât den sâm muyageziŋgip. )JK Ŋâi zâk hânân ândiândiŋâ buku okŋaŋgi gulip okŋaŋgâbap. Ŋâi zâk hânân ândiândiŋâ kâsa okŋaŋgâbap, zâk ândiândi kâtik muyagibap. lIQ Perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Segoŋ keetŋâ, zâk hânân gei yen mân zimbap. Hânân gei momŋâ bonŋâ doŋbep muyagibap. Ka keetŋâ hânân mân giari sâi bon buŋ opap. Hânân giari bonŋâ doŋbep muyagibap. nHU Dukoitâ Yesuŋâ itâ sâip, “A bonŋâ, nâ sumbem âsakŋânâ muyagibatkât narâk mâte uap. bG= Sâne Pilipoŋâ nâŋgâm Andrea dukui ârândâŋ Yesugâren âi den zo sâm dukuwet. F Zen Pilipo, Besaida kamân Galilaia hânân gokŋâ, zâkkâren âi itâ sâm dukuwe, “Patâniŋâ, Nen Yesu iknatkât otniŋgap.” E A kendongât Yerusalem kamânân gawe, zeŋgât oserân Grik a nâmbutŋâ ârândâŋ ândim Anutu mâte okŋaŋgâwe. xDi Oi Parisaio a, ziŋâ ziŋgitŋâ bukurâpziŋ mindum târâwe itâ sâm dâzâŋgowe, “Nâŋgânek. Zen den nep tuune a doŋbep patâ zâkkârâk op naŋge. Oi zâkŋak walâniŋgi kwaksen.” Grik a nâmbutŋâ, ziŋ Yesu iknam gawe. C Oi sen mârât zorat siŋgi nâŋgâweŋâ a doŋbepŋâ gâmalem sot gâlaŋgât iinŋâ namuŋ mâtâbân âi muyagiwe. <~y}||{Tzz3yxxpww&vrvtZss~rqq/pp!ommllkjjihhh g]ff?edcnbua``_~^^=]\\[ZZY~XX3WW"UUNTTqTSwRQPPPONO:NwMM&LLcL KyKJ|JIIHmHG FED~CzBB]BA@?>>#==<;;":D9[88j766?55k4433-10/].-,,+** )S((8&%$#"! S|4L,c=A   w"1zQ] > y Zâkŋâ patâ oi sumbem mariŋaŋgât nanŋâ sâbi. Kembu Anutuŋâ sâkunŋâ Dawidi, zâkkât gebâkŋan pâmbap. Q= Nâŋgâ. Gâ kâmbogâ op nangâ mimban. Zâkkât kutŋâ Yesu sâban. u< eYatâ nâŋgi sumbem aŋâ itâ sâm dukuip, “Maria, gâ mân keŋgât ot. Anutuŋâ gegi âlip uat. y; mSumbem aŋâ yatâ sâm dukui nâŋgi kwakmak oip. Umŋan itâ nâŋgip, “Den zo topŋâ dapkât sap?” : Oi sumbem a zo Mariagâren muyagem itâ sâm dukuip, “Kembuŋâ umâlip otgibap. Gâ zorat sâtâre ot. Kembuŋâ gâ sot ândiap.” 9 Zoren ambân sigan ŋâi ândeip, kutŋâ Maria. Maria zâkkât a siŋgi zo Dawidigât kiunŋâ Yosepe. Zâkkât siŋgi sâne ândeip. w8 iKâin bâtnâmbut âki Kembuŋâ sumbem a Gabirie sâŋgongoi Galilaia hânân, Nasarete kamânân arip. 7 Oi itâ sâip, “Kembu zâk sâi narâk ziren a ambân mâteziŋan aŋunnâ buŋ upap.” Sumbem a ŋâiŋâ Maria muyageŋaŋgip. Q6 Oi bet ambinŋâ kâmboŋâ oip. Oi kâin bâtnâmbut tik ândeip. U5 %Yatâ op ândim gâi nep tuutuuŋ narâkŋâ âki kamânân puriksâm arip. ^4 7Yatâ utne Sakaria zâk gemŋâ den dâzâŋgobam kwagip. Kwagi ekŋâ itâ nâŋgâwe, “Zâk tirik namin sen mârât eksap.” Yatâ nâŋgâne Sakariaŋâ bikŋandik dâp otziŋgip. Oi diŋâ buŋ op ândeip. v3 gSakaria zâk tirik namin narâk kârep tâi a ambân zen âkŋan mambât tapŋâ nâŋgâm kwâkâm tarâwe. 2 Zorat nâŋgâ. Dinnâ nâŋgâna mân bon uapkât zorat hâuŋâ kopa op diŋgâ buŋ op ândina den dâgogan, zo bonŋâ muyagibap.” .1 WSâi sumben aŋâ itâ sâm dukuip, “Nâŋgâ. Nâ kutnâ Gabirie. Nâ Anutu mâteŋan kinman. Zâkŋâ sâŋgonnogi gem ga siŋgi den âlipŋâ zi dâgogan. 0 9Sumbem aŋâ yatâ sâi Sakaria itâ mâburem dukuip, “Nâ sot ambinâ, net a ambân sombâ, zorat dap op gâgât den nâŋga bonŋâ upap?” %/ EZâkŋâ Propete Elia yatâ Kaapum sot imbaŋâŋoot op Kembu kore okŋaŋgâbap. A patâ zeŋgât umziŋâ melâŋi katep zeŋgâren âi gâsubap. Oi a um kâtik zen umziŋ melâŋi târârak zeŋgât holi yatâ op ândibi. Zo yatik Kembugât siŋgi a ambân kubikziŋgi ândibi.” W. )Zâkŋâ den dâzâŋgoi Isirae a doŋbep zen umziŋ melâŋ Kembugât a upi. 7- iZâk Anutu mâteŋan patâ opŋâ ândibap. Oi zâk mamŋaŋgât kâmbo kâligen zei Tirik Kaapumŋâ topkwap umŋan piksâbap. Zâk waiŋ sot too kâtikŋâ mânâk nimbap. O, Umgâ sâtâre upan. Âsagei a ambân doŋbepŋâ umâlep nâŋgâbi. M+  Yatâ oi ko sumbem a zorâŋâ itâ sâm dukuip, “Sakaria, gâ mân keŋgât ot. Kembuŋâ ninâugâ nâŋgipkât ambingâ Elisabete kâmboŋâ op nangâ mimbap. Zâkkât kutŋâ Yohane sâban. =* w Âsagem kiri Sakaria ekŋâ pârâkpam keŋgât oip. ~) w Kembugât sumbem a ŋâiŋâ zâkkâren âsageip. Sumbem a zo nalem kâbak uuŋâ kândâtŋan bongen âsagem kirip. q( ] Sakaria zâk tirik namin zâi om tâi a ambân doŋbep zen âkŋan tap Kembugâren ninâu sâm tarâwe. 0' [Oi hilâm dâp tirik namâ galem a ŋâi tirik namin bagimŋâ nalem wârânŋoot kârâbân oi sei kâbak hitom âlipŋâ zâimâip. Oi Sakaria ândei ko zâkkât a kâmut zo zen tirik namâ galem upigât narâkŋâ mâte oi tirik namin baginam wenzu pane muyageip dâp namin zâimarâwe. X& +Elisabete zâk kâpin ândeipkât murarâ buŋ ândim a ambân sombâ urâwet. i% MZet Anutu mâteŋan târârak ândiwet. Anutugât gurumin den aksik lum târârakŋâ ândiwet. l$ SHerodeŋâ Yuda hânân a kutâ ândeip, narâk zoren Anutugât tirik namâ galem a ŋâi ândeip, kutŋâ Sakaria. Zâk Abia zâkkât kâmurân gokŋâ. Ambinŋâ Elisabete zâk Aaroŋgât kiurâpŋâ zeŋgâren gokŋâ. # Oi zo sâlâpkum itâ nâŋgâm kwâtâtiban. Den siŋgi otgiwe, zo bonŋâ. Anutugât sumbem a ŋâiŋâ Sakariagâren âsageip. 2" _Oi nâŋgoot yatik topŋan gâbik kut ŋâi ŋâi muyagem gâip, zo mulunâk sâm pitiŋkum nâŋgâm naŋgâm, Teopilo a patânâ, gâgât den siŋgi zo kulemgubâman. m! UYesugât arâpŋâ, zen zâk sot tapŋâ kut ŋâi ŋâi zo ek naŋgâmŋâ dâzâŋgone kulemguwe. `  =A doŋbep, zen kut ŋâi ŋâi bonŋâ osetniŋan âsageip, zorat den siŋgi kulemguwe. O Galem otziŋgi mân tâmbetagom ândine zâkkât âsakŋan zâmbari um salek op sâtâre op kinbigât imbaŋâ zemŋâŋgap, Anutu kânok sot Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâk kubikkubikniŋâ ândiapŋâ âsakŋâ neule sot imbaŋâ mârumŋan gâbâ zem gâip sot zemŋâŋgap, oi zem zâibap. Zo perâkŋak. Zo yatik.E Oi a nâmbutŋâ sim kârâbân geinam utne zeŋgât umbâlâ op gâsum mâkâziŋgâbi. Oi zeŋgât bâliŋâ zo zeŋgâren âibapkât keŋgât op galem oraŋgâm ândibi. Den murukŋâ. d COi a nâmbutŋâ Kembugât den minâ birânâ mem ândime, zo tânzâŋgone mem kâtigibi. 5 eYatâ utne Anutuŋâ umŋandâ gâsâzâŋgoi zâk sot pâlâtâŋ op ândibi. Oi Kembuniŋâ Yesu Kristo lumbeŋâ muyagei ândiândi kâtik muyagibigât mambât ândibi. 0 [Bukurâpnâ, zen ko Tirik Kaapumgâren gâbâ nâŋgâm pâlâtâŋ bonŋâ zorâŋ mam otziŋgi kâtigem ândibi. Oi Tirik Kaapum wâratkum ninâu sâm ândibi.  }A yatâ zo, ziŋâ a kâsâpzâŋgobi. Zen hângât âkŋâle zorat nâŋgânâŋgâ ândibi. Oi zen Tirik Kaapum buŋ. + QZen itâ dâzâŋgom ândiwe, “Narâk pâŋkânok oi Anutugât den kukuŋ a zo, ziŋâ bâliŋâziŋaŋgât nep tuum ândim ziiŋaŋgât nâŋgâne zâibap.” } uBuku âlip gakârâpnâ, zen Kembuniŋ Yesu Kristogât Aposolo ziŋâ den kândom sâwe, zo nâŋgâm ândibi. L A yatâ zo, zen kut ŋâi ŋâi âsagei nâŋgâne bâliŋik oi Anutu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâme. Âkŋâleziŋaŋgârâk kut ŋâi ŋâi nâŋgâme, zorat mâtâp lâŋme. Oi zen ziiŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ oi kutziŋâ lum zaatme. Oi ziŋâ a nâmbutŋâ zeŋgâren kut ŋâi ŋâi minam kelâk pame. Girem den. u eBâliŋ mâme a zen den bâliŋ top top sâm Anutu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe, zorat hâuŋâ ziŋgâbap. - UAdamgât kiurâp âsagem gane nâmburân zagât oi Henok muyageip. Oi Henok zâk a yatâ zo zeŋgât itâ sâip, “Iknek. Kembu zâk tirik arâpŋâ doŋbep patâ zen sot gâbâmap. A aksik zeŋgât topziŋ sâm muyagei um kâtik a bâliŋâziŋaŋgât topŋâ sâm muyagem ziŋgâbap.   A zo yatâ, zo saruŋâ kom lum âim gâmap. Kut ŋâi ŋâi bâliŋâ kom gâbârem lum âim gâmap yatâ. Zen sâŋgelak gulip âim gâmap yatâ. A zo, zen ŋâtâtigân âi ândim âimambigât siŋgi sâip. Henokŋâ den kubikkubik narâk, zorat den sâip. m U A nâmbutŋâ zuu bâugât op siŋgi âlip minduminduyân takâme. A zo, zen aŋunziŋ buŋandâ yatâ upme. Yesugât sii nalem ninam mindune a zo osetziŋan tapŋâ aŋun buŋ laŋ nime. Zen ziiŋaŋgât nâŋgâne zari upme. A zo, ziŋ sasa yatâ. Pibâŋâ sasa mem âim gâi sâbâyân buŋ opmap. Zen âup sasa barâ kwâkŋan memap yatâ, bon buŋ. A zo, zen nak keet kwânâkwânâŋgâŋ narâkŋan keet buŋ kinetâ kârâm sâmbum birâbirâŋ yatâ. Topziŋ zo yatâ. r _ Yei, Zen gâtâm dap upi? Zen Kaingât mâtâp lâŋme. Oi kât sikumgât opŋâ Propete Bileamgât mâtâp bâliŋâ lâŋme. Oi Kora zâk zâizâiŋâŋaŋgât op tâmbetagoip, zen yatigâk zâizâiŋâziŋaŋgât op tâmbetagome. * O Ka bâliŋ mâme a zi, zen kut ŋâi ŋâi topŋâ mân nâŋgâm laŋ sâm bâliŋ kwatziŋgâme. Zen zuu yatâ nâŋgânâŋgâziŋ buŋ laŋ op tâmbetagome. ( K Bâliŋ mâme a ziŋ a imbaŋâziŋoot laŋ sâm bâliŋ kwatziŋgâme. Ka sumbem a zeŋgât patâ Mikai, zâkŋâ yatâ mân oip. Zâk Mose kâmbarâŋaŋgât Sataŋ sot sârek âragumŋâ Sataŋ den bâliŋ dukubatkât nâŋgi mân dâp oi itâ dukuip, “Kembuŋâ hâuŋâ gibap.”  }Oi bâliŋ mâme a osetziŋan bagim ândie, zen umanân nâŋgâm yatigâk kut ŋâi ŋâi bâliŋâ zo upme. Oi sâkziŋandâ bâliŋâ muyagime. Oi zen a patâ mân hurat kwatziŋgâm sumbem a âsakŋâziŋoot zo sâm bâliŋ kwatziŋgâme. { qOi Sodom sot Gomora sot kamân nâmbutŋâ zem arip, zen yatigâk bâliŋâ laŋ opŋâ kut ŋâi ŋâi mân orotŋâ muyagine kârâp tâmbâŋan zâmbari gei ândie. Nen zo ekŋâ yatâ mân utnatkât oip. Kembugât den ku a, zeŋgât den.   Oi sumbem a nâmbutŋâ zen nep diŋâ birâm mirâ kamânziŋ birâwe. Yatâ utnetâ ko Anutu zâkŋâ zen tâk kâtikŋandâ saaziŋgâm ŋâtâtigân zâmbari narâk dâp zem zâimambi. Anutuŋâ sâi zen narâk patin hâuŋâ mimbigât mambât zie. z  oAnutugât diŋâ birâme, zen hâuŋâ ziŋgâmap. Zo âlip nâŋge. Oi zorat sa nâŋgânek. Kembu zâk Isirae a Aigita hânân gâbâ mâkâziŋgip. Oi zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ zâkkât diŋâ birâwe, zo ko tâmbetzâŋgoip. )  MA nâmbutŋâ zen osetziŋan tik bagiwe. Mârumŋan zeŋgât topziŋ itâ sâm kulemguwe, “A yatâ zo, zen tâmbetagoagoŋan bagibi.” A zo, zen um kâtik op Anutugât den siŋgi âlip zo târârak mân sâm kut ŋâi ŋâi bâliŋ laŋ op patâniŋâ Yesu Kristo kwâimbâŋaŋgâme. |  sBukurâpnâ, Nen ârândâŋ siŋgi âlip umŋan bagim ândien. Siŋgi âlip den zorat kulemgum ziŋgâbatkât otnigi ândiwan. Ka zi girem den ŋâi kulemgum ziŋgan. Zen den siŋgi âlipŋâ birâbegât opŋâ ekap zi kulemgum ziŋgan. Siŋgi âlip zo mem kâtigem ândim zâinatkât Anutugât siŋgi a sâm niŋgip. Zo gulip opapkât den zi kulemgumŋâ ziŋgan. ^  7Zeŋgâren buku sot um lumbe sot tânagoagoŋ muyagem zimbap. Sarâ a, zeŋgât den. 6 iNâ Yuda, Yesu Kristogât kore a, Yakobogât munŋâ. Anutu Ibâŋâ umŋâ a ambân gâsâzâŋgom diiziŋgi Yesu Kristoŋâ galem otziŋgâmap, zeŋgât ekap zi kulemguan. 6eYesuŋâ kut ŋâi ŋâi doŋbep oip, zo ekabân mân kulemguwen. Zo ekabân kulemgum naŋgindâ sâi hân zi piksâi a ziŋ mân sâlâpkum nâŋgâbe. Zo yatik.1[A zorâŋ kut ŋâi ŋâi zo ek nâŋgâm sâm muyagem ekap zi kulemgoip. Zâk kwembiŋ den kulemgoip. Oi nen zâkkât itâ nâŋgâmen, “Diŋâ zo bonŋâ.” .UYatâ sâi ko arâpŋâ sot bukurâpziŋ Yohane nâgât itâ sâm gulipkuwe, “A zo mân mumbap.” Ka Yesu zâk nâgât yatâ mân sâip. Zâkŋâ itâ sâip, “Zâkŋâ ândei âburibat mo ândim mumbap, zorat gâ wangât zâkkât sat?” Yohanegât bukurâpŋâ den murukŋâ kulemguwe. +Mâsiki Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Zâk ândei nâ puriksâbat mo zâk ândim mumbap, zorat gâ zâkkât wangât sat? Gâ yen ga molini.” jMOi nâ bet ga Peteroŋâ nekŋâ Yesu nâgât mâsikâm sâip, “Kembu, a zirâŋ dap upap?” pYOi Petero zâk puriksâm a Yesu umŋandâ gâsunimap, nâ kândâtŋan ga negip. Mârum Yesu mân mom arâpŋâ nen sot nalem neip, narâk zoren nâ Yesu gootŋan âi itâ mâsikâwan, “Kembu, ŋâiŋâ sâi gâsâgobi?” >u(Yesuŋâ zo yatâ sâm Petero mumbapkât den dukuip. Mumbap, zoren a ziŋâ ekŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât nâŋgâm sâip.) Den yatâ sâm dukuip, “Gâ molini.” %CNâ perâkŋak dâgobâ. Gâ sigan ândim zoren mo zoren âibam otgigi âimâin. Oi bet ko gâ sombâ opŋâ bikâ pâna kâsarâpkâ ziŋ saagim gobi.” Z-Yatâ sâm dum mâsikip, “Simoŋ, Yohanegât nanŋâ, gâ perâkŋak nâgât otgimap?” Yesuŋâ sâp karâmbut den yatâ sâi ko Petero umŋâ bâlei sâip, “Kembu, gâ kut ŋâi ŋâi zo nâŋgâm nâŋgâmat. Oi nâ gâgât otnimap, zo nâŋgat.” Sâi Yesuŋâ sâip, “Gâ râma gakârâpnâ galem otziŋgâm ândiban. ~ Yatâ sâm dum mâsikip, “Simoŋ, Yohanegât nanŋâ, gâ perâkŋak umgandâ gâsânomat?” Sâi Peteroŋâ sâip, “Kembu, nâ gâgât otnimap, zo nâŋgat.” Sâi Yesuŋâ dukuip, “Râma gakârâpnâ zeŋgât galem otziŋgâm ândiban.” b}=Haŋgât nalem neindâ ko Yesuŋâ Simoŋ Petero itâ sâm mâsikip, “Simoŋ, Yohanegât nanŋâ, Bukurâpkâ zi, zen umziŋandâ gâsânome. Gâŋâ walâziŋgâm umgandâ gâsânomat?” Sâi Peteroŋ sâip, “Kembu, Nâ gâgât otnimap, zo nâŋgat.” Sâi Yesuŋâ dukuip, “Gâ râma gwamŋâ gakârâpnâ galem otziŋgâban.” |Zo Yesu mumuŋan gâbâ zaatŋâ muyageniŋgi sâp karâmbut oip. Yesuŋâ Petero sâp kârâmbut den sâm mâsikip. K{ Oi Yesuŋâ neŋgâren gamŋâ nalem sot zuu kâsâpkum niŋgip. z Yesuŋâ itâ sâip, “Zen ga nalem ninek.” Sâi arâpŋâ nen dap yatâ mâsikâbem, “Gâ ŋâi.” Nen Kembu zo nâŋgâwen. My Sâi Simoŋ Petero, zâk waŋgâyân zâim zuu irâ zo sâmbui sagân gâip. Oi irin zo zuu patâ patâ doŋbep 153 yatâ, zo ziwe. Oi irâ zo mân âmbârâŋgip, zorat nâŋgindâ metŋâ oip. `x9 Âi takindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zuu mie, zo torenŋâ mem ganek.” nwU Sagân zâimŋâ kut ŋâi ŋâi itâ muyagiwen. Kârâp sisiŋan saru zuu sot nalem sem zeip. v3Nen kârebân mân ândiwen. Sak gootŋan ândiwen. Arâpŋâ nâmbutŋâ, nen waŋgâyâk sâtŋan âinam zuu sot irâ, zo diigindâ tâi âiwen. QuYesu umŋandâ gâsunimap, nâŋâ Petero itâ dukuwan, “Zo Kembu.” Sa Petero zâk Kembu kutŋâ nâŋgâm nepkât sâŋgumâk lap ândeipkât hâmbâŋâ mem hurâgum saruyân pâtan arip. 1t[Sâindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Irâ zo bongen pane giari saru zuu doŋbep sândubi.” Sâi irâ pâindâ giari saru zuu doŋbep patâ gam geine sâmbum osiwen. psYOi Yesuŋâ mâsikâniŋgâm sâip, “Katep, zen zuu ŋâi mie?” Sâi niŋâ sâwen, “Buŋâ.” {roSâruyân ândeindâ mirâ haŋsâbam oi Yesuŋâ sagân ga kirip. Kiri Yesu tobatŋâ mân ek nâŋgâwen. eqCÂndeindâ Simoŋ Peteroŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ saru zuu mimbam âibâman.” Sâi niŋâ sâwen. “Nen ârândâŋ.” Sâmŋâ âi waŋgâyân zâim ŋâtik zoren zuugât nep tuum ândim mân muyagiwen. Zp-Simoŋ Petero, Toma (booboo a), Natanae, Kana kamân Galilaia hânân gokŋâ, Zebedaiogât nanzatŋâ Yakobo sot munŋâ nâ sot arâpŋâ nâmbutŋâ zeŋgâren gâbâ a zagât. A yatâ zo mindum ândiwen. bo ?Ândim Yesuŋâ arâp neŋgâren dum muyageniŋgip. Tiberia saruyân itâ muyageniŋgip. $nADen kulemguwan, zo itâgât kulemguwan. Zen sâlâpkum nâŋgâm Yesu zâk a bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Anutugât nanŋâ. Den zo nâŋgâne bon upap. Oi zikŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm kutsiŋgiŋaŋgât opŋâ ândiândi kâtik mimbi.mmSYesuŋâ arâpŋâ nen sot tap kulem top top tuugip, torenŋâ zo ekap ziren mân kulemguwan. >luSâi Yesuŋâ dukuip, “Gâ neksatkât nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat? A zen mân nekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Ekap zirat topŋâ. ?kySâi Tomaŋâ sâip, “Gâ Kembunâ sot Anutunâ.” =jsYatâ dâtnâŋgomŋâ Toma itâ dukuip, “Toma, sâlâpkâ ziren pânan. Bitnâ gâsum ek. Bikâ pam parâmnan weenan. Oi gâ um zagât mân op nâŋgâm pâlâtâŋ kwatni.” wigYatâ sâi ko bet ândim nâŋgâ kânok zoren Yesu arâpŋâ, nen Toma sot ârândâŋ mindum mirâ mâtâp dooŋgumŋâ tarâwen. Tâindâ Yesuŋâ osetniŋan muyagem kin itâ sâm dâtnâŋgoip, “Um lumbe zeŋgâren zimbap.” hwOi bet a bukurâpŋâ nen siŋgi zo Toma itâ sâm dukuwen, “Nen Kembu iksen.” Yatâ sâindâ Tomaŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Ninak sinnandâ ekŋâ bikŋan gutŋâ sâlâpnandâ pamŋâ parâmŋan gâsum dinziŋâ nâŋga bon upap.” 1g[Yesu arâp kiin zagât, neŋgâren gokŋâ ŋâi kutŋâ Toma (Zâk booboo a konsâwen.) zâk ŋâin âi ândei Yesugât arâpŋâ, nen minduindâ muyageniŋgip. |fqZen a zeŋgât tosaziŋ birânetâ buŋ upap. Ka tosaziŋ zimbapkât sâne zemziŋgâbap.” Tomagât den siŋgi. DeYatâ sâmŋâ waatniŋgâm sâip, “Tirik Kaapum minek. d!Yesuŋâ dum zagâtŋâ dâtnâŋgoip, “Um lumbe zeŋgâren zimbap. Ibânandâ sâŋgonnogip, yatik nâŋgoot zen sâŋgonzâŋguan.” c{Yatâ sâmŋâ bikŋâ toren toren sot parâmŋâ, zo tirâpnâŋgoip. Oi arâpŋâ nen Kembu ekŋâ umniŋ âlip oip. bySirâm zoren ŋâtiksâi arâpŋâ nen Yuda a sâtŋâ zeŋgât keŋgât op mirin mindum mân gabigât mirâ mâtâp dooŋgumŋâ tarâwen. Tâindâ Yesu zâk osetniŋan âsagem kin itâ sâm dâtnâŋgoip, “Um lumbe zeŋgâren zimbap.” ~auMaria, Madala kamânân gokŋâ, zâk âburem kamânân âimŋâ arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ Kembu eksan.” Yatâ sâmŋâ Yesuŋâ den sâip, zo arâpŋâ dâtnâŋgoip. Arâpŋâ zen mirâ kâligen mindune zeŋgâren muyageip. `Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Irabot Ibâgâren zâibâman. Ibâgâren mân zariangât gâ mân gâsum aŋgân kârâniban. Gâ âi bukurâpnâ itâ sâm dâzâŋgo, ‘Nâgât Ibâ, zeŋgât Ibâ, nâgât Anutu, zeŋgât Anutu, zâkkâren zâibâman.’ ” q_[Sâi Yesuŋâ sâip, “Maria.” Sâi puriksâm Yuda denân Raboni sâip (niiŋ denân ko, Patânâ). ^yOi Yesuŋâ mâsikâm sâip, “Ambân, gâ wangât isiat? Ŋâi kârum taat?” Oi Mariaŋâ a zo kâlam mariŋandâ kinzap nâŋgâm itâ sâm dukuip, “Patânâ, gâ kâmbarâŋâ mem ŋâin âi paat oi ko sâna nâŋgâm âi mimbat,” []/Yatâ sâm puriksâm Yesu zikŋâ egip. Egip, zo Yesu holiŋâ mân ek nâŋgip. \! Oi zikŋâ sâwet, “Ambân, gâ wangât isem taat?” Sâitâ zâkŋâ sâip, “Kembunaŋgât kâmbarâŋ mem ŋâin âine kâruan.” [' Egi sumbem a zagât hâmbâzik kâukâu Yesu mârum zeibân zo tâitâ zikirip. Ŋâi zâk kâukŋâ zeibân, ŋâi kiŋâ zeibân tarâwet. ]Z3 Maria zâk kwak sâtŋan kin iseip. Isem tap ko pindiŋsâmŋâ kwagân egip. yYk Yatâ ekŋâ a zagât net kamânân âburem âiwet. Yesu zâk Maria Madala kamânân gok, zâkkâren muyageip. Xy Ombeŋan ândiwenân Yesu mumuŋan gâbâ zaatpapkât Kembugât ekaban den ziap, zo mân nâŋgâm kwâtâtiwen. vWeYatâ zei kândom kwagân âi takâwan, nâŋâ bagimŋâ yatik ek, zaatsap zo bonŋâ sâm zo nâŋgâwan. VSâŋgum ŋâi Yesugât kâukŋâ kâpiwet, zo zei egip. Sâŋgum zo sâŋgum nâmbut zen sot mân zeip. Zikŋik kâpiyagom zeip. WU'Simoŋ Petero, zâk bet gamŋâ kât mâtâpŋan bagim sâŋgumâk zei egip. _T7Âi takâm kât mâtâpŋan mân bagim yen pindiŋsâm eksa sâŋgumâk zei egâwan. ^S5Mâtâbân sârârâk kârâm âim nâŋâ Petero walâm kek âim kândon takâwan. \R1Yatâ sâi Petero sot bukuŋâ nâ, net mirin gâbâ gemŋâ kwagân âiwet. nQUYatâ ekŋâ sârârâk kârâm âim Simoŋ Petero sot Yohane, nâ Yesuŋâ umŋandâ gâsunimap, net muyagenikâm dâtnâkom sâip, “Kembugât kâmbarâŋ, zo kwagân gâbâ mem arie. Oi ikâ âi pe, zo nen mân nâŋgen.” ?P yYuda zeŋgât kendon âki haŋgât ŋâtikŋâ Maria, Madala kamânân gokŋâ, zâk Yesugât kwagân arip. Âi takâm egi kât patâ mâtâp mârum dooŋguwet, zo kâbakŋine zeip. O*(-)~Nu)Oi Yesu kuwe, hân zorat ginŋan nak kâlam ŋâi zeip. Zoren kât mâtâp kwâpârâŋgâne zeip. Zoren a ŋâi mârum mân zâmbarâwe. Narâk zoren Yuda zeŋgât kendon patâ mâte oipkât Yesugât kâmbarâŋ zo pâŋkânogân zo parâwet. M(Bekŋan mei Yesugât kâmbarâŋ saŋgonŋâ sâŋgum kâu sot kelâk hitom âlipŋâ, zorâŋ kâpiwet. Yuda a ziŋ yatâ opmarâwe. OL'Oi a ŋâi mârum ŋâtigân Yesugâren gâip, kutŋâ Nikodemo, zâk kelâk hitom âlip top ŋâi zagât mâporâwe, irâ patâ kât mimiŋ yâmbâtŋâ, zo yatâ zo mem âim Yosepe bekŋan meip. 4Ka&Kwâkŋan Yosepe, Arimataia kamânân gokŋâ, zâkŋâ Pilatogâren âimŋâ Yesugât kâmbarâŋ mâkâbapkât sâip. Sâi Pilatoŋâ nâŋgâŋaŋgi âi kâmbarâŋ mem ârip. (Mârum Yosepe zâk Yesugât a ândeip. Ka zâk Yuda a sâtŋâ zeŋgât keŋgât op zo muyap mân sâm ândeip.) J%Oi Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Zen sum pâroŋ parâwe, zâkkâren sen kwap ikpi.” Yesu hanguwe. I $Kembugât ekabân mârum itâ kulemguwe, zo bon upapkât urâwe. Den zo itâ,“Zen siŋitŋâ mân kom namuŋbi.” jHM#Nâ zo egâwangât perâkŋak san. Nâ nâŋgan, den zo bonŋâ. Zorat zen nâŋgâne bon upap. gGG"Kâwali a ŋâiŋâ Yesu parâmŋan kâlâuŋâ sum kwâpârâŋgi gilâm sot too gem gâip. pFY!Yatâ opŋâ Yesugâren ga igâwe. Zâk mârum moip. Yatâ ekŋâ sooŋâ siŋit mân kom namuŋâwe. SE Oi kâwali a zen bâliŋ mâme a zagât zo soozik siŋit kom namuŋâwe. zDmYuda zeŋgât kendon patâgât kubikkubik narâk oi itâ nâŋgâwe, “A zen kendonân poru nagân kinetâ mân dâp upap.” (Kendon zo Yuda zeŋgât kendon patâ.) Yatâ nâŋgâm Pilatogâren âi dukuwe, Kâwali a zen a poru nagân kirâwe, zeŋgât sooziŋ siŋit kom namuŋne mumbigât sot kâmbarâŋziŋâ mâkâm hanzâŋgobigât Yuda a nâŋgâziŋgip. zCmYesu zâk too zo nemŋâ itâ sâip. “Mârum âkap.” Yatâ sâmŋâ kâuk pindiŋsâi kaapumŋâ taki moip. BOi hâkop ŋâi umŋan winiga too kâlakŋâ zeip. Zoren âi saru kâmon zoren pam sâmbum kikerân sum kapiŋkum lâuŋan pane neip. A}Yesuŋâ nepnâ âkap nâŋgâm Kembugât ekabân den ziap, zo bon upapkât den itâ sâip, “Toogât otnigap.” A@{Yatâ sâmŋâ nâ itâ dâtnogip, “Mamgâ zi eknan.” Yatâ sâipkât narâk zorenâk Yesu mamŋâ diiga nâgât mirin topkwap tâtat mâme oip. Oi yatâ ândim gâip. Yesu moip. ?wYesu mamŋâ sot aŋâ nâ umŋandâ gâsunimap, net nikiri kiritâ mamŋâ itâ sâm dukuip, “Nangâ zi eknan.” +>OYesugât poru topŋan ambân kirâwe, zo kutziŋâ itâ. Mamŋâ sot mamŋaŋgât gatŋâ. Maria, Kelopagât ambinŋâ sot Maria, Madala kamânân gokŋâ. J= Hâmbâ umŋan zorat itâ sawe, “Zo mânâŋgârindâ bâliŋ opap.” Yatâ sâm wenzu pam ikne muyageip dâp miwe. Yatâ utnetâ Kembugât ekabân den kulemguwe, zo bon oip. Den zo itâ,“Hâmbânâ kwâkŋan kâsâpkum miwe. Hâmbâ umŋan ko zorat wenzu pam ikne muyagei miwe.” Kâwali a zen yatâ urâwe. <Kâwali a kimembut, ziŋ Yesu poru nagân komŋâ sâk pâke umŋaŋgât sâkŋaŋgât, zo mem kâsâpkum aŋgâwe. K;Yatâ sâne Pilatoŋâ sâip, “Sâ kulemgue, zo yatik zeik.” @:yYuda zeŋgât tirik namâ galem a patâ, ziŋ Pilato itâ sâm dukuwe, “Yuda zeŋgât a kutâ mân kulemgu. Itâ kulemgu. Zikŋak itâ sâip, ‘Nâ Yuda zeŋgât a kutâ.’ ” #9?Den zo Yuda denân, Roma denân sot Grik denân kulemguwe. Yesu kuwe, hân zo kamân gootŋan zeipkât a ambân doŋbepŋâ âim gam den zo sâlâpkuwe. 8Pilatoŋâ sâi Yesugât kâuk kwâkŋan nagân den itâ kulemguwe, “Yesu Nasarete kamânân gokŋâ, Yuda zeŋgât a kutâ.” (7IZoren diim âim poru nagân kuwe. Oi bâliŋ mâme a zâgât, ŋâi toren, ŋâi toren poru nagân zâkom kwânâŋgâzikâm Yesu osetzikŋan kwânâŋgâwe. 6Kâwali a, zen Yesu gâsum poru nak pindâne lugi hân ŋâi kutŋâ kâuk siŋit (Yuda zeŋgât denân Goligata), zoren âiwe. l5QSâne Pilatoŋâ nâŋgâziŋgâm Yesu poru nagân kumbigât ziŋgip. Yesu poru nagân kune moip. 4-Sâi zen den sâm hoŋsâwe, “Zâk buŋ oik. Zâk buŋ oik. Poru nagân kunek.” Sâne Pilatoŋâ mâsikâm sâip, “A kutâziŋâ sa poru nagân kumbigât se?” Sâi Tirik namâ galem a patâ ziŋâ den itâ dukuwe, “Neŋgât a kutâ ŋâi buŋâ, Sisa kânok.” S3Oi Yuda zeŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, zo mâte oi kut ŋâi ŋâi kubikkubik narâk oi mirâ bâkŋan oi Pilatoŋâ tapŋâ Yuda a itâ sâm dâzâŋgoip, “Iknek. Zi a kutâziŋâ, zo ka.” u2c Yatâ sâne Pilatoŋâ den zo nâŋgâm sâi Yesu diim gine den sâm kwâkâkwâkâŋ tâtatŋan tâip. Oi tâtatŋâ zorat Yuda a ziŋâ ziiŋ denân Gabata sâmarâwe. (Niiŋ denân ko a patâ zeŋgât kiaŋ kâtŋâ tuutuuŋ.) G1 Sâi Pilatoŋâ den zo nâŋgâm Yesu olaŋbat sâm mâtâp kâruip. Kârui Yuda a ziŋ den sâm kambâŋ sâwe, “Gâ a zo olaŋâ a kutâ patâniŋâ Româ kamânân ândiap, kutŋâ Sisa, zâkkât buku mân op ândiban. Wangât, a zi zâk zikŋaŋgât nâ a kutâ sâmap. Zâk Sisa kâsa okŋaŋgâmap, zorat.” V0% Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ yen sâi nâgât den mân sâbat. Nâgât den sâbangât Anutuŋâ ubâ imbaŋâ gigipkât sat. Oi zorat nâbanse, a zorat tosaziŋ gâgât zo walâwalâŋ.” (/I Yatâ oi Pilatoŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ den mân dâtnobam uat? Nâŋâ sa ândiban. Nâŋâ sa poru nagân mumban. Zorat imbaŋâ niwe, zo nâŋgat?” . Oi Yesu diim mirâ kâligen âim mâsikâm sâip, “Gâ ikâ gâbâ âsagein?” Sâi Yesuŋâ den hâuŋâ mân sâip. -Yuda a sâtŋâ, ziŋâ Yesu zâk zikŋaŋgât nâ Anutugât nanŋâ sâmap sânetâ Pilatoŋâ zo nâŋgâm keŋgâtŋaŋgât oip. *,MSâi Yuda a ziŋ itâ sâwe, “Zikŋaŋgât nâ Anutugât nanŋâ sâmap. Zâk Anutu hutkum sâmap. A yatâ zo mumbigât gurumin dinniŋan ziapkât mumbap.” P+Sâi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen ekŋâ den kambâŋ sâm sawe, “Zâk poru nagân kunek.” Sâne Pilatoŋâ sâip, “Nâ tosaŋâ kâruangât ziiŋak mem poru nagân kunek.” *Oi Yesu zâk kâukŋâ kâpiwe sot hâmbâ kuriŋâ, zo sot gem ga kiri Pilatoŋâ tirâpzâŋgom sâip, “A zi iknek.” .)UOi Pilatoŋâ Yuda a zeŋgâren dum âi itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen iknek. Nâ zeŋgâren diim gandâ ziiŋak topŋâ nâŋgânek. Nâ tosaŋâ kâruan.” (Yatâ opŋâ um topŋan âi kin siŋan gem sâwe, “Oe, Yuda zeŋgât a kutâ.” Yatâ sâm bitziŋandâ si sâŋgânŋan kuwe. o'WZen lapitŋâ itâ sâwe. “Gâ nâ a kutâ sâmat, zorat a kutâgât pindok sot hâmbâ zi hutgonamen.” Yatâ sâmŋâ tâk sâtmam goŋkom kâukŋan pane giarip. Oi hâmbâ kuriŋâ, a kutâgât hâmbâ giŋaŋgâne giarip. h& KPilatoŋâ Yesu diim namin zâimŋâ sâi kâwali a ziŋâ Yesu inzut kuupŋootŋâ lapirâwe. &%E(Yatâ sâi Yuda a zen zâk den sâm kambâŋâ sâwe, “Zâk buŋâ. Baraba olaŋ niŋgâban.” Baraba zâk kâmbu kambâm a tâk namin pane ândeip.Y$+'Zeŋgât orot mâme mâtâpŋâ ŋâi ziap. Zen Pasowa kendonân sânetâ a tâk namin ândine zeŋgâren gâbâ ŋâi olaŋ ziŋgâman. Oi zi nâŋgâne dâp oi Yuda a kutâziŋâ olaŋ ziŋga ândibap.” j#M&Sâi Pilatoŋâ sâip, “Den bonŋâ, zo dap dap?” Pilato zâk Yesu mumbapkât sâm kwâkip. "%Sâi Pilatoŋâ sâm mâsikip, “Gâ gikaŋgât nâ a kutâ ândian sat?” Sâi Yesuŋâ sâip, “Sat, zo. Nâ a kutâ op hânân ge den bonŋâ sâm muyagibatkât âsagiwan. Ŋâi zâk dinnâ nâŋgâm lubap, zo ko den bonŋaŋgât buku upap.” !+$Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ a kutâ ândiândi, zo ândian. Oi ko holinâ ŋâi yatâ ândian. Nâ hân a kutâ zen yatâ ândia sâi arâpnâ ziŋ kâmbam mem galem otnine Yuda a ziŋ mân gâsunim gabe. Nâ a kutâ holinâ ŋâi yatâ ândian.” ! ;#Sâi Pilatoŋâ itâ sâm dukuip, “Nâgât dap dap nâŋgat? Nâ Yuda a? Gikâ kâmut sot patârâpkâ, zen nâgâren gâbanse. Gâ wan tosa oin?” fE"Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, Den zo gikâ umgât sat mo a nâmbutŋandâ dâgone sat?” |q!Pilatoŋâ namâ kâligen âim konsâi Yesu ari sâm mâsikip, “Gâ perâkŋak Yuda a zeŋgât a kutâ?” M Sâna poru nagân kumbigât nâŋgen.” (A poru nagân zaŋgonzâŋgoŋ, zo Roma a zo ziiŋâ opmarâwe.) Yatâ sânetâ Yesu zikŋak poru nagân kune mumbapkât den mârum sâip, zo kâtigeip. {oSâne Pilatoŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Wangât nâgâren diim ge? Ziiŋâ gurumin den ziap. Zo wâratkum ziiŋak sâm kwâkânek.” Sâi Yuda a sâtŋâ, ziŋ itâ sâwe, “Nen mumuŋan zâmbanzâmbanŋaŋgât mâtâp dooŋguwe. a;Sâi ziŋâ sâwe, “A zi bâliŋ mâme mân ândei sâi gâgâren mân diim gabem” ucSombemân kine a kutâ Pilatoŋâ mirâ gwenduin âi kin mâsikâziŋgip, “A zi wan tosagât diim ge?” "=Yuda zeŋgât hânân a kutâ ŋâi ândeip, kutŋâ Pilato. Zâk Roma zeŋgât kâmurân gokŋâ. Haŋgât ŋâtikŋâ Yesu zâk Kaipagât mirin gâbâ diim gem a kutâgâren âiwe. Pasowa kendongât sâkziŋ kubikkubik narâk oip, zorat itâ nâŋgâwe, “Hân ŋâin gokŋâ, zorat ko zâkkât namin zâinat, zo ko Anutuŋâ niŋgiri mân dâp upap.” Yatâ sâmŋâ a kutâgât namin mân zâiwe. oWYatâ sâi Peteroŋâ dum kwâimbi zorenâk kurukŋâ diŋsâip. Yesu Roma a kutâgâren diim âiwe. 0YSâi tirik namâ galem a patâgât kore a ŋâi Peteroŋâ kindapŋâ kârâm kwâkip, zâkkât torenŋandâ itâ sâip, “Gâ kâlamân zâk sot ândina geksan.” 'GOi Simoŋ Petero, zâk kârâp nâŋgâm kiri mâsikâm sâwe, “Arâpŋâ zeŋgâren gokŋâ ŋâi, gâ?” Sâne kwâimbâm sâip, “Nâ buŋâ.” /Yesugât bikŋâ saane kiri Hanasiŋâ sâi tirik namâ galem a patâ Kaipa, zâkkâren diim âiwe. Peteroŋâ Yesu kwâimbi sâp karâmbut oip.  Sâi Yesuŋâ itâ sâip, “Den gâŋgoŋâ san oi ko zorat topŋâ sâna nâŋgâbâ. Nâ den târârak sa wangât nogat?” 0YYatâ sâi kâwali a kirâwe, zeŋgâren gâbâ a ŋâi Yesugât pâlomŋan komŋâ itâ sâip, “Gâ tirik namâ galem a patâ wangât den yatâ zo dukuat?” wZorat gâ wangât nâ mâsikânigat? Den dâzâŋgua nâŋgâme, zo mâsikâziŋgâna dinnâ zo dâgone nâŋgâ.” *MMâsiki Yesuŋâ den itâ melâŋ dukuip, “Nâ den muyap sâman. Tirik namin sot mâpâmâpâse namin Yuda a ziŋ mindune dâzâŋgoman. Nâ tik mân sâman. pYTirik namâ galem a patâŋâ Yesu diŋâ sâip sot arâpŋâ gâsuziŋgip, zorat sâm mâsikip. DSâi kore a sot kâwali a, zen pateŋ op kârâp om nâŋgâm kinetâ Petero zâk yatik osetziŋan kârâp nâŋgâm kirip. Tirik namâ galem a patâ zâk Yesu sâm mâsikâ okŋaŋgip. 3_Mâtâp galem ambân, zorâŋ Petero ekŋâ itâ sâm dukuip, “A ândiren zirat arâpŋâ zeŋgât kâmurân gokŋâ, gâ.” Sâi Peteroŋâ sâip, “Nâ buŋâ.” H  Petero zâk ko pâit âkŋan mâtâbân kirip. Oi Bukuŋâ zâk tirik namâ galem a pâtâ ek nâŋgi ândeipkât mâtâp galem ambân dukoi mâtâp mem pâi Peteroŋâ pâit umŋan bageip. V %Yesu diim âine Simoŋ Petero sot bukuŋâ ŋâi, zet bet moliziŋgâm âiwet. Oi bukuŋâ zâk tirik namâ galem a patâ ek nâŋgâmâip. Zorat Yesu molim âim ârândâŋ dâmân kâligen bagiwe. ? wKâipa zâk mârum Yuda a sâtŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kâmut nen tâmbetagobemgât a kânokŋâ neŋgât hâuniŋâ moi âlip upap.” Petero zâk Yesu kwâimbâŋaŋgip. @ y Saamŋâ Hanasigât mirin diim zâiwe. Narâk zoren a ŋâi kutŋâ Kaipa, zâk Kembugât tirik namâ galem a zeŋgât patâziŋâ op ândeip. Kaipa zâk Hanasigât bâratŋâ meip. %~Z}}V||{{:zzDyyuyxxZwwevvvuuItttsZsrrHqqbppooAnnAmm=lljkkhk jwii=hhhggfff0eddccpbb-aata&``I_^^z]\\\[[[[.ZZKYYXaWVV UTTaSS^RRgQQ6PqOONNaMLKhJmII1H?G8FF*EE/DCCKB2AR@@3?>==<F&Zorat waiŋ too uŋakŋâ hâkop uŋakŋan giari dâp upap. :m%Oi waiŋ too uŋakŋâ hâkop sâŋgiŋan mân gune geimap. Yatâ upi, zo ko waiŋ too uŋakŋâ zorâŋâ hâkop sâŋgiŋâ kunziri waiŋ sot hâkop ârândâŋ buŋ upabot. $Yatâ sâmŋâ den sumbuŋâ torenŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ŋâiŋâ hâmbâ uŋakŋan gâbâ mânâŋgât hâmbâ sâŋgiŋan gâribap? Ŋâi zo yatâ op sâi hâmbâ uŋakŋâ zo tâmbetkubap. Oi hâmbâ irakŋandâ sâŋgiŋan ari tobat ŋâi opap. jM#Ândimŋâ a kutâ betziŋan mine kârubi, narâk zoren ko umbâlâ op nalem birâm ândibi.” q["Yatâ sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kutâŋâ arâpŋoot ândei zen nalem mân birâm ândibi. J !Yesuŋâ den yatâ sâi zen itâ sâm dukuwe, “Yohane arâpŋâ, zen nalem birâm ninâu sâm ândime. Parisaio zeŋgoot yatik upme. Ka gâgât arâpkâ, zen ko nalem too laŋ nime.” 7g A ziiŋaŋgât sâme, ‘Nen âlipŋâ.’ Nâ zeŋgât buŋâ. Bâliŋ mâme a diiziŋga umziŋâ melâŋbigât gem gâwan.” Nalem birâm kendon ândiândiŋaŋgât den. 4aSâne Yesuŋâ nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Sisi mâsek kubikkubik a zen a sâk gwâlâ zeŋgâren nep mân tuume. A mâsekziŋoot zeŋgâren âimŋâ nep tuume. Z-Parisaio a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen gamŋâ nâŋgâne mân dâp oi Yesugât arâpŋâ itâ sâm mâsikâziŋgâwe, “Zen wangât kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a, zen sot nalem nie?” zmLewiŋâ mirâŋan Yesugât sii nalem om kât mimiŋ a doŋbep sot a nâmbutŋâ sâi ârândâŋ ga niwe. NSâi Lewi zâk zaatŋâ kut ŋâi ŋâiŋâ birâm Yesu molim arip. ; oOi Yesu mirin gâbâ gemŋâ arip. Âimŋâ kât mimiŋ a ŋâi, kutŋâ Lewi, kât pâpan mirâŋan tâi ekŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ nâ sot pâlâtâŋ op molini.”  'Oi a zen zo ekŋâ nâŋgâne imbaŋâ oi Anutu mâpâsem keŋgât op sâwe, “Itârâŋ sen pup muyagei iksen.” Yesuŋâ Mataio gâsuip. W 'Yatâ sâi zorenâk mâteziŋan zaatŋâ isenŋâ mem âim Anutu mâpâseip. b =A bonŋâ nâ hânân ândim tosa birâbatkât imbaŋâ zemnigap, zorat topŋâ ikpigât den zo dukuan.” Yatâ sâmŋâ a kiŋ bik mumuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ dâgoga zaat isen koremgâ mem kamângan âi.” _ 7Zen dap nâŋge? Nep ikâ zorâŋ bâbâlâŋ? Tosa birâbirâŋ mo sâk kubikkubik? yYatâ nâŋgâne Yesuŋâ umziŋan den zo nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Umziŋan wangât den yatâ zo nâŋge? A{Sâi Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, zen den zo nâŋgâm itâ nâŋgâwe, “A zi dap yatâ? Zâk Anutu hutkum sap. Tosa birâbirâŋ, zo Anutu zik kânok.” }Yatâ utnetâ Yesuŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât topŋâ ekŋâ a zo itâ sâm dukuip, “Arâ tosagâ biran.” q[Yatâ opŋâ mirâ kwâkŋan zâim ogep kwâsat pane a zo helâŋoot pane Yesugât sâŋgânŋan geip. A nâmbutŋandâ a kiŋ bik mumuŋâ helâŋ aam pam mem gawe. Oi mirâ kâligen baginam utnetâ a doŋbep mindum tatne kwagâwe. &ESirâm ŋâin Yesuŋâ a den siŋgi âlip dâzâŋgom tâi Galilaia hânân gâbâ, Yuda hânân gâbâ sot Yerusalem kamânân gâbâ Parisaio a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen ga a osetziŋan tarâwe. Tatne Kembugât imbaŋandâ Yesu mam okŋaŋgi a kubikziŋgip. wKa Yesu ko barâ katikŋâ mirâ kamân âtâŋan âim ninâu sâm ândimâip. Yesuŋâ a kiŋ bik mumuŋâ kubigip. -Oi a âlip oip, zorat den siŋgi kamân dâp ari a zen nâŋgâm Yesugât diŋâ nâŋgâbigât sot kubikziŋgâbapkât zâkkâren mindum gawe. NOi Yesuŋâ den itâ sâm dukuip, “Gâ âlip uat, zorat den siŋgi a ambân mân dâzâŋgom âim sâkkâ tirik namâ galem a tirâpkuna ikpap. Oi âlip uat, zorat Mosegât den zo lum nii mo zuu ŋâi mem ko Kembugât siŋgi sâm tirik namâ galem a pindânan. Usegâ sogiap, zo a ambân ek nâŋgâbigât yatâ otnan.” 5 Sâi Yesuŋâ bikŋandâ sâkŋan weemŋâ sâip, “Nâ nâŋgâgigan. Bâi, sâkkâ âlip oik.” Sâi zorenâk sâkŋâ âlip op useŋâ sogeip. V~% Yesu zâk kamân ŋâin âi ândei sâk bâlâ a ŋâiŋâ ekŋâ ga kiŋ topŋan pindiŋsâm zem itâ sâm mâpâseip, “Kembu, gâ imbaŋâgâ ziap, zorat gâ kubiknibâ sâm âlip kubikniban.” } Yatâ sâi zeŋgât waŋgâ sagân sâmbune zari kut ŋâi ŋâi zo birâm Yesu molim âiwe. Yesuŋâ sâk bâlâ a ŋâi kubigip. ||q Oi bukuzatŋâ Zebedaiogât nanzatŋâ Yakobo sot Yohane sot a nambutŋâ, zen yatik imbaŋâziŋ buŋ oip. Oi Yesuŋâ Simoŋ itâ sâm dukuip, “Gâ mân keŋgât ot. Gâ saru zuugât nep tuum ândein, yatigâk ayân nep tuum ândiban.” F{ Zuu imbaŋâ zo ekŋâ imbaŋâŋâ buŋ oi ko yatâ sâip. z+Simoŋ Petero, zâk zo ekŋâ keŋgât op Yesugât um topŋan âi pindiŋsâm sâip, “Kembu, nâ bâliŋ mâme a, zorat gâ birânim âi.” &yESâmbum osimŋâ bukurâpziŋ waŋgâ ŋâin tarâwe, zeŋgât kwâbâlap tuune gam betziŋan miwe. Zo sândune waŋgâ zagât piksâm saruyân geibam oip. Yx+Oi irâ pane giari zuu doŋbep piksâne sâmbum osine irâ ânâŋgâtpam oip. w'Sâi Simoŋâ itâ sâm dukuip, “Patâ, nen ŋâtik nep tuum ândim zuu ŋâi mân mien. Laŋ gâgât sâtkâ lum âi irâ dum pâmbat.” sv_Dâzâŋgomŋâ Simoŋ itâ sâm dukuip, “Saruyân âimŋâ zuu sâmbubigât irâ pane giarik.” GuYesuŋâ waŋgâ zo egip. Ŋâi Simoŋgât siŋgi, zorâŋ zâim dukui waŋgâ zo mâik ŋâi aline ari zoren kin siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. Oi a ambân zen sagân tapŋâ nâŋgâwe. tMinduŋaŋgâne kiri waŋgâ zagât saru sâtŋan tâitâ egip. Waŋgâ mâirâp, zen waŋgâyân gâbâ gem irâ too saŋgon kirâwe. us eNarâk ŋâin Yesu Genesarete saru sâtŋan âi kiri a ambân Anutugât den nâŋgânam ga minduŋaŋgâwe. prY,Yatâ sâm Yuda zeŋgât mâpâmâpâse namâ tap arip dâp den siŋgi âlip dâzâŋgom ândeip.#q?+“Kamân toren toren zie, zoren âi Anutugât um topŋan ândiândigât den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgobat. Nâ nep zo tuubatkât saŋgonnogi gewan.” 8pi*Mirâ haŋsâi mirin gâbâ gemŋâ a mân ândiândiŋan, zoren arip. Oi a ambân zen kârum âim muyagem zen sot ândibapkât aŋgân kârâne itâ sâm dâzâŋgoip, ~ou)Oi a ambân doŋbep wâkeziŋâ moliziŋgip. Wâke zen a zeŋgâren gâbâ gam den kambâŋâ sâm itâ sâwe, “Gâ Anutugât nanŋâ.” Yatâ sânam utne mân sâbigât dâzâŋgoip. Zen topŋâ nâŋgâne Kristo oip. Zo sapsubegât sâip. $nA(Mirâsiŋ giari a ambân ziŋâ bukurâpziŋ sisi mâsek, zo Yesugâren diiziŋgâm gane bikŋâ kâukziŋan pam mâsek mem sândukŋan kwatziŋgip. m'Oi Yesuŋâ gootŋan âi kinŋâ mâsek den dukui birâŋaŋgip. Oi ambân zo zorenâk zaat nalem om ziŋgâziŋgâ oip. Yesu zâk zaat mâpâmâpâse namin gâbâ gemŋâ Simoŋgât mirin zarip. Zoren Simoŋ sibunŋâ mâsek okŋaŋgi sâkŋâ kârâp op zeip. Oi zâkkât opŋâ Yesu dukuwe. qk[%Oi siŋgiŋâ kamân dâp laŋ kârâm arip. Yesuŋâ Simoŋ sibunŋâ sot a nâmbutŋâ kubikziŋgip. j5$Oi a zen ekŋâ imbâŋâziŋ buŋ oi âragwâragu op sâwe, “Den zi dap dap? Zâk imbaŋâ patâŋâ wâke den dâzâŋgoi takâm âime.” Pi#Yatâ sâi Yesuŋâ den okŋaŋgâm sâip, “Gâ hiriŋsâmŋâ ayân gâbâ takâm âi.” Yatâ sâi wâkeŋâ a laŋ kâbakŋei a ambân mâteziŋan gei zei arip. Oi a zo mân tâmbetkoip. h"“Yei, Yesu Nasarete gokŋâ, wan otniŋgâbam gaat? Gâ tâmbetnâŋgobam gaat? Nâ topkâ nâŋgan. Gâ Anutugât tirik a.” ngU!Oi mâpâmâpâse namin a wâkeŋoot ŋâi tâip. Wâkeŋâ Yesu ekŋâ den yu kambâŋ sâm sâip, Af{ Den dâzâŋgoi a ambân zen diŋâ nâŋgâmŋâ itâ nâŋgâwe, “Zâk siŋgi âlip mariŋâ yatâ den imbaŋâŋoot sâm dâtnâŋguap.” Yatâ nâŋgâm imbaŋâziŋ buŋ oip. e}Galilaia hânân kamân ŋâi tâip, kutŋâ Kapenaum. Yesu zâk zoren âi takâm kendonân den sâm dâzâŋgoip. ldQPânam utnetâ zâkŋâ puriksâm osetziŋan gâbâ arip. Yesuŋâ Kapenaum kamânân nep tuugip. 0cYYatâ sâm dâzâŋgoi a ambân mâpâmâpâse namin tarâwe, zen kuk opŋâ Yesu gâsum diim kamân kândâtŋan âim bakŋâ sim ŋâi kiribân pânam urâwe. ?bwOi Propete Elisa ândeip, narâk zoren Isirae hânân sâk bâlâ a doŋbep ândiwe. Oi zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mân âlip oi Naemaŋ, Siria hânân gok, zâk kânok âlip oip. ra]Ka Anutuŋâ Elia sâŋgongoi Sareta kamân Sidoŋ hânân ambân malâ ŋâi ândeip, zâkkâren arip. d`AOi perâkŋak dâzâŋgobâ. Propete Elia ândei maa patâ kendon patâ karâmbut sot kâin nâmburân kânok yatik kiri pu patâ âsagem hân dâp op zeip. Oi narâk zoren Isirae hânân ambân malâ doŋbep ândiwe. _}Yatâ sâmŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Propete ŋâi zik kamânŋan nep tuugi nâŋgâne yenŋâ opmap. ^wSâne itâ sâip, “Zen nâgât den sumbuŋâ kom itâ sâbi, ‘Gâ sisi mâsek kubikkubik a ândiat oi ko gikâ sâkkâ kubikpan. Kapenaum kâmânân a ambân kubikziŋgâna siŋgigâ nâŋgâwen. Zo yatik kamângan tuuna iknâ.’ ” ]Sâi zen diŋâ nâŋgâne kelâkŋoot oi imbaŋâziŋ buŋ oip. Oi ko itâ sâwe, “A zi Yosepegât nanŋâ, zo ka.” s\_Oi den itâ topkwap dâzâŋgoip, “Kembugât den sâlâpkua nâŋge, zo itârâŋ bonŋâ âsagiap.” 5[cDen yatâ sâlâpkumŋâ Yesuŋâ ekap namuŋ ekap galem a pindâm ge tâip. Tâi ko a mâpâmâpâse namin tarâwe, zen aksik patâ zâkkâren sen kwap Yesu igâwe. SZKembu betniŋan mimbapkât narâkŋâ mâte uap, zorat dâzâŋgoban.” wYg“Kembugât Kaapumŋâ nâgâren ga tap nep itâ sâm nigip, ‘A gigiŋâ siŋgi âlip dâzâŋgoban. Tâk namin zâmbarâwe, zo olaŋziŋgâban. Sinziŋ bâpsâsâŋ sinziŋ mem kubikziŋgâban. A kâbakŋeziŋgâwe, zo luziŋgâban. sX_Zaari ko Propete Yesaia, zâkkât ekap pindâwe. Pindâne mâbâlakŋem den itâ zeip, zo muyageip. EWÂndim âimŋâ kamânŋâ Nasarete, zoren âi yatik kendon ŋâin mâpâmâpâse namin zarip. Zâk kendon dâp yatâ opmâip. Namâ kâligen zâim den sâlâpkum ziŋgâbam zaarip. VOi kamân dâp mâpâmâpâse namin zâimŋâ siŋgi âlip dâzâŋgomâip. Dâzâŋgoi a ambân ziŋâ sâm bâbâlaŋ kwâkŋaŋgâwe. UTirik Kaapumŋâ Yesu mam okŋaŋgi Galilaia hânân âbureip. Âburei den siŋgiŋâ kamân dâp nâŋgâm naŋgâwe. T Sataŋŋâ den top topŋâ sâm mâsikamŋâ birâm narâk ŋâigât mambât ândeip. Yesuŋâ Nasarete kamânân den dâzâŋgoip. {So Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Den ŋâi itâ ziap, ‘Kembu Anutugâ zâizâiŋ mân okŋaŋgâban.’ ” HR  Ziŋâ bitziŋandâ mingim geine kâtŋâ mân gobap.’ ” qQ[ Den kulem ŋâi itâ zo ziap, zo naŋgâ, ‘Anutu zâkŋâ sumbem arâp zeŋgât bitziŋan gâbanbap. $PA Sâi Sataŋŋâ Yerusalem kamânân tirik namâŋ pum kwâkŋan pâi kiri itâ sâm dukuip, “Gâ Anutugât nanŋâ ândiat oi ko zibâ pâtan gei. O-Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Den kulem ŋâi itâ ziap, ‘Gâ Kembu Anutugâ kânok mâpâsiban. Zâk kânok kore okŋaŋgâban.’ ” LNZorat gâ umnâ topŋan ga pindiŋsâna gâgât op naŋgâbap.” /MWOi itâ sâm dukuip, “Imbaŋâ sot kutsiŋgiziŋ patâ zemziŋgâm ariap, zo gâ gibat. Zo nâgât bitnan pâipkât ŋâi mo ŋâi pindâbâ sâm âlip pindâbat. L%Sâi ko Sataŋŋâ bak kârep ŋâin diim zâim hân dâp a kâmut kâmutŋâ sot sikum kut ŋâi ŋâi âkŋâleŋoot, zo tirâpkoip. K Yatâ sâi ko Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap, ‘Aŋâ nalemâk nem mân ândinat.’ ” J{Tepŋaŋgât oi Sataŋŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ Anutugât nanŋâ ândiat oi ko kât zirâŋ sâna nalem oi ne.” IOi zoren ŋâtik sot sirâm 40 ândei Sataŋŋâ mâsikâm ândeip. Oi narâk zoren nalem buŋ ândimŋâ tepŋaŋgât oip. tH cTirik Kaapumŋâ Yesu umŋan piksâm okŋaŋgi Yodaŋ too birâm barin mirâ kamân âtâŋan âi ândeip. jGM&Zâk Enosigât kiun. Zâk Setkât kiun. Zâk Adamgât kiun. Adam, zâk Anutugâren gokŋâ.zFm%Zâk Metuselagât kiun. Zâk Henokkât kiun. Zâk Yeretkât kiun. Zâk Malaleligât kiun. Zâk Kenaŋgât kiun. rE]$Zâk Kenaŋgât kiun. Zâk Apaksatkât kiun. Zâk Semgât kiun. Zâk Noagât kiun. Zâk Lamekkât kiun. oDW#Zâk Serukkât kiun. Zâk Reugât kiun. Zâk Pelekkât kiun. Zâk Ebergât kiun. Zâk Selagât kiun. sC_"Zâk Yakobogât kiun. Zâk Isakagât kiun. Zâk Abaramgât kiun. Zâk Teragât kiun. Zâk Nahogât kiun. B!Zâk Aminadabagât kiun. Zâk Adamiŋgât kiun. Zâk Aranigât kiun. Zâk Hezoroŋgât kiun. Zâk Peresegât kiun. Zâk Yudagât kiun. rA] Zâk Yesegât kiun. Zâk Obedegât kiun. Zâk Boasigât kiun. Zâk Salagât kiun. Zâk Nasoŋgât kiun. u@cZâk Meliagât kiun. Zâk Menagât kiun. Zâk Matatagât kiun. Zâk Nataŋgât kiun. Zâk Dawidigât kiun. w?gZâk Simeoŋgât kiun. Zâk Yudagât kiun. Zâk Yosepegât kiun. Zâk Yonamgât kiun. Zâk Eliakimgât kiun. t>aZâk Yosuagât kiun. Zâk Eliesegât kiun. Zâk Yorimgât kiun. Zâk Matatagât kiun. Zâk Lewigât kiun. ]=3Zâk Adigât kiun. Zâk Kosamgât kiun. Zâk Elimadamgât kiun. Zâk Eregât kiun. <Zâk Yoanaŋgât kiun. Zâk Resagât kiun. Zâk Serubabegât kiun. Zâk Salatiegât kiun. Zâk Nerigât kiun. Zâk Melikigât kiun. u;cZâk Maatagât kiun. Zâk Matatiagât kiun. Zâk Simeiŋgât kiun. Zâk Yosegât kiun. Zâk Yudagât kiun. t:aZâk Matatiagât kiun. Zâk Amongât kiun. Zâk Nahumgât kiun. Zâk Esiligât kiun. Zâk Nagaigât kiun. %9CYesugât âseŋâ Eli, zâk Matatagâren gâbâ âsageip. Matata zâk Lewigât kiun. Lewi zâk Melikigât kiun. Zâk Yanaigât kiun. Zâk Yosepegât kiun. x8iYesu zâk kendon 30 upâ sâi nepŋâ topkwâip. Oi a ziŋâ zâkkât nâŋgâne Yosepegât nanŋâ oip. 75Oi sumbemân gâbâ den ŋâi itâ âsagem gâip, “Nannâ, gâ umnandâ gâsugim biraŋmap. Gekŋâ umnâ âlip opmap.” Yesugât sâkurâpŋâ. 63Yohane tâk namin mân tâip, narâk zoren a doŋbep patâ Yohanegâren gane too saŋgonziŋgi ko Yesu zâk yatigâk ari saŋgonŋaŋgip. Saŋgori kin ninâu sâm tâi sumbem pâroŋsâi Tirik Kaapumŋâ tobatŋâ nii kembâ yatâ op zâkkâren gem gam kwâkŋan pâip. q5[Zorat kwâkŋan Herodeŋâ bâliŋâ târokwap Yohane tâk namin pâip. Yohaneŋâ Yesu too saŋgorip. H4 Den yatâ dâzâŋgom ândimŋâ a kutâ Herode kwâkâŋaŋgâm dukuip. Wangât, zâk munŋaŋgât ambân Herodia bekŋan meip sot bâliŋâ nâmbutŋâ oip, zorat op ko yatâ dukuip. P3Yohaneŋâ girem den zo sot den nâmbutŋâ dâzâŋgom ândeip. \21Zâk sombem gâbâgâbâriŋoot gamŋâ nalem gwapgwapŋâ gâbârem mindubap. Oi nalem bonŋâ kubikŋâ mirâ umŋan pâi tâpap. Iisâk ko gâbârem kârâbân pâi simbap. Oi kârâp zo mân bâpsâbap.” 1#Sâne Yohaneŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ tooyâk saŋgonziŋgan. Ka kândâtnan ŋâi gam taap. Zâk kâwali ŋâi zemŋâŋgap. Zâk patâ. Nâ yatâ zorâŋ irâ sikumŋâ laŋaŋga mân dap upap. Zâkŋâ gamŋâ Tirik Kaapum sot kârâp saŋgonziŋgâbap. j0MA ambân zen Yohanegât um zagât opŋâ umziŋan itâ sâwe, “Zâk Kristo mot ŋâi.” /#Oi kâwali a zen yatik gam sâwe, “Nen dap utnat?” Sâne dâzâŋgoip, “Zen a laŋ mân zâŋgom sâkziŋanâk sâm kut ŋâi ŋâiziŋâ mân mimbi. Patâziŋandâ kâtziŋâ ziŋgâbap, zorik nâŋgâne âkâbap.” Yohaneŋâ Yesugât topŋâ sâm muyageip. [./ Sâne dâzâŋgoip, “A kutâŋâ sâip, yatik mimbi. Walâmŋâ mân mimbi.” w-g Oi kât mimiŋâ a, zen yatik gamŋâ too saŋgonziŋgâbapkât mâsikâm sâwe, “Patâ, nen dap utnat?” ~,u “A ŋâi hâmbâ zâgât mem ândim a ŋâi hâmbâ buŋ ândei ŋâi pindâbap. A ŋâi nalemgât yatâ upap.” g+G Yatâ sâm dâzâŋgoi a ziŋ mâsikâm sâwe, “Nen dap utnat?” Sâne dâzâŋgoip, *9 Zorat sa nâŋgânek Nak ŋâi bonŋâ âlipŋâ mân upap, zo ko mariŋandâ kârâm kârâbân umbamap. Nâŋga zo mârum nak topŋan pâi taap.” )Zen umziŋ melâŋ orot mâme âlipŋâ utnek. Oi umziŋan itâ mân nâŋgâbi, “Nen Abaramgât kiurâp, zorat kârâpŋoot mân otniŋgâbap.” Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Anutu zâk sâbâ sâm sâi kât zirâŋ âlip Abaramgât kiurâp upi. n(UOi a ambân kâmut patâ Yohanegâren âi too saŋgonziŋgâbapkât sâne dâzâŋgom sâip, “Mulumgât kiurâp zen. Bâliŋâziŋaŋgât hâuŋâ takâziŋgâbam uap, zo ŋâiŋâ dâzâŋgoi bâliŋâziŋâ birâbi?” l'QOi a ambân aksik Anutugât kubikkubikŋâ, zo ikpi.’ ” Yohaneŋâ a den girem dâzâŋgoip. I& Sin dâwe, zo kârâm kwârakune gânduŋ oik. Bak patâ sot mâik kârâm kubikne kelâluŋ oik. Mâtâp gâŋgonâ, zo târârak op naŋgâbap. Bakŋâ sinŋâ kâpunŋâ kârâm kubiknek. w%gPropete Yesaiŋâ mârum ekabân den ŋâi itâ sâm kulemgui ziap, zorat bonŋâ muyageip. Den zo itâ,“Mirâ kamân âtâŋan a ŋâiŋâ âsagem den patâ itâ sâm muyagem ândiap, ‘Kembugât mâtâp kârâne târârak oik. %$CNep diŋâ sâm pindi Yodaŋ too nâmbut nâmbut âim gam ândim a ambân umziŋ melâŋne too saŋgonziŋgi tosaziŋâ buŋ upapkât dâzâŋgom ândeip. q#[Narâk zoren Hanasi sot Kaipa, zet tirik namâ galem a zeŋgât patâziŋâ op ândiwet. A zo a kutâ sot a sâtŋâ ândiwe. Narâk zorenâk Sakariagât nanŋâ Yohane mirâ kamân âtâŋan ândei Anutuŋâ nep diŋ sâm pindip. W" )Tiberia Sisa zâk kendonŋâ kiin bâtnâmbut Roma a kutâ op ândei Yohaneŋâ nepŋâ topkwâip. Narâk zoren Pontio Pilatoŋâ Yuda hânân a kutâ ândeip. Herodeŋâ Galilaia hânân a kutâ op ândeip. Zâkkât munŋâ Pilipo, zâk Ituraia sot Trakaniti hânân a kutâ op ândeip. Lisania zâk Abilene hânân a kutâ ândeip. {!o4Yesu zâk nâŋgânâŋgâ sot sâkŋâ ârândâŋ lâmbat ândei Anutu sot a, zen ek nâŋgâne âlip oip.0 Y3Oi ibâ mamŋoot Nasarete kamânân âburem arip. Zoren sâtzik lum kore otzikâm ândeip. Mamŋâ mârum zâkkât diŋâ nâŋgip, zorat nâŋgâmŋik ândeip. 0[2Yatâ sâi den zo nâŋgâm kwagâwet. 'G1Sâi Yesuŋâ itâ sâm dâzâkoip, “Zet wangât kârunim ândiabot? Nâ Ibânaŋgât nebân ândibatkât sâm nigip. Zet zo dap yatâ mân nâŋgabot?” A{0Zeŋgât oserân tâi ibâ mamŋâ zet ekŋâ pârâk parâwet. Oi mamŋandâ itâ sâm dukuip, “Katep, gâ wangât yatâ otnikat? Oi ibâgoot, net umbâlâ op kârugim ândiet.” q[/Oi a tarâwe, zen aksik nâŋgânâŋgâŋaŋgât sot diŋaŋgât nâŋgâmŋâ imbaŋâziŋ buŋ oip. 9k.Âki ko sirâm karâmbuŋan tirik namin tâi muyagiwet. Zâk zoren Kembugât gurumin den zorat galem a, zeŋgât oserân tap dinziŋâ nâŋgâm topŋaŋgât mâsikâziŋgip. wg-Zeŋgâren mân muyagemŋâ âburem Yerusalem kamânân kârum âiwet. Kârum ândeitâ sirâm zagât âkip. zm,Puriksâm a oserân mârum ariap sâm âi mâtâbân buku torerâpzik zeŋgâren kârum ândeitâ ŋâtiksâip. +Zâi ândine kendon âki Maria Yosepe, zet Yesu katep mân nâŋgâm Yerusalem kamânân pâitâ ândei zikŋâ puriksâwet. uc*Oi Yesu katep kendonŋâ kiin zagât oi kendongât zâizâiŋ narâk mâte oi diigitâ ârândâŋ zâiwe. )Maria sot Yosepe zet kendon patâ dâp Yerusalem kamânân zâimarâwet. Yuda zeŋgât kendon patâgât zâimarâwet. "=(Zoren ândeitâ Anutuŋâ kâtep galem okŋanŋgi lâmbatŋâ kâtigem nâŋgânâŋgâŋâ patâ oip. Yesu katep kendongât Yerusalem kamânân zarip. 'Maria sot Yosepe zet Kembugât gurumin den sâsâŋâ, zo op naŋgâm Galilaia hânân, Nasarete kamânân puriksâm âiwet. I &Ambân zorâŋâ narâk zoren tirik namin zâim katep ekŋâ Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgip. Yerusalem kamânân Kristo muyagibapkât mambât ândiwe, zen Yesu katepkât siŋgi dâzâŋgoip. /W%Malâ ândim zari kendonŋâ 84 oi sombâ oip. Ambân zo Propete ambân. Zâk tirik namin âsâbâŋ ândimŋâ nalem birâm Anutugâren ninâu nep tuum ândimâip. =s$Oi ambân ŋâi ândeip, kutŋâ Hana, Panuegât bâratŋâ. Aseregât kiurâp zeŋgâren gokŋâ. Katepŋan gâbâ a mem zâk sot ândei kendon nâmburân zagât âki moip. +O#Zo yatâ âsagei a doŋbep nâŋgânâŋgâziŋaŋgât topŋâ muyagibap. Oi gâ ko sâknam kâlakŋâ nâŋgâban.” Simeoŋâ Maria den yatâ zo sâm dukuip. b="Oi Simeoŋâ Anutu âlip otziŋgâbapkât sâm Maria itâ sâm dukuip, “Katep zirâŋâ Isirae a nâmbutŋâ zâmbari gine nâmbutŋâ ko lum zaatziŋgâbap. Yatâ oi a nâmbutŋandâ sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâbi. R!Yesu katepkât yatâ sâi ibâ mamŋâ zikŋâ nâŋgitâ imbaŋâ oip.  Zâkŋâ kwakmak a ambân kamân ŋâin ŋâin ândie, zen âsakŋâ ziŋgâbap. Isirae a neŋgât kutsiŋginiŋâ lum zaatpap.” O Kubikkubik a zi hân dâp aŋâ ambânŋâ ziŋâ ikpigât muyagiat. * OSinnandâ kubikkubik a zi eksan. V %“O Kembu, den sâin, zorat bonŋâ âsagiap. Zorat umnâ âlip oi mumbat. M Mem zaritâ Simeoŋâ katep zo lumŋâ Anutu itâ sâm mâpâseip, wOi Tirik Kaapumŋâ okŋaŋgi tirik namin zarip. Zari Maria sot Yosepe, zet Mosegât den lum Yesu katep mem zâiwet. 9m“Gâ mân mona Kembu Kristo muyagei ikpan.” b=Oi Yerusalem kamânân a ŋâi ândeip, kutŋâ Simeoŋ. Zâk a târârak ândim Isirae a zeŋgâren lumbeŋâ muyagibapkât mambât ândeip. Oi Tirik Kaapumŋâ umŋan gei piksâm den itâ sâm muyagem pindip, N“Kândom narâpziŋâ âsagine Kembugât siŋgi sâbi. Sâmŋâ kembâ patâ zagât mo mâik zagât, zo mem Kembugât siŋgi sâm kom umbi.” Oi zet Kembugât gurumin den zo wâratkum urâwet. DZorat Kembugât ekabân gurumin den ŋâi itâ ziap, RMosegât den zeip, zo luwe. Mariaŋâ kendon ândimŋâ Yosepe sot Yesu katep mem Yerusalem kamânân zâim mamŋâ sot nanŋâ, zet Mosegât den lum sâkzik salek upapkât Anutugâren lâmbaŋ uwet. .UYesu katep âsagem zei sirâm nâmburân karâmbut oi kwabâ kom kutŋâ Yesu sâwe. Mârum Maria mân kâmboŋ oi ko kot zo sumbem a ŋâiŋâ sapsum dukuip. /Râma galem a, zen âburem âim sumbem agât den sot Yesu katep igâwe, zorat Anutugâren sâiwap sâm mâpâsiwe. Simeoŋ sot Hana, zekât den. ;qMariaŋâ ko den zo nâŋgâm kwâtâtem ândeip. KOi galem a zeŋgât den nâŋgâwe, zo nâŋgâne imbâŋâ oip. H~ Oi âimŋâ a ambân sumbem aŋâ den sâip, zo dâzâŋgowe. k}OYatâ sâm kek zâimŋâ Maria sot Yosepe muyagezikâm katep mâik makau waŋgâyân zei igâwe. |%Sumbem a, zen âburem zâine galem a zen itâ sâm âraguwe, “Nen Betelem kamânân zâim Kembuŋâ den sap, zorat bonŋâ iknâ.” %{C“Anutu u sumbemân sâm âlip kwâkŋaŋgânâ. Zâkŋâ hânân a buku otziŋgap, zeŋgâren um lumbe muyagibap.” Râma galem a, zen Yesu âi igâwe. nzU Den yatâ sâi zorenâk sumbem a kâmut patâ bukuziŋaŋgâren gemŋâ Anutu itâ sâm mâpâsiwe, y7 Oi sâm mânâŋgât ziŋga nâŋgânek. Zen katep mâik ŋâi sâŋgumŋâ kâpimŋâ makau zeŋgât nalem niniŋ waŋgâyân ziap, zo âi ikpi.” hxI Itârâŋ sirâm ziren kubikkubik mariŋâ, Kembu Kristo, Dawidigât kamânân âsageziŋgap. 3w_ Oi sumbem a zorâŋ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen mân keŋgât utnek. Nâŋgânek. Nâ zeŋgât den siŋgi âlip mem gaan. A ambân zen zo nâŋgâmŋâ sâtâre upi. v Galem tatnetâ Kembugât sumbem a ŋâiŋâ zeŋgâren âsagei Kembugât âsakŋandâ âsageziŋgi keŋgât doŋbep urâwe. Wu'Oi ŋâtik zoren kamân naŋgâmŋan a nâmbutŋâ râma galem tarâwe. Xt)Narâk oi kândom nanŋâ memŋâ sâŋgumŋâ kâpimŋâ bâu patâ makaugât waŋgâyân pâi gei zeip. A ambân zen zâk lomba mirâ piksâwegât kiaŋ kârumŋâ makaugât waŋgâyân pâitâ gei zeip, 8skÂi takitâ Maria katep mimiŋ narâkŋâ oip. drAOi ambân siŋgiŋâ Maria, zâk zot kutzikŋâ kulemgubâ sâi kâmboŋoot diigi âiwet. qYosepe zâk Dawidigât kiun, zorat Galilaia hânân Nasarete kamân birâm Yudaia hânân Dawidigât kamân Betelem, zoren zarip. SpA ambân ândiwe aksik kutziŋâ kulmegunam utne kamân topziŋan âiwe. LoKwirinio zâk Siria hânân a kutâ op ândei nep zo topkwarâwe. !n =Narâk zoren Roma zeŋgât a kutâ Augusto zâkkât den itâ zeip, “A ambân hân dâp kutziŋ kulemgum sâlâpkubi.” Nep zo mârumŋan mân tuuwe. m POi katep zâk um sâkŋâ lâmbarip. Oi mirâ kamân âtâŋan ândei nep narâk mâte oi Isirae a ambân zeŋgâren âsageip.l OMârum ŋâtâtigân ândim munam urâwen. Irak ko âsakŋâ niŋgâbap. Âsakŋâ âsagei lumbeŋaŋgât mâtâp ekŋâ lâŋnat.” [k 1NAnutu zâk umŋâ patâ neŋgâren ziapkât sâi ŋâtâtigân gâbâ haŋsâbap. }j uMOi Kembugât a ambân kâmut kubikkubik den dâzâŋgona nâŋgâm unziŋ melâŋne Kembu zâk tosaziŋ gulipkubap. i yLOi katep, gâ sumbem mariŋaŋgât Propete a op ândiban. Oi Kembu kândom okŋaŋgâm mâtâp kârâm kubikpan. dh CJYatâ otniŋgi sâkniŋ sânduksâi um hâlâlu, um salek ândim ninâu sâm ândim munat. ig MIKâsarâpniŋâ zeŋgâren gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâkuniŋâ Abaram sâm kâtigeŋaŋgip. gf IHSâkurâpniŋâ zen sot um lumbegât târotâro oip, zo nâŋgâmŋik otniŋgâbapkât sâip. e 'GZâkŋâ kâsa otniŋgâme, zeŋgât bitziŋan gâbâ betniŋan mimbap. Um kâlak otniŋgâme, zeŋgât bitziŋan gâbâ gâbâreniŋgâbap. Zd /FMârumŋan sâi Propete gakârâp den kânŋan sâwe, zorat dâp yatâ âsagiap. c 9EOi kore aŋâ Dawidi, zâkkât kiurâpŋâ neŋgâren gâbâ a ŋâi bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât sâi âsagiap. A zo zaat betniŋan mimbap. rb _D“Isirae a ambân nen Kembuniŋâ Anutu mâpâsinâ. Zâkŋâ arâpŋâ nen niŋgitŋâ tâbaniŋ miap. ca ACIbâŋâ Sakaria zâkkât umŋan Tirik Kaapum piksâi mâpâmâpâse den itâ sâip, $` CBOi zen den zo nâŋgâm itâ sâwe, “Katep zo lâmbatŋâ dap upap?” Sâne Kembuŋâ katep zo galem oi ândeip. Sakariaŋâ den sâm Kembu mâpâseip. _ /AOi ko kamân toren toren a ambân tap âiwe, zo den zo nâŋgâne imbaŋâ oip. Oi Yuda zeŋgât barin ândiwe, zo zen siŋgi âragum naŋgâwe. J^ @Oi zorâŋak nâmbâlamŋâ puriksâi den sâm Anutu mâpâseip. ] %?Okŋaŋgâne ekap nibigât bikŋandâ dâp tuugi pindâne zitâ kulemguip, “Kutŋâ Yohane.” Yatâ kulemgui zen ekŋâ pârâk parâwe. f\ G>Sâm kwâkâyaŋgâm Sakaria zâk nanŋaŋgât kutŋâ sâbapkât betŋâ dâp okŋaŋgâwe. M[ =Sâi itâ dukuwe, “Torerâp zeŋgâren kot yatâ zo mân ziap.” VZ 'Katep âsagei sirâm nâmburân zagât tapŋâ karâmbuŋan a ambân zen mindumŋâ katep kwabâ kwâkŋaŋgâwe. Oi ibâŋâ Sakariagât kutŋâ pindânam sâwe. X  :Katep âsagei ko kamârâpŋâ sot torerâpŋâ, zen Kembu umâlepŋaŋgât bonŋâ zâkkâren muyageipkât umâlip nâŋgâwe. AW 9Elisabete zâk katep mimiŋ narâk oi nanŋâ meip. fV G8Oi Maria zâk kâin karâmbut Elisabete sot ândim kamânŋan âburem arip. Yohane âsageip. wU i7Sâkuniŋâ Abaram sot kiurâpŋâ ândibi, zen um lumbeŋaŋgât den dâzâŋgoip. Zorat yatâ otniŋgip.” OT 6Oi Isirae kore a ambân gakâŋâ um lumbeŋaŋgât op tânzâŋgoip. yS m5A ambân kâbâ kanpitâ, zo kâbâ kwatziŋgâmap. Oi sikumziŋ patâ, a zo kâbakŋeziŋgi bet bâsaŋ âime. XR +4A kutâ zen ko kâbakŋeziŋgi ginetâ a gigiŋâ minziŋgâm zâi zâmbanmap. vQ g3Imbaŋâŋaŋgât opŋâ a umziŋaŋgât zâizâiŋâ op ândime, zo zâŋgom kâbakŋei siŋsururuŋ âime. P 2Hurat kwâkŋaŋgâme, zen um lumbeŋaŋgât opŋâ kisâŋgoit, sâkurâpniŋ zeŋgâren gâbâ on galem otziŋgâm gâip. iO M1Kembu zâk kâwaliŋootŋâ nâgâren kulem mârâtŋoot kuap. Kutsiŋgiŋâ hâlâluyâk ziap. vN g0Nâ zâkkât kore ambân gigiŋâ ua ko nâ mem zâi kwatnigap. Zorat a ambân zen sâm bâbâlaŋ kwatnibi. EM /Um dâpnandâ Anutu kubikkubiknâ sâm sâtâre okŋaŋgan. WL ).Oi Mariaŋâ itâ sâip, “Nâ umnandâ Kembu sâm âlip kwâkŋaŋgan. K y-Gâ Kembugât den nâŋgâna bon oip, zorat gâgât nâŋga sâtâreŋoot uap.” Mariaŋâ mâpâmâpâse den sâip. JJ ,Gâ mâŋgannina kâmbonan katep sâtâre op âim gâi nâŋgan. Maria zâk mâik ŋâi ândim zaatŋâ Yuda zeŋgât barin kamân ŋâi tâip, zoren arip. ND &Yatâ sâi ko Mariaŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ Kembugât kore ambân. Zorat ko den sat, zo âlip otnibap.” Yatâ sâi sumbem aŋâ birâŋaŋgâm arip. Mariaŋâ Elisabetegâren âi egip. ;C s%Anutu zâk kut ŋâi ŋâi tuubam mân kwakmap.” BB $Oi ŋâi dâgoga nâŋgâ. Bukugâ Elisabete, zâk ambân sombâŋâ nanŋâ mimbap. Elisabeteŋâ kâmboŋâ tâi kâin nâmburân kânok âkip. Zâk kâpin ambânŋâ yatâ uap. GA  #Yatâ sâi sumbem aŋâ den itâ mâburem pindip, “Tirik Kaapumŋâ gâ sot gei tâpap. Oi sumbem mariŋaŋgât imbaŋandâ mamŋâ tatgibap. Zorat nangâ zo Anutugât nanŋâ sâbi. k@ Q"Sâi Mariaŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ a buŋâ ândianân den sat, zo dap op âsagibap?” j? O!Oi Isiraegât kiurâp, zeŋgât a kutâ op ândibap. Op ko zâk narâk buŋâ ândim zâibap.” ~~a}}=||{yzzz yyBxwwevv5uMtssurqqbpphoonn4mVlkjihh;gffCedddc>bObax``d_^^N]\[[qZZeZYXX`XW;V|UTvTRQQTPqOO=NMMeLKKJJ;IhHH@GGFEE?DUD CmBBA5@'??>>?= <;r;:P9a8U76544$322100#/..,,4+W**6)q)(o(' &&!%o$$g##X"|!!F M gl;VBQpc:| ~ + n d!4<bP^ -Yatâ sâm dâzâŋgoi arâp zen den zo nâŋgâm topŋâ mân nâŋgâwe. Den zorat topŋâ nâŋgâbegât pâkekoip. Oi Yesu mâsikânam nâŋgâm kwakŋâ birâwe. A sâtŋâ ândiândigât den. \]1 ,“Den zi dâzâŋgua nâŋgânek. A bonŋâ nâ a zeŋgât bitziŋan zâibat.” f\E +Oi a ambân zen Anutugât imbaŋâ zo ekŋâ âiwap parâwe. Mumbapkât den sapsum ziŋgip. V[% *Sâmŋâ a zo itâ sâm dukuip, “Nângâ diim ga.” Sâi Yesugâren diim âim tatne wâkeŋâ okŋaŋgi hânân gei um gulip op zeip. Oi Yesuŋâ wâke den dukui ari katep zo âlip oi ibâŋâ pindip. !Z; )Sâi Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “O, a kâmut nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋ, narâk dabutâ zen sot ândim âkom diiziŋgâm ândibat?” PY (Oi arâpkâ molibigât dâzâŋgua zen molinâ sâm kwakŋâ bire.” AX{ 'Nâŋgâ. Wâke ŋâiŋâ okŋaŋgi den kambâŋ sâmap. Oi diim mem ŋâi ŋâi okŋaŋgi lepâuŋâ gemap. Oi wâke zorâŋâ mân birâŋaŋgâm kom mem ŋâi ŋâi okŋaŋgâmap. W &Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ Yesu konsâm den kâtik itâ sâm dukuip, “Patâ, gâ dinnâ nâŋgâm nannâ eknan. Nâ nannâ kânok. SV %Haŋsâi bâkŋan gâbâ gine a ambân kâmut patâ kândiaŋgâwe. ;Uo $Den zo nâŋgâmŋâ iknetâ Yesu zikŋik kiri igâwe. Oi arâpŋâ zen zo igâwe, narâk zoren a mân dâzâŋgom ziiŋik nâŋgâm ândiwe. Arapŋâ ziŋâ wâke molim osiwe. zTm #Oi sasa kâligen gâbâ den zitâ muyageip, “Zi nannâ mem sâlâpkuwan. Zen diŋâ nâŋgâm kwâtâtibi.” cS? "Sâi sasa ŋâi ge kwâtepzâŋgoip. Kwâtepzâŋgoi arâp zen keŋgât op kirâwe. YR+ !Oi a zagât zo âiram oitâ Peteroŋâ Yesu itâ sâm dukuip, “Patâ, mat ŋâi ziren ândien. Silep karâmbut tuunâ. Gâgât ŋâi, Mosegât ŋâi, Eliagât ŋâi.” Zo mân nâŋgâm laŋ yatâ sâip. Q Oi Petero sot bukuzatŋâ zen umangât otziŋgi zemŋâ zaat igâwe. Yesu âsakŋâŋoot sot a zagât zâk sot kiritâ ziŋgirâwe. uPc Zet sumbem âsakzikŋoot gam Yesu Yerusalem kamânân zâim ândim sot sumbemân zâibap, zorat den sâwe. TO! A zâgât Yesu sot muyageitâ den sâm kirâwe, kutzikŋâ Mose sot Elia. cN? Zâi ninâu sâm tâi holi tobatŋâ ŋâi âsageip. Oi hâmbâŋâ kâukom kwâtâteip. M Yesu den zo sâm naŋgi sirâm nâmburân kârâmbut âki ninâu sâbam Petero sot Yohane sot Yakobo diiziŋgi bâkŋan zâiwe. IL  Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. A zi kinze, zeŋgât oserân gabâ nâmbutŋâ mân mune Anutu um topŋan ândiândiŋaŋgât narâk mâte oi ikpi.” Yesuŋâ sumbemgât holi tobatŋâ meip. oKW Zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk kwâimbânibap mo dinnaŋgât nâŋgi aŋunŋoot upap, zo ko a bonŋâ, nâŋâ gâtâm Ibânâ sot sumbem a zeŋgât âsakŋâ sot a bonŋâ nâgât âsaknoot gamŋâ a yatâ zo kwâimbâziŋgâbat. oJW Zen hângât kut ŋâi ŋâi aksik mem ândine ândiândiziŋ koi moi wan wan bonŋâ zemziŋgâbap? I  Zen ândiândiziŋ aŋgân kârâbi, zo ko gulipzâŋgobap. Ka zen nâgât op ândiândiziŋ birâbi, zo ko muyageziŋgâbap. :Hm Yesu zâk a ambân aksik itâ dâzâŋgoip, “Zen nâ molininâ sâm um sâkziŋaŋgât den kândâtkum sirâmŋâ sirâmŋâ poru nakziŋâ lum nâgât mâtâp lâŋbi. %GC Oi itâ târokwap dâzâŋgoip, “A bonŋâ, nâ sâknam patâ nâŋgâbat. Yuda zeŋgât a patâ sot a sâtŋâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a zen kâbakŋenine Roma a kutâgâren aria none momŋâ sirâm karâmbut tap zaatpat.” Yesu molim ândiândiŋaŋgât den. TF! Yatâ sâi a ambân zikŋâ topŋâ mân dâzâŋgobigât sâm kâtigeip. 2E] Sâne mâsikâziŋgâm sâip, “Ka zen ko nâgât ŋâi sâme?” Sâi Peteroŋâ sâip, “Gâ Anutugâren gokŋâ. Bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâban. Gâ Kristo.” ]D3 Mâsikâziŋgi itâ sâm dukuwe, “Nâmbutŋâ ziŋâ Yohane too saŋgonziŋgip sâme. Nâmbutŋâ ziŋâ Elia sâme. Oi nâmbutŋâ ziŋâ Propete sâŋgiŋâ ŋâi zaat ândiap sâme. Gâgât yatâ sâme.” C9 Narâk ŋâin Yesu zâk ninâu nep tuum tâi arâpŋâ zâkkâren âiwe. Oi Yesuŋâ mâsikâziŋgip, “A ambân ziŋâ nâgât ŋâi sâme?” B! Oi zen aksik patâ nem âkon urâwe. Oi buputŋâ zeip, zo sândune irâ kiin zagât piksâip. Peteroŋâ Yesugât topŋâ sâm muyageip. 1A[ Sâi zen yatâ sâne tatne nalem bâtnâmbut sot saru zuu zagât, zo memŋâ sumbemân ekŋâ sâiwap sâm sonpam namuŋâ arâp ziŋgi ziŋâ kâsâpkum a ziŋgâwe. @9 A doŋbep, 5 tausen yatâ ândiwegât den yatâ sâwe. Sânetâ itâ sâip, “A dâzâŋgone teŋgâ ŋâi 50, teŋgâ ŋâi 50, yatâ ge tatnek.” ? Yatâ sânetâ ko itâ sâm dâzâŋgoip, “Wangât âibigât se? Ziiŋak nalem ziŋgânek.” Sâi itâ dukuwe, “Nalem bâtnâmbut sot saru zuuŋâ zagât yatiktâ ziap, zorat dap utnâ. Nen kamânân âimŋâ a kâmut zi zeŋgât nalem sâŋgân minat?” \>1 Yatâ op ândinetâ mirâsiŋ geibâ sâi arâpŋâ kiin zagât, zen Yesugâren âim itâ sâm dukuwe, “Ziren mân ândiândiŋan ândiengât a zâmbanna kamân toren toren âim mirâ sot nalem muyaginek.” F= Âine a ambân zen siŋgi nâŋgâm moliziŋgâm âiwe. Oi Yesugâren takâne buku otziŋgi ândiwe. Ândinetâ Anutu um topŋaŋgât den dâzâŋgom a sisi mâsekziŋoot zo kubikziŋgip. /<W Aposolo zen âburem gam nep tuuwe, zorat Yesu dukum naŋgâwe. Den siŋgi zo dukunetâ Yesuŋâ diiziŋgâm Besaida zeŋgât hânân ziiŋik ândibigât âiwe. a;; Sânetâ Herodeŋâ itâ sâip, “Nâŋâ sandâ Yohane gânduŋâ mânâŋgârâwe, zo ko zi ŋâiŋâ oi siŋgiŋâ nâŋgâman?” Yatâ sâm Yesu ikpatkât nâŋgâm ândeip. Yesuŋâ a 5 tausen nalem ziŋgip. : Nâmbutŋandâ Elia zaat ândiap sâwe. Ka nâmbutŋandâ sâwe, “Zâk Propete sâŋgiŋâ ŋâiŋâ zaatŋâ ândiap.” ]93 A kutâ Herode, zâk Yesuŋâ kut ŋâi ŋâi oip, zorat den siŋgi nâŋgâm kwagip. Wangât, a nâmbutŋandâ itâ sâwe, zorat, “Yohane, zâk mumuŋan gâbâ zaatŋâ ândim kut ŋâi ŋâi zo uap.” B8} Yatâ sâm dâzâŋgoi zen âiwe. Kamân toren toren âim a ambân den siŋgi âlip dâzâŋgom a ambân sisi mâsekziŋoot kubikziŋgâm ândiwe. Herodeŋâ Yesugât siŋgi nâŋgip. #7? Kamân ŋâin âine ziŋgit mân nâŋgâne kinziŋan gwapgwap lâŋ gâbârine gei topziŋâ ek nâŋgâbi. Zen yatâ opŋâ kamân zo birâm âibi.” Q6 Kamân ŋâin âimŋâ mirâ tapi, zorenâk tâtat mâme op gem âibi. 55 Den itâ sâm sâŋgonzâŋgoip, “Zen mâtâpkât tân sot irâ, nalem, kât mân mem âibi. Hâmbâ umŋan sâkŋan buŋâ. Kânogâk mem âibi. t4a Oi a ambân Anutugât um topŋaŋgât den dâzâŋgom mâsekziŋoot kubikziŋgâbigât sâŋgonzâŋgoip. p3 [ Yesu zâk arâpŋâ sâi gane wâke moliziŋgâbigât sot mâsek kubikziŋgâbigât imbâŋâ ziŋgip. 28Ibâ mamŋâ, zikŋâ ek nâŋgâm imbaŋâzikŋâ buŋ oip. Yesuŋâ zorat siŋgi a ambân mân dâzâŋgobigât dâzâŋgoip.f1E7Sâi zorâŋak dâpŋâ puriksâi zaarip. Zaari nalem pindâne nimbapkât den dâzâŋgoip. \016Oi Yesuŋâ ambân katep zo bikŋan gâsum konsâm sâip, “Ambân, gâ zaat.” >/w5Sâi zen moip zo nâŋgâm kâtigem girâŋaŋgâwe. .4Oi a ambân âigirâp patâ doŋbep isem zem tatne itâ sâm dâzâŋgoip, “Mân isenek. Ambân katep zâk yen uman zem taap.” -3Yatâ sâmŋâ mirin takâmŋâ nâmbutŋâ sâi kinetâ ko Petero sot Yohane sot Yakobo sot katep ibâ mamŋâ, zeŋak zâk sot zâiwe. ,2Yesuŋâ den zo nâŋgâm galem a itâ sâm dukuip, “Mân keŋgât ot. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwâtnina bâratkâ âlip upap.” *+M1Yesu yatâ sâm kiri mâpâmâpâse namâ galem a, zâkkât mirin gâbâ a ŋâi ga itâ sâip, “Bâratkâ muap, gât ko sâna patâŋâ mân gâbap.” *0Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Bâratnâ, nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat, zorat op âlip uat. Umgâ diim gei âi.” X))/Ambân zorâŋâ topnâ muyagiap sâm ken bet sânsân opŋâ Yesugât kiŋ topŋan gei pindiŋsâm tap mâsekŋaŋgât den sot hâmbâ murukŋan gâsum âlip oip, zorat den siŋgi sâm muyagei nâŋgâwe. Q(.Yesuŋâ itâ sâip, “Ŋâiŋâ weenigi imbaŋânâ ari nâŋgan.” 7'g-Oi Yesuŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Ŋâiŋâ weenigap?” Sâi a ambân kwâimbâne Peteroŋâ itâ sâip, “Patâ, a ambân ziŋâ mem oset kwatgim weegige, zo ka.” u&c,Ambân zorâŋâ Yesu kândâtŋan âim hâmbâ murukŋan weegip. Weegi zorâŋak gilâmŋâ kârâksâip. %+Osetziŋan âmbân ŋâi ândeip. Ambân zâk gilâm gem ândei kendon patâ kiin zagât oip. Oi kubikkubik a ziŋâ kubik osiwe. .$U*Zâkkât bâratŋâ kânok, kendonŋâ kiin zagât, zâk mumbam op zeipkât Yesu dukuip. Oi Yesuŋâ nâŋgâm ari a ambân doŋbep mem oset kwâkŋaŋgâne âiwe. #%)Oi mâpâmâpâse namâ galem a ŋâi kutŋâ Yairo, zâk gamŋâ Yesugât kiŋ topŋan ge tap itâ sâm dukuip, “Gâ mirânan gâban.” K"(A zen Yesugât mambât ândine gâi ekŋâ sâtâre urâwe. y!k'“Gâ kamângan âimŋâ torerâpkâ Anutuŋâ kubikgigap, zorat siŋgi dâzâŋgom ândiban.” Sâi a zo puriksâm Yesuŋâ kubikŋaŋgip, zorat siŋgi kamânŋan a ambân dâzâŋgom naŋgip. Ambân katep ŋâi moi Yesuŋâ mâŋgeip. f E&A wâkeŋoot ândeip, zâkŋâ Yesu sot âibapkât sâi Yesuŋâ itâ sâm kwâkâŋaŋgip, %Oi Gerasene hânân kamân dâp a ambân, zen keŋgât op Yesu zâk kamânziŋâ zo birâm âibapkât dukune waŋgâyân âburem zarip. iK$Kinetâ a ek nâŋgâweŋâ a wâkeŋoot ândeipŋâ âlip oip, zorat den siŋgi dâzâŋgowe. A{#Dâzâŋgone a ambân zen a wâkeŋoot ândeip, zo iknam gawe. A wâkeŋoot ândeipŋâ hâmbâŋoot sot nâŋgânâŋgâŋoot Yesu kiŋ topŋan tâip. Oi ekŋâ keŋgât op kirâwe. "Bâu galem a zen zo ekŋâ sârârâk kârâm kamânân sot nebân a ambân ândiwe, zorat den siŋgi dâzâŋgowe. %!Wâke zen a umŋan gabâ takâm bâu umziŋan geine bâu kâmut patâ zo sârârâk kârâm simân geim saru deŋgânân gei mom naŋgâwe. Y+Hân zoren bâu kâmut patâ zen bâkŋan gendâk nem ândiwe. Wâke zen moliziŋgi simân geibegât wâke zen bâu umziŋan geibigât Yesu dukuwe. Dukune nâŋgâziŋgi wâke zen ayân gâbâ takâm âiwe. *MOi Yesuŋâ mâsikâm sâip, “Gâ kutkâ ŋâi?” Mâsiki sâip, “Nâgât kutnâ kâmut patâ.” Wangât, wâke doŋbep zen a umŋan ândiwe, zorat. ,QYesuŋâ wâke itâ sâm dukuip, “Wâke, gâ ayân gâbâ takâm âi.” Zorat op ko sâip. Wâkeŋâ narâk dâp a zo mem âbabibi kwâkŋaŋgi a ziŋ gâsum tâk kâtikŋâ kiŋ bikŋâ saam galem op ândiwe. Oi wâkeŋâ okŋaŋgi tâk tiriktâruk mem barâ kâtikŋan âi ândimâip. W'A zo Yesu ekŋâ den kâtik sâm hânân gei Yesu kiŋ topŋan zem den itâ sâip, “Yesu, Anutu sumbem mariŋaŋgât nanŋâ, gâ wan otnibam gaat? Narâk mân mâte uapkât sâknam patâ mân niban.” W'Zoren âimŋâ kârâkŋan zari a ŋâi zâkkâren gâip. A zorat umŋan wâke doŋbep ândine narâk kârep sâk bârak ândeip. Oi mirin mân zemâip. A zeŋgât kwak kât kiyân zânzeku op ândimâip. X)Galilaia hân birâm saru nâmbutken âim Gerasene a zeŋgâren takâwe. COi keŋgât op imbaŋâziŋ buŋ oi sâwe, “Opoŋ, pibâ sot saru sot kut ŋâi ŋâi den dâzâŋgoi diŋâ lume. Zâk a dap yatâ?” Yesuŋâ wâke moliziŋgi bâu umziŋan geiwe. Oi Yesu mâŋgim itâ sâm dukuwe, “Patâ, nen saruyân geinamen.” Sânetâ zaatŋâ saru sot pibâ den dâzâkoi hiriŋsâm ziwet. +Âimŋâ Yesu umangât okŋaŋgi ge zeip. Uman zem tâi pibâ patâ koi saru bâliŋ op tooŋâ waŋgâ kâligen giari saruyân geinam urâwe. 0YHilâm ŋâin Yesu sot arâpŋâ waŋgâyân zâiwe. Yesuŋâ waŋgâyân zâim itâ sâm dâzâŋgoip, “Nen saru nâmbutken âinâ.” Sâi nâŋgâne âiwe. NSâi Yesuŋâ a ambân itâ sâm dâzâŋgoip, “Mamnâ murâpnâ, zorat sa nâŋgânek. Anutugât den nâŋgâm lume, zen nâgât mamnâ murâpnâ.” Yesuŋâ sâi pibâ sot saru hiriŋsâwet. ~uYata utnetâ a ŋâiŋâ ziŋgitŋâ Yesu itâ sâm dukuip, “Mamgâ murâpkâ giknam âmbi ga sombemân kinze.” .UNarâk ŋâin a ambân kâmut patâ Yesu haamgum kine Yesugât mamŋâ sot murâpŋâ, zen gam Yesugâren âinam a ambân zeŋgâren kwakŋâ âkŋan kirâwe.  A ŋâi, zâk den nâŋgâm kwâtâtibap, Anutuŋâ zâk nâŋgânâŋgâ âlip târokwap pindâbap. Ka a ŋâi mân nâŋgâm kwâtâtei bekŋan mem naŋgâbap. Zorat den siŋgi zi kindap kwap nâŋgâm biraŋbi.” Yesugât mamŋâ murâpŋâ. @ yKut ŋâi ŋâi tik ziap, zo zem mân zimbap. Zo gâtâm âsagem naŋgâbap. Kut ŋâi ŋâi kwârakwârakuŋ ziap, zo zem mân zimbap. Zo mâbâlakŋibap. Zo mâbâlakŋem kagibap. \ 1“Zen kârâp sâumŋâ âmaŋ umŋan pam kwârakume mo tâtatŋâ gobetŋan pâme? Zo buŋâ. Âsakŋâ zo kiaŋ tâtatŋâ kwâkŋan pane mirâ umŋan âsakŋâ âsagei a kopga mirâ umŋan âlip ikpi. N Keetŋâ nâmbutŋâ hân kelâkŋan gei zeip, a nâmbutŋâ zo yatik ândime. Zen den siŋgi âlipŋâ nâŋgâm umziŋ kubik mem ândim kâtigem bonŋâ muyagime.” Kârâp âsakŋaŋgât den.   Keetŋâ nâmbutŋâ hibukŋan gei zeip, a nâmbutŋâ zo yatik ândime. Den siŋgi âlipŋâ, zo nâŋgâbi. Oi sâkkât kut ŋâi ŋâi zorat nâŋgâne zâizâiŋâ oi kât sot sikumgât sambe muyageziŋgi den siŋgi âlipŋâ, zo bonŋâ mân opmap. kO Keetŋâ hân siŋitŋan gei zeip, a nâmbutŋâ zo yatik ândime. Zen den siŋgi âlip nâŋgâm âkŋâlem ândibi. Oi ko umziŋan ândâŋâ mân gâsuapkât narâk pâŋkânok mem ândine mâsimâsikâ gâbabân birâbi. F Keetŋâ mâtâbân gei zeip, a nâmbutŋâ zo yatâ ândime. Den siŋgi âlip, zo nâŋgâne Sataŋŋâ ga nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm sumbemgât siŋgi upegât betziŋan memap. U# Den sumbuŋâ san, zo topŋâ itâ. Anutugât denŋâ keet yatâ uap. <q “Anutu um topŋan bagibagiŋâ, zorat den sumbuŋâ zo ziŋâ nâŋgâm kwâtâtibigât sâsâŋ. Ka a nâmbutŋâ zen topŋâ mân nâŋgâbigât den sumbuŋâ dâzâŋgoman. Zorat ko,‘Senŋâ igikŋâ, zo ikpi, ka mân ek kwâtâtibi. Kindapziŋandâ den naŋgâm mân nâŋgâm kwâtâtibi.’ X) Arâpŋâ den sumbuŋâ zorat topŋâ mâsikâne itâ sâm dâzâŋgoip, .UKeetŋâ nâmbutŋâ hân kelâkŋan gei kâmŋâ takâm zâim bonŋâ imbaŋâ âsageip. Topŋâ ŋâigât keetŋâ 1 handeret. Topŋâ nâigât keetŋâ 1 handeret. Bonziŋâ yatâ muyageip.” Den zo sâm kwâkâm den kâtikŋâ sâip, “Ŋâi zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap.” kOKeet nâmbutŋâ hibuk osetŋan gei zeip. Oi kâmŋâ takâm kopgâi hibuŋâ takâm langi moip. gGKeet nâmbutŋâ hân siŋitŋan gei zeip. Oi hân tooŋâ buŋaŋgât kâmŋâ takâm moip. 3“A ŋâi keet pâmbam nebân arip. Âimŋâ keet maandeŋi nâmbutŋâ mâtâbân gei zei a ziŋ lâŋ kunzirâwe. Oi nii ziŋ ga nem naŋgâwe. lQKamân kamânŋâ a ambân Yesugâren mindunetâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, ~ Oi ambân ŋâi kutŋâ Yoana. Herodegât galem a Kusa, zâkkât ambinŋâ. Zet sot ŋâi kutŋâ Susana sot ambân nâmbutŋâ doŋbep, zen kât sikumziŋâ zemziŋgip, zo zâk sot arâpŋâ ziŋgâne nalem kwâlâm nem ândimarâwe. Keet pâpangât den. Z}-Oi ambân nâmbutŋâ mârum wâkeziŋoot sot mâsekziŋoot zo kubikziŋgip, zen molim âiwe. Zeŋgâren gâbâ ambân ŋâi kutŋâ Maria, Madala kamânân gok. Zâkkât wâke nâmburân zagât moliziŋgip. J| Narâk zorat kwâkŋan Yesuŋâ kamân patâ sot kamân mâik, zeŋgâren obândim Anutu um topŋan ândiândigât den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgom ândeip. Arâp kiin zagât, zen molim âiwe. { 2Oi Yesuŋâ ambân zo itâ sâm dukuip, “Nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat, zorat âlip uat. Umgâ diim gei âi ândi.”z-1Yatâ sâi a nalem ârândâŋ nem tarâwe, ziŋ umziŋandâ itâ nâŋgâwe, “Zâk a dap dap yatâ, gât ko tosa birâbirâŋaŋgât sap?” Gy0Yatâ sâmŋâ ambân itâ sâm dukuip, “Tosagâ biran.” fxE/Zorat dâgobâ. Ambân zâk umŋâ gâsunim yatâ otnigapkât topŋâ itâ nâŋgâ. Zâk tosaŋâ patâ ândeip, zo biran. Ŋâi zâk tosaŋâ mâik ŋâi birâbirâŋâ, zâk âkŋâlem mâik ŋâi tâkŋaŋgâbap.” kwO.Gâ kâuknan kelâk mân saŋgonnigat. Ka ambân zorâŋâ ko kinnan too hitom âlip saŋgonsap. ^v5-Gâ mân mâŋgannigat. Ka ambân zâkŋâ ko kinnan narâk kârep mângannim taap. ouW,Yatâ sâm ambângâren puriksâm Simoŋ itâ sâm dukuip, “Ambân zi eksat? Mirâgan kopga ki saŋgon too ŋâi mân gum paat. Ambân zâkŋâ ko kinnâ siŋ tooŋandâ giari saŋgonnim kâuk sâmotŋandâ saŋgori âron uap. t+Mâsiki Simoŋâ itâ sâip, “Kât doŋbep pindip zâkkât san.” Sâi Yesuŋâ itâ sâip, “Gâ âlip sat.” 4sa*Oi hâuŋâ pindârat sâm kâtzikŋâ buŋâ, zorat ko tosazik birip. Oi zekâren gâbâ ŋâiŋâ sikum patâ a zorat umŋandâ gâsum biraŋbap? Gâ ŋâigât sat?” r)Oi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Sikum a ŋâi a zagât kât tosa zikip. A ŋâi kât 5 handeret pindip. A ŋâi ko kât 50 pindip. q(Yatâ nâŋgi ko Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Simoŋ, den ŋâi dâgoga nâŋgâ.” Dukui sâip, “Patâ, sâna nâŋgâbâ.” Op'Ambân zo yatâ oi Parisaio a Yesu diigip, zâkŋâ ekŋâ umŋandâ itâ sâip, “Ambân zirat orot mâme bâliŋâ. Yesu zâk Propete ândim sâi ko ambân zirat topŋâ ek nâŋgâbap.” ;oo&Oi Yesugât kândâtŋan kin isei siŋâ tooŋandâ Yesugât kiŋan giari kâuk sâmotŋandâ saŋgori âron oip. Kiŋan mâŋganŋâ too wârânŋâ âlip, zo saŋgonŋaŋgip. !n;%Oi kamân zorat ambân laŋ mâman ambân ŋâi, zâk Yesu Parisaiogât mirin zari siŋgiŋâ nâŋgâmŋâ too hitom âlip ŋâi beloŋoot mem zarip. ]m3$Parisaio a ŋâiŋâ Yesu diim mirâŋan zari nalem niniŋâ tâtarân tâip. -lS#Ka sa nâŋgânek. Anutugât nâŋgânâŋgâ ko a ambârâpŋâ ziŋâ topŋâ nâŋgâm lum zaatne bonŋâ âsagemap.” Ambân ŋâiŋâ Yesu kiŋâ saŋgorip. 1k["Ka a bonŋâ, nâŋâ gamŋâ nalem sot waiŋ nem ândia nekŋâ sâme, ‘Zâk kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a zeŋgât buku. Nalem sot waiŋ nem mân birâmap.’ wjg!Yohane too saŋgonziŋgip, zâk waiŋ sot nalem mân nem ândei ekŋâ sâwe, ‘Zâk wâkeŋoot ândiap.’ bi= Zen katep yatâ ek birâ, nâŋgâm birâ upme. Kâtep zen kamân sombemân tapŋâ bukurâpziŋâ itâ sâm dâzâŋgome, ‘Nen kep meindâ zen wangât mân kue? Nen umbâlâ kep mem iseindâ wangât mân isie?’ uhcYesuŋâ itâ sâip, “A narâk ziren ândie, zen ikâ zo zeŋgâren dâpkwap sâbâ? Zen dap yatâ? gParisaio a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen ko Yohanegât too birâm Anutugât den kândâtkune zeŋgâren bon buŋ oip. f3A ambân aksik sot kât mimiŋ a, zen ârândâŋ Yohanegât den nâŋgâmŋâ Anutugât den nâŋgâne bon oi Yohaneŋâ too saŋgonziŋgip. _e7Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Ambânân gâbâ âsagiwe, zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ Yohane mân walip. Ka Anutugât kiŋ topŋan a ândibi, narâk zoren a gigiŋâ ândibi, ziŋâ ko walâbi.” d-Zâkkât den kulem ŋâi itâ ziap,‘Nâŋgâ. Nâgât kore a ŋâi sâŋgongua kândom otgibap. Zâkŋâ mâtâpkâ kârâm kubikpap.’ 'cGMo Propete ŋâi iknam âiwe. Zorat nâ dâzâŋgua nâŋgânek. A igâwe, zo Propete nâmbutŋâ zen yatâ buŋâ. Zâk Propete a nâmbutŋâ walâziŋgap. sb_Oi Yohanegât azatŋâ zet aritâ Yesuŋâ a amban ândiwe, zo Yohanegât topŋâ itâ sâm dazaŋgoip, “Zen barâ kâtikŋâ mirâ kamân âtâŋan wan iknam âiwe? Zen gerâ ŋâi pibâŋâ kom kâbakŋei iknam âiwe? Mo a ŋâi hâmbâŋâ neuleŋoot iknam âiwe? Nâŋge. A hâmbâ neuleŋoot mem ândime, zen a kutâ namin tâtat mâme âlip tapme. _a7Ŋâi zâk nâgât nâŋgi mân âkon opmap, zâkkât nâŋga sâtâreŋoot upap.” j`MOi Yohanegât azatŋâ itâ sâm dâzâkoip, “Zet âimŋâ kut ŋâi ŋâi ek nâŋgabot, zorat den siŋgi Yohane dukuit. Sinziŋ bâpsâsâŋ, zen ikme. Kinziŋ bâliŋâ, zen obândime. Um sâk bâlâ, zen âlipziŋ upme. Kindapziŋ bâpsâsâŋ, zen den nâŋgâme. Mumuŋâ, zen zaatme. A ambân kanpitâ, ziŋâ den siŋgi âlipŋâ nâŋgâme. _!Narâk zorenâk Yesu zâk a sisi mâsekziŋoot sot sinziŋ bâpsâsâŋ a doŋbep kubikziŋgip. A wâkeziŋoot zo wâke moliziŋgip. ;^oSâŋgonzâkoi Yesugâren âim itâ sâwet, “Yohane too saŋgonziŋgip, zâk itâ sâm sâŋgonnâkuap, ‘A gâbapkât sâsâŋâ, gâ mo ŋâigât mambât ândinat?’ ” B]}Den zo nâŋgâm azatŋâ zagât Kembu itâ sâm mâsikâbabotkât sâŋgonzâkoip, “Mârumŋan Propete a ziŋâ a ŋâi gâbapkât sâwe, zo gâ mo ŋâi gâbapkât ek ândinat?” \\1Yohane zâk tâk namin tâi arâpŋâ zen Yesugât den siŋgi zo âi dukuwe. s[_Oi zorat den siŋgiŋâ Yuda hânân sot kamân toren toren dâp op arip. Yesuŋâ Yohanegât den sâip. TZ!Oi a ambân, ziŋâ zo ekŋâ keŋgât op Anutu mâpâsem itâ sâwe, “Propete patâ osetniŋan âsagem ândiap.” Oi nâmbutŋandâ itâ sâwe, “Anutu, zâk a ambân gakârâp galemniŋ opmap.” TY!Yatâ dukui mumuŋandâ zaatŋâ den den oip. Oi Yesuŋâ mamŋâ pindip. ]X3Yatâ sâmŋâ âi omboŋan gâsui mem kine itâ sâip, “Katep, dâgoga zaat.” ZW- Oi Kembuŋâ ambân malâ zo ekŋâ umŋâ nâŋgâmŋâ sâip, “Mân ise.” +VO Kamânân baginam utnetâ a mumuŋâ ŋâi lum gawe. Ambân malâ ŋâigât nanŋâ kânok, zâk moip. Zâk hangunam kamânân gâbâ a ambân doŋbep gem gawe. U} Mâik ŋâi ândim Yesuŋâ kamân ŋâi kutŋâ Naiŋ, zoren ari arâpŋâ sot a ambân kâmut patâ molim âiwe. !T; Yatâ sâi ko kâwali a bukurâpŋâ zen âburem âim mirin zâim igâwe. Iknetâ kore a zo âlip oip. Yesuŋâ katep ŋâi mumuŋan gâbâ mâŋgeip. aS; Yesuŋâ den zo nâŋgi imbaŋâ oi a ambân kâmut kirâwe, zeŋgâren puriksâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Isirae a zeŋgâren nâŋgâm pâlâtâŋ itâ ŋâi mân muyageman.” IR Nâ a kutâ zeŋgât kore a ândim sâtziŋ luman. Oi ombenan kore arâpnâ ândie. Oi zeŋgâren gâbâ ŋâi âi sa âibap. Ŋâi ga sa gâbap. Oi kore anâ yatâ tuuban sa tuubap.’ ” QNinaŋgât nâŋga mân dâp oi gâgâren gâbam kwaksan, gât ko gâ zorenâk tap ko denâk sâna kore anâ âlip upap. PYatâ sâne Yesuŋâ zen sot arip. Âimŋâ mirâ mâte upâ sâi kâwali a zo bukurâpŋâ sâŋgonzâŋgoi Yesugâren gam itâ sâm dukuwe, “Kâwali aŋâ itâ sap, ‘Gâ nâgâren mân gâban. Nâ wandâ yatâ, zorat op mirânan mân gâban. OyZâk umŋâ Yuda neŋgâren kinmap. Mâpâmâpâse namâniŋâ muyagibapkât zâkŋak kâtigem kât pâi muyageip.” NYuda a patâ Yesugâren gamŋâ itâ sâm dukuwe, “Kâwali a patâ, zâk ândiândi târârak ândimapkât diŋâ nâŋgâban. M{Zorat Yesugât den siŋgi nâŋgâm Yuda a patâ ziŋâ Yesu diine ga mâsek a kubikŋaŋgâbapkât sâm dâzâŋgoip. LZoren kâwali a patâziŋâ zâkkât kore a mâsek op mumbam op zeip. Kâwali a patâ, zâk kore a zorat eluŋ okŋaŋgip. KK Yesu zâk a ambân den dâzâŋgomŋâ Kapenaum kamânân bageip. kJO1Ka a dinnâ nâŋgâm birâme, zen a ŋâi mirâ lolot tuugip, zo yatâ. A zo mirâ tuubam tandâ sarâ sarâ esi giari ko mirâ tuugip. Oi map narâkŋâ oi pibâ patâ gamŋâ mem sânsân tuugi kom giligâlak meip.”LI0A zorâŋ mirâ tuubam tandâ kârep esi giari kât muyagem kwânâŋgâm sâratkui kirip. Oi mirâ tuum naŋgi kiri map narâk oi pibâ patâ koi mirâ zo kâtikŋâ tuugipkât kom osei kirip. oHW/Nâgâren gam dinnâ nâŋgâm lume, zen mirâ tuutuuŋ a ŋâi, zâkkâren dâpkwap sa nâŋgânek. oGW.“Zen wangât lâuziŋandik Kembuniŋâ, Kembuniŋâ sâmŋâ den dâzâŋgoman, zo mân lume? LF-A âlipŋandâ umŋan gâbâ den âlipŋâ sâmap. A bâliŋandâ umŋan gâbâ den bâliŋâ sâmap. A umŋan kut ŋâi ŋâi ziap, zo yatik lâuŋan gâbâ kopgâmap.” Mirâ tuutuugât den. ~Eu,Nakkât bonŋandâ sapsumap. Sâŋgerân bolep bonŋâ âsagei minat mo? Zâlâliyân sam bonŋâ muyagei mimbi mo? rD]+“Nak âlipŋan bonŋâ bâliŋâ mân muyagemap. Nak bâliŋan bonŋâ âlipŋâ mân muyagemap. C*Nak sâmbaŋâ siŋgan zei dabângen bukugâ itâ dukuna dâp upap, ‘Buku, nâŋgâna siŋgan gwapgwap ziap, zo mem pambâ.’ Gâ sarâ a. Gikâ siŋgan nak sâmbaŋâ ziap, zo mem pam ko bukugaŋgât siŋan gwapgwap mem pâna dâp upap.” Nakkât topŋâ. mBS)Gâ wangât bukugaŋgât siŋan gwapgwap zo ek gikâ siŋgan nak sâmbaŋâ mân ek nâŋgat? )AK(Ekap namin katep ŋâiŋâ kwâkâm pindâmap, zo mân walâbap. Ka katep zâk nâŋgâm nâŋgâm ândim kwâkâm pindâm ândibap, zâkkât holi yatâ upap. F@'Den sumbuŋâ ŋâi itâ târokwap dâzâŋgoip, “A sen ŋâtâtik ŋâiŋâ a bukuŋâ sen ŋâtâtik mâtâp tirâpkubap? Buŋâ. Zet mâtâbân âim ârândâŋ simân geibabot. f?E&Zen a kut ŋâi ŋâi ziŋgâne Anutuŋâ yatigâk kut ŋâi ŋâi doŋbep patâ ziŋgâbap. Oi zorat dâp buŋâ, walâm ziŋgâbap. Zen a otziŋgâne Anutuŋâ zo yatik zen otziŋgâbap.” Den sumbuŋâ dâzâŋgoip. >%A torenŋâ zeŋgât top likuliku mân utne Anutugoot zeŋgât topziŋâ mân likubap. Gâ a torenŋâ mem ge kwâkwat mân otziŋgâna ko Anutugoot gâ mem ge kwâkkwat mân otgibap. Zen a zeŋgât tosa birânetâ Anutuŋâ zeŋgât tosa yatik birâbap. c=?$Sumbem Ibâziŋandâ um lâklâk ândiap, yatigâk zeŋgoot hânân um lâklâk ândibi. ><u#Zen ko walâm itâ upi. Zen kâsarâpziŋ umziŋandâ gâsâzâŋgom buku otziŋgâbi. Kut ŋâi ŋâi ziŋgâm zorat hâuŋâ mân mimbi. Yatâ utnetâ Anutuŋâ sâŋgânŋâ patâ ziŋgâbap. Ziŋgi ko zen Kembugât nan bârat op ândibi. Kembuŋâ a gulipŋâ sot bâliŋ mâme a, zo âlip otziŋgâmap. Z;-"Kut ŋâi ŋâi a ziŋgâm zorat hâuŋâ sâne ziŋgâbi, zorat Anutuŋâ hâuŋâ mân ziŋgâbap. Bâliŋ mâme a zen bukurâpziŋâ itâ sâm otziŋgâme. ‘Gâtâm gâŋgoot hâuŋâ mâburem niban.’ : !Zen buku otziŋgâme, zorik otziŋgâbi, zo ko Anutuŋâ sâŋgânŋâ mân ziŋgâbap. Bâliŋ mâme a zen yatâ upme, zo ka. >9u Zen a toren umziŋâ gâsâzâŋgone zeŋgoot umziŋâ gâsuziŋgâmap. Zen yatâ upi, zo ko Anutuŋâ sâŋgânŋâ mân ziŋgâbap. Bâliŋ mâme a, ziŋ yatâ upme, zo ka. f8EA torenŋâ ziŋ âlip otgibigât nâŋgâmat, yatigâk gâŋgoot a torenŋâ otziŋgâban. y7kOi a ŋâiŋâ wan mo wangât sâi pindâban. Ŋâiŋâ kut ŋâi zo bekan mei mâburem nibangât mân sâban. y6kA ŋâi pâlomgâ kunziri toren pindâban. Ŋâiŋâ hâmbâgâ kwâkŋan mei kâligen mân aŋgân kârâban. {5oSâm bâliŋan kwatziŋgâme, zo ziŋâ sâm âlipŋan kwatziŋgâbi. Bâliŋ otgime, zeŋgât op ninâu sâban. 4“Dinnâ nâŋgâm te, zen dâzâŋgobâ. Zen kâsarâpziŋ buku otziŋgâbi. Um kâlak otziŋgâme, zo ziŋâ âlip otziŋgâbi. C3A ambân zen aksik sâm âlipŋan kwatziŋgâme, yei, zen dap upi? A mârum ândiwe, zen propete sarâŋâ yatik sâm âlip kwatziŋgâm ândiwe.” Zen kâsarâpziŋ buku otziŋgâbi. 22]Narâk itârâŋ sii nalem gom sambe ândime, yei, zen gâtâm tepkât op ândibi. Narâk ziren umâlibân girâŋ ândime, yei, zen gâtâm âigirâp muyagem ândibi. i1KKa narâk ziren sikumziŋ patâ ândime, yei, zen wanŋâ mem sândukŋan kwatziŋgâbap? I0 Yatâ otziŋgâne narâk zoren umâlep op sâtâreyân kep kumbi. Wangât, gâtâm sumbemân sâŋgân patâ mimbi, zorat. A mârumŋan ândiwe, zen yatik Propete sâm bâliŋ kwatziŋgâwe. //A ziŋâ zen a bonŋâ nâgât op um kâlak otziŋgâm kâbakŋeziŋgâm sâm bâliŋan kwatziŋgâbi, zorat zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. d.ANarâk itârâŋ tepkât op ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zo zen gâtâm nalem nem âkon upi. Narâk ziren isem weŋ ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen gâtâm sâtâre op girâŋ ândibi. !-;Yesuŋâ arâpŋâ ziŋgit itâ sâip, “Kanpitâ ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen Anutugât kiŋ topŋan ândibigât siŋgi ue. ,Yesugât imbaŋâŋandâ zeŋgâren ari kubikziŋgip, zorat a ambân aksik sâkŋan gâsunam urâwe. Hâuŋâ minatkât den. *+OOi wâkeziŋoot zo kubikziŋgip. 6*eYesuŋâ a zo diiziŋgâm gem hân gânduŋan ga kin Yesugât a ambârâpŋâ doŋbep sot Yuda hânân gâbâ sot Yerusalem kamânân gâbâ sot Tiro Sidoŋ saru sâtŋan zeŋgâren gâbâ a ambân doŋbep, zen takâm diŋâ nâŋgâbigât sot mâsekziŋ kubikziŋgâbapkât zâkkâren minduwe. s)_Oi Yuda Yakobogât nanŋâ sot Yuda Karioto kamânân gok. Yuda zâk ândim Yesu tirâpzâŋgoi gâsuwe. F(Mataio, Toma, Yakobo Alipaiogât nanŋâ sot Simoŋ Zelote. |'qKutziŋâ itâ, Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero pindip. Zâk sot munŋâ Andrea, Yakobo, Yohane, Pilipo, Batolomaio. &} Haŋsâi arâp minduziŋgâm zeŋgât oserân gâbâ a kiin zagât gâsum sâlâpzâŋgoip. Oi kutziŋâ Aposolo sâip. j%M Narâk zoren Yesu ninâu sâbam bâkŋan zarip. Ŋâtik Anutu ninâu dukum tâi haŋsâip. y$k Oi zen zo ek nâŋgâm kuk opŋâ dap mo dap okŋaŋgânâ sâm âraguwe. Yesuŋâ a kiin zagât gâsuziŋgip. #  Yatâ sâm purikgurik op kin ziŋgitŋâ a zo itâ sâm dukuip, “Bikâ târârak pa.” Sâi a zo yatâ oi bikŋâ âlip oip. 2"] Oi Yesuŋâ a itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ mâsikâziŋga sânek. Kendonân nep ikâ zorâŋ âlip tuutuuŋ? A kubikziŋgâziŋgâŋ mo a tâmbetzâŋgozâŋgoŋ?” }!sOi Yesuŋâ nâŋgâŋaŋgâziŋan ek a bik humutŋik itâ sâm dukuip, “Zaat mâteyâk kin.” Sâi zaat kirip.  }Oi Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, zen kendonân a ŋâi kubigi ekŋâ denân pânat sâm ek tarâwe. -Oi kendon ŋâin Yesuŋâ mâpâmâpâse namin zâim den siŋgi âlip dâzâŋgoip. Oi zoren a ŋâi tâip, zâk bikŋâ bongen humutŋik. {oYatâ sâmŋâ sâip, “A bonŋâ nâ kendongât mariŋâ ândian.” Yesuŋâ kendonân a ŋâi kubikŋaŋgip. 3Dawidi zâk Kembugât namâ zoren zâimŋâ Anutugât nalem hâlâlu sâsâŋ, zo mem nemŋâ arâp ziŋgi niwe. Zo mân orotŋâ. Nalem zo tirik namâ galem a ziiŋik nimbigât sâsâŋ. A nâmbutŋâ mân nimbigât sâsâŋ. Dawidi sot arâpŋâ zen nalem zo laŋ niwe.” ~ }g||P{{;zzSyy{xx+w}vvuVtssrs rEqqcppRonmm-lkdjj.iigfe[dlcc[bba`n`__)^]]<\\[ZYYXX7XW~VV}UTSS:RR:QQPsPO9NMMLLKJJIHHFEDeC6BzAAm@@???P>>K=:<;::99$8S7655S433S22 1\0//.m--,++]*z))r(('&%%n$$4#"!!+ YoyO63A1: j ? o & Dx\{nV% Oi itâ târokwap sâip, “Siŋgi âlipkât mâtâp, zo wanân dâpkwapâ?   Zo wakum keetŋâ yatâ. A ŋâiŋâ nepŋan âi kendi kâmŋâ takâm nak oip. Oi nii ziŋâ gamŋâ bâranŋan pam tapme.” }s Yesu zâk den itâ târokwap dâzâŋgoip, “Antugât siŋgi âlip zorat mâtâp, zo wanân dâpkwap sâbâ? 5 Yatâ sâi ko kâsa okŋaŋgâweŋâ aŋun urâwe. A ambân kâmut, zen ko kulem zorat umâlep patâ urâwe. Kembugât den zo wakum keetŋâ yatâ. (I Ambân zi Abaramgât kiun. Sataŋŋâ saagi kendon kiin nâmburân karâmbut yatâ op ândeip. Oi nâŋâ kendonân kubiksan, zo nâŋgâne mân dâp uap?”  Yatâ sâi Yesuŋâ itâ mâburem dukuip, “Sarâ a zen. Kendonân doŋgi sot makâu gakârâpziŋ too nimbigât diiziŋgâm âime. <q Yesuŋâ kendonân ambân zo kubigipkât mâpâmâpâse namâ galem aŋâ nâŋgi bâlei kuk op sâip, “Nep mâme hilâm nâmburân kânok ziap. Zoren gane kubikziŋgâbap.” Y+ Yatâ sâmŋâ bikŋandâ kâukŋan pâi kândât winziksâi Anutu mâpâseip. X) Yesuŋâ ambân zo ekŋâ itâ dukuip, “Ambân gâ winziksânangât san.” V% Oi mâpâmâpâse namin zo ambân ŋâi tâip. Kendon patâ kiin nâmburân karâmbut umŋan wâkeŋâ okŋaŋgi ândeip. Wâkeŋâ okŋaŋgi kândâtŋâ pindiŋsâm ândeip. Dap op winziksâm ândibap? `9 Narâk ŋâin Yesuŋâ mâpâmâpâse namin zâim den siŋgi âlip dâzâŋgoip. "= Yatâ ua narâk ŋâin bonŋâ âsagibap mo buŋâ, zo iktat. Oi bon mân oi ek sâna kârâm pândat.’ ” Yesuŋâ kendonân ambân ŋâi kubigip.   Yatâ sâi ko galem aŋâ itâ dukuip, ‘Patâ, gâ birâna kendon kânok zi kirik. Oi nâŋâ topŋan hân kârâm pa pambâ. ^5 Yatâ opŋâ nep galem a itâ dukum sâip, ‘Nâŋgâ. Nâ nak zirat bonŋâ kârum ândia kendon patâ karâmbut âkap. Nak zo bonŋâ mân opmap, zorat ko kârâban. Wangât hângât kelâkŋâ yen mimbap?’ /W Den zo sâm naŋgâm Yesuŋâ den sumbuŋâ itâ sâip, “A ŋâiŋâ nepŋan nak koset ŋâi kâmiri lâmbarip. Oi mariŋâ zâk bonŋaŋgât âi kârumâip.  Yatâ buŋâ. Nâmbutŋâ zeŋgât tosa ziap. Dâzâŋgua nâŋgânek. Zen umziŋ mân melâŋbiyân yatigâk tâmbetagom kwâkâbi.” L Yerusalem kamânân a kiin nâmburân karâmbut Siloam mirâ kârep patâŋâ kwâratzâŋgoip. A kiin nâmburân kârâmbut zo tosaziŋandâ Yerusalem kamân mâirâp nâmbutŋâ walâziŋgip? v e Yatâ buŋâ. A nâmbutŋâ zen tosaziŋoorâk ândie. Zen umziŋ mân melâŋbiyân yatigâk tâmbetagobi. . U Den siŋgi yatâ dukune itâ mâsikâziŋgip, “Zen dap nâŋge? Zeŋgât tosaŋâ Galilaia a nâmbutŋâ zeŋgât tosa walip, zorat tosagât op tâmbetzâŋgoip?   - Narâk zoren a nâmbutŋâ ziŋâ Yesu den siŋgi itâ dukuwe, “Galilaia a nâmbutŋâ, zen Anutugât siŋgi sâm makau kom unam utnetâ Pilatoŋâ sâi kâwali arâpŋâ ziŋâ zâŋgom naŋgâwe. Zâŋgone a gilâm sot makau gilâm, zo ârândâŋ mâpotne giarip.” x i ;Nâ perâkŋak dâgobâ. Gâ yen mân gâban. Gâ zoren tap ko kâsagâ kât pindâna âkiyâk gâban.”Q  :Gâ buku ŋâi sot kâsâp op dinzikŋâ zo kek kubikpabot. Yatâ mân otna kâsagandâ diŋgâ top likuliku agâren sâi zâkŋâ nâŋgâm kâwali arâpŋâ sâi gâsum diigim tâk namin gâbanbi. `9 9Zen wangât mâtâp târârak sot gâŋgoŋâ, zo mân kâsâpkum ek nâŋgâme? xi 8Sarâ a ambân, zen sumbemgât tobatŋâ ekŋâ nâŋgâme. Ka zen nâgât topnâ mân nâŋgâm kwâtâtime. V% 7Mirâ pitâyaŋgâm zei ekŋâ sâme, ‘Maa upâmap.’ Sâne yatâ opmap.  6Yatâ sâmŋâ a ambân aksik itâ sâm dâzâŋgoip, “Mirâ sumunkoi zen itâ sâme, ‘Map gâbamap.’ Sâne map gâmap.  5Nanŋâ ibaŋâ, zet kâsâpagobabot. Oi mam bârat, zet kâsâpagobabot. Iran sibun, zet kâsâpagobabot.” Kembugât kulem ikpi.  4Oi itârâŋ topkwap itâ muyagibap. Mirâ ŋâigât a ambân bâtnâmbut, zen âbâŋgum toren zagât toren karâmbut upi. N 3Zen nâgât itâ mân sâbi, ‘Zâk lumbeŋ muyagibapkât geip,’ Yatâ buŋâ. Nâ kâmbam âbâŋgubapkât gewan. Nâ kâsâpzâŋgobatkât gem gâwan. Zen dinnaŋgât op kâsâpagom ândibi. G 2Too saŋgon niibi, zorat nâŋgâm ândim umnâ yâmbâriap. gG 1“Nâ hânân kârâp ua sem kut ŋâi ŋâi bâliŋâ sem pitiŋkubapkât gem gâwan. R 0Oi ŋâi zâk patâŋaŋgât den mân nâŋgâm den kwâkâbap, zo zâk tâkŋâ lapitpap. Zo hâuŋâ mem gei kwap pindâbâp. A ŋâi zâk kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ pindâpindâŋ, zo boŋâ yâmbâtŋik muyagei dâp upap. Oi ŋâi zâk nep patâ sâm pindipŋâ nep patâ zo tuugi dâp upap.” Yesuŋâ kârâp mem geip. ~) /Kore a ŋâi zâk patâŋaŋgât den nâŋgâm diŋâ kwâkâbap, patâŋâ zâk tâkŋâ lapitpap. Oi hâuŋâ mem zâi kwap pindâbap. } .A kutâŋâ gâbapkât mân nâŋgâm gulipmalip ândibap oi a kutâ zo gam kom kâbakŋei bâliŋ mâme osetziŋan âi ândibap. q|[ -Oi galem aŋâ umŋan itâ nâŋgâbap, ‘Patânâ, zâk kârebân âimŋâ kek mân gâbap.’ Yatâ nâŋgâm kore a ambân zâŋgom mem ŋâi ŋâi otziŋgâbap. Otziŋgâmŋâ nalem om nem too kâtik nem um gulip op ândibap. {{o ,Nâ bonŋâ sa nâŋgânek. A kutâ zâkŋâ galem a zo patâ pam kut ŋâi ŋâi galem upapkât sâm pindâbap. z} +Galem a zâk nep sâm pindâpindâŋ, zo dâŋâk galem oi patâŋandâ gâbap, galem a yatâ zorat nâŋgi âlip upap. ?yw *Mâsiki Kembuŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâip, “A kutâ ŋâi zâk kore a gakârâpŋâ zeŋgât galem a ŋâi pam itâ dukubap, ‘Nâ âi ândia galem otziŋgâm ândim narâkŋan nalem dâpziŋanâk ziŋgâm ândiban.’ Oi zâk dap ândei galem a nâŋgânâŋgâŋoot sot sât luluŋoot sâsâŋâ? x )Yesu zâk den yatâ sâi Peteroŋâ itâ sâm mâsikip, “Kembu, gâ den alotŋâ zi niiŋik mo ârândâŋ niŋaŋgât sat?” 8wi (Oi a bonŋâ nâ puriksâbatkât narâkŋâ mân nâŋgâm ândie. Narâknâ mân nâŋgâm tâtne gâbat, zorat mambâtnim um wâgân ândibi.” Kore a bâliŋaŋgât den. v5 'Zen itâ nâŋgânek. Kamân ŋâigât a zen kâsa ŋâtik ziren takâbi, narâk zo yatâ nâŋgâm um wâgânâk ândim kamânziŋ galem upi. u &A kutâ, zâk ŋâtik tânâmŋan mo haŋsâsâgât purikâsm gâi um wâgân ândine muyageziŋgâbap, zo ko âlip upap. rt] %A kutâ, zâk âburem gâi kore arâpŋâ um gwâlâ ândine muyageziŋgâm zeŋgât nâŋgi sâtâreŋoot upap. Nâ perâkŋâk dâzâŋgobâ. Zâk nepkât pet lapŋâ nalem tap niniŋan zâmbari nalem nimbigât kore otziŋgâbap. s# $Kore a zen a kutâziŋandâ hân kârebân gâbâ âburem gam hâŋgiyân koi mâtâp mem pambigât mambât ândibi. Zen yatâ op ândibi. Nr #“Zen petziŋ lapŋâ kârâpziŋ sâune sei mambât ândibi. kqO "Kut ŋâi ŋâiziŋâ zemabân, zoren yatik umziŋ pane zemap.” Um wâgân ândiândigât den. Np !Zen kut ŋâi ŋâi zemziŋgap, zo a ambân kanpitâ ziŋgâbi. Yatâ opŋâ sumbemân sikum bonŋâ, zinziŋâ, zo mimbi. Zoren kâmbu a ziŋ mân mimbi. Zoren wâsâsâŋ ziŋ mân tâmbetkubi. poY Râma gakânâ, zen keŋgât mân op ândibi. Ibâziŋâ zâk um topŋaŋgât siŋgi kwaziŋgip. vne Anutu um topŋan ândibi, zorat umziŋ pane zimbap. Yatâ utneta sâkkât kut ŋâi ŋâi aksik ziŋgâbap. "m= Um kâtik a ambân hân dâp, zen um nâŋgânâŋgâziŋ zoren pane zemap. Zen ko yatâ mân upi. Ibâziŋandâ wan wangât kwakse, zo ek nâŋgâmap. sl_ Oi zen itâ mân nâŋgâbi, ‘Nen wan wan nem ândinat?’ Nalemgât nâŋgâ kwâkâ mân op ândibi. k Oi neule âlip, zo hibukŋan itârâŋ muyagei muka sâmbum pane kârâbân simbap. Anutuŋâ sâi neule âlipŋâ muyagemap. Oi zeŋgât sâk pâke mot mân muyagem ziŋgâbap sâme? Nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ, zen. Kembuŋâ ko âlip galem otziŋgâbap. sj_ Zen pâliŋpâliŋgât neuleŋâ âsagemap, zo ek nâŋgânek. Zâk hâmbâ nep mân tuumap. Oi sa nâŋgânek. A kutâ Salomo, zâk sikum patâ sot neule âlip zemŋaŋgip. Ka zâk hâmbâ neuleŋoot zo yatâ mân mem ândeip. i Zen kut ŋâi mâik, zo âlip mân galem upme, zorâŋâ wâŋgât kut ŋâi ŋâi torenŋaŋgât nâŋgâm kwâkâ upme? [h/ Zen ândiândiziŋaŋgât nâŋgâm kwâkâm ko âlip ândine âi topŋan subap? Xg) Zen nii ziŋgit nâŋgâbi. Zen nep mân kârâm kâmitme. Zen nalem mân mindune tâpmap. Oi laŋ Anutuŋâ nalem muyagem ziŋgâmap. Zen ko nii yatâ buŋâ. Zen a. Anutu, zâk umŋandâ gâsuziŋgâmap. nfU Nalemŋâ bon buŋâ. Ândiândiŋâ bonŋâ. Sâk pâkeŋâ bonŋâ buŋâ. Sâkziŋandâ bonŋâ. Je  Yesuŋâ arâpŋâ itâ dâzâŋgom sâip, “Zorat op dâzâŋgobâ. Itâ mân sâbi, ‘Nen wan wan nem ândinat?’ Mo sâkziŋaŋgât itâ mân sâbi, ‘Nen wan wan mem ândinat?’ %dC Zorat sa nâŋgânek. Ŋâi zâk yatik Anutugât mân nâŋgânâŋgâ op zikŋâ siŋgi sikum kut ŋâi ŋâi mindui tâkŋaŋgâbap, zo ko Anutuŋâ zo yatik okŋaŋgâbap. Anutuŋâ a yatâ zo egi kanpitâ upap.” Sâkkât kut ŋâi ŋâi, zorat mân nâŋgâm kwâkâm ândibi. -cS Yata sâi Anutuŋâ itâ sâm dukuip, ‘O, a nâŋgânâŋgâgâ buŋâ, ŋâtik ziren ândiândigâ bekan mimbat. Kut ŋâi ŋâi minduin, zo ŋâigât upap?’ rb] Gomsambe zemnigapkât mulunâk tâi narâk kârep om nem zâibat. Zorat sâtâre kwâkŋan ândibat.’ sa_ Yatâ nâŋgâm sâip, ‘Itâ upat. Nâ nalem silep kândaŋ ŋilip patâ tuumŋâ zoren âi pa tâpap. `w Oi umŋandâ itâ nâŋgip, ‘Nâ dap upat? Kut ŋâi ŋâi doŋbep patâ zemnigap, zorat mirâŋâ mân kinzap.’ _} Yatâ sâmŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ dâzâŋgoip, “Sikum a ŋâigât kâlamŋan gom sambe patâ zemŋaŋgip. _^7 Yatâ sâm den itâ târokwâip, “A nâmbutŋâ kut ŋâi ŋâi patâ zemziŋgap, zo ko ândiândi bonŋâ mân ziŋgâbap. Yatâ opŋâ umziŋ galem op ândibi. Zen kât sikumgât âkŋâle mân op ândibi.” n]U Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Ŋâiŋâ nâ a sâtŋâ mo a kutâ nâbaripkât nâgâren ga sat?” @\y A osetziŋan gâbâ a ŋâiŋâ Yesu itâ sâm dukuip, “Patâ, âtânâ zâk ibânaŋgât bet boi zikŋik mem ândiap, zorat gâ dukunandâ kâsâpkum torenŋâ nâ nibap.” o[W Narâk zoren den sâbi, zo Tirik Kaapumŋâ sapsum ziŋgâbap.” Kât sikumgât âkŋâle mân upi. Z Gâtâm mâpâmâpâse namâziŋan mo a kutâ zeŋgâren diiziŋgâm âine den toren dap sânat sâm nâŋgâ kwâkâ mân upi. RY “Ŋâi zâk a bonŋâ nâ sâm bâliŋ kwatnibap, zakkât bâliŋâ zo âlip birâbirâŋâ. Ka ŋâi zâk Tirik Kaapum sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâbap, zâkkât tosa zo Anutuŋâ mân birâbap. X7 Oi ŋâi zâk a ambân mâteziŋan kwâimbânibap, zo ko a bonŋâ, nâŋgoot yatigâk sumbem a mâteziŋan kwâimbâŋaŋgâbat.” Kaapumgât den. RW Oi ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk a ambân mâteziŋan sâm âlip kwatnimap, zo ko a bonŋâ, nâ yatigâk Anutugât sumbem arâpŋâ zeŋgât mâteziŋan sâm âlip kwâkŋaŋgâbat. GV Zâkŋâ a zeŋgât kâukziŋ sâmotŋâ aksik teŋgâziŋ ek nâŋgâm naŋgâmap, zorat keŋgât buŋ ândibi. Zen sâmbâlâle yatâ buŋâ. Zen a. Anutu zâk umŋandâ gâsuziŋgâmap. 'UG Nii sâmbâlâle, zo sâŋgân patâ buŋâ. Kât kuriŋâ mâiktârâ zagât pam bâtnâmbut mimban. Oi Anutu zâk zen pisuk patâ ziŋgit naŋgâmap. ,TQ Ŋâigât keŋgât upi, zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Zâk gomŋâ kâbakŋei simân geibangât imbaŋâ zemŋâŋgap, Anutu, zâkkât keŋgât op ândibi. S “Bukurâpnâ, nâ itâ dâzâŋgobâ. A sâkziŋik zâŋgobi, zeŋgât mân keŋgât upi. Zen um dâpziŋ mân tâmbetkubi. 2R] Ŋâtigân den tik sâme, zo gâtâm maayân âsagibap. Mirâ umŋan halop den sâme, zo gâtâm sombem kabâŋan sâm muyagibi.” Yesuŋâ keŋgât den dâzâŋgoip. Q Kut ŋâi ŋâi tik ziap, zo mân tik zimbap. Zo ŋâran mâbâlakŋibap. Oi kut ŋâi ŋâi tik pâpanŋâ, zo ŋâran kagibap. P { Oi a ambân doŋbep patâ Yesugâren mindum pâlâtâŋ kin kiyân lâŋ lâŋ urâwe. Yatâ op kine topkwap arâp den itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen Parisaio zeŋgât arik bâliŋ zeŋgâren âsagebapkât kârum ândibi. Sarâziŋaŋgât op san. jOM 6Oi lâuŋan gâbâ den ŋâi nâŋgâne bâliŋâ oi denân pânatkât ek galem op ândiwe.N1 5Den yatâ sâm ari Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a, zen topkwap ândei ândim yatâ op den sâi kâitkum mâsikâm âiwe. [M/ 4Kembugât gurumin a zen nâŋgânâŋgâ âlipkât mâtâp dooŋguwe. Mâtâp dooŋgumŋâ naŋgo mem pâpan mem âiwe. Ziiŋak naŋgoyân mân bagiwe. Oi a ambân baginam utne mâtâp pâke kwarâwe.” `L9 3Kâmbam zo mârumŋan Abegâren gâbâ târokoi gam Sakaria, zâk tirik namin Kembugât siŋgi nalem uuŋâ zo naŋgâmŋan kuwe. Nâ perâkŋak sa nâŋgânek. Kâmbam zorat tosa a kâmut zi zeŋgâren mâkâbap. K+ 2Oi zorat mârumŋan a muyamuyagiŋ narâkŋan topkwap Propete zâŋgone gilâmziŋ geip, zorat tosa zo narâk zi ândie, zeŋgâren mâkâbap. MJ 1Zorat Anutugât nâŋgânâŋgâyân den ŋâi itâ muyageip, ‘Nâ zeŋgâren Propete sot Aposolo sâŋgonzâŋgua gine nâmbutŋâ zâŋgom moliziŋgâm a nâmbutŋâ zâŋgone mumbi.’ uIc 0Yatâ op sâkurâpziŋ zeŋgât nâŋgâne âlip oi ziŋâ zâŋgowe, zo zeŋgât kwagân neule mot tuume. vHe /Yei, Sâkurâpziŋ zen Propete zâŋgowe, zeŋgât kwagân kât kâsaget mindune kiri neule mot tuume. 8Gi .Yatâ sâi. Yesuŋâ hâuŋâ itâ mâburem dukuip, “Yei, Kembugât gurumin den zorat galem a, zen kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ a kwâkziŋan pam ziŋ bet bâsaŋ ândime. CF -Yesu zâk den yatâ sâi Kembugât gurumin a ŋâiŋâ sâtŋan mem itâ sâip, “Patâ, gâ den yatâ sânandâ Kembugât gurumin a neŋgât den sâm bâliŋ kwatniŋgat uap.” tEa ,Yei, Parisaio, zen a hanzâŋgowe kwak yatâ hibuk op zei a zen mân ek kwâkŋan âim game. Zen zo yatâ. Umziŋan bâliŋâ kârokŋâ ziap. Oi a ambân ziŋâ sâkziŋâ ikne âlip opmap.” Propete a zâŋgowe, zeŋgât den. &DE +Yei, Parisaio, zen mâpâmâpâse namin a sâtŋâ tapmeyân mâte tâtnat sâme. A ambân sombemân sâm âlip kwatniŋgâbigât umziŋ patâ kinmap. C *Yei, Parisaio, zen daŋgât sot kâŋgan, zomap, kut ŋâi ŋâi zo bâzagârân gâbâ kânok Kembugât siŋgi sâm pame. Zorat torenŋâ den târârakŋâ sot Anutugât umziŋ patâ nâŋgânâŋgâ, zo birâme. Ŋâi lumŋâ ŋâi lubi. Zo yatâ upi. yBk )Zorat zen a kanpitâ zeŋgât umziŋ patâ zei kut ŋâi ŋâi âlipŋâ, zo mem ziŋgâm umziŋâ salekkubap. A (Zen a nâŋgânâŋgâziŋ buŋ. Dap nâŋge? Anutu zâk kut ŋâi ŋâi zorat sâkŋâ muyageipŋâ umŋâ mân muyageip? @  'Oi zorat Kembuŋâ itâ dukuip, “Parisaio a zen hâkop sâkŋik saŋgonme. Umziŋan ko on kâmbu sot bâliŋâ piksâm ziap. _?7 &Yesu zâk bikŋâ mân saŋgon zâi tâipkât Parisaio a zâk nâŋgi mân dâp oip. x>i %Den zo sâm naŋgâm ândei Parisaio a ŋâiŋâ nalem nimbapkât sâi mirin zâim nalem niniŋan tâip. /=W $Zen um sâk ŋâtâtik buŋâ. Âsakŋik op naŋgâbabân hâlâluyâk âsagem naŋgâbap. Kârâp âsakŋandâ âsagemap yatâ.” Siŋgi âlip sâkŋik mân lubi. d<A #Zorat ko zen galem oraŋgâm ândibi. Umziŋan ŋâtâtik muyagebapkât yatâ op ândibi. ";= "Siŋgâ zo sâkkaŋgât âsakŋâ. Siŋgâ âlipŋâ tâi ko sâkkâ zâk âsakŋan tâpap. Ka siŋgâ nâtâtik kâri ko sâkkâ ŋâtâtik muyagibap. 8:i !Zen kârâp sâum mân tik pame. Âmaŋ kâligen mân pam kwârakume. Zo buŋâ. Âsakŋâ zo tâtatŋâ kwâkŋan pane mirâ umŋan âsakŋâ âsagei a zen zâim ikpi. +9O Niniwe kamân mâirâpŋâ, zen zo yatigâk den kubikkubik narâkŋan zen zaatŋâ a kâmut zi zeŋgât bâliŋâziŋâ sapsune hâuŋâ mimbi. Wangât, Niniwe kamân mâirâp, zen Yonagât den nâŋgâm umziŋ melâŋâwe, zorat. Oi narâk ziren a ŋâi nâ ândian, zirâŋ Yona wâlan. 8 Hân torengen mârumŋan ambân kutâ ŋâi ândeip. Den kubikkubik narâkŋan ambân kutâ zorâŋ zaatŋâ a kâmut narâk ziren ândie, zeŋgât bâliŋâziŋâ sapsugi hâuŋâ mimbi. Zo yen buŋâ. Ambân zo Salomogâren gâbâ nâŋgânâŋgâ âlipŋâ mimbat sâm hân torengen gâbâ gâip. Oi narâk ziren a ŋâi nâ ândian. Nâ Salomo wâlan. Ziŋ wangât op nâgât den birâme. c7? Mârumŋan Yona zâk Niniwe a zen bâliŋâziŋ kândâtkom Anutu mâte okŋaŋgâbigât girem den dâzâŋgoip. A ambân narâk ziren ândie, zen yatâ upigât den dâzâŋgoman. Nâ zeŋgât kulem ŋâi op ândian. 56c A ambân doŋbep, zen zâkkâren mindunetâ topkwap den itâ sâm dâzâŋgoip, “A ambân narâk ziren ândie, zo nâŋgânâŋgâziŋ bâliŋâ oi top lâkulâkugât kulem iknam kâuk birâme. Oi zen kulem ŋâi buŋâ. Propete Yona, zâk Niniwe zeŋgâren kulem oip, zo yatâ âsagei ikpi. L5 Sâi Yesuŋâ nâŋgâm itâ sâip, “Ee. Ka nâŋâ sa nâŋgânek. A ambân Anutugât den nâŋgâm lume, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap.” Kulemgât kâuk birâŋaŋgâne dâzâŋgoip. 14[ Den yatâ sâm kiri a oserân gâbâ ambân ŋâiŋâ den kâtikŋâ den sâm sâip, “Ambân ŋâi mingimŋâ nam gigip, zâkkât nâŋga sâtâreŋoot uap.” b3= Zo zei ekŋâ a bukurâpŋâ nâmburân zagât, zikŋâ dâp yâtâ buŋâ, bâliŋ kâtikŋâ, zo diiziŋgi ga a umŋanâk zo tâtat mâme upi. Oi a zâk mârum bâliŋâ ândeipŋâ bet bâliŋ op kwâtâtibap.” P2 Yatâ sâm âburem âi ikpap. A umŋâ saŋgon kubikkubikŋâ zimbap. =1s Wâkeŋâ ayân gâbâ takâm hân a mân ândiândiŋan âim tâtatŋâ kârubap. Kârum mân muyagemŋâ sâbap, ‘Mirânâ birâm gâwan, zorenâk âburem dum âibâ.’ y0k Ŋâi zâk nâ buku mân otnibapŋâ kâsa otnibap. Ŋâi zâk nepnâ on galem mân upapŋâ kândaŋbap. w/g Oi a kâwaliŋâ patâŋâ gamŋâ zâkŋak kâtigem kom sikum kut ŋâi ŋâi bekŋan memŋâ kâsâpkubap. o.W A kâwaliŋootŋâ timbâ kâmbamŋâ mem mirâ kamânŋâ galem op ândei hâlâluyâk zimbap. -% Nâŋâ ko Anutugât imbaŋandâ wâke moliziŋgâman. Zorat ko Anutugât um topŋan ândiândigât narâk, zo mâte otziŋgi mân nâŋge. r,] Zen nâgât itâ sâme, ‘Bezebuluŋâ mam okŋaŋgi wâke moliziŋgâmap.’ Zorat mâsikâziŋga sânek. Narâpziŋâ zen ko ŋâiŋâ imbaŋâ ziŋgi wâke moliziŋgâme? Narâpziŋâ zen sarâziŋaŋgât topŋâ sâm muyagime. "+= Sataŋ sot arâpŋâ agonetâ nepziŋ dap op kâtigem zimbap? Zen nâgât itâ sâme, ‘Bezebuluŋâ mam okŋaŋgi wâke moliziŋgâmap.’ Zorat san. [*/ Oi zâkŋâ umziŋan ekŋâ dâzâŋgoip, “Hân ŋâin zoren kâmbam muyagem kamân dâp kâsa utne kamân zo kwamen zimbap. Mirâ ŋâin a âmbân ândie, zen kâsa op kâsâpagone mirâziŋ kwamen zimbap. X)) Sâne nâmbutŋâ ziŋâ Yesu top likuliku kulem ŋâi tuubapkât nâŋgâwe. (  Ka a nâmbutŋâ, zen zâkkât itâ sâwe, “Wâke zeŋgât a kutâ Bezebulu, zâkŋâ imbaŋâ pindi wâke moliziŋgâmap.” '- A ŋâi wâkeŋâ okŋaŋgi kopa oip. Oi Yesuŋâ wâke molei a zo den âlip sâip. Yatâ oi a ambân ziŋ ekŋâ nâŋgâne imbaŋâ oip. &' Ibâziŋâ sumbemân walâwalâŋandâ zen Tirik Kaapumgât sânetâ walâm ziŋgâbap.” A ziŋâ wâke molimoliŋaŋgât Yesu mâsikâwe. !%; Mo kuruk keetŋaŋgât sâi yaŋgi pindâbap? Zo buŋâ. Zen a ambân bâliŋâziŋoot yatâ zorâŋ murarâpziŋ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ ziŋgâme. X$) Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ nanŋâ saru zuugât sâi mulum pindâbap? 5#c Ŋâi zâk ninâu sâi ma ko bonŋâ pindâbap. Ŋâi zâk kârum manâ manâ ko bonŋâ muyagibap. Ŋâi zâk mirâ hâŋgiyân kom kiri ko mariŋâ mâtâp mem pâmbap. p"Y Zorat nâŋâ torenŋâ ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Zen Kembugâren ninâu sâne ma ko kut ŋâi ŋâi ziŋgâbap. Zen kut ŋâi ŋâi kârum ma ko muyagibi. Zen mirâ hângiyân kom kine ko mariŋâ mirâ mâtâp mem pâmbap. H!  Yesu zâk yatâ sâmŋâ sâip, “Nâ sa nâŋgânek. Mirâ mariŋâ, zâk bukuŋâ sâi mân nâŋgâm uman zimbap, zo ko sâi âim âim ko zaatŋâ kut ŋâi ŋâi sap, zo mem pindâbap. F  Yatâ sâi mirâ mariŋâ, zâk mirinâk tap sâbap, ‘Gâ wangât uman gwâlâ kwâtnigat? Mirâ mâtâp dooŋgudooŋguŋ sot katep uman zie. Zorat ko nâ mân zaat nalem gibat.’ ” G Bukunâ ŋâiŋâ nâgâren gâi nalem pindâbam kâruan.’ 3_ Yatâ sâmŋâ itâ târokwap dâzâŋgom sâip, “Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ ŋâtik tânâmŋan a bukuŋâ konsâm dukubap, ‘Bukunâ, gâ nalem karâmbut ni. y Tosaniŋ birâban. Neŋgoot yatik a zeŋgât tosaziŋ birâmen, zorat. Top mâsimâsikâyân mân nâmbanban.’ ” 2_ Sirâm dâp nalem dâpniŋan niŋgâban. 9k Sâi Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen ninau sânam itâ sâbi,‘Ibâ, gâgât kutkâ hâlâlu zimbap. Gâ gamŋâ hân dâp um dap kembu otniŋgâm ândimâmban. ; q Yesu zâk hân ŋâin âim ninâu sâm tâi arâpŋâ zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ itâ sâip, “Kembu, Yohaneŋâ arâp ninâu kwâkâm ziŋgip, zo yatik kwâkâm niŋgâ.”  *(-)lQ )Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Mata, Mata, gâ kut ŋâi ŋâigât nâŋgâm kwâkâm kinzat. Nâŋgâ. Kut ŋâi ŋâi bâbâlaŋ upan, zorâŋâ dâpŋan. Maria zâk den siŋgi âlip nâŋgâm taap. Zâk mân sa birâbap.” Y+ (Matâ zâk nalem om kinŋâ itâ nâŋgip, “Nep patâ zei gatnâ mân betnan miap.” Yatâ nâŋgâm Yesugâren âimŋâ sâip, “Kembu, gatnandâ birânigi ninak kore uan. Gâ dukuna ga betnan meik.”  'Oi Matagât gatŋâ ŋâi ândeip, kutŋâ Maria. Zâkŋâ Kembugât kiŋ topŋan ge tâi den siŋgi âlip sâi nâŋgip. }s &Yesu sot arâpŋâ, zen âim kamân ŋâin takâne ambân ŋâi kutŋâ Mata, zâkŋâ sâi Yesu mirin zarip. 1 %Mâsiki sâip, “Galem okŋaŋgip, a zorâŋ.” Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Gâ âim yatâ op ândiban.” Maria sot Mata, zekât den siŋgi.   $Yesuŋâ den siŋgi yatâ sâm sâip, “A karâmbut zo zeŋgâren gâbâ ŋâi nâŋgâna a kuwe, zo buku okŋaŋgip?” <q #Haŋsâi âibamŋâ lomba namâ galem a kât pindâm itâ sâip, ‘Gâ a zi galem okŋaŋgâban. Kât gigan, zorat nâŋgâna mân dâp oi âburem gâbarân kât gibat.’ ” 1 "Oi ekŋâ zâkkâren âim useŋâ kelâk sâŋgon, waiŋ too saŋgon kâpeip. Oi doŋgi kwâkŋan pamŋâ diim âi lomba namin pamŋâ galem oip. Z- !Oi Samaria hânân gokŋâ, a ŋâi mâtâbân âi ekŋâ umŋâ nâŋgip.  Zâk ari ko tirik namâ galem zeŋgât kore a ŋâi, Lewigât kâmut zeŋgâren gokŋâ, zâkŋâ yatik mâtâbân âim ek walâm arip. O Zei tirik namâ galem a ŋâiŋâ mâtâbân âi ekŋâ walâm arip.  3 Sâi Yesuŋâ den siŋgi ŋâi itâ okŋaŋgip, “A ŋâiŋâ Yerusalem kamânân gâbâ Yeriko kamânân geibam mâtâbân arip. Ari ko a kâtik, kâmbu a, zen muyagem komŋâ hâmbâŋâ sot kut ŋâi ŋâi gakâŋâ bekŋan mem birâŋaŋgâne mâtâbân mumbam op zeip.  { A zo a ambân mâteziŋan zâizâiŋ upam opŋâ Yesu itâ mâsikip, “Oi ŋâigât yatâ buku okŋaŋgâbat?” h I Sâi Yesuŋâ dukuip, “Den âlip sat. Zorik lum ândiândi tâmbâŋaŋgât siŋgi upan.” X ) Mâsiki sâip, “Gâ um dâpkâ sot imbaŋâgâ sot nâŋgânâŋgâgâ, zo Kembugâ Anutu hâlâluyâk pindâna zimbap. Oi gikaŋgât otgimap, yatigâk a torenŋâ zeŋgât otgibap. Den yatâ zo ziap.” y k Sâi Yesuŋâ den hâuŋâ itâ mâsikip, “Kembugât gurumin denân dap yatâ zei sâlâpkum nâŋgâmat?”  Kembugât gurumin den zorat galem a ŋâiŋâ Yesu itâ mâsikip, “Patânâ, dap op ândiândi tâmbâŋaŋgât siŋgi upat?” kO Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Propete a sâŋgiŋâ sot a kutâ doŋbep, zen kut ŋâi ŋâi ikse, zo ek nâŋgânam osiwe. Den siŋgi âlip zo nâŋgânam urâwe. Oi mân nâŋgâwe.” A ŋâiŋâ kâsaŋâ buku okŋaŋgip. #? Yatâ sâmŋâ Yesuŋâ arâpŋâ zeŋgâren puriksâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen kut ŋâi ŋâi sen pup tuuga ikse, zorat umâlip nâŋgâbi. w Yatâ sâmŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ibânandâ kut ŋâi ŋâi zo aksik nâgât bitnan pâip. A zen nanŋâ topnâ mân nâŋgâm kwâtâtime. Ibânâ, zâk zikŋik nek topnâ nâŋgâmap. Oi yatik a zen Ibânaŋgât topŋâ mân nâŋgâm kwâtâtime. Nanŋâ ninak nâŋgâm kwâtâtiman. Oi nanŋâ nâŋâ a nâmbutŋâ Ibanâ tirâpzâŋgua âlip nâŋgâbi.”  Narâk zoren Tirik Kaapumŋâ Yesu okŋaŋgi sâtâre op den itâ sâip, “Ibânâ, sumbem sot hân mariŋâ, mâpâsegigan. Gâ a nâŋgânâŋgâziŋaŋgât nâŋgâne patâ opmap, a yatâ zo ko diŋgâ mem tik kwatziŋgâmat. Ka a umziŋaŋgât nâŋgânetâ katep opmap, zo ko diŋgâ sapsum ziŋgâmat. Oi nâ zorat mâpâsegigan. Gâ yatâ muyagem âibap sâm kâtigein.” y Oi wâkeŋâ sâtziŋ lume, zorat zen mân sâtâre upi. Ka kutziŋâ sumbemân kulemgui ziap, zorat sâtâre upi.”  Nâŋge. Zen mulum sot yaŋgi sot Sataŋgât kut ŋâi ŋâi gakârâpŋâ, zo lâŋne mân tâmbetzâŋgobapkât imbaŋâ ziŋgâwan. q[ Yatâ sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Sataŋ zâk sumbemân gâbâ hânpân yatâ gei koi egâwan. >u Yesugât arâp 70, zen âburem gam sâtâre op Yesu den siŋgi okŋaŋgâwe. Itâ sâm dukuwe, “Gâgât korân sâindâ wâke sot kut ŋâi ŋâi, ziŋâ dinniŋâ lume.” [/ Yâtâ sâmŋâ Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ŋâi zâk zeŋgât den nâŋgâbapŋâ nâgât den nâŋgâbap. Ka ŋâi zâk birâziŋgâbapŋâ yatik birânibap. Oi ŋâi zâk nâ kândâtnom birânibapŋâ sâŋgonnogipŋâ yatik kândâtkom birâŋaŋgâbap.” Arâpŋâ puriksâne Yesuŋâ Ibâŋâ mâpâseip. g~G Oi Kapenaum kamân mâirâp, zen dap upi? Zen sumbemân zâibi? Buŋâ. Zen simân geibi.” @}y Zorat ko den kubikkubik narâkŋan Tiro Sidoŋ a ambân, zen hâuŋâ mem gei kwap otziŋgâbap. Ka Koraziŋ sot Besaida kamân mâirâp, zen ko hâuŋâ mem zâi kwap otziŋgâbap. h|I Yei, Koraziŋ kamân mâirâp, zen sâknam yâmbât nâŋgâbi. Yei, Besaida kamân mâirap, nep patâ zeŋgâren muyagewan, zo yatâ Tiro Sidoŋ zeŋgâren muyagei sâi ko mârum âigirâp patâ op umziŋ melâŋbe. D{ Zorat sa nâŋgânek. Gâtâm den kubikkubik narâkŋan Sodom kamân mâirâp, zen hâuŋâ mem gei kwap otziŋgâbap. Ka kamân zorat mâirâp, zen hâuŋâ mem zâi kwap otziŋgâbap. )zK ‘Kinniŋan zeŋgât gwapgwap taap, zo lâŋ gâbâreindâ zemziŋgâbap. Zorat topŋâ itâ nâŋgânek. Anutu um topŋan tâtatŋâ mâte otziŋgi bire.’ sy_ Ka kamân ŋâin takâne ziŋgit mân nâŋgânâŋgâ utne kamân sombemân kin itâ sâm dâzâŋgobi. x' Zoren a ambân sisi mâsekziŋoot kubikziŋgâm kamân mâirâp itâ sâm dâzâŋgobi, ‘Anutu um topŋan ândiândiŋ mâte otziŋgap.’ Mw Kamân ŋâin âinetâ buku otziŋgâm nalem ziŋgâne nimbi. v Mirâ zâibi, zoren tâtat mâme utne nalem ziŋgâne nimbi. Nep a zen nep sâŋgânŋâ minetâ dâp upap. Mirâ laŋ mân zâibi. Au{ Sânetâ mirâ zoren a ŋâi lumbeŋaŋgât siŋgi ândei lumbeŋâ dinziŋaŋgât bonŋâ zâkkâren muyagem zimbap. Buŋ oi ko lumbeŋâ dinziŋâ, zorat bonŋâ ziiŋan âburibap. etC Mirâ ŋâin zâinam mâirâp itâ sâm dâzâŋgobi, “Mirâ umŋan lumbeŋâ zimbap.” ss_ Zen irâ kipâke sot kât mân mem âibi. Oi mâtâbân âim a muyageiziŋgâm zen sot kin den mân upi. r Zen âim itâ nâŋgâbi. Râma gwamŋâ zen wâu ulin zeŋgât oserân mân sâŋgonzâŋgua âibe. Yata zo laŋ zen sâŋgonzâŋguan. Sq Oi itâ sâm dâzâŋgoip, “Kâlamân kut ŋai ŋâi bonŋâ doŋbep, ka nep tuutuuŋ a bituk. Zorat zen nep mariŋaŋgât sâne nep a muyageziŋgi nepŋan âibi. Nebân âim bonŋâ kwâkâm mimbi. +p Q Narâk zorat kwâkŋan Yesuŋâ arâp 70 gâsum sâlâpzâŋgom nep diŋ sâm ziŋgip. Oi zikŋâ kamân zo âibat sâip, zoren a zagât zagât sângonzâŋgoip. Jo  >Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “A ŋâi kamân ŋâi âibamŋâ mâtâbân âim um zagât op puriksâm kândâtŋan ikpap, a yatâ zorâŋ Anutu um topŋan bagibagiŋ, zorat dâp buŋâ.”&nE =A ŋâiŋâ ko Yesu itâ sâm dukuip, “Kembu, nâ moligibatkât otnigap. Gâ nâŋgâna puriksâm âim torerâpnâ kândâtziŋ kelikŋâ gâbat.” *mM Oi âine a ŋâiŋâ muyageziŋgâm Yesu itâ sâm dukuip, “Gâ zoren mo zoren âibâ sâna moligibat.” Wi' 8Oi kamân zo birâm kamân ŋâin âiwe. Yesu molim ândiândiŋaŋgât den. 8hk 7Yatâ sâitâ Yesuŋâ puriksâm kwâkâzikip. )gK 6Mirâ aŋgân kârâne Yakobo sot Yohane, zet zo nâŋgâm Yesu mâsikâm sâwet, “Kembu gâ nâŋgâna sâitâ sumbemân gâbâ kârâp gei ziŋgesibap.” Uf# 5Yesu zâk Yerusalem kamân âibap, yatâ nâŋgâm mirâ aŋgân kârâwe. 9ek 4Âibamŋâ arâpŋâ nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgoi kândom âiwe. Kândom âimŋâ Samaria a zeŋgât kamân ŋâin takâmŋâ Yesugât mirâ ŋâin muyagibigât dâzâŋgowe. ad; 3Yesu sumbemân puriksâbam narâk mâte oi Yerusalem kamân âibam kâtigem arip. /cW 2Sâi Yesuŋâ sâip, “Mân kwâkâŋaŋgâbi. Nepziŋâ mân kândaŋbapŋâ ko buku op betziŋan mimbap.” Samaria a ziŋâ Yesu mirâ aŋgân kârâŋaŋgâwe. b7 1Sâi Yohaneŋâ itâ dukuip, “Patâ, nen a ŋâiŋâ gâgât kot sâm wâke molei iksen. Oi zâk nen sot mân ândeipkât kwâkâŋaŋgen.” zam 0“Ŋâiŋâ katep mâik itâ zo galem okŋaŋgâbap, zo ko nâ kore otnibap. Kore otnibap, zorâŋâ sâŋgonnogip, zo yatik kore okŋaŋgâbap. Oi zeŋgâren gâbâ a ŋâi gigiŋa op ândibap, zo ko Anutuŋâ zâkkât a patâ sâbap.” ` /Âragune Yesuŋâ nâŋgânâŋgâziŋâ ek nâŋgâm katep mâik ŋâi diim ga gootŋan pâi tâi itâ sâm dâzâŋgoip, l_Q .Yesugât arâpŋâ zeŋgât osetziŋan a ŋâiŋâ a sâtŋâ ândibap, zorat sâm âraguwe. ,d~~{}||K{{zkyyCxlwvTuttssirroqqVpoo?nTmmlfl k^jiihhIggWgf7ee4dd9cqbb;aa`__~^^^ ]\/[ZZqYXXvXWWVUTTRTSSRRQQPP(OON5M{LjKK5JIHGJFfEEDDC=BEAA@G??>j==<;;E:::988,7K665433U2211W10n///.-,, +[**p)) (Z''V&&z&%%5$$##,"!!a ||NPyI *v\`s>( 7  # 3 uj>av1~,,iQ Âibam kore arâp bâzagât minduziŋgâm kât ekap kânok kânok ziŋgip. Ziŋgâm itâ dâzâŋgoip, ‘Zen kât ekap zi mem nep tuunetâ laŋ kâri gâbat.’ h5 Sâne zorat Yesuŋâ den sumbuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A patâ ŋâiŋâ hân kârebân âim kot patâ mem kamânân âburibat sâm ba arip. /gW Yesu sot arâpŋâ, zen âim Yerusalem kamân goot goot utne a ambân Yesu moliwe, ziŋ itâ sâwe. “Anutu um topŋan ândiândigât narâkŋâ mâte uap.” #f? A bonŋâ nâ a tâmbetagoagoŋan gâbâ kubikziŋgâbam gem gâwan. Kubikziŋga sumbemgât siŋgi upi.” A kât ziŋgâziŋgâŋaŋgât den sumbuŋâ. e- Sâi ko Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A zi Abaramgât kiunŋâ. Zâk sot ambin murarâŋâ, zen itârâŋ sumbemgât siŋgi ue. gdGOi Sakaioŋâ kin Kembu itâ dukuip, “Kembu nâŋgâ. Kât sikumnâ kâsâpkum torenŋâ a kanpitâ ziŋgâbat. Oi a nâmbutŋâ kât walâm betziŋan mewan, zo yatik nâŋâ hâuŋâ mem zâi pam walâm ziŋgâbat.” cOi a zen zo ekŋâ nâŋgâm bâliŋ kwap sâwe, “Zâk wangât bâliŋ mâme a zirat mirin zâi taap? Zâk mân orotŋâ uap.” Ib Sâi yatigâk gem gam umâlip opŋâ Yesu diim mirâŋan arip. a'Oi Yesu zâk nak zorat topŋan âi siŋâ pâi zari ekŋâ itâ dukuip, “Sakaio, gâ kek gem ga. Nâ itârâŋ gâgât mirin ga tâpat.” `Yatâ op sârârâk kârâm âi a walâziŋgâm Yesu ikpam wakum nak kwâkŋan zâi tâip. Yesu zâk mâtâp zorik gam âibam oip. _{A zorâŋ Yesu ikpamŋâ okŋaŋgip. Oi zâk a pâŋkânok, gât ko a ambân mindune osetziŋan kin Yesu ikpam kwagip. ^}Kamân zoren a ŋâi ândeip, kutŋâ Sakaio. Zâk kât mimiŋ a zeŋgât a sâtŋâ. Oi sikum mot doŋbep zemŋaŋgip. 2] aYesu zâk Yeriko kamân bagim âim tâip. \+Sâi zorenâk siŋâ egip. Oi Yesu molim âimŋâ ekŋâ Anutu mâpâseip. A ambân ziŋâ zo ekŋâ Anutu mâpâsiwe.x[i*Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Siŋgâ mânâŋgârik. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat, zorat âlipkâ uat.” rZ])“Nâ dap otgibatkât sat?” Sâi sen ŋâtâtikŋâ sâip, “Nâ sinnâ âlip upapkât nâŋgan.” Y/(Sâi Yesuŋâ nâŋgâm mâtâbân kinŋâ sâip, “Zen nâgâren diim ganek.” Sâi sâne sen ŋâtâtikŋâ zâkkâren gâi mâsikâm sâip, JX 'Yatâ sâi a kândom âiwe, ziŋâ den hiriŋsâm tâpapkât dukuwe. Oi zâkŋâ den zo nâŋgâm tâtâlim den kâtikŋâ den sâip, “Gâ Dawidigât kuinŋâ, nâgât umgâ bâliŋ oik.” uWc&Sâne nâŋgâmŋâ den kâtikŋâ sâm sâip, “Yesu, gâ Dawidigât kiun, nâgât umgâ bâliŋ oik.” ,VS%“Yesu, Nasarete gokŋâ gaap.” `U9$A kâmut patâ zen mâtâp zoren âine kinziŋ kwamit nâŋgâm mâsikâziŋgi sâwe, T #Yesu zâk âim Yeriko kamân mâte oip. Oi matâp ginŋan a sen ŋâtâtik ŋâi nalem sot kât, zorat oletziŋgâm tâip. )SK"Yesuŋâ yatâ sâm dâzâŋgoi zen kwagâwe. Den zo topŋâ mân nâŋgâm, nâŋgâne kwakmak oip. Yesuŋâ Yeriko kamânân a sen ŋâtâtik ŋâi kubigip. fRE!Oi inzutŋâ lapitnim none mumbat. Mom sirâm karâmbut tapŋâ mumuŋan gâbâ zaatpat.” nQU Nâ um kâtik a zeŋgât bitziŋan zaria den sâm sinnan gem sâm bâliŋ kwatnim sâknan tâpkubi. @PyYesu zâk arâpŋâ sâi gane itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâŋge. Nen Yerusalem kamânân zâinamen. Oi Propete a, zen a bonŋâ nâgât den kulemguwe, zorat bonŋâ âsagibap. yOkSâi Yesuŋâ itâ dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk Anutu um topŋan ândiândiŋaŋgât opŋâ kamânŋâ mo ambâ murarâpŋâ mo âtâ murâpŋâ, mo ibâ mamzatŋâ kândâtzaŋgobap, zo ko narâk ziren hâuŋâ doŋbep mimbap. Oi narâk patin ândiândi tâmbâŋâ mimbap.” Yesu zâk mumbapkât siŋgi dâzâŋgoip. mNSSâi Peteroŋâ itâ dukuip, “Nen kut ŋâi ŋâiniŋâ aksik kândâtkom gâ moligiwen.” MSâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Aŋâ kut ŋâi ŋâi utnam kwakme, zo Anutuŋâ mâtâpŋâ âlip muyagemap.” pLYSâi nâŋgâm kirâwe, zen itâ sâm mâsikâwe, “Zo yatâ zorâŋ dap yatâ sumbemân baginat?” #K?Bâu patâ kamele, zâk kuup mâtâpŋan bagibap, zo yâmbâtŋâ. Ka a sikumŋootŋâ Anutugât um topŋan bagibagiŋ, zo yâmbâtŋâ walâwalâŋ.” pJYYatâ oi Yesuŋâ ekŋâ itâ sâip, “A kât sikum patâŋâ Anutu um topŋan bâginam kwakpi. KIYatâ dukui a zo sikum patâ zemŋaŋgipkât umŋâ bâliŋ oip. uHcSâi Yesuŋâ den zo nâŋgâm itâ sâm dukuip, “Kânok birâna ziap, zo upan. Gâ kut ŋâi ŋâi tatgigap, zo aksik pam kât mem a kanpitâ ziŋgâban. Yatâ op sumbemân sikumgoot upan. Oi ga nâ sot pâlâtâŋ op moliniban.” jGMSâi sikum a zâk itâ sâip, “Zo katepnan gâbik topkwap op gâwan. Ŋâi mân bira ziap.” pFYOi gâ Kembugât gurumin den nâŋgâmat. Zo itâ. Ap ambin, zet mân birâyaŋgâbabot. Gâ kâmbam mân kumban. Gâ kâmbu mân upan. Gâ bukugaŋgât sârân sâsâŋ mân sâban. Ibâ mamgâ hurat kwatzikâm sâtzik luban.” aE;Sâi Yesuŋâ sâip, “Nâgât âlipŋâ wangât nonsat? Âlip mariŋâ Anutu kânok. DOi sikum a ŋâiŋâ Yesu mâsikâm sâip, “Patâ âlipŋâ, nâ dap op ândiândi tâmbâŋaŋgât siŋgi upat?” HC A ambân ziŋ umziŋ diim gei katep yatâ upi, zen Anutu um topŋan ândiândigât siŋgi upi. Ka ŋâi zâk katep yatâ mân upap, zâk mân bagibap.” Sikum a ŋâiŋâ Yesugâren gâip. TB!Yatâ utne Yesuŋâ arâpŋâ zâŋgonsâi gane itâ dâzâŋgoip, “Zen birâne katep mâik zen nâgâren ganek. Mân pâke kwatnek. Zi yatâ zo, zen Anutu um topŋangât siŋgi kwatziŋgâziŋgâŋ. A%Ambân ziŋ murarâpziŋ diiziŋgâm Yesugâren âim bikŋâ gâsuziŋgâbapkât sâne arâpŋandâ ziŋgitŋâ keŋgât minziŋgâwe. Y@+Yesuŋâ yatâ sâmŋâ itâ sâip, “Nâŋgânek. Kât mimiŋ a zâk Anutuŋâ tosaŋâ biri mirâŋan arip. Ka Parisaio zâk tosaŋâ zemŋaŋgip. Ŋâi zâk zikŋaŋgât ŋâŋgi zari Anutuŋâ kâbakŋeŋaŋgâbap. Ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi gigiŋ oi Anutuŋâ mem zaatŋaŋgâbap.” Yesuŋâ katep mâsop minziŋgip. O? Kât mimiŋ aŋâ ko tutukuŋan kin aŋun op pindiŋsâm kin itâ sâm ninâu sâip, ‘O Anutu, nâ bâliŋ mâme a. Nâ a bâliŋâ zorat gâ mân birâniban.’ Zâk yatâ sâm ninâu sâip.” S> Sirâm nâmburân zagât zorat umŋan sirâm zagât nalem birâm zorat kendon ândiman. Oi kut ŋâi ŋâi memŋâ bâzagârân gâbâ kânok zo gâgât siŋgi sâm pâman.’ Yatâ sâm ninâu sâip. z=m Parisaio a zâk kin zikŋaŋgât nâŋgi zari ninâu itâ sâip, ‘O Anutu, a nâmbutŋâ zen kâmbam kume. Kâmbu upme. Bâliŋâ top top upme. Nâ zen yatâ buŋâ. Kât mimiŋâ a ândiren zi itâ buŋâ. Oi nâ zorat sâiwap dâgogan. u<c “A zagât, zet Anutu mâpâsiram tirik namin zâiwet. Ŋâi zâk Parisaio, ŋâi ko kât mimiŋ a ŋâi. 2;] A nâmbutŋâ, zen ândiândiziŋaŋgât nâŋgâne târârak oi a toren zeŋgât nâŋgâne mân dâp opmap. A yatâ zo, zeŋgât den sumbuŋâ ŋâi itâ sâip, |:qZâk mân ândei kârep oi kegâk betziŋan mimbap. A bonŋâ nâŋâ gâtâm âburem gam hânân a ambân nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot muyageziŋgâbat mo buŋâ? Zorat umziŋ galem op ândibi.” Parisaio a sot kât mimiŋâ ninâu sâwet. o9WAnutugât a ambân gakârâpŋâ, zen ŋâtik sirâm dâp konsâm ninâu sâme, zo mâkâziŋgâbap. p8YKembu zâk den zo sâm nangâm sâip, “A sâtŋâ bâliŋandâ den sâip, zo nâŋgâm kwâtâtibi. 7Ka malâ zâk narâk dâp sâm gâmapkât bekŋan mimbâ. Bekŋan mân mia sâi ko âsâbâŋ nâgâren gâi sâknâ âkon opap.’ ” 6 A sâtŋâ zâk malâ zâkkât den birâmâip. Ândimŋâ umŋandâ itâ sâip, ‘Nâ Anutu mo a hurat mân kwâtziŋgâman. $5AOi kamân zorenâk ambân malâ ŋâi ândeip. Zâk narâk dâp a sâtŋaŋgâren âim itâ dukumâip, ‘Gâ betnan mem kâsanâ nekât den kubikpan.’ c4?“Kamân ŋâin top likuliku a ŋâi ândeip. Zâk Anutu sot a mân hurat kwâtziŋgip. ~3 wYesugât a, zen umziŋ mân âkon op narâk dâp ninâu sâm ândibigât Yesuŋâ den siŋgi itâ sâm dâzâŋgoip, Z2-%Yesu zâk den zo sâm naŋgi arâpŋâ ziŋâ mâsikâm sâwe, “Kembu, ikâ zoren âsagibap?” Sâne itâ dâzâŋgoip, “Bâu mo zuu kârokŋâ ŋâi zei zoren nii keŋ ziŋâ ninam mindume.”A1}$(A zagât nebân kiritâ ŋâi mem, ŋâi birâbat.)” O0#Ambân zagât, zet nalem sobem tâitâ ŋâi gâsum, ŋâi birâbat. |/q"Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâtik zoren a zagât, zet mirâ ŋâin uman zeitâ ŋâi mem, ŋâi birâbat. q.[!Ŋâi zâk ândiândiŋâ aŋgân kâri gulipagobap. Ŋâi zâk ândiândiŋâ biri muyageŋaŋgâbap. 9-m Zen Loti âmbinŋaŋgât den siŋgi nâŋgâbi. ,1Narâk zoren a ŋâi sombemân tâpapŋâ sikum mimbapkât mirin mân zâibap. Ŋâi zâk nebân ândibapŋâ zâk kamânân mân âburibap. @+{A bonŋâ nâŋâ âsagibat, narâk zoren a yatik upi. =*sYatâ op ândine Lotiŋâ Sodom kamân birâm ari narâk zoren sumbemân gâbâ kârâp sot kât kârâpŋâ sot sumbem tipŋâ gem gâi kamân zoren a ambân buŋ op nâŋgâwe. ,)QLoti ândeip, narâk zoren yatik urâwe. Nalem sot too kâtik nem seroŋ kwap ândiwe. Kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ urâwe. Nep kârâm kâmit mirâ nep tuuwe. e(CNoa ândeip, narâk zoren a zen sii nalem sot too kâtik nem seroŋ kwap ândiwe. Ambân aŋgâgwaŋgâ urâwe. Yatâ op mân nâŋgâm ândine Noa sot narâpŋâ zen waŋgâyân zâine too uurup takâm gwâkâziŋgip. z'mNoa ândeip, narâk zoren kut ŋâi ŋâi urâwe, zo yatik a bonŋâ nâgât narâk zo mâte oi yatâ upi. f&EKândom ko a narâk ziren ândie, zen a bonŋâ nâ kândâtnone sâknam patâ nâŋgâbat. %wHânpân zâk hân muruk toren toren âsagem naŋgâmap, zo yatik a bonŋâ nâgât narâknan âsagei a aksik nikpi. .$UNarâk zoren a nâmbutŋandâ sâbi, ‘O, ziren neŋgâren âsagiap. Hân ândiren zeŋgâren âsagiap.’ Yatâ sânetâ mân âibi. Oi nâŋgâne mân bon upap. #Yesuŋâ arâpŋâ itâ dâzâŋgoip, “Gâtâm narâk ŋâin, zoren a bonŋâ âsagibatkât narâkŋâ iknam upi. Zo mân ikpi. ^"5Parisaio a, zen Yesu mâsikâm sâwe, “Anutu um topŋan tâtatŋâ, narâk ikâ zoren muyagibap?” Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Anutugât um topŋan tâtatŋâ, zo senŋâ mân igikŋâ, gât ko itâ mân sâbi, ‘Ziren âsagiap mo ândiren âsagiap.’ Nâŋgânek. Anutu um topŋan tâtatŋâ, zo osetziŋan âsagem ziap.” !Yatâ sâm Samaria a zo itâ dukuip, “Gâ nâŋgâm pâlâtâŋgaŋgât âlip uat, gât ko zaat âi.” Yesu takâbapkât den.  Zeŋgâren gâbâ a ŋâi âburem gam Anutugâren sâiwap mân se? Birâm âine gâ kamân ŋâin gokŋandâ gikik gaat?” q[Yesuŋâ itâ sâip, “A bâzagât kubikziŋgan. Nâmbutŋâ a nâmburân kimembut âlip ue, zo ikâ? ^5Zâkŋâ Yesu kiŋ topŋan gei zem tap sâiwap sâip. A zo Samaria hânân gokŋâ. ~uOi zeŋgâren gâbâ a kânokŋâ useŋâ sogei ekŋâ puriksâm gâip. Puriksâm den kâtik sâm Anutu mâpâseip. )KSâne ziŋgitŋâ itâ dâzâŋgoip, “Zen âim sâkziŋâ tirik namâ galem a tirâpzâŋgone ikpi.” Sâi zen âim tatne useziŋ sogei sâkziŋ âlip oip. 9m “O patâ Yesu, neŋgât umgâ bâliŋ oik.” gG Kamân ŋâin zari sâk bâlâ a bâzagât ziŋâ ekŋâ âkŋanâk kin den sâm itâ sâwe, Z- Yesuŋâ Yerusalem kamânân âibam Galilaia sot Samaria osetzikŋan arip. P Zeŋgât topziŋ yatâ ziap. Zen Anutuŋâ nep sâm ziŋgip, zo op naŋgâm itâ sâbi. ‘Nen kore a kwakmak. Nep sâm niŋgip, zorigâk tuumen.’ ” Yesuŋâ a kubikziŋgi âi mân nâŋgâwe. `9 Nep a zo nep sâm pindip, zo tuugi nâŋgi âkip. Dabân sâm âlip kwâkŋaŋgâbap? q[Yatâ buŋâ. Itâ dukubap, ‘Gâ sâŋgum kâu lapŋâ nalemnâ om pâna nia gikâ bet om nimban.’ QYatâ sâmŋâ itâ sâip, “Zeŋgâren gâbâ a ŋâi, zâkkât kore aŋâ nep tuum ândim mo râma galem ândim ŋâtiksâisâi gâi itâ dukubap? ‘Gâ mirin zâi tâtna nalem om gibâ.’ zmSâne Kembuŋâ itâ dâzâŋgoip, “Nâŋgâm pâlâtâŋziŋ bonŋâ mâiktârâ, mundo keetŋâ yatâ, zemziŋgi wakum nak ândi, zo sâmbuyaŋgâm saruyân gei kinbapkât dukune sâtziŋ lubap.” Aŋâ Kembugât nep tuum tâpâkumen. oWAposolo zen Kembu itâ sâm dukuwe, “Gâ nâŋgâm pâlâtâŋniŋâ târokwap niŋgâban.” ROi sirâm kânogân tosa nâmburân zagât muyagem sâp nâmburân zagât gam sapsuubap, ‘Buku yatâ otgim umnâ bâliŋ uap,’ Zâk yatâ sâi tosaŋâ birâban.” Nâŋgâm pâlâtâŋgât den. dABukugâ ŋâi bâliŋâ oi kubikŋaŋgâban. Otna umŋâ melâŋi tosaŋâ birâban. ]3Ŋâi zâk a gigiŋâ ŋâi okŋaŋgi bâliŋâ upap, zo ko tosa yâmbât mimbap. Mârumŋan kât sumun yâmbât patâ gânduŋan saamŋâ saruyâm giari sâi ko zo bâbâlaŋ opap. Zen galem oraŋgâm ândibi. 9 mYesuŋâ arâpŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Bâliŋaŋgât nep tuutuuŋ, zo muyagibap. Dap yen zimbap? Ka a ŋâi zâk bâliŋaŋgât nepŋâ tuubap, yei, zâk dap upap? 9Sâi itâ sâm dukuip, ‘Zen Mose sot Propete zeŋgât den birâmeyân mumuŋan gâbâ ŋâiŋâ zaat ai dâzâŋgoi yatik birâbi.’ ”) KSâi ko sâip, ‘Ibânâ Abaram, yatâ buŋâ. Zeŋgât den nâŋgâm umziŋ mân melâŋbi. Ka a ŋâiŋâ mumuŋan gâbâ zaat sâi ko umziŋ melâŋbe.’ n USâi Abaramŋâ sâip, ‘Buŋâ. Mose sot Propete, zeŋgât den girem ziap, zo nâŋgâbi.’  %Ândi nâgât kamânân murâpnâ bâtnâmbut ândie. Zen sâknam kamân ziren gabegât Lasaro sângonguna âim girem den dâzâŋgobap.’ U #Sikum a patâ, zâk itâ sâip, ‘Ibânâ, ŋâi dâgoga nâŋgâni. x iOsetniŋan sim patâ kinzap, gât ko zibâ zeŋgâren dap op gibi? Oi zeŋgâren gâbâ zi dap op kopgabi?’ s_Sâi Abaramŋâ itâ dukuip, ‘Katepnâ, nâŋgâ. Gâ hânân âkŋâle kwâkŋan ândein, zo mârum âkip. Oi Lazaro zâk umbâlâ ândeip, zo mârum âkip. Zâk zorat umâlebân ândiap. Ka gâ ko sâknam kwâkŋan ândiat. a;Ekŋâ konsâm sâip, ‘O Abaram sâkunâ, nekŋâ umgâ bâliŋ oi Lasaro sâŋgonguna sâlâpŋandâ tooin pam sâmbum gem nâmbâlamnan pâi sânduksâik. Na ziren kârâbân sâknam patâ nâŋgâm ândian.’ s_Zâk simân gei sâknam patâ nâŋgâm ândim siŋâ pâi zari Lasaro zâk Abaram um topŋan tâi egip. "=A kanpitâ zo yatâ op ândimŋâ moip. Oi Anutugât sumbem a, ziŋâ ge diim zâi Abaramgât um topŋan pane ândeip. Bet sikum a zo moi hanguwe. #?Zâk a patâgât mirin gâbâ nalem buputŋâ gâi nimbapkât nâŋgâm ândeip. Sâknam nâŋgâm zem tâi wâu ziŋâ gam useŋâ nâmbâlapkumarâwe. Oi a kanpitâ ŋâi ândeip, kutŋâ Lasaro. Zâkkât sâkŋâ zo useyâk. Zâkŋâ patâgât mirâ mâtâp bagibagiŋan zemâip. :m“Sikum a patâ ŋâi ândeip. Zâk hâmbâŋâ neule âlip sâŋgân zâizâiŋ zo mem ândeip. Oi sirâmŋâ sirâmŋâ sii nalem âlipŋâ zo nem sâtâre op ândeip. MA ŋâi, zâk ambin birâm ŋâi mimbap, zâk târotârozik mânâŋgât tosa patâ mimbap. A ŋâi, zâk ambân birâbirâŋ zo mimbap, zâk yatigâk tosa patâ mimbap.” A patâgât den. lQHân sot sumbem, zet buŋ utâ sâm buŋ upabot. Ka Kembugât gurumin den zo mân buŋ upap. taKembugât gurumin den sot Propete zeŋgât den zem gam Yohanegâren gâip. Zorat kwâkŋan Anutu um topŋan ândiândiŋ, zorat den siŋgi âlip, zo âsagem laŋ kârâm ariap. A ambân den siŋgi zo nâŋgâm baginam kâtigime. P~Utne itâ dâzâŋgoip, “Zen a zeŋgât mâteziŋan nen a târârakŋâ sâme. Ka Anutuŋâ ko umziŋaŋgât topŋâ ekmap. A ziŋâ kut ŋâi ikne âlip opmap, zo ko Anutuŋâ egi bâliŋ opmap. u}cYesuŋâ den zo sâi Parisaio a zen kât sikumgât âkŋâle zeipkât diŋâ kândâtkom girâŋâwe. |} Kore a ŋâiŋâ a patâ zagât zekât kore âlip mân upap. Zâk ŋâigât umŋâ kiri ŋâi ekŋâ âkon upap. Zen yatigâk Anutugât nep sot sikumgât nep, zo dap yatâ mâtakâzikâm mem ândibi?” Yesuŋâ Parisaio a girem dâzâŋgoip. e{C A zeŋgât kut ŋâi ŋâi giwe, zo dâŋ mân galem otna gikâ siŋgi zo dap yatâ gibap? lzQ Zen hângât kât sikum dâŋ mân galem upi, zo ko dap yatâ kut ŋâi ŋâi bonŋâ ziŋgâbap? `y9 A ŋâi zâk kut ŋâi ŋâi yenŋâ dâŋbâŋ galem upap, zâkŋâ kut ŋâi ŋâi bonŋâ patâ zo âlip galem upap. Ŋâi zâk kut ŋâi ŋâi yenŋâ mem gulipkubap. Zâkŋâ yatik bonŋa mem gulipkubap. Lx Zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Zen zo yatik hângât kât sikum bâliŋâ zi a zen ziŋgâne buku otziŋgâbi. Yatâ utne gâtâm hângât sikum buŋ oi narâk patin, zen âlip sumbem kamânân ândibigât sâsâŋâ. Oi sumbem kamânân ândiândiŋ âlip ândibi.” Kut ŋâi ŋâi bonŋâ sot yenŋâ, zorat den. Jw Yatâ oi patâŋâ nâŋgâmŋâ galem a bâliŋâ zorat nâŋgânâŋgâ, zo nâŋgi imbaŋâ oi sâm âlip kwâkŋaŋgip.” Yesuŋâ yatâ sâmŋâ târokwap itâ sâm dâzâŋgoip, “Um kâtik a, zen kut ŋâi ŋâi utnam nâŋgânâŋgâziŋ patâ zei upme. Sumbemgât siŋgi a, zen yatâ zo mân zemziŋgap. @vyA yatâ sâmŋâ a ŋâi mâsikip, ‘Patânaŋgât tosa gâgâren dabutâ ziap?’ Sâi itâ sâip, ‘Sibit keetŋâ 1 handeret.’ Sâi itâ dukuip, ‘Ekap zi mem 80 kulemgu.’ uMâsiki zâkŋâ sâip, ‘Kelâk âmaŋân pâpanŋâ 1 handeret.’ Sâi itâ sâm dukuip, ‘Ekap zi mem 50 kulemgu.’ &tEYatâ sâm patâŋaŋgât tosa miwe, kânok kânok zâŋgonsâi gawe. Oi zâkŋâ a ŋâi mâsikâm sâip, ‘Patânaŋgât tosa gâgâren dabutâ ziap?’ sIrabot nâŋgan. Patânâ molinigi a patânaŋgât sikum tosa miwe, zeŋgâren âi buku ua sâne zeŋgât mirin ândibat.’ rSâi galem a zo umŋan itâ sâip, ‘Galem a nep zo betnan mei dap upat? Nâ imbaŋâ buŋâ. Nep kârâm kâmitpatkât âkon uan. Nâ kanpitâ ândibatkât âkon uan. (Wangât, Yuda zeŋgâren a kanpitâ zen ândim oletziŋgâmarâwe, zorat op sâip.) 6qeYatâ sâne sâi gâi dukuip, ‘Nâ gâgât den sâne nâŋgan. Gâ yatâ zorâŋâ dum zagâtŋâ mân galem ândiban. Ekapkâ mem gâna kât sikumgât topŋâ ikpâ.’ Lp Yesuŋâ arâpŋâ den siŋgi ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Sikum a patâ ŋâigât kât sikum galem a ŋâi ândeip. A zorat itâ sâne patâŋâ nâŋgip, ‘Galem a, zâk mem gulipkuap.’ |oq Ka mungâ ko moipŋâ zaatsap. Oi zâk buŋ oipŋâ dum muyagiap, zorat ko sâtâre oindâ dâp upap.’ ” n9Sâi ibâŋandâ itâ dukuip, ‘Nannâ, gâ narâk dâp nâ sot ândim gâmatŋâ kut ŋâi ŋâi nâgâren ziap, zo gâgât siŋgi op naŋgap. -mSKa bet katepkâ, zâk laŋ ambân zen sot ândim kât sikumgâ tâmbetkum gulipkum naŋgip. Zâk yatâ zorâŋ âburem gâi sânandâ makau gwam patâ kom nie.’ glGYatâ dukui mân nâŋgânâŋgâ op kin itâ dukuip, ‘Nâŋgat. Nâ kendon patâ doŋbep kore otgim ândim sâtkâ luman. Yatâ ândia gâ noniŋ gwamŋâ mân nina nâ sot bukurâpnâ nen kom om nem sâtâre urâwen. k Yatâ dukui nan kunŋâ zâk kuk opŋâ kamânân man bageip. Ibâŋandâ nâŋgâm kamân ginŋan geim um lumbeŋ den dukuip. cj?Oi zâkŋâ sâip, ‘Mungâ gaap. Gaapkât ibâgandâ sâi makau gwam patâ kom uen.’ Yi+Zâkŋâ sâi kore a ŋâi gâi mâsikâmŋâ sâip, ‘Kep zo top dapkât?’ thaOi nan kunŋâ zâk nebân ândiepŋâ puriksâmŋâ kamân naŋgâmŋan ga kin kep kwamit nâŋgip. {goNannâ zâk moibân gâbâ zaatsap. Zâk buŋ oibân gâbâ muyagem gaap.’ Yatâ sâi sâtâre topkwap urâwe. GfOi makau gwamŋâ patâ diim gam kom une nem sâtâre utnat. eYatâ sâi ibâŋandâ kore a itâ dâzâŋgom sâŋgonzâŋgoip, ‘Kek âi hâmbâ âlipŋâ sot donet sot kipâke mem ga pindânek. d-Mâŋgari itâ dukuip, ‘Ibânâ nâ bâliŋâ mia tosanandâ sumbemân sot gâgâren ziap, gât ko nâgât nangâ dum mân sâna ândibat.’ cYatâ sâm ibâŋaŋgâren arip. Ari ibâŋandâ kârebân gâbâ ekŋâ umŋâ nâŋgâm sârârâk kârâm âi lum mâŋgarip. ebCZorat nâ kamânan âim ibânaŋgâren takâm itâ sâm dukubat, Ibânâ nâ bâliŋ mâme a. Tosanandâ sumbemân sot gâgâren ziap, gât ko nâgât nangâ mân sâna ândibat. Yen sâna gâgât nep a op ândibat.’ +aOYatâ opŋâ nâŋgânâŋgâŋâ pâroŋsâi itâ nâŋgip, ‘Ibânaŋgât nep a kâmut, zen nalem nem âkon op ândine nanŋâ nâ zi tepkât mumbâman. k`OA zen nalem aŋgân kârâŋaŋgâne yen tap tepŋaŋgât opŋâ bâu zeŋgât nalem nimbam oip. T_!Hân mariŋâ ŋâi zâkkâren ari sâi hibukŋan âi bâu galem ândeip. g^GKât sot sikum zo buŋ oi ândim hân zoren pu patâ muyageip. Oi a zo dap upâ sâm kwagip. >]u Oi bet katep zâk sirâm bituktâ ândim sikum sot kât zo aksik mem ba hân kârebân arip. Zoren âi laŋ ândim bâliŋ top top opŋâ kât sot sikum zo zoren ziŋgâm naŋgip. K\ Nan kwakŋandâ ibâŋâ itâ dukuip, ‘Ibâ, gâ kât sot sikum nâgât siŋgi sâin, zo mem ni.’ Yatâ sâi kât sot sikum kâsâpkumŋâ munŋâ pindâm âtâŋaŋgât siŋgi pâi tâip. h[I Yesuŋâ den siŋgi ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “A ŋâi nanzatŋâ zagât ândiwet. (ZI Zorat sa nâŋgânek. Zo yatik bâliŋ mâme a mo ambân kânok umŋâ melâŋi Anutugât sumbem arâp zen sâtâre upme.” A katep ŋâi tâmbetagobam oip. #Y? Kârum muyagemŋâ ambân bukurâpŋâ, kamârâpŋâ zâŋgonsâi gane itâ dâzâŋgobap, ‘Kâtnâ buŋ oip, zo muyagian, gât ko sâtâre utnâ.’ jXMYatâ sâmŋâ den ŋâi itâ târokwap sâip, “Dap nâŋge? Ambân ŋâiŋâ kât bâzagât mem ândibap. Mem ândei kât kânok gei buŋ oi birâbap? Buŋâ. Zâk kârâp sâumŋâ mirâ pitâm kârum ma muyagibap. kWONâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zo yatigâk a 99 zen târârakŋâ ândine sumbemân sâtâre patâ muyagibap. Ka bâliŋ mâme a kânokŋâ umŋâ melâŋi zâkkât op sumbemân sâtâre patâ walâm yâmbâtŋik muyagibap.” pVYÂim bukurâp sot kamârâp dâzâŋgom sâbap, ‘Sâtâre utnâ. Râmanâ buŋ oip, zo muyagian.’ 4UcKârum ma muyagem umâlip op âkom âibap. DT“Zeŋgâren gâbâ a ŋâigât râma 1 handeret ândibi. Oi zeŋgâren gâbâ kânoktâ âi buŋ oi birâbap? Zo yatâ buŋâ. Kâmut patâ 99 zo birâziŋgâm buŋ upap, zo kârubap. PSYatâ sâne Yesuŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, CROi Parisaio a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen zorat nâŋgâne bâliŋ oi Yesugât itâ sâwe, “A zâk bâliŋ mâme a zen sot tap nalem nemap. Man orotŋâ zo opmap.” hQ KKât mimiŋâ a sot bâliŋ mâme a, zen Yesugâren den siŋgi âlip nâŋgânam mindumarâwe. P%#Sii bâliŋâ zo yatâ mo yatâ orotŋâ, zo mân ziap. Zo yen lum pâindâ âibap. A ŋâi zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap.”O-"Yatâ sâmŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâip, “Sii zo naamŋâ. Ka siigât naamŋâ buŋ oi ko dap oindâ naamŋâ dum upap? Zo buŋâ. N!!Oi yatik zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ kut ŋâi ŋâiŋâ zo mân birâmŋâ dabân nâgât a op ândibap? Zâk nâgât mân upap.” M- Ziŋaŋgât nâŋgi gigiŋ oi kâsa kârebân tatne kâwali a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgoi zen âi lumbeŋaŋgât den sâne lumbeŋ op ândibi. DLA kutâ ŋâiŋâ a kutâ ŋâi kumbamŋâ kegâk mân âibap. Zâk itâ nâŋgâm kwâkâbap, ‘Nen a bituk ândienŋâ ândi a doŋbep ândie. Zen âlip zâŋgonat mo buŋâ?’ fKEZen itâ sâbi, ‘A zi âsak op mirâ patâ tuubam op tandâ kwânâŋgâm biri kinzap.’ JOi yatâ mân opŋâ kegâk mirâŋâ tandâ pâi giari kâtŋâ kârum birâbap. Biri ko a ambân ziŋâ ekŋâ girâŋŋaŋgâbi. IZeŋgâren gâbâ a ŋâi mirâ tuubamŋâ sâŋgânŋâ sâlâpkum kubik tuubap mo mân tuubap, zorat topŋâ ek nâŋgâbap. nHUŊâi zâk zikŋâ poru nakŋâ mân lum nâgât mâtâp lâŋbap, zâk nâgât a mân op ândibap. FG“Ŋâi zâk nâgâren ga ândibâ sâm ibâ mamŋâ sot ambin murarâŋâ sot âtâ munŋâ ponâŋâ sot ândiândiŋâ, zen mân birâziŋgâbam upap, zâk nâgât a mân op ândibap. SFA ambân kâmut patâ Yesu molim âine puriksâm itâ dâzâŋgoip, EyNâ itâ dâzâŋgua nâŋgânek. A kândom zop dâzâŋgowan, zen mânâk nimbi.’ ” Yesu molimoliŋaŋgât den. kDO‘Gâ dum âi kamân âkŋan mâtâbân hibukŋan âi gâsum diiziŋgâna ga mirânan piksâbi. C)Sâi kore a zâk yatâ opŋâ patâŋâ dukum sâip, ‘Patâ, gâ den sat, zo lugan. Oi mirâ zo mân pikse.’ Dukui patâŋâ itâ dukuip, KBYatâ sâne kore a âburem âi patâŋâ dukui nâŋgâm kuk op itâ dukum sâŋgonguip, ‘Gâ kamânân mâtâp patin sot mâik mâigân âim a ambân zo yatâ zo diiziŋgâna ganek.’ DAŊâi zâk sâip, ‘Nâ ambân mewangât mân gâbat.’ @Ŋâi zâk sâip, ‘Nâ makau bâzagât sâŋgân mewan, zo âi ziŋgitpâman. Zorat patâgâ dukuna nâŋgi mân bâliŋ upap.’ M?Sâm dâzâŋgoi zen kut ŋâi ŋâiyân tâbi sâm birâm tarâwe. Oi ŋâi zâk sâip, ‘Nâ hân ŋâi kwâlâwan, zo ikpam âibâman. Zorat gâ patâgâ dukuna nâŋgi mân bâliŋ upap.’ +>OSii nalem uuŋâ narâk mâte oi kore a ŋâi sâŋgongoi âi a zen zop kânŋan sâsâŋâ, zo itâ dâzâŋgoip, ‘Nalem mârum om kâtâŋ tuugen. Ganek.’ V=%Sâi Yesuŋâ den siŋgi ŋâi itâ dukuip, “A patâ ŋâi sii nalem oip. 5<cSâi nalem ârândâŋ nem tarâwe, zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ itâ sâip, “Ŋâi zâk Anutugât um topŋan nalem nimbap, zâkkât nâŋga sâtâreŋoot uap.” -;SYatâ otna zeŋgoot hauŋâ mân mâkâne tosâziŋâ yen zei a târârakŋâ zaatpi, narâk zoren Anutuŋâ hâuŋâ gibap.” Sii nalem patâgât den sumbuŋâ. :y Itâ upan. Sii nalem ona sei a gigiŋâ sot kiŋ bitziŋ bâliŋ sot sen ŋâtâtik, a ambân yatâ zo diiziŋgâban. g9G Yatâ sâmŋâ a diigip, zo itâ târokwap dukuip, “Gâ si nalem umbam buku, âtâ mun, torerâpkâ, kamârâpkâ mân diiziŋgâban. Wangât, zeŋgoot yatik narâk ŋâin diigim hâuŋâ mâkâne âkâbap, zorat. 8 Ŋâi zâk umŋâ mem ge kwap ândibap, zâk ko mem zaatzaatŋâ. Ka ŋâi zâk sâk mâme op ândibap, zo ko mem ge kwâkwatŋâ.” _77 Ŋâiŋâ sâi gamŋâ a gigiŋâ zeŋgât kiaŋân tâpan. Tâtna sii nalem mariŋandâ gekŋâ itâ dâgobap, ‘Buku, gâ zâi kiaŋ mâteyâk tâtnan.’ Yatâ dâgogi a mâteziŋan umâlep patâ nâŋgâban. 61 Gâi sii nalem mariŋâ itâ dâgobap. ‘Zo zâkkât tâtat. Gâ âmbi âi.’ Dâgogi a yenŋâ zeŋgât kiaŋ kândâtŋan âi tap aŋun upan. 5“Gâ a ŋâiŋâ sii nalem om sâi gamŋâ kiaŋ mâteyâk mân tâpan. Gâ kiaŋ mâteyâk âi tâtnandâ a pâtâ ŋâi gâbap. 4A nalem ninam diiziŋgi mirin zâiwe. Mirin zâim kiaŋ mâteyâk âi tatne Yesuŋâ ziŋgitŋâ itâ dâzâŋgoip, ]33Yatâ dâzâŋgoi den torenŋâ dukunam kwakŋâ birâwe. Zen sâk mâme mân upi. 2%Ari ko itâ dâzâŋgoip, “Zeŋgâren gâbâ a ŋâigât nanŋâ mo makau kendonân lamân giari birâne tâpap mo sâmbune kopgâbap?” f1EYatâ sâi hiriŋsâm kine Yesuŋâ a zo bikŋandâ gâsum kubikŋaŋgâm sâŋgongui arip. 40aOi Yesuŋâ ekŋâ Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a mâsikâziŋgâm sâip. “Zen sânek. Kendonân a kubikkubikŋâ, zo orotŋâ mo mân orotŋâ?” >/wOi a ŋâi kiŋ bik lâmbatlâmbat zoren zâi tâip. F. Yuda zeŋgât kendon ŋâin Parisaio a zeŋgât a sâtŋâ ŋâiŋâ Yesu nalemgât diigi mirâŋan zarip. Oi a nâmbutŋâ zen zâk sot nalem ninam diŋaŋgât dap sâbap sâm ek tarâwe. ;-o #Nâŋgânek. Mirâ kamânziŋâ nâŋâ birâbat. Nâ sa nâŋgânek. Zen dum mân nek ândim itâ sâm nikpi, Kembugât sâtkât gaap, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgânâ.”:,m "Yatâ sâm sâip, “O Yerusalem kamân marirâp, zen Propete zâŋgome. Anutuŋâ kore a sâŋgonzâŋgoi zeŋgâren gâne kâtŋâ mem zâŋgome. Kurukŋâ gwamârâp gâbâreziŋgâm abâtŋandâ lâmbamzâŋgomap, yatigâk nâŋâ a ambân kâmut kinnâ topŋan gâbâreziŋgâbâ sa birânime. V+% !Itârâŋ, muka sot mâra mâtâp âibatkât sâsâŋâ. Yerusalem kamânânâk Propete zâŋgome. Nâ zoren zaria nobi. Mân zaria sâi ko dap yatâ nobe?” Yerusalem kamângât den girem dâzâŋgoip. S* Sânetâ dâzâŋgoip, “Zen âburem âim wâu ulin zo nâgât itâ sâm dukubi, ‘Nâŋgâ. Nâ irâk sot muka wâke moliziŋgâbat sot mâsek kubikziŋgâbat. Haŋsâi mâra nep tuuga âkâbap.’ ) Narâk zoren Parisaio a nâmbutŋâ ziŋ Yesugâren gam itâ sâm dukuwe, “Herodeŋâ gobat sapkât hân zi birâm âi.” (! Nâŋgânek. A bet, zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ kândom upi. A kândom, zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ bet upi.” Herodegât den. ,'Q Oi hân mirâsiŋ takâtakâŋan sot geigeiŋan sot hân toren toren, zobâ a ambân takâm Anutugât um topŋan bagimŋâ sii nalem patâ nem sâtâre op zimbi. &1 Oi Abaram, Isaka, Yakobo sot Propete nâmbuŋâ Anutugât um topŋan ândinetâ ziŋgitpi. Ka zen ko âkŋan ândimŋâ umbâlâ op isem ândibi. % Yatâ sâne itâ dâzâŋgobat, ‘Dâzâŋguan zo, zen waniŋ gok? Nâ mân nâŋgâziŋgan. Bâliŋ mâme a, zen birâninek.’ &$E Mâsikâziŋga zen hâuŋâ itâ sâm dâtnobi, ‘Nen gâ sot ândim too nalem niwen. Oi kamâniŋaŋgât sombemân den siŋgi âlip sâna nâŋgâwen.’ ?#w Mirâ mariŋâ, nâ zaat hâŋgi dooŋgua hâŋgiyân kom itâ sâbi, ‘Kembu, mâtâp mem pânan.’ Sâne itâ dâzâŋgobat, ‘Nâ zen mân nâŋgâziŋgan. Zen waniŋ gok?’ ?"w Oi Yesuŋâ den ŋâi itâ dâzâŋgoip, “Mâtâp gâbâkŋan bagibigât kâtigibi. Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. A ambân doŋbep patâ, ziŋâ mâtâp gâbâkŋan baginam osibi. d!A Ari a ŋâiŋâ mâsikâm sâip, “Kembu, a bituktâ ziŋâ sumbemân zâibi, mo dap?”  w Yesu zâk Yerusalem kamânân âibam âim kamân patâ sot kamân mâik mâigân siŋgi âlip dâzâŋgom arip. ) Zâk sii daŋgât yatâ. Ambân ŋâiŋâ sii daŋgât nalemân pam oi sei nalem naam doŋbep op naŋgip.” Sumbemân bagibagiŋaŋgât den. ;~O}}K||i|zyyMxxywwvuuIttt6ssrs5rqqUpp`ooonMmm1lmkk7jj`iichhggfheedoccYbaa`_9^R]]] \[[lZZ YY(XXkXWWV*UTTvT SS(RR)Q]PP%OO9NMMMKKJJIHHyHGbGFFlEDDfCBAA#@@]@??#>>K=o=*Oi bâliŋ mâme a zagât diizikâm zâk sot zâkonam âiwe. YG+Kut ŋâi itâ zo nak wâgân okŋaŋge. Nak aronŋâ, zo dap okŋaŋgâbi?” F%Narâk zoren bakŋâ zeŋgât itâ sâbi, ‘Zen âbâŋgum ge kwâratnâŋgonek.’ Oi bakŋâ mâik zo yatik, ‘Ge kwâratnâŋgonek.’ .EUNâŋgânek. Gâtâm, narâk ŋâin itâ sâbi, ‘Ambân zen kâpin ândiwe sot ambân murarâpziŋ buŋ sot ambân sigan, zeŋgât nângindâ âlip upap.’ D/Yatâ utne Yesuŋâ puriksâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Yerusalem ambân, zen nâgât mân isenek. Ziiŋâ sot murarâpziŋâ, zeŋgât isenek. pCYA ambân doŋbep patâ molim âiwe. Ambân nâmbutŋâ, zen umbâlâ op isem weŋâ molim âiwe. HB Yesu diim mâtâbân âim a ŋâi muyagiwe, kutŋâ Simoŋ, Kirene hânân gokŋâ. Zâk nebân gâbâ gâi gâsumŋâ Yesugât poru nak kwambeŋan pane lum Yesugât kândâtŋan arip. 2A]Oi dinziŋâ lum kâmbam ku a tâk namin tâip, a zo olaŋ ziŋgip. Ka Yesu ko mumbapkât sâm kwâkâm kâwali a zeŋgât bitziŋan pâip. Yesu poru nagân kune moip. =@uDen sâwe, zo bon upapkât Pilatoŋâ sâm kwâkip. {?oSâi zen kâtigem den kâtik sâm ziwe, “Poru nagân moik.” Sâm gulipmalip utne Pilatoŋâ dinziŋâ lugip. ;>oSâne Pilatoŋâ kwâkâziŋgi sâp karâmbut oi sâip. “Wan tosagât? Nâŋâ nâŋga tosaŋandâ mumbapkât siŋgi mân uapkât sandâ tâkŋak lapitŋâ birâne âibap.” `=9Dâzâŋgoi zen den yu kambâŋ sâm sâwe, “Poru nagân moik. Poru nagân moik.” 7<iOi Pilatoŋâ Yesu olaŋbamŋâ dâzâŋgoip. ;!Baraba zâk sot a nâmbutŋâ, zen a kutâgât âkonziŋgi kamân pâtin kâmbam kom a nâmbutŋâ zâŋgone mune tâk namin zâmbarâwe. g:GSâi a kâmut ziŋ den kâtik sâm sâwe, “Zâk buŋ oik. Baraba ko olaŋ niŋgâ.” u9cPilato zâk Yuda zeŋgât kendon dâp tâk namin tatne zeŋgâren gâbâ kânok kânok olaŋ ziŋgâmâip. A8}Zorat sa kâwali a ziŋâ tâkŋâ lapitne olaŋbat.” r7]Herode zâk yatik mâsiki buŋ oi sâŋgongoi diim ge. Nâŋge. Tosaŋandâ mumbapkât siŋgi mân uap. +6OGane itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen itâ sâm a zi nâgâren diim ge, ‘Zâk a umziŋan gemap.’ Oi nâŋâ zeŋgât mâteziŋan topŋaŋgât kârua buŋ uap. ]53 Pilatoŋâ tirik namâ galem a patâ sot a kâukŋâ sot a yenŋâ sâi gawe. b4= Oi sirâm zoren Herode sot Pilato, zet buku urâwet. Mârum ko kâsa kâsa op ândiwet. 93k Herode sot kâwali arâpŋâ, zen Yesu siŋan gem den gân okŋaŋgâwe. Oi Herodeŋâ sâi Yesu a kembugât hâmbâ ŋâi giŋaŋgâne giari âburem diim Pilatogâren âiwe. t2a Oi tirik namâ galem a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen kâtigem den sâm siŋan gem kirâwe. h1I Oi zâkŋâ Yesu den topŋâ topŋâ sâm mâsikip. Mâsiki ma hâuŋâ mân mâburem dukuip. !0;Herode zâk Yesu ekŋâ umŋâ âlip oip. Herode zâk Yesugât siŋgi nâŋgâm ikpam op ândeip. Oi kut ŋâi tuugi ikpatkât nâŋgâm ândeip. ,/QZâk ziŋ yatâ sâne Pilatoŋâ nâŋgâm Yesu zâk Herodegât nebân gokŋâ sâm sâŋgongui Herodegâren diim âiwe. Herode zâk Yerusalem kamânân ândeip. \.1Yatâ sânetâ Pilatoŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Zo Galilaia gokŋâ?” G-Oi zen kâtigem sâwe, “Zâk perâkak a ambân den mân orotŋâ dâzâŋgoi hânniŋâ dâp op laŋ kârip. Zâk Galilaia hânân topkwap op gam Yudaia hânân gam ziren yatik opmap.” ,{Sâi Pilatoŋâ tirik namâ galem a sot a gam kirâwe, zen itâ dâzâŋgom sâip, “Nâ a zirat tosaŋâ kâruan.” +Sâne Pilatoŋâ Yesu mâsikâm sâip, “Topkaŋgât dâtno. Gâ Yuda zeŋgât a kutâ?” Sâi Yesuŋâ sâip, “Sat, zo.” y*kZâkkât mâteŋan kin itâ sâm siŋan giwe, “A zirat topŋâ itâ ziap. Zâk a doŋbep um gulip kwatziŋgâmap. Oi Roma a kutâ Sisagât kât mân pindâbigât dâzâŋgoip. Oi zikŋaŋgât itâ sâmap, ‘Nâ Kristo, a kembu.’ ” @) }Oi a zen aksik patâ zaat Yesu diim Pilatogâren âiwe. h(IGSâi itâ sâwe, “Wangât dum den nep tuunat? Zikŋâ lâuŋan gâbâ gâi nâŋgen.”'{FSâi nâŋgâm a aksik patâ itâ mâsikâm sâwe, “Gâ Anutugât nanŋâ?” Sâne zâkŋâ sâip, “Zo se, zo.” &ELaŋ sa nâŋgânek. Narâk zi a bonŋâ nâ Anutu imbaŋâ mariŋâ, zâkkât âsan bongen tâpatkât narâk mâte uap.” A%}DNâ mâsikâziŋga sâi ko den torenŋâ mân dâtnobe. $C“Dâtnâŋgo. Gâ Kristo ândiat oi ko sapsum niŋgâ.” Sâne itâ dâzâŋgoip, “Nâ topnâ sâm muyagia sâi ko mân nâŋgâbe. 9#kBYatâ op kine mirâ haŋsâi a patâ sot tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen aksik mindum sâne Yesu diim zâine den itâ dukum sâwe, ."WAOi den bâliŋâ nâmbutŋâ dukuwe. !@Si sâŋgân kwâtepkum komŋâ itâ sâwe, “Gâ Propete ândiat oi ko a ŋâiŋâ gogap, zo kutŋâ sâna nâŋgânâ.” O ?Yesu galem op kirâwe, zen Yesu den sâm siŋan gem dukum kuwe. }>Den zo nâŋgâm umŋâ bâliŋ oi âkŋan âi girâp patâ iseip. Yesu a patâgât mirin kut ŋâi ŋâi okŋaŋgâwe. -=Oi Kembuŋâ puriksâm Petero egi Petero zâk Kembuŋâ den mârum sâip zo nâŋgip, “Kuruk diŋ mân sâi sâp karâmbut kwâimbâniban.” r]Mâik ŋâi tâi a ŋâiŋâ ga ekŋâ sâm kâtigem sâip, “Perâkŋak, a zi zâk sot ândimap. Zâk Galilaia gokŋâ.” /:Yatâ sâm mâik ŋâi tâi a ŋâiŋâ ekŋâ sâip, “Gâ zâkkât kâmurân gokŋâ.” Sâi Peteroŋâ sâip, “Gâ sat, zo nâ buŋâ.” O9Sâi Peteroŋâ kwâimbâm sâip, “Ambân, nâ zâk mân ekman.” W'8Tâi ko kore ambân ŋâiŋâ ga ekŋâ sâip, “A zi zâk sot ândimap.” pY7Oi kâwali a zen dâmân kâligen âim kârâp om nâŋgâm tatne Petero zâk bagim osetziŋan tâip. 6A ziŋ Yesu gâsum diim âim tirik namâ galem a patâgâren diim zâiwe. Oi zâkkât mirin Peteroŋâ bet moliziŋgâm arip. W'5Nâ zorat sa nâŋgânek. Nâ sirâmŋâ sirâmŋâ tirik namin zen sot ândiman. Oi zoren mân gâsânowe. Ka zi zeŋgât narâk uap sot ŋâtâtik mariŋaŋgât narâk uap.” Peteroŋâ Yesu kwâimbip. X)4Tirik nama galem a sot kâwâli a sot a kâukŋâ, zen gâsunam gane itâ sâm mâsikâziŋgip, “Zen nâgât dap nâŋge? Nâgât nâŋgâne kâmbam ku a oi liŋgip kâlâuziŋoot mem ga gâsânoge? c?3Oi Yesu zo ekŋâ sâip, “Zen birânek.” Yatâ sâm a zo kindapŋâ mem târokwâip. |q2Yatâ sâmŋâ zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ tirik namâ galem a patâgât kore a ŋâi kindapŋâ kârâm kwâkip. 1Oi Yesugât a gakâŋâ, zen kut ŋâi ŋâi muyagibâ sâi ekŋâ sâwe, “Kembu sâna nâŋgâm nen zâŋgonâ?” ta0Gâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Yuda, Gâ wangât a bonŋâ nâ lum mâŋganim sâna gâsuninam ue?” ?w/Yatâ sâm kiri a kâmut patâ gawe. Oi arâpŋâ zeŋgât bukuziŋâ, kutŋâ Yuda, zâkŋâ kândom otziŋgi Yesugâren gawe. Yuda zâk lum mâŋganbapkât Yesugâren gâip.  .Zine Yesuŋâ ziŋgit sâip, “Zen wangât uman zie? Zen mâsimâsikâyân loribegât zaatŋâ ninâu sânek.” Yesu gâsuwe. y-Ninâu sâmŋâ zaatŋâ arâpŋâ zeŋgâren âim ziŋgirip. Zen umbâlâŋâ mem lotŋan kwatziŋgi uman ziwe. w g,Umŋan sâknam doŋbep patâ oi kâtigem ninâu sâip. Oi obakoi, obak zorâŋ hânân gei gilâm yatâ oip. u c+Yatâ sâi sumbemân gâbâ sumbem a ŋâiŋâ gem gam imbaŋâ pindâm mem kâtikŋan kwâkŋaŋgip. y*“Ibânâ, nâŋgânim sâknam kâmut zi betnan mena buŋ oik. Oi nâgât den buŋâ, gâgât den, zo kâtigibap.” b =)Yatâ sâm kât lum pâindâ âimap, yatâ âim simin liim kwap itâ sâm ninâu sâip, s _(Zoren takâm Yesuŋâ arâpŋâ itâ dâzâŋgoip, “Zen mâsimâsikâyân loribegât ninâu sânek.” gG'Yesu zâk ŋâtik dâp opmâip, yatâ op Oliwa bâkŋan zari arâpŋâ zen molim âiwe. '&Sâi arâpŋâ ziŋâ dukuwe, “Kembu eknan. Kâmbamgât sâu patâ zagât mien.” Sâne sâip, “Âlipŋâ.” Gezemane kâlamân âiwe. %Nâ sa nâŋgânek. Propete ziŋ nâgât den kânŋan itâ kulemguwe, ‘Zâk bâliŋ mâme a zeŋgât oserân pam itâ sâwe, ‘A zi, zen bâliŋ mâme a.’ Den zo bon upap. Oi nâgât den sâsâŋ, zo aksik patâ bon op naŋgâbapkât narâk mâte uap.” $Sâne itâ târokwap dâzâŋgoip, “Narâk ziren ko a ŋâi zâk kât zemŋâŋgap oi mem âibap. Ŋâi zâk irâ kat zemŋâŋgap oi gorem âibap. Ŋâi zâk kâmbamgât sâu patâ buŋ oi hâmbâŋâ kwâkâm ziŋgi sâu ŋâi pindâne mem âibap. %#Yatâ sâm sâip, “Nâŋâ sâŋgonzâŋgua kât sot irâ, ki pâke buŋ âim zorat kâruwe?” Oi ziŋâ sâwe, “Yatâ buŋâ.” yk"Oi Yesuŋâ sâip, “Petero, nâ dâgoga nâŋgâ. Kurukŋâ diŋ mân sâi sâp karâmbut kwâimbâniban.” r]!Sâi Peteroŋâ itâ dukuip, “Kembu gâ tâk namin mo gone mumban, zo âlip nâ yatik otnibi.”  Oi nâŋâ ko nâŋgâm pâlâtâŋgâ lorem buŋ opapkât ninâu san, gât ko âburemŋâ bukurâpkâ tânzâŋgoban.” -Yesuŋâ itâ sâip, “Simoŋ, Simoŋ, a zen kopi mândâlem kubikŋâ sâkŋâ birâme, zo yatik gâ Sataŋgât bikŋan zâibangât sap. 3_Zorat nâŋâ sa zen nâ sot nalem nem sâtâre op a kembu tâtarân tap Isirae a kâmut kiin zâgât, zeŋgât den sâm kwâkâbi.” Yesuŋâ Petero girem den dukuip. ~%Oi Ibânandâ imbaŋâ nigi a ambân zeŋgât patâziŋ op ândibat. Zen zo yatik a ambân zeŋgât a sâtŋâ op ândibigât sâm ziŋgan. F}Nâ hânân sâknam nâŋgâm ândia nâ sot tap ek ândie. g|GZen sânek. Ikâ zorâŋ zâizâiŋâ? Nalem yen tap niniŋâ, zorâŋ zâizâiŋ mo nalem uuŋâ, zorâŋ zâizâiŋ? Yen tap nimbap, zo zâizâiŋâ nâŋgâme. Nâŋâ ko zeŋgât oserân kore a yatâ op ândian. {Ka zeŋgâren yatâ mân âsagibap. Zeŋgâren a patâŋâ mâikkât holi yatâ upap. Oi a sâtŋandâ kore a yatâ op ândibap. z%Utne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Hân a kutâ, zen kore a gâsâzâŋgome. A zâizâiŋ, zen a yenŋandâ sâm âlip kwatziŋgâme. jyMYesu arâpŋâ, zen osetniŋan gâbâ ŋâiŋâ patâniŋâ upap sâm den sârek âraguwe. xYatâ sâi arâpŋâ zen kâmutziŋan gâbâ ŋâiŋâ yatâ upap sâm mâsikâyaŋgâwe. Arâp zen den sârek âraguwe. wA bonŋâ, nâ mâtâp sâm niniŋ, zorik âibat. Ka a ŋâi tirâpzâŋgoi gâsunibi, yei, zâk hâuŋâ yâmbâtŋâ mimbap.” vOi nâŋgânek. A kâsarâpnâ zeŋgât berân nâbanbap, zâkŋâ nâ sot tâtarân nalem ârândâŋ mem nem tet. u9Nalem nine waiŋ too hâkop mem ziŋgâm sâip, “Hâkop ziren târotâroniŋ irakŋaŋgât gilâmnâ taap. Gilâmnâ zo, zeŋgât op hânân gibap. 'tGDen yatâ sâmŋâ nalem ŋâi memŋâ sâiwap sâm mamuŋ itâ sâm ziŋgip, “Zi sunumnâ. Zo zeŋgât siŋgi san. Nâgât nâŋgâm itâ nem ândibi.” osWNâ dâzâŋgobâ. Waiŋ too dum mân nem ândia Anutugât um topŋan ândiândiŋ, zo muyagibap.” ar;Yatâ sâmŋâ waiŋ hâkop mem sâiwap sâm itâ sâip, “Zi mem nem aŋgânek. pqYNâ sa nâŋgânek. Pasowa nalem dum mân nem ândia Anutu um topŋan zorat bonŋâ, zo âsagibap.” fpEZâine Yesuŋâ itâ sâip, “Sâknam narâk mâte oi nalem zi zen sot nimbatkât otnigap. Xo)Nalem niniŋ narâkŋâ oi ko Yesu sot arâpŋâ zen nalem ninam zâiwe. n Zet âim Yesuŋâ sâip dâp muyagiwet. Oi zoren Pasowa nalem om kâtâŋ tuuwet. Pasowa nalem nem waiŋ too ziŋgi niwe. m  Sâitâ zâkŋâ mirâ umŋâ patâ ŋâi kiaŋ tâtatŋâ kubikkubikŋâ, zo tirâpzâkoi zoren nalem om kâtâŋ tuubabot.” l# Zâim mirâ mariŋâ itâ dukubabot, ‘Patâŋâ gâgât itâ sap, “Mirâ umŋâ ikâ zoren nâ sot arâpnâ Pasowa nalem ninat?” ’ k Sâitâ itâ sâm dâzâkoip, “Nâŋgit. Zet kamânân zâim a ŋâi egitâ too âmaŋoot muyagem mem mirin zari molim zâibabot. Lj Sâi zikŋâ itâ sâm mâsikâwet, “Mirâ ikâ zoren undat?” iyOi Yesuŋâ Petero sot Yohane itâ sâm sâŋgonzâkoip, “Zet âim Pasowa kendongât nalem om kâtâŋ tuubabot.” ch?Kendonân nalem niniŋâ narâk oip. Narâk zoren râma gwamŋâ kom gaam omarâwe. gSâne dinziŋâ lum sâm kâtigem Yesu tigâk tirâpzâŋgobam ek kârum ândeip. Yesu sot arâpŋâ, zen kendon patâgât nalem niwe. RfOi zen nâŋgâm umziŋ âlip oi sâŋgânŋâ kât pindâbigât sâwe. e Giari tirik namâ galem a patâ sot kâwâli a zeŋgât galem a patâ zeŋgâren âim tirâpzâŋgoi gâsubigât dâzâŋgoip. }dsYatâ op ândine Sataŋŋâ Yesugât a ŋâi kutŋâ Yuda, Karioto kamânân gokŋâ, zâkkât umŋan giarip. c9Tirik nama galem a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen a ambân zeŋgât keŋgât op, dap op Yesu koindâ mumbap sâm mâtâp kâruwe. Jb Yuda zeŋgât kendon patâ kutŋâ Pasowa, narâkŋâ mâte oip. Ya+&Mirâ haŋsâi a ambân aksik zâkkât den nâŋgânam tirik namin zâiwe.`#%Yesu zâk sirâmân tirik namin den siŋgi âlip dâzâŋgom ândeip. Oi mirâ ŋâtiksâi birâziŋgâm Oliwa bâkŋan zâi zemâip. __7$Zorat zen um wâgân ândim ninâu sâm ândine Kembuŋâ imbâŋâ ziŋgi kut ŋâi ŋâi âsagibapkât sâsâŋâ, zo âsagei ândine a bonŋâ nâ takâm ga mâtenan kâtigem kinbi.” Yatâ sâm dâzâŋgoip. B^#Narâk patâ zo hân dâp a aksik dâpziŋ oi muyagibap. X])"“Sii nalem nem kut ŋâi ŋâi yenŋaŋgât nâŋgâm ândine um nâŋgânâŋgâziŋ buŋ oi narâk patâgât mân naŋgâm ândine muyagei pârâkpam lâu taktak upegât gasâziŋ kârâm ândibi. `\9!Hân sot sumbem buŋ upabot. Nâgât den zo ko mân buŋ upap.” Um wâgân ândibi. r[] Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A kâmut zi ândie, zen mân mune kut ŋâi ŋâi san, zo muyagibap. {ZoYatik kut ŋâi ŋâi san, zo muyagei ekŋâ sâbi, ‘Anutu um topŋan ândiândiŋ, zorat narâk mâte uap.’ bY=“Zen dâgap nak ekŋâ topŋâ itâ sâme, ‘Ilum burutuksâi maa narâk upâmap.’ TX!Yesuŋâ yatâ sâm den sumbuŋâ ŋâi itâ târokwap dâzâŋgoip, qW[Kut ŋâi ŋâi zo âsagei kâkpam ekŋâ itâ sâbi, ‘Gâsuniŋgâbapkât narâk mâte uap.’ ” OVOi a bonŋâ nâ unumunum kwâkŋan imbaŋâ âsakŋânoot ga nikpi. 1U[Oi Anutuŋâ sumbem mâŋgei olayaŋgâm imbaŋâ buŋ upap. Oi a ambân, ziŋ kut ŋâi ŋâi muyagibap, zorat nâŋgâm kwâkâmŋâ keŋgât opŋâ munam op kinbi. RT“Bet mirâsiŋ sot kâin sâŋgelak sen pupŋâ muyagibap. Muyagei a ambân kâmutŋâ kâmutŋâ, zen kwakmak upi. Oi saru âbâŋgum kwatmit patâ muyagei nâŋgâne kwakmak oi keŋgât upi. S'Oi kâsa ziŋâ a ambân nâmbutŋâ kâmbamŋâ zâŋgom nâmbutŋâ diiziŋgâm hân toren toren âine zeŋgât kore a ambân op ândibi. Oi hân ŋâin gâbâ um kâtik, ziŋ gam Yerusalem kamân kiom patâ tuum ândine narâkziŋ âkâbap.” Narâk patâgât den. R+Yei, ambân kâmborâ sot katep namân gokŋâ, zen dap upi? A kâmut zi zeŋgâren tosagât hâuŋâ Kembuŋâ sâknam patâ ziŋgâbap. QyNarâk zoren tosaziŋâ hâuŋâ mâkâbapkât narâk muyagibap. Oi Kembugât den ekabân ziap, zo bonŋâ muyagibap. kPOOi Yudaia hânân ândibiŋâ zen sârârâk kârâm ba barâ kâtikŋan âibi. A ambân Yerusalem kamânân ândibiŋâ yatigâk sârârâk kârâm âibi. A ambân kamân âkŋan ândibiŋâ Yerusalem kamânân mân zâibi. OKâsarâpziŋ zen gam Yerusalem kamân haamgune sâbi, ‘Kamâniŋ patâ kândaŋne kwamen zimbapkât narâkŋâ mâte uap.’ KNZen kâtigem âim ândiândiziŋ muyagibi.” Yerusalemgât den. ZM-Yatâ otziŋgâne nâŋâ galem otziŋga kâukziŋ sâmot ŋâi mân buŋ upap. HL A doŋbep zen kutsiŋginaŋgât opŋâ um kâlak otziŋgâbi. "K=Oi zorik buŋâ. Ibâ mam, âtâ mun, torerâp sot bukurâpziŋâ, ziŋâ sâne gâsuziŋgâm zâŋgobi. Oi zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ mumbi. nJUNinak den nâŋgânâŋgâ âlipŋâ ziŋga kâsarâpziŋâ zen dinziŋâ nâŋgâmŋâ mân kumbi. UI#A zeŋgât mâteziŋan kin den dap sânat sâm mân nâŋgâm kwâkâ upi. >Hw Oi narâk zoren nâgât topnâ, zo sapsum ziŋgâbi. xGi “Yatâ mân âsagei zen gâsuziŋgâm zâŋgom moliziŋgâbi. Oi gâsâzâŋgom mâpâmâpâse namin sot tâk namin zâmbânbi. Oi a kutâ sot a galem, zeŋgâren diiziŋgâm âibi. Zo nâgât kot mem ândiegât yatâ otziŋgâbi. F- Wâriŋ patâ mimbap. Pu sot mâsek patâ muyageziŋgâbap. Oi sumbemân wesâk imbâŋâ muyagibap.” Den siŋgi âlipkât kâmbam muyagibap. bE= Yatâ sâm sâip, “Hânŋâ hânŋâ, kâmutŋâ kâmutŋâ, zen kâsa op zimbi. $DA Oi kâmbamgât den siŋgi nâŋgâm mân keŋgât upi. Kut ŋâi ŋâi yatâ zo âsagibapkât sâsâŋ. Oi yatâ muyagem zei narâk kek mân âkâbap.” CCSâne Yesuŋâ itâ sâip, “Um gulip kwatziŋgâbegât gasâziŋ kârâm ândibi. A doŋbepŋâ gam itâ sâbi, ‘Nâ Kristo. Bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât sâsâŋ, zo nâ.’ Nâmbutŋâ itâ sâbi, ‘Narâkŋâ mârum mâte uap.’ Yatâ sâne a yatâ zo zeŋgât den nâŋgâne bonŋâ buŋ upap. BOi ziŋâ sâwe, “Patâ, sat, zo narâk ikâ zoren muyagibap? Narâk zo mâte oi wesâk dap dap yatâ muyagibap?” qA[“Narâk ŋâin kâsaziŋâ gam namâ neuleŋoot zi kândaŋne giligâlâksâm buŋ op naŋgâbap.” %@CA nâmbutŋâ zen tirik namâgât den itâ sâwe, “Kât neuleŋoot âlipŋâ tuune hikpârâkŋoot kirip.” Zo ek sâm kine Yesuŋâ dâzâŋgoip. ?Sikum a zen mamŋâ âmbi zei ko nâmbutŋik pe. Oi ambân kanpitâ, zâk kâtŋâ pam naŋgâm yenâk ândiap.” Wesâk muyagibap. > Yatâ oi Yesuŋâ ekŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Ambân malâ kanpitâ, zâk kât paap, zorâŋâ walâziŋgap. [=/Oi ambân malâ kanpitâ ŋâi, zorâŋ gam kât kuriŋâ zagât pai giari egip. \< 3Yesuŋâ siŋâ pâi ari egi sikum a ziŋâ Kembugât siŋgi kât pane giari egip. U;#/A yatâ zorâŋ ambân malâ zeŋgât mirâ kut ŋâi ŋâi laŋ mime. Oi a ambân mâteziŋan ninâu kârep sâm tosaziŋ kwârakume. A zo zen gâtâm tosaziŋaŋgât hâuŋâ yambâtŋâ mimbi.”H: .Zen hâmbâ kârep mem ândine a ziŋ sombemân muyageziŋgâm sâm âlip kwatziŋgâbigât umziŋ kinmap. Oi mâpâmâpâse namin sot nalem niniŋ namin a sâtŋâ tâtarân tâtnat sâme. t9a-Oi a ambân mâteziŋan arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Kembugât gurumin a yatâ mân ândibi. 8,Dawidiŋâ Kristogât kembunâ sâip, zorâŋ dap op kiunŋâ uap?” Kembugât gurumin a, zeŋgât den girem sâip. g7G+“Nâgât âsannâ bongen tâtna kâsarâpkâ minduziŋga kiŋgaŋgât kombâŋ upi.” ’ x6i*Dawidi zikŋak Psalm ekabân den ŋâi itâ sâm kulemguip,‘Kembu zâk nâgât kembu itâ sâm dukuip. f5E)Yesuŋâ itâ sâm mâsikâziŋgip, “Kristo, zâk Dawidigât kiun sâme, zo dapkât? ~4u(Yatâ sâi ko narâk zoren gâbâ zen dum mâsikânam keŋgât op birâwe. Yesu zikŋak Kristogât mâsikâziŋgip. 3'Yesu zâk yatâ sâm dâzâŋgoi Kembugât gurumin den zorat galem a nâmbutŋandâ sâwe, “Patâ gâ den sâna âlip uap.” 21&Anutu zâk mom buŋ urâwe, zeŋgât Anutu buŋâ. Zâk wâgân ândie, zeŋgât Anutu. Anutuŋâ zeŋgât nâŋgi aksik patâ wâgân ândie.” a1;%Mumuŋan gâbâ zaatpi, zo Moseŋâ kârâp nak topŋan âsagei egibân den zo sâm muyageip. Zâk Kembugât den itâ sâm kulemguip, ‘Zâk Abaram sot Isaka sot Yakobo zeŋgât Anutu.’ Nâ zorat sa nâŋgânek. 0w$Zen mumuŋan gâbâ zaatŋâ dum mân mumbi. Zen Anutugât nan bârarâp op Anutugât sumbem arâp yatâ op ândibi. {/o#Narâk patin ko Anutuŋâ nâŋgâziŋgi dâp oi ândiândi kâtikkât zaatpi, a ambân zen dum mân miaŋgâbi. Y.+"Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Hanân zi a ambân miyaŋgâme. -!Oi a nâmburân zagât zen ambân kânok zo miwegât mumuŋan gâbâ zaatzaat narâkŋan ambân zo ŋâigât ambân upap?” /,Y Munetâ bet ambân malâziŋ zo moip. +)Moi munŋâ ŋâiŋâ yatik malâ zo meip. Yatik yatik âtâ mun nâmburân zagât, zen ambân kânok zo mem kiurâpziŋ buŋ mom nâŋgâwe. B*Moi munŋandâ malâ zo mem yatik kiun buŋ ândim moip. z)mOi zorat sâindâ nâŋgâ. Âtâ mun nâmburân zagât ândiwe. Oi âtâziŋ ambân mem kiun buŋ ândim moip. b(=A zo ziŋ gam Yesu itâ sâm mâsikâwe, “Patâ, Mose zâk den itâ sâm kulemguip, ‘A ŋâiŋâ ambân memŋâ katepŋâ mân âsagei ândim moi munŋandâ malâ zo mei âtâŋaŋgât siŋgi katep muyagibap.’ |'qZen âine Sadukaio a nâmbutŋâ zen Yesugâren gawe. A zo ziŋâ momŋâ zaatzaat, zo mân ziap sâmarâwe. &9Yatâ sâi zen diŋâ zo saanam a ambân mâteziŋan kwagâwe. Zorat den hâuŋâ mân sâm diŋâ mâpâsiwe. Mom zaatzaatŋaŋgât Yesu mâsikâwe. w%gYatâ sâne dâzâŋgom sâip, “Sisagât siŋgi, zo Sisa pindâbi. Anutugât siŋgi, zo Anutu pindâbi.” $“Zen kât ŋâi mem tirâpnone ikpâ. Zoren ŋâigât holi tobat ziap?” Sâi ziŋâ sâwe, “Roma a kutâ Sisagât holi tobat.” B#Sâne Yesuŋâ sarâziŋaŋgât topŋâ nâŋgâm sâip, l"QZorat sâna nâŋgânâ. Roma a kutâ patâ Sisa kât pindânat, zo orotŋâ mo mân orotŋâ?” c!?Den sâm mâsikâ okŋaŋgâm sâwe, “Patâ, nen gâgât topkâ nâŋgâmen. Gâ den târârak dâtnâŋgomat. Oi patâ walâziŋgâm den mân sâmat. Oi Anutugât mâtâp ziap, zo bonŋanâk sâm kusikŋan pâmat. H  A patâ, zen Yesu gâsum kumbigât a sâŋgonzâŋgone tik ek molim ândiwe. A zo ziŋâ târârak holi yatâ ândim Yesu denŋâ sâkŋanâk sâm diim a kutâgâren âi pânam urâwe. {oYatâ sâi Kembugât gurumin den zorat galem a sot tirik namâ galem a patâ, zen sirâm zorenâk gâsunam urâwe. Oi a ambân zeŋgât keŋgât op birâwe. Zen itâ nâŋgâwe, “Yesuŋâ den sumbuŋâ sâip, zo neŋgât op sâip.” A ŋâi zâk kunkun zorâŋ komŋâ sâkŋâ tâmbetkubap. Oi kunkun zorâŋ a ŋâi kwâkŋan kumbap, zo ko kom kwândâlibap.’ ” kOSâne Yesuŋâ ziŋgitŋâ sâip, “Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap, zo topŋâ dapkât?‘Mirâ tuutuuŋ a, zen kunkun ŋâi ekŋâ âkon op birâwe. Kembuŋâ kunkun zorâŋâ mem namin kwânâŋgip. LNâŋge. Zâkŋâ ga galem a zâŋgoi mune kâlamŋan galem a uŋakŋâ zâmbanbap.” Yesuŋâ yatâ sâi a ambân zen nâŋgâm itâ sâwe, “Opoŋ, zo neŋgâren zo yatâ mân âsagibap.” oWYatâ sâmŋâ mem kâbakŋem âi kune moip. Yatâ utne kâlam mariŋâ zâk dap yatâ otziŋgâbap? 9Oi galem a zen nanŋâ ekŋâ âragwâragu op sâwe, ‘Zâkŋâ zi gâtâm kâlam mariŋâ upap, zorat ko koindâ kâlam zi neŋgât siŋgi upap.’ # Yatâ utnetâ waiŋ kâlam mariŋandâ sâip, ‘Zi dap upat?’ Mariŋaŋgât nanŋâ ŋâi ândeip, zo zikŋâ nanŋâ kânok. Oi umŋâ zâkkâren kinmâip. Mariŋandâ itâ sâip, ‘Nâ itâ upat. Nâ nannâ zi sâŋgongua ari ek âlip hurat kwâkŋaŋgâbi.’ _7 Oi mariŋandâ dum kore a ŋâi sâŋgongui arip. Ari yatigâk kom eksâne âbureip. {o Âburei mariŋandâ dum kore a ŋâi sâŋgongui arip. Sâŋgongui ari yatigâk kom moline bet bâsaŋ âbureip. #? Oi bonŋâ mimiŋ narâkŋâ mâte oi kore a ŋâi bonŋâ nâmbut mimbapkât sâŋgongui arip. Âi taki galem a ziŋâ kom molinetâ bet bâsaŋ gâip. 4a Yesuŋâ a ambân den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “A ŋâiŋâ waiŋ tâk nep kârâm kâmirip. Kâmitŋâ galem a zâmban hân kârebân âi ândeip. 6eSâne itâ dâzâŋgoip, “Zo sâne sâi ko nâŋgoot ŋâigât satkât opman, zo dâzâŋgobam. Ka zen mân se, zorat mân dâzâŋgobat.” Waiŋ nep galem a bâliŋâ. U#Zorat opŋâ Yesu itâ dukuwe, “Nen Yohanegât topŋâ mân nâŋgen.” Mo agât sâtkât tuugip sâindâ a ziŋâ kâtŋâ nâŋgobi. Zen Yohanegât nâŋgâne propete bonŋâ opmâip, zorat.” Yatâ sâi zen ziiŋak itâ âraguwe, “Nen Anutugât sâtkât tuugip sâindâ sâbap, ‘Zen wangât diŋâ mân luwe?’ pYYohane too saŋgon nep tuugip, zo ŋâigât sâtkât tuugip? Anutugât sâtkât mo agât sâtkât?” X)Sâne Yesuŋâ dâzâŋgoip, “Nâŋgoot den ŋâi mâsikâziŋga dâtnonek. yk“Gâ dâtnâŋgo. Ŋâigât sâtkât kut ŋâi ŋâi zo opmat? Ŋâiŋâ yatâ upan sâm gigipkât opmat?”  ;Narâk ŋâin Yesuŋâ tirik namin a den siŋgi âlip dâzâŋgom kiri tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin a sot galem a, zen itâ dukuwe,  0Yatâ sâne a ambân yenŋâ, zen aksik Yesugât diŋâ nâŋgâne imbaŋâ opmâip, zorat patârâpziŋâ zeŋgâren kwagâwe.@ y/Sirâmŋâ sirâmŋâ Yesuŋâ tirik namin zâim den siŋgi âlip dâzâŋgom ândeip. Oi tirik namâ gâlem a sot pâtârâpziŋâ, zen kune buŋ upapkât den sâm kâtâŋ urâwe.  /.“Namâ zirat Kembugât den kulem ŋâi ziap,‘Namânâ zi ninau namâ upap.’ Ka zen ko utnetâ kâmbu a zeŋgât kât ki yatâ uap.” z m-Den zo sâm naŋgâm tirik namin zarip. Zari kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ op kine itâ sâm moliziŋgip, 5,Mirâ kamânziŋ kom kindiŋkândaŋ tuum ziŋâ sot murarâpziŋâ zâŋgom mem ŋâi ŋâi otziŋgâne mirâ kamân kwamen zimbap. Wangât, Kembuziŋâ nâ zeŋgâren ga mân nek nâŋgâwe, zorat kut ŋâi ŋâi zo muyageziŋgâbap.” Yesuŋâ tirik namâ hâlâlu sâip. X)+Gâtâm narâk ŋâin kâsaziŋâ gamŋâ kamânziŋ dooŋgum ândine kwakpi. *Isemŋâ Yerusalem mâirâp zeŋgât itâ sâip, “Lumbeŋâ ândim sâi ek nâŋgâbe? Sinziŋ bâpsâsâŋ, gât ko mân ek nâŋge. V%)Yesu zâk âimŋâ Yerusalem kamân mâteyâk ek kin umbâla op iseip. )(Sâne sâip, “Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zen hiriŋsâne sâi ko kât ziŋ den sâm mâpâsenibe.” Yesuŋâ Yerusalem kamângât iseip. s_'Sâm âine Parisaio a nâmbutŋandâ a osetziŋan kin itâ dukuwe, “Patâ, arâpkâ sâna birânek.” E&Oi itâ sâwe, “Oe, a kutâniŋâ zâk Kembugât sâtkât gaap. Zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm sânâ. Oe, u sumbemân Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgânat. Sumbemân lumbeŋâ zimbap.” 3%Oliwa bâkŋan gâbâ giari a ambân kâmut gakâŋâ, zen kulem top top tuugi igâwe, zorat sâtâre op kep mem Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. :o$Zâim ari hâmbâziŋ mâtâbân lâŋgat âiwe. wg#Yatâ sâm Yesugâren diim aritâ hâmbâziŋ doŋgi kwâkan pamŋâ Yesu aline doŋgi kwâkŋan zâi tâip. G~"Sâne zikŋâ sâwet, “Kembuŋâ nep muyagei zirat sap.” [}/!Doŋgi olaŋ kiritâ mâirâpŋandâ mâsikâzikâwe, “Wangât olaŋsâbot?” 6|g Sâi azatŋâ zet sâip dâp âi muyâgiwet. y{kOlaŋitâ a ŋâiŋâ wangât miabot sâi itâ dukubabot, ‘Kembuniŋaŋgâren nep muyagei zirat sap.’ ” 2z]“Kamân nâmbutken, zoren arit. Âimŋâ doŋgi sigan tâgân saane kinzap, zo muyagibabot. Zo aŋâ kwâkŋan mân tâtatŋâ, zo uŋakŋâ. Oi zo olaŋ diim gâit. yÂimŋâ Oliwa bâkŋan âim Betepage sot Betania kamân mâte otziŋgip. Oi arâp zeŋgâren gâbâ a zagât sâŋgonzâkom itâ sâip, hxIYesu zâk den sâm kwâkâm Yerusalem kamân zâibam zarip. Oi kândom otziŋgâm zarip. 0wYKâ kâsarâpnâ zi mân galemnâŋgobap sâwe, zo minziŋgâm gamŋâ mâtenanâk zâŋgom naŋgânek.’ ” Yesu zâk doŋgi kwâkŋan Yerusalem kamânân zarip. @vySâne sâip, ‘Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Ŋâi zâk kut ŋâi pinda mem ândei târokwâkŋaŋgâbat. Oi ŋâi zâk kut ŋâi pinda mân mem ândei, zo bekŋan mia yen ândibap. DuOi ziŋâ sâwe, ‘Zâk bâzagât mem ândiap, zo ka.’ t Sâmŋâ a kirâwe, zo itâ dâzâŋgoip, ‘Zen kât ekap pindâwan, zo bekŋan mem bâzagât mem ândiap, zâk pindânek.’ ss_Gâ topnâ yatâ nâŋgâm kât giwan, zo kât a ziŋgâna nepŋâ tuune âburem ga târokwap membam.’ !r;Sâi patâŋâ itâ sâm dukuip, ‘Kore a bâliŋâ gâ. Gikak den sat, zo mâburem dâgobâ. Gâ nâgât itâ nâŋgâmat. Nâ a bâliŋâ. Ninak kut ŋâi ŋâi mân muyagem meman. Oi ninak nep mân kârâm kâmitŋâ nâmbutŋandâ kârâm kâmitne bon oi nimbatkât sâman. q)Nâ gâgât topkâ itâ nâŋgan. Gâ a bâliŋâ. Gâ kut ŋâi ŋâi mân tuum a nâmbutŋâ ziŋ tuune muyagei mimbatkât sâmat. Gâ gikak nep mân kârâm kâmitmat. Nâmbutŋandâ tuune bon mimbatkât sâmat. Zorat gâgât keŋgât op kâtkâ dâŋâk pa taap.’ bp=Sâi kore a ŋâiŋâ gamŋâ sâip. ‘Kât ekap nigin, zo hâmbâŋâ kâpim pa ziap. bo=Sâi itâ dukuip, ‘Âlipŋâ. Gâ kamân bâtnâmbut zeŋgât galem a op ândiban.’ znmYatâ sâi kore a ŋâiŋâ gam sâip, ‘Patâ, kât ekap nigin, zo mem nepŋâ tuuga bâtnâmbut âsagiap.’ m Sâi patâŋâ itâ dukuip, ‘Gâ âlip uat. Gâ kore a âlipŋâ, gât ko kamân bâzagât zeŋgât galem a op ândiban.’ ulcSâi a ŋâiŋâ gamŋâ sâip, ‘Patâ, kât ekap kânok nigin, zorâŋ târokwap bâzagât âsagiap.’ hkIA patâ zo ari ko a kutâ zâk laŋ hân galem sâm pindi âbureip. Âburem gamŋâ kore a kât ziŋgip, zo gabi sâi mindum gawe. Ganetâ itâ mâsikâziŋgip, ‘Kât ziŋgâwan, zo mem nepŋâ tune dabutâ âsagiap?’ Aj{Dâzâŋgom ari kamân zorat mâirâpŋâ, zen zâkkât âkonziŋgipkât kore a sâŋongune âimŋâ a kutâ patâgâren âim itâ dukuwe, ‘Mân kembu otniŋgâbapkât nâŋgen.’ H~~ }}O||L{{zzz%ysxxwwsvv-uu_utgssBrrrqvq#p/oo8nnnmLl%kkj`iishhLggfff6ee&ddcc4bbub1aaxaI`z`__^]]*\\\C[[IZZ(YnXX]WWoVViVUUTSRhQPOO NMMxLLKWJJIHHGfFFzEDCCUBAJ@@ ??+>==)wg/Zen torerâpziŋâ zorik mâŋganziŋgâbi, zorat sâŋgânŋâ wan ziŋgâbap? Um kâtik a, zen yatâ upme. !.Zen buku otziŋgâme, zorik buku otziŋgâbi, zo ko Anutuŋâ sâŋgânŋâ wan ziŋgâbap? Bâliŋ mâme a, zen yatâ op ândime, zo ka. -Zen zo yatâ op ândim sumbem Ibâziŋaŋgât nan bârarâp bonŋâ op ândibi. Zâkŋâ yatik sâi maaŋandâ a orot mâmeziŋ bâliŋâ sot âlipŋâ aksik âsageziŋgâmap. Oi yatik sâi mapŋâ a orot mâmeziŋ bâliŋâ sot âlipŋâ aksik ziŋgâmap. ,Ka nâŋâ ko itâ dâzâŋgobâ. Kâsarâpziŋ buku otziŋgâbi. Oi a zâŋgom moliziŋgâme, zeŋgât op ninâu sâbi. +“Den ŋâi itâ sâsâŋâ, zo nâŋgâme, ‘Gâ bukugâ buku okŋaŋgâban, ka kâsagâ kâsa miŋaŋgâban.’ )*Oi a ŋâiŋâ kut ŋâi ŋâi nibangât sâi pindâban. Oi yen mem ândim gibat sâi nâŋgâŋaŋgâban.” Kâsarâpziŋ buku otziŋgâbi. zm)Oi a ŋâiŋâ gâ irâŋâ mem pâŋkânogân âi pâmbangât sâi gâŋâ târokwap kârebân âi pam gâban. Y+(Oi ŋâiŋâ gâ sot kâsa op hâmbâgâ kwâkŋan mei umŋan yatik pindâban. 9'Nâŋâ ko itâ dâzâŋguan. Zâŋgonâ sâne sâkziŋâ mân aŋgân kârâbi. Gât ko a ŋâiŋâ pâlomgâ toren koi toren ŋâi pindâna kumbap. D&“Den ŋâi itâ sâsâŋâ, zo nâŋge, ‘Ŋâiŋâ siŋgâ sum lâmuŋi gâŋgoot siŋâ sum lâmuŋban. Ŋâiŋâ sâtkâ kwâki gâŋgoot sâtŋâ hâuŋâ kom kwâkâban.’ -%Zorat dinziŋâ bonŋan sâne bonŋâ upap. Buŋâ sâne buŋâ upap. Den târokwap sâme, zo Sataŋgâren gâbâ gâmap.” Hâukâu mân upi. -$Oi kâukziŋan kwap sâsâŋ, zo birâbi. Zen kâukziŋ sâmotŋâ kâu ŋâi dukune sumun upap? Mo sumun ŋâi dukune kâu upap? Yatâ buŋâ. D#Hânân kwap sâme, zo itâgât op birâbi. Hân, zo Anutugât kombâŋŋâ. Oi Yerusalem kamânân kwap sâsâŋâ, zo itâgât op birâbi. Yerusalem kamân, zo Kembu patâgât kamân. "Naŋâ ko itâ dâzâŋguan. Anutu mâteŋan den sâsâŋâ, zo itâgât birâm naŋgâbi. Sumbem, zo Anutugât tâtat mâme uap. 0Y!Zen nâŋge. Sâkurâpziŋâ itâ dâzâŋgowe, ‘Gâ Anutu mâteŋan den ŋâi sarâ mân sâban. Kembu mâteŋan den ŋâi sâmŋâ lunandâ bonŋâ upap.’  Ka nâŋâ ko itâ dâzâŋguan. A ŋâi ambin birâbap, zo ko zâk târotârozik mânâŋgât tosa patâ mimbap. Ka ambân zo a ŋâi sot ândeip oi ko tosa zo apŋaŋgât mân upap. Oi ŋâi zâk ambân birâbirâŋ zo mimbap, zo ko zâk tosa patâ mimbap. d ADen sâŋgiŋâ itâ ziap, ‘Ŋâi zâk ambinŋâ birâbam ekap pindâm molibap.’ 0 YBikâ bongenŋâ bâliŋan gâbanbâ sâi kârâm mânâŋgât pâmban. Sâk hâlâlu ândim sim kârâpkât siŋgi opatkât laŋ bikâ kârâm mânâŋgât pâmban.  /Zorat siŋgâ ŋâiŋâ bâliŋan gâbanbâ sâi sum lâmuŋ birâban. Hâlâlu ândim simân geibatkât laŋ siŋgâ toren sum lâmuŋban. $ AKa nâŋâ ko itâ dâzâŋgobâ. A ŋâiŋâ ambân ŋâi ek âkŋâleŋaŋgâbap, zo ko zâk zik ambin zo umŋandâ birâŋaŋgâbap. Zâk tosa mimbap. ^ 5Sâkurâpziŋâ itâ dâzâŋgowe, ‘Ap ambin, zet mân birâyaŋgâbabot.’ ucNâ perâkŋak dâgobâ. Gâ zoren tapŋâ yen mân giban. Kâsagaŋgât tosa mâkâm naŋgâm gem gâban. Gâ a ŋâi sot kâsâp op dinzikŋâ zo kek kubikpabot. Top likuliku a zâkkâren mân âim kâsagoot den sâm kubikpabot. Yatâ mân otna kâsagandâ den zo top likuliku agâren sâi nâŋgâm kâwali a gakârâpŋâ sâi gâ gâsugim tâk namin gâbanbi. Zo yatâ nâŋgâm kut ŋâi zo birâm âi bukugoot den sâm kusik tuumŋâ âburem kut ŋâi zo Kembugât siŋgi pâmban. zmZorat ko gâ kut ŋâi ŋâi Kembugât siŋgi pâmbam itâ nâŋgâban, ‘Bukunet kâsâp osetnikŋan ziap.’ ,QKa nâŋâ itâ dâzâŋgobâ. Ŋâi zâk bukuŋâ um kuk nâŋgâŋaŋgâbap, zâk den nepŋaŋgât siŋgi upap. Ŋâi zâk bukuŋâ den bâliŋâ dukubap, zo ko a sâtŋâ zeŋgât minduminduyân pambi. Ŋâi zâk bukuŋâ den kârok bâliŋâ dukubap, zo ko sim kârâpkât siŋgi upap. “Sâkurâpziŋ zen den itâ dâzâŋgowe, ‘Gâ kâmbam mân kumban. Ŋâi zâk kâmbam kumbap, denân pambi.’ EZorat dâzâŋgua nâŋgânek. Zen gurumin den galem a sot Parisaio a, zen ândiândiziŋ âlip mân ândim walâziŋgâm sumbemgât siŋgi mân upi.” Gurumin den, zorat topŋâ sâip. %COi a ŋâi, zâk gurumin den murukŋâ ŋâi mân lumŋâ a toren yatik upigât dâzâŋgobap, zo ko sumbemân a ândibi, zeŋgât ombeŋan a gigiŋ op ândibap. Oi ŋâiŋâ ko den zo lum a nâmbut zo yatik upigât sâbap, zo ko sumbemân a ândibi, zeŋgât patâziŋ op ândibap. P“ ‘Mosegât gurumin den sot Propete zeŋgât den kumbam geip,’ nâgât yatâ sâme? Nâ mân kumbam gewan. Nâ zo lubatkât gewan. Den zo bon op kut ŋâi ŋâi muyagem naŋgâbap. Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Mosegât gurumin den murukŋâ ŋâi mân buŋ upap. Gurumin den zo tâi hân sumbem, zet buŋ upabot. B}Zen zo yatâ a zeŋgât âsakŋâ op ândibi. Oi a zen ândiândiziŋâ ikne âlip oi sumbem Ibâziŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi.” Yesu zâk Mosegât gurumin den kumbam mân geip. ~Zen kârâp sâumŋâ âmaŋân mân kwârakume. Buŋâ. Zo tâtatŋan pane tâpmap. Oi mirâ kâligen zime, zo âsageziŋgâmap. }Oi zen a zeŋgât kârâp âsakŋâ op ândibi. Kamân ŋâi bak kârep ŋâin tâi wan mo wanŋâ mân kwâtepkubap. j|M “Zen a zeŋgât sii op ândibi. Ka siigât naamŋâ buŋ oi ko dap oindâ naamŋâ dum upap? Zo buŋâ. Sii bâliŋâ zo yatâ mo yatâ orotŋâ, zo mân ziap. Sii zo yen hânân lokine giari a ambân ziŋâ lâŋbi. P{ Zen sumbemân sâŋgân patâ mimbi, zorat umâlep patâ op sâtâre upi. Wangât, Propete a mârumŋan yatik zâŋgom moliziŋgâwe, zorat.” Nen a zeŋgât sii sot kârâp âsakŋâ yatâ utnat. z' A nâmbutŋâ nâgât opŋâ a ziŋâ den bâliŋ top topŋâ dâzâŋgom zâŋgom molimoli otziŋgâme, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. y9 A nâmbutŋâ târârakziŋaŋgât op kâmbamân sot tâk namin âibi, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen zo sumbemân Anutu um topŋan ândibi. x} A nâmbutŋâ lumbeŋaŋgât nep tuum ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen zo Anutugât murarâpŋâ sâbi. kwOA nâmbutŋâ umziŋ salek ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen zo Anutu ek ândibi. vA nâmbutŋâ zen um lâklâk op a toren tânzâŋgome, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen zo Anutuŋâ zo yatik otziŋgâbap. uA nâmbutŋâ ândiândi târârakkât otziŋgi ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen gâtâm bonŋâ muyagibi. twA nâmbutŋâ zâizâiŋâ mân op ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. A zo ziŋâ hân patâ zi galem upi. uscA nâmbutŋâ isem umbâlâ op ândime, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen zo umâlep kwatziŋgâbap. r!“A nâmbutŋâ umziŋaŋgât nâŋgâne gigiŋ opmap, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zo ziŋâ sumbemân Anutu um topŋan ândibi. 7qiÂinetâ siŋgi âlip itâ sâm dâzâŋgoip, gp IYesuŋâ a ambân kâmut patâ ziŋgitŋâ bâkŋan zâi tâi arâpŋâ zen um topŋan âiwe. loQOi Galilaia hânân gâbâ sot kamân bâzagât Yodaŋ too nâmbutken tâibân gâbâ sot Yerusalem kamânân gâbâ sot Yudaia hânân gâbâ sot Yodaŋ too nâmbutken gâbâ, a ambân kâmut patâŋâ mindumŋâ moliwe.Bn}Yatâ op ândei siŋgiŋâ Siria hânân laŋ kârâm ari nâŋgâm a ambân sisi mâsek sot wâkeziŋoot sot kin bitziŋâ mumuŋâ zâkkâren diiziŋgâm gane kubikziŋgâm naŋgip. Yesuŋâ Galilaia hânân kamân toren toren âim gam mâpâmâpâse namin zâim den siŋgi âlip dâzâŋgom ândeip. Oi a ambân sisi mâsekziŋoot kubikziŋgâm ândeip. [l/Yesuŋâ dâzâkoi zorenâk waŋgâ sot ibâzikŋâ birâŋaŋgâm molim âiwet. CkOi Yesuŋâ mâik ŋâi âimŋâ a âtâ mun zagât muyagezikip. Yakobo sot munŋâ Yohane, zet Zebedaiogât nanzatŋâ. Zet ibâzikŋoot waŋgâyân tap irâziŋâ kubik tarâwe. 8jkSâi zorenâk irâzikŋâ birâm molim âiwet. #i?Yesuŋâ zikitŋâ dâzâkom sâip, “Zet ga nâgât a op molinigit. Oi zet iŋangât nep tuum ândiabot, zo yatik a zeŋgâren nep tuum ândibabot.” phYOi sirâm ŋâin Yesuŋâ Galilaia saru sâtŋan âim gam tap a zagât, âtâ mun zikirip. Ŋâi Simoŋ, kutŋâ ŋâi Petero. Ŋâi ko munŋâ Andrea. Zet saruyân zuugât irâ pam kirâwet. Zet iŋangât nep tuum ândiwet. :gmNarâk zoren Yesuŋâ topkwapŋâ siŋgi âlip dâzâŋgom a itâ dâzâŋgom ândeip, “Anutugât um topŋan ândinatkât narâkŋâ mâte uapkât umziŋ melâŋnek.” f'A zo ŋâtâtigân ândiwe, zen kârâp âsakŋâ patâ ikse. Mumuŋaŋgât siŋgi op ŋâtâtigân ândiwe, zen âsakŋâ muyageziŋgap.” e“Sebuloŋ sot Naptali hân saru sâtŋan Yodaŋ too nâmbutken ziap, Galilaia hân torenŋan, zoren hân ŋâin gokŋâ zen ândime. QdYatâ oi Propete Yesaia zâkkât den ŋâi itâ ziap, zo bon oip, c% Oi Nasarete kamânân ândeip, zo birâm Kapenaum kamân âi ândeip. Kamân zo saru sâtŋan Sebuloŋ sot Naptali, zeŋgât hânân tâip. dbA Yohane tâk namin panetâ Yesuŋâ zorat siŋgi, zo nâŋgâm Galilaia hânân arip. a  Yatâ sâi Sataŋŋâ birâŋaŋgâm ari sumbem a zen gam on galem okŋaŋgâwe. Yesuŋâ Galilaia hânân âi nep tuugip. ?`w Sâi Yesuŋâ den mâburem itâ dukuip, “Sataŋ, gâ birânim âi. Den kulem ŋâi itâ ziap,‘Kembu Anutugâ kânok mâpâsiban. Oi zâk kânok kore okŋaŋgâban.’ ” _ Tirâpkum itâ sâip, “Gâ nâgât umnâ topŋan gei pindiŋsâm mâpâseninandâ hân sot kut ŋâi ŋâi, zi aksik gâ gibat.” ^1Sâi Sataŋŋâ bak kârep patâ ŋâin diim zâi kin hân dâp a kâmut kâmutŋâ sot sikum kut ŋâi ŋâi âkŋâleŋoot, zo tirâpkoip. ]Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâip, “Oi den kulem ŋâi itâ ziap,‘Kembu Anutugâ zâizâiŋ mân okŋaŋgâban.’ ” |\qPamŋâ itâ dukuip, “Gâ Anutugât nanŋâ ândiat oi ko zibâ pâtan gei. Oi den kulem ŋâi itâ ziap, zo nâŋgâ,‘Zâkŋâ sumbem arâp zeŋgât bitziŋan gâbanbap. Ziŋâ bitziŋandâ mingim geine kâtŋâ mân gobap.’ ” d[AYatâ sâi Sataŋŋâ diim âim kamân patin takâm tirik namâ pum kwâkŋan pâip. HZ Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Den kulem ŋâi itâ ziap,‘Aŋâ nalemâk nem mân ândinat. Nalem nem sot den Anutugâren gâbâ gâmap, zo nâŋgâm ândim kwâtâtinat.’ ” YOi sarâ mariŋandâ zâkkâren gamŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ Anutugât nanŋâ ândiat oi ko sânandâ kât zirâŋ nalem oi ne.” OXOi zoren Yesu zâk ŋâtik sot sirâm 40 umŋan nâlem buŋ ândeip. sW aKaapumŋâ Yesu okŋaŋgi mirâ kamân âtâŋan arip. Sataŋŋâ mâsikâŋaŋgâbapkât okŋaŋgi arip. VOi zorenâk sumbemân gâbâ den ŋâi itâ muyageip, “Zi nannâ âlipŋâ. Umnâ zâkkâren kinmap. Ekŋâ umnâ âlip opmap.”U'Too saŋgonŋaŋgi Yesu zâk toin gâbâ kopgam egi sumbem pâroŋsâi Anutugât Kaapumŋâ nii kembâ yatâ opŋâ gem gam kwâkŋan pâip. /TWSâi Yesuŋâ den itâ mâburem dukuip, “Nâŋgâm kwâkâ mân ot. Net Anutugât sâtŋâ lugitâ dâp upap.” Yatâ sâi Yohaneŋâ diŋâ lum saŋgonŋaŋgip. S}Dukui ko Yohaneŋâ nâŋgi mân dâp oi itâ dukuip, “Wangât nâgâren ga sat? Gâŋâ nâ saŋgonina dâp opap.” R{ Narâk zoren Yesu zâk Galilaia hânân gâbâ Yodaŋ toin âimŋâ Yohaneŋâ too saŋgonŋaŋgâbapkât dukuip. sQ_ Zâk gâbâgâbâriŋoot gamŋâ nalem gwapgwapŋâ gâbârem mindubap. Nalem bonŋâ mirâŋan pâmbap. Ka gwapgwapŋâ, zo ko gâbârem kârâbân pâi simbap. Oi kârâp zo mân bâpsâbap.” Yohaneŋâ Yesu too saŋgonŋaŋgip. rP] Zen umziŋâ melâŋne toin saŋgonziŋgâman. Ka ŋâi bet gam taap, zâk imbaŋâ patâ zemŋâŋgap. Nâ yatâ zorâŋ irâŋâ sikumŋâ goribat, zorâgoot ko mân dâp upap. Zâkŋâ Tirik Kaapum sot kârâp saŋgonziŋgâbap. O3 Zorat sa nâŋgânek. Nak ŋâi bonŋâ âlipŋâ mân upap, zo ko mariŋandâ kârâm kârâp oi simbap. Nâŋga zo mârum nak topŋan pâi ziap. \N1 Zen umziŋan itâ mân nâŋgâbi, ‘Nen Abaramgât kiurâp, zorat kârâpŋoot mân otniŋgâbap.’ Nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Anutuŋâ sâbâ sâm sâi kât zirâŋâ Abaramgât kiurâpŋâ op âsagibi. >MwZen umziŋ melâŋâ orot mâmeziŋâ kubik ândibi. iLKOi Parisaio a sot Sadukaio a doŋbepŋâ too saŋgonam gane ziŋgitŋâ itâ mâsikâziŋgip, “O mulumgât kiurâp, zen bâliŋâziŋaŋgât hâuŋâ mâte otziŋgâbâmap, zo ŋâiŋâ dâzâŋgoi bâliŋâziŋ birâbi? RKZâkkâren âimŋâ bâliŋâziŋâ sapsune Yodaŋ toin saŋgonziŋgip. JOi Yerusalem kamânân gâbâ sot Yodaŋ too nâmbut nâmbut, zeŋgâren gâbâ a gâbâreyaŋgâm zâkkâren âimarâwe. I Yohane zâk a kanpitâ ândeipkât sâk pâke âlipŋâ mân mem ândeip sot nalem âlip mân nem ândeip. Hâmbâ kamele sâmotŋandâ tuuwe, zo mem ândeip. Oi kâmbatŋan inzut ŋâi lap ândeip. Nalemŋâ ko kumbon sot bâŋsat, zo nem ândeip. HYohanegât Propete Yesaiaŋâ mârumŋan den itâ sâm kulemguip, zo bon oip,“Mirâ kamân âtâŋan a ŋâiŋâ âsagem den patâ itâ sâm muyagem ândiap, ‘Kembugât mâtâp kârâm kubiknek. Oi kârâm kwârakune kelâluŋâ oik.’ ” ]G3“Anutu um topŋan ândinatkât narâk mâte uap, zorat zen umziŋ melâŋnek.” @F {Ândim zâim ko Yohaneŋâ Yuda a zeŋgâren muyagem gâip. Gamŋâ Yudaia zeŋgât mirâ âtâŋan, a mân ândiândiŋan, zoren âi ândim den siŋgi itâ sâm dâzâŋgom ândeip, +EOZoren kamân ŋâi kutŋâ Nasarete zeip, zoren âi ândeip. Oi Propete zeŋgât den itâ ziap, zo bon oip,“Zâk Nasarete kamânân gokŋâ sâbi.”tDaÂburemŋâ Yosepeŋâ den ŋâi itâ nâŋgip, “Akelau zâk ibâŋâ Herode, zâkkât gebâkŋan Yudaia hângât a kutâ op ândiap.” Den zo nâŋgâm zo ândibam keŋgât oip. Oi umanân den nâŋgâmŋâ Galilaia hânân arip. XC)Yatâ sâi Yosepeŋâ katep sot mamŋâ diiziki Isirae hânân âburem âiwe. tBa“Gâ zaat. Katep sot mamŋâ diizikâna Isirae hânân âburem âinek. Katep kunat sâwe, a zo muwe.” gAGHerode moi Kembugât sumbem a ŋâiŋâ Yosepe Aigita hânân umanân itâ sâm dukuip, d@A“Rama kamânân den kwamit patâ muyagiap. Âigirâp patâ uap. Mamârâpziŋ zen murarâpziŋaŋgât umbâla op âigirâp op zem tatne hiriŋsâbigât sâm osiziŋge. Wangât, murarâpziŋ buŋ op naŋge, zorat.” S?Oi Propete Yesaiaŋâ mârumŋan den sâip zo narâk zoren bon oip, U>#Nâŋgânâŋgâ a, zen Herode kâitkum âinetâ nâŋgâm kuk imbaŋâ oip. Yatâ op kâwali a sâŋgonzâŋgoi Betelem kamân sot kamân mâik mâik tap arip, zoren âim katep kendonziŋ zagât, zo zâŋgom naŋgâwe. Nâŋgânâŋgâ a zen sâŋgelak âsageip, zorat narâk sâwe, zorat dâp sâi katep zâŋgom naŋgâwe. .=UOi zen zoren ândinetâ a kutâ Herode moip. Propete ŋâiŋâ zorat Kembugât sâtkât itâ sâip, zo bon oip,“Nannâ Aigita hânân gâbâ konsa gâip.” j<MSâi Yosepeŋâ zaatŋâ katep sot mamŋâ diiziki ŋâtigânâk tik âim Aigita hânân âiwe. &;E Nâŋgânâŋgâ a, zen âburem kamânziŋan âine ko Kembugât sumbem a ŋâiŋâ Yosepe umanân itâ dukuip, “Gâ zaat katep sot mamŋâ diizikâna Aigita hânân âi tap nâgât dengât mambât ândibi. Nâŋgâ. A kutâ Herode, zâk katep kârumŋâ muyagem kumbat sap.” :' Oi Kembuŋâ umanân kwâkâziŋgi zen Herodegâren mân âi muyagem mâtâp ŋâin gâbâ hânziŋan âiwe. Kembuŋâ Yesu katep lilâugip. o9W Oi mirin bagim katep sot mamŋâ Maria zikit umzik topŋan gei mâpâsiwe. Mâpâsemŋâ irâziŋan gâbâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ mem pindâwe. Kât âlipŋâ goide sot too wârânŋâ âlip, sâŋgânŋâ patâ, zo pindâwe. <8s Oi zen sâŋgelak zo ekŋâ sâtâre patâ urâwe. )7K A kutâŋâ den yatâ sâi zen âiwe. Oi sâŋgelak hânziŋan gâbâ igâwe, zorâŋ kândom otziŋgâm âimŋâ katep zeip, zorat mirâ kwâkŋan âi tâip. -6SDukune nâŋgâm zen Betelem kamân âibigât sâŋgonzâŋgom sâip, “Zen âimŋâ kârum katep muyagemŋâ ga dâtnobi. Oi nâŋgoot yatik âi mâpâsibat.” 45aDen zo sâne nâŋgâm Herodeŋâ nâŋgânâŋgâ a diiziŋgâm ziiŋik âim mulunâk mâsikâziŋgip. Sâŋgelak muyageip, zorat narâkŋâ mâsikâziŋgi dukuwe. :4m‘O Betelem, kamân mâik Yudaia hânân, gâ Yudaia zeŋgât kamân gigiŋâ buŋâ. Gâgâren a kutâ patâ muyagem Isirae a ambân gakârâpnâ kembu otziŋgâbap.’ ” 3Mâsikâziŋgi itâ sâm dukuwe, “Betelem kamânân, Yudaia hânân. Zorat Propete ŋâiŋâ itâ sâm kulemgoip, Y2+Herodeŋâ den zo nâŋgâm Anutugât tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a sot a sâtŋâ minduziŋgâm itâ sâm mâsikâziŋgip. “Kristo zâk ikâ muyagibapkât sâsâŋ?” c1?Yatâ sânetâ Herode sot Yerusalem kamân mâirâp, zen aksik nâŋgâm pârâkparâwe. A0{Gamŋâ sâm mâsikâziŋgâm sâwe, “Katep mâik âsagiap, zâk Yuda a zeŋgât a kutâ upap, zâk ikâ taap? Nen ândi hânniŋan gâbâ sâŋgelakŋâ ekŋâ mâpâsinam gen.” T/ #Yudaia hânân Herode a kutâ ândeip, narâk zoren Yesu zâk Betelem kamânân Yudaia hânân âsageip. Oi narâk zoren mirâsiŋ takâtakâŋan gâbâ nâŋgânâŋgâ a, zen Yerusalem kamânân gawe. . {Ka ap ambin ândiândiŋ, zo yatâ mân ândiwet. Yatâ op ândeitâ kâtep muyagei Yosepeŋâ kutŋâ Yesu sâip.v- gYosepe zâk umanân gâbâ zaatŋâ sumbem aŋâ den dukuip, zo lum Maria diim mirâŋan zari ândiwet. , 3“Nâŋgânek. Ambân sigan ŋâiŋâ kâmboŋâ op nanŋâ mimbap. Zâkkât kutŋâ Imanue sâbi (Niiŋ denân ko Anutuŋâ nen sot ândiap).” w+ iKut ŋâi ŋâi muyageip, zo Propete a ŋâiŋâ Kembugât sâtkât den itâ sâip, zo bonŋâ oip, * Nanŋâ mimbap. Mei ko zâkkât kutŋâ Yesu sâban. Zâkŋâ a ambân gakârâpŋâ bâliŋaŋgât tâgân gâbâ olaŋziŋgâbap.” v) gYatâ upat sâm nâŋgâm ândei Kembugât sumbem a ŋâiŋâ umanân muyagem itâ sâm dukuip, “Yosepe, Dawidigât kiunŋâ, ambingâ mimbam um zagât mân upan. Tirik Kaapumŋâ zâk sot pâlâtâŋ oipkât kâmboŋ op katep mimbap. v( gMaria zâk kâmboŋâ oi ko Yosepeŋâ nâŋgip. Oi zorat topŋâ mân nâŋgipkât nâŋgi mân dâp oip. Yosepe a târârakŋâ ândeipkât umŋan itâ nâŋgip, “Nâ diŋâ a ambân mâteziŋan sa aŋun opapkât tigâk birâbat.” Q' Yesu Kristo muyageip, zorat topŋâ itâ. Mamŋâ Maria Yosepegât siŋgi sâne ândeip. Siŋgi sânetâ tirik tirik ândiwet. Ândeitâ Tirik Kaapumŋâ Maria sot pâlâtâŋ oi kâmboŋâ oip. ]& 5Âsaâsagiŋ zo itâ âsagiwe. Abaramgâren gâbâ âsagem gane Dawidi âsageip, teŋgâziŋâ kiin kimembut uap. Oi Dawidigâren gâbâ muyagem gane Yuda a Babilonia hânân âiwe, zo teŋgâziŋâ kiin kimembut uap. Oi narâk zoren gâbâ âsagem gane Kristo muyageip, zo yatigâk kiin kimembut uap. Yesu muyageip, zorat den siŋgi. O% Yakobogâren gâbâ Yosepe âsageip. Zâk Mariagât apŋâ oip. Mariagâren gâbâ Yesu âsageip. Zâkkât kutŋâ Kristo sâmen. Kutŋâ zorat topŋâ itâ. Zâk bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbap. x$ kEliudugâren gâbâ Eleasa muyageip. Eleasagâren gâbâ Mataŋ muyageip. Mataŋgâren gâbâ Yakobo muyageip. q# ]Asogâren gâbâ Sadoko âsageip. Sadokogâren gâbâ Akim muyageip. Akimgâren gâbâ Eliudu muyageip. w" i Serubabegâren gâbâ Abidu muyageip. Abidugâren gâbâ Eliakim âsageip. Eliakimgâren gâbâ Aso muyageip. a! = Oi zoren Yekoniagâren gâbâ Salatie muyageip. Salatiegâren gâbâ Serubabe muyageip.   Yosiagâren gâbâ Yekonia sot âtâ murâpŋâ âsagiwe. Kâsaziŋâ Yuda a gâsum diiziŋgâm Babilonia hânân âine âsagiwe. t c Hisikiagâren gâbâ Manase muyageip. Manasegâren gâbâ Amon âsageip. Amongâren gâbâ Yosia muyageip. s a Usiagâren gâbâ Yotam âsageip. Yotamgâren gâbâ Ahasi muyageip. Ahasigâren gâbâ Hisikia âsageip. u eAsagâren gâbâ Yosapata muyageip. Yosapatagâren gâbâ Yoram muyageip. Yoramgâren gâbâ Usia muyageip. u eSalomogâren gâbâ Rehabeam muyageip. Rehabeamgâren gâbâ Abia âsageip. Abiagâren gâbâ Asa âsageip.  %Yesegâren gâbâ a kutâ Dawidi muyageip. A kutâ Dawidigâren gâbâ Salomo muyageip. Dawidi zâk Uriagât ambân zo mei Salomo âsageip. 6 gSalomoŋgâren gâbâ Boasi âsageip. Boasigât mamŋâ kutŋâ Rahaba. Boasigâren gâbâ Obede muyageip. Obedegât mamŋâ kutŋâ Ruti. Obedegâren gâbâ Yese âsageip. } uRamgâren gâbâ Aminadaba âsageip. Aminadabagâren gâbâ Nasoŋ muyageip. Nasoŋgâren gâbâ Salomoŋ âsageip.  5Yudagâren gâbâ Perese sot Sera âsagiwet. Zekât mamzik kutŋâ Tama. Peresegâren gâbâ Hesoroŋ muyageip. Hesoroŋgâren gâbâ Ram âsageip.   Abaramgâren gâbâ Isaka âsageip. Isakagâren gâbâ Yakobo muyageip. Yakobogâren gâbâ Yuda sot âtâ murâpŋâ âsagiwe. j QA daŋgonŋâ daŋgonŋâ muyagem gane Yesu Kristo, zâk Abaram sot Dawidi, zekât kiun muyageip. jM5Âburem sirâm dâp tirik namin zâim Anutu mâpâsem sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Zo yatik.?y4Oi zen sâtâre op Yerusalem kamânân âburem âiwe. 5e3Mâsop minziŋgâm zâmbam sumbemân zarip. oW2Oi kamânân gâbâ diiziŋgâm âi Betania kamân gootŋan âim bikŋâ pam mâsop minziŋgip.  1Oi nâŋgânek. Ibânandâ kut ŋâi zo zeŋgât siŋgi sâm kâtigeip, zo sâŋgongua gibap. Zorat zen kamân zi mân birâm mambât ândine ubâ imbaŋâ sâŋgongua zeŋgâren gibap.” (Zo Tirik Kaapum gibapkât sâip.) Yesu zâk sumbemân zarip. S0Zen kut ŋâi ŋâi âsageip, zorat siŋgi a ambân dâzâŋgom ândibi. /Zorat ko kutsiŋginâ a hân dâp zeŋgâren ari umziŋ melâŋne Kembuŋâ tosaziŋ birâbap. Nep zo Yerusalem kamânân topkwap tuubi. .Oi itâ sâm dâzâŋgoip, “Kristo nâgât itâ kulemguwe. Nâ sâknam nâŋgâm momŋâ sirâm karâmbut tap zaatpat. Y +-Oi Kembugât ekabân den ziap, zo sapsum ziŋgi nâŋgâm umziŋ pâroŋsâip. K ,Oi itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ zen sot ândim itâ dâzâŋgom ândiwan. Mosegât den sot Propete zeŋgât ekabân sot Psalm ekabân nâgât den kulemguwe, zo bonŋâ op naŋgâbap.” , S+Pindâne mem mâteziŋan kin neip. 8 k*Sâi saru zuuŋâ ŋâi oot sisiŋâ pindâwe. { o)Oi sâtâre op diŋâ mân nâŋgâm pârâkpam tatne mâsikâziŋgâm sâip, “Nalem ŋâi zeŋgâren taap?” A}(Den yatâ sâm gutŋâ kiŋ bikŋan zo tirâpzâŋgoip. r]'Kin bitnâ iknek. zi ninak kinzan. Nâ sâknâ sunumnoot. Gâsunim iknek. Wâke zen yatâ zo buŋâ.” G&Sâne dâzâŋgoip, “Zen wangât keŋgât op um zagât ue? Q%Zen ekŋâ pârâkpam keŋgât op sâwe, “Wâkeŋâ muyagem gaap.” $Arâp zen zorat den siŋgi sâm tatne Yesu zâk osetziŋan muyagem kinŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Umziŋ diim gei ândinek.” ##Oi zet yatigâk mâtâbân Kembuŋâ muyagezikâm mirin nalem ziki igâwet, zorat den siŋgi dâzâŋgowet. Yesu zâk arâp muyageziŋgip. lQ"Muyageziŋgitâ itâ sâm dâzâkowe, “Kembu zâk perâkŋak zaatŋâ Simoŋ muyageŋaŋgip.” !Yatâ sâmŋâ zaat Yerusalem kamânân âburem âiwet. Âimŋâ arâpŋâ sot bukurâpziŋâ mindum tatne muyageziŋgâwet. }s Oi zet itâ âragum sâwet, “Mâtâbân den dâtnâkom siŋgi âlipkât topŋâ dâtnâkoi umnik âbâŋguap.” ]3Yatâ oi sinzikŋâ ânâŋgâri ek nâŋgâwet. Ek nâŋgitâ zobâ buŋ op arip. F~Nalem ninam ge tapŋâ nalem mem sâiwap sâm mamuŋ zikip. (}IA zagât zo aŋgân kârâŋaŋgâwet. Oi itâ sâwet, “Mirâ mârum ŋâtiksap. Net sot tâpan.” Sâitâ zet sot ândibapkât nâŋgâziki mirin zâiwe. O|Oi âim Emausi kamânân takâwe. Takâne Yesu zâk âibam oip. l{QYatâ sâmŋâ Mose sot Propete, zen zâkkâren kwap kulemguwe, zorat topŋâ sâm muyagem zikip. z Propete zen Kristo sâknam nâŋgâmŋâ sumbem âsakŋan bâgibapkât sâm kulemguwe. Anutuŋâ nâŋgip, yatik âsageip.” y'Yatâ sâm dukuitâ Yesuŋâ dâzâkoip, “Propete zen den sâm kulemguwe, zo zen wangât um kâtik ândim mân nâŋgâm kwâtâtiwe? xOi den zo nâŋgâm neŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ, zen ambân ziŋ se, yatik âim muyagie. Oi zikŋâ ko mân ikse.” cw?‘Sumbemgât kâwali a zagât, zet muyageniŋgâm Yesu zaatsap sâm dâtnâŋguabot.’ !v;Oi itârâŋ neŋgâren gâbâ ambân nâmbutŋâ den dâtnâŋgone um kuŋkuŋ uen. Zen haŋgât kwagân âim kâmbarâŋâ mân muyagem gam itâ se, "u=Nen ko zâkkât itâ nâŋgâm ândiwen. Zâkŋâ Isirae a bâliŋan gâbâ olaŋniŋgâbap. Sâm nâŋgâm ândeindâ kune moi sirâm karâmbut âkap. wtgKa tirik nama galem a patâ sot a patâ, zen mumbapkât sâm kwâkâm a kutâgâren pane sâi poruyân kuwe. #s?Sâitâ mâsikâzikâm sâip, “Wan wan âsageip?” Sâi zet sâwet, “Yesu Nasarete gokŋâ, zâkkât siŋgi. Zâk Anutu mâteŋan Propete patâ ândimŋâ nep patâ tuum den imbaŋâŋoot dâtnâŋgomâip. Yatâ op ândei a ambân, nen zâkkât nâŋgindâ imbaŋâ oip. GrOi zekâren gâbâ a ŋâi kutŋâ Keleopa, zâkŋâ sâip, “Yerusalem kamân mâirâp, zen aksik den siŋgi nâŋge. Gâ kânokŋâ kamân ŋâin gok, gât ko mân nâŋgâm ândiat?” qYatâ oitâ mâsikâzikâm sâip, “Zet wan den âragum gam tabot?” Sâi zet si sâŋgânzikŋâ umbâlâ tobat op kirâwet. @p{Zet sinzik mân ânâŋgâripkât mân ek nâŋgâwet. Ho Sâm âim tâitâ Yesuŋâ âim muyageziki ârândâŋ âiwe. Xn)A zagât zet mâtâbân âim kut ŋâi ŋâi âsageip, zorat den sâm âiwet. m) Sirâm zorenâk Yesugât a ambârâp zeŋgâren gâbâ a zagât, zet Emausi kamânân âiram âiwet. Kamân zo kârep buŋâ, goot goot. plY Ka Petero zâk zaatŋâ sârârâk kârâm kwagân arip. Âimŋâ pindiŋsâm egip. Egi sâŋgum kwamenâk zei egip. Oi kut ŋâi ŋâi âsageip, zorat nâŋgâ kwâkâ opŋâ kamânân âbureip. A zagât Emausi kamânân âiwet. Pk Aposolo zen den so nâŋgâne bon buŋ oi mân nâŋgâm kwâtâtiwe. j3 Ambân kwagân âiwe, kutziŋâ Maria, Madala kamânân gok sot Yoana sot Maria, Yakobogât mamŋâ. Zen aksik Aposolo den siŋgi zo dâzâŋgowe. si_ Zen kwâgân gâbâ âburem kamânân gam arâpŋâ sot a ambân nâmbutŋâ den siŋgi zo dâzâŋgowe. :hoYatâ sâitâ ambân zen den zo nâŋgâwe. ugc‘A bonŋâ nâ bâliŋ mâme zeŋgât bitziŋan zaria none momŋâ sirâm karâmbut tap zaatpat.’ ” tfaZâk ziren mân ziap. Zâk zaatsap. Mârum Galilaia hânân ândim den itâ dâzâŋgoip, zo nâŋgânek, *eMOi ambân zen keŋgâtziŋaŋgât op pindiŋsâm kine a zagât zorâŋ itâ dâzâŋgowet, “Zen wangât wâgân ândiap, zâkkât mumuŋâ zeŋgâren kârue? $dAKârumŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi keŋgât op kin a zagât, hâmbâzikŋâ âsakŋâ tobat ŋâi yatâ, zet ambân âiwe, zeŋgât umziŋ topŋan kirâwet. McOi kâligen bagim Kembu Yesugât kâmbarâŋ kârum mân muyagiwe. Tb!Âi takâm igâwe. Kât patâ zâk kâbakŋine mâtâp pâroŋsâm kirip. ta cKendon âki ko mirâ haŋsâbâ sâi ambân zen kelâk sot too hitom âlip, zo mem Yesugât kwagân âiwe. 7`g8Oi kut ŋâi ŋâi zo ek nâŋgâm kamânân âburem too sot kelâk wârân âlipŋâ mem kubigâwe. Oi Yuda zeŋgât kendonân Mosegât gurumin den lum kendon tarâwe._7Oi ambân nâmbutŋâ Yesu sot Galilaia hânân gâbâ gawe, zen Yosepe molim ikne Yesu kâmbarâŋâ kwagân ga pâip. =^u6Yuda zeŋgât kendongât kubikkubik narâkŋâ oip. Z]-5Oi Pilatoŋâ nâŋgâŋaŋgi Yesugât kâmbarâŋ mâkâmŋâ sâŋgum kâuŋâ kâpimŋâ kât mâtâpŋan pâi zeip. Kât mâtâp zo aŋâ kendâm kubigâwe. Zo uŋakŋâ. Zoren mârum a mân zâmbarâwe. N\4A zorâŋ Pilatogâren âimŋâ Yesugât kâmbarâŋaŋgât dukuip. [3A sâtŋâ zen Yesu kunam sâne nâŋgi mân dâp oip. Zâkŋâ Anutu um topŋan ândiândiŋ, zo âsagibapkât nâŋgâm ândeip. .ZU2A ŋâi ândeip, kutŋâ Yosepe. Kamânŋâ Yudaia hânân tâip, kutŋâ Arimataia. Zâk Yuda a sâtŋâ zeŋgât kâmurân gokŋâ. Oi a zo a târârakŋâ. ~Yu1Yesu zikŋâ a ambârâp sot Galilaia hânân gâbâ ambân molim gâwe, zen âkŋan kin igâwe. Yesu hanguwe. LX0A ambân zo mindum kirâwe, zen ekŋâ umbâla opŋâ âiwe. W/Oi kâwali a galem, zo ek nâŋgâm Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâm sâip, “A zi perâkŋak tosaŋâ buŋâ. Hâlâlu a.” iVK.Oi Yesu den kâtik den sâm sâip, “Ibânâ, bikan um dâpnâ paan.” Yatâ sâm moip. WU'-Oi tirik namin sâŋgum patâ ŋâi kirip, zo tânâmŋan oloŋ gei kwâkip. gTG,Oi mirâ bâkŋan oi mirâ sumunkom zei ŋâtâtik muyagem hân dâp oi mirâ oi âkip. S#+Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ perâkŋak sa nâŋgâ. Itârâŋ gâ nâ sot sumbem kamân âlipŋan, Paradisi, zoren ândiban.” jRM*Yatâ sâmŋâ Yesu dukuip, “Yesu, gâ kembu imbaŋâgoot ândim, gâ nâgât nâŋgâban.” NQ)Net tosanikŋaŋgât dâp otnike. Ka a zi ko bâliŋâ mân oip.” P(Yatâ sâi bâliŋ mâme a nebutŋandâ dukum sâip, “Net kâmbamgât siŋgi ârândâŋ uenŋâ Anutugât keŋgât mân op sat? &OE'Bâliŋ mâme a ŋâi poru nagân kin betziŋan mem Yesu dukum sâip, “Gâ yatâ zo Kristo? Gikâ sâkkâ mâkâna gei nekât sâknikŋâ mâkâ.” YN+&Yesugât poru nagân den ŋâi itâ kulemguwe, “Zi Yuda zeŋgât a kutâ.” YM+%“Gâ Yuda zeŋgât a kuta op ândiat oi ko poru nâgân gâbâ âkâm ge.” }}.|W{{Izzyz5yyqxwwrv|utttFsr2pooTnmll}kkjsji>hh9gff'e}e)dccbVa```/__m_^d]w\\*[[ ZZ7YY0XWVV1UU{TSS#RQQPPFEEbDDtCBBjB A%@??f>==E;;:"98Q77*6o65N44332Z110i//..-3,,+**P))E((O'&&%%%$$#"!!* LDz *op;bz33, ' j 9d)Is8/cW Zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Tiro Sidoŋ kamân mâirâp, zen den kubikkubik narâkŋan hâuŋâ diim gei otziŋgâbap. Zen ko hâuŋâ mem zâi pam otziŋgâbap. Ub# “Yei, Koraziŋ mâirâp, Yei, Besaida mâirâp, zeŋgâren nep patâ kulem top top muyageip. Kulem yatâ zo Tiro sot Sidoŋ kamânân muyagei sâi zen mârumŋan isem umbâlâ opŋâ umziŋ melâŋbe. a Narâk zoren Yesuŋâ kamân nâmbutken nep tuugi ekŋâ umziŋ mân melâŋâwegât den topkwap sâm topziŋ itâ sâm muyageip, 7`g A bonŋâ nâŋâ gamŋâ nalem sot too nia nekŋâ itâ sâme, ‘Iknek. A zi kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a, zeŋgât buku. Waiŋ sot nalem nem mân birâmap.’ Ka sa nâŋgânek. Anutugât nâŋgânâŋgâ bon asâgem topŋâ mem kâkŋan kwâpmap.” Yesuŋâ Galilaia a zeŋgât girem sâip. v_e Yohane zâk nepŋâ topkwap too kâtik sot nalem birâm ândei ekŋâ sâwe, ‘Zâk wâkeŋoot ândiap.’ Z^- ‘Kep meindâ wangât mân kue? Nen umbâlâ kep meindâ wangât mân isie?’ \]1 A kâmut zi, waniŋ zen sot dâpkwap sâbâ? Zen katep yatâ. Katep ziŋâ ek birâ, nâŋgâm birâ upme. A ambân kâmut zi zo yatâ. Katep, zen kamân sombemân tap bukurâpziŋ itâ sâm dâzâŋgome, 8\k Ŋâi zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap. s[_ Den zi umziŋâ gâsui nâŋgânâ sâm, nâŋgânek. Elia gâbapkât sâwe, zorat bonŋâ Yohane gâip. \Z1 Propete a sot Mose, zen zorat den kânŋan sâm kulemgum gane Yohanegâren âkip. 6Ye Yohane too saŋgon nep topkwâip, narâk zoren gâbâ a ambân doŋbep, zen sumbemgât siŋgi upigât kâtigiwe. Oi a kâwaliziŋootŋâ sumbem kamân zo baginam kâtigie. RX Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Ambân zeŋgâren gâbâ âsagiwe, nâmbutŋâ zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ Yohane mân wâlap. Ka a gigiŋâ ŋâiŋâ Anutu um topŋan ândibapŋâ, zâk walâbap. W3 A zorat den kulem ŋâi itâ ziap,‘Nâŋgâ. Nâgât kore a ŋâi sâŋgongua kândom otgibap.Zâkŋâ mâtâpkâ kârâm kubikpap.’ 9Vk Mo zen Propete ŋâi iknam âiwe? Zorat nâ dâzâŋgua nâŋgânek. Zen a igâwe, zo Propete nâmbutŋâ zeŋgât dâp buŋâ. Zâk tobat ŋâi. Nâmbutŋâ zo walâziŋgap. ~Uu Mo a ŋâi hâmbâ neuleŋoot iknam âiwe? Zen nâŋge. A hâmbâziŋ neuleŋoot, zen a kutâ zeŋgât mirin tapme. Tw Oi Yohanegât arâp, zen âburem âine Yesuŋâ a ambân zâk sot ândiwe Yohanegât topŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen mirâ kamân âtâŋan, a mân ândiândiŋan wan iknam âiwe? Gerâ ŋâi pibâŋâ koi âim gam kiri iknam âiwe? ]S3 Ŋâi zâk nâgât nâŋgi mân âkon upap, zâkkât nâŋga sâtâreŋoot uap.” }Rs Sen ŋâtâtikŋâ sinziŋ ânâŋgâtsap. Kinziŋ bâliŋâ mâtâp lâŋ âim ge. Sâk bâlâ a sâkziŋ âlip uap. Kindapziŋ bâpsâsâŋ, zo den nâŋge. Mumuŋandâ zaatse. A ambân kanpitâ, zen lâunan gâbâ den siŋgi âlip nâŋge. Q{ Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen âburem âimŋâ kut ŋâi ŋâi ek nâŋge, zorat siŋgi Yohane dukubi. P' Yesugâren âimŋâ itâ sâm mâsikâwe, “Mârumŋan Propete a, ziŋâ a ŋâi gâbapkât sâwe, zo gâ mo ŋâigât mambât ândinat?” O Yohane tâk namin tap Kristoŋâ nep tuugip, zorat siŋgi nâŋgâm arâp den mâsikâbigât sâŋgonzâŋgoi Yesugâren âiwe. qN ] Yesuŋâ arâpŋâ kiin zagât den dâtnâŋgom naŋgâm kamân ŋâin siŋgi âlip dâzâŋgobam arip. 1M[ *Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Ŋâiŋâ a gigiŋâ zeŋgâren gâbâ nâgât siŋgi ândiap, zo too pateŋ aam pindâbap, zo ko sâŋgânŋâ buŋ mân zimbap.”LL )Ŋâi zâk Propete a ŋâi on galem okŋaŋgâbap, zâk Propetegât dâp yatik sâŋgân mimbap. Ŋâi zâk a târârakŋâ galem okŋaŋgâbap, zâk a târârakŋaŋgât dâp sâŋgân mimbap. xKi (“A ŋâiŋâ zen galem otziŋgâbap, zâk zo yatik kore otnibapŋâ sâŋgonnogip yatik okŋaŋgâbap. HJ  'Ŋâi zâk ândiândiŋâ aŋgân kâri gulipkuŋaŋgâbap. Oi ŋâi zâk nâgât opŋâ hânân ândiândiŋâ birâm ândiândiŋ âlipŋâ muyagibap.” Yesugât opŋâ buku otziŋgâbi. xIi &Oi ŋâi zâk zikŋâ poru nakŋâ mân lum nâgât mâtâp lâŋbap, zâk zo yatik nâgât siŋgi mân upap. H %Oi ŋâi zâk umŋâ ibâ mamzik zet sot pâlâtâŋ op nâ sot bituk pâlâtâŋ upap, zâk zo nâgât siŋgi mân op ândibap. Ŋâi zâk umŋâ murarâp zen sot pâlâtâŋ op nâ sot bituk pâlâtâŋ upap, zâk yatik nâgât siŋgi mân ândibap. BG $A ŋâi zâkkât kiŋ topŋan gâbâ kâsa okŋaŋgâbi. F# #Zorat nanŋâ sot ibâŋâ, zet kâsâpagobabot. Bâratŋâ sot mamŋâ, zet kâsâpagobabot. Iranŋâ sot sibunŋâ, zet kâsâpagobabot. UE# "Zen nâgât itâ mân sâbi, ‘Zâk lumbe muyagibapkât geip.’ Nâ lumbeŋâ buŋâ, kâmbam âbâŋgubapkât gewan. Nâ kâsâpzâŋgobatkât gem gâwan. Zen dinnaŋgât op kâsâpagom ândibi. D !Ŋâi zâk a ambân zeŋgât mâteziŋan kwâimbânigi zâk nâŋâ yatigâk sumbem Ibânaŋgât mâteŋan kwâimbâŋaŋgâbat. "C= “Ŋâi zâk a ambân zeŋgât mâteziŋan sâm âlip kwatnibap, zâk yatigâk nâŋâ sumbem Ibânaŋgât mâteŋan sâm âlip kwâkŋaŋgâbat. {Bo Anutu zâk a zeŋgât kâukziŋ sâmotŋâ zorat teŋgâŋâ nâŋgâm naŋgâmap. Zorat zen keŋgâtziŋ buŋ ândibi. Zen sâmbâlâle yatâ buŋâ. Zen a. Anutu zâk zeŋgât umŋâ patâ kinmap.” Aŋâ siŋgi âlipkât hâuŋâ minat. 7Ag Nii sâmbâlâle, zâk sâŋgânŋâ patâ buŋâ. Kât kuriŋâ mâik kânok pam zagât mimban. Oi Ibâziŋandâ mân nâŋgi ko dap op sâmbâlâle ŋâi gei kumbap? r@] Sâkziŋik zâŋgobi, zeŋgât mân keŋgât upi. Zen um dâpziŋ mân tâmbetkubi. Ŋâigât keŋgât upi. Sâkkâ sot um dâpkâ ârândâŋ sim kârâbân gâbanbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap, Anutu, zâkkât keŋgât op ândibi. ? Nâ ŋâtigân den tik dâzâŋgoman, zo a kâmut zeŋgât mâteziŋan sapsubi. Den halop dâzâŋgowan, zo sombemân kin dâzâŋgobi. N> Zorat sa nâŋgânek. A zo zeŋgât op mân keŋgât upi. Kut ŋâi ŋâi tik ziap, zo zemŋâ mân zimbap. Kut ŋâi ŋâi kwârakukuŋ, zo zemŋâ mân zimbap. Zo aksik mâbâlakŋem naŋgâbi. n=U Ekap namin katepŋâ patâŋaŋgât holi zorik mei dâp upap. Kore âŋâ patâŋaŋgât holi zorik mei dâp upap. Bâliŋ mâme a, ziŋ nâgât Bezebulu sâwe. Sâm bâliŋ kwatniwe yatik mâte pirik mem zâi kwap otziŋgâbi. w<g “Ekap namin katepŋâ a kwâkâm pindâmap, zâk mân walâmap. Kore aŋâ a patâŋâ mân walâmap. j;M Zen kamân ŋâin ândinetâ zâŋgom moliziŋgânetâ kâmân ŋâin âibi. Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Isirae kamân dâp tap ariap, zo âine mân âki a bonŋâ nâ takâbat.” Yesu okŋaŋgâwe, zo yatik otniŋgâbi. 2:] Kutsiŋginaŋgât op a doŋbepŋâ zeŋgât um kâlak nâŋgâziŋgâbi. Oi ŋâi zâk den siŋgi âlip mem kâtigem kinbap, zâk narâk âki sumbem kamânân bagibap. (9I Narâk zoren âtâŋâ ŋâiŋâ munŋâ sâi kumbi. Oi ibâ ŋâiŋâ sâi nanŋâ kumbi. Oi nan bârat, zen ibâ mam kâsa otziŋgâm sâne zâŋgobi. z8m Yatâ otziŋgi den sâne zo zeŋgât den mân upap. Ibâziŋaŋgât Kaapum umziŋan pâmbap, zâkkât den upap. 7 Zen a kutâgâren zâmbane den dap sânâ sâm mân nâŋgâm kwâkâ upi. Narâk zoren den sâbi, zo Kaapumŋâ ziŋgâbap. Z6- Oi zorigâk buŋâ. Zen nâgât a ândie, zorat opŋâ a kutâ zeŋgâren diiziŋgâm âine den nep tuubi. Oi zen zeŋgât mâteziŋan kinŋâ a kutâ sot hân ŋâin gokŋâ nâgât topnâ sapsum ziŋgâbi. (5I Zen a ziŋ tâmbetzâŋgobegât gasâziŋ kârâm ândibi. A zen den sâsâŋ namin diiziŋgâm âibi. Mâpâmâpâse namâziŋan zâmbamŋâ lapitziŋgâbi. J4  “Nâŋgânek. Râma wâu hulin zeŋgât oserân mân sâŋgonzâŋgozâŋgoŋ, zo nâŋâ ko zen sâŋgonzâŋguan. Zorat zen a sarâ buŋâ, nâŋgânâŋgâziŋoot târârak ândibi. h3I Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Den kubikkubik narâkŋan Anutuŋâ Sodom sot Gomora kamân mâirâp, zen hâuŋâ mem gei kwap otziŋgâbap. Ka kamân zorat a, zo ko hâuŋâ mem zâi kwap otziŋgâbap.” Kâmbamgât den. ~2u Oi mirâ kamân ŋâin birâziŋgâm dinziŋaŋgât âkonziŋgi kinziŋan gwapgwap lâŋne gei birâziŋgâm âibi. 31_ Oi mirâ mariŋandâ ândei dâp oi dinziŋâ zâkkâren bonŋâ upap. Ka mirâ mariŋandâ ândei mân dâp oi lumbeŋâ dinziŋaŋgât bonŋâ âburem ziiŋan gâbap. Z0- Mirâziŋan zâim itâ sâm dâzâŋgobi. ‘Um lumbeŋâ zeŋgâren zimbap.’ V/% Kamân patâ mo mâigân takâm mirin tâtat mâme upi, zorat topziŋâ sâm mâsikâziŋgâbi. A ŋâigât ek nâŋgâne âlip oi zâkkât mirin zâim tâtat mâme op tap ko kamân zo birâm âibi. B.} Mâtâpkât irâ mân mem âibi. Hâmbâ zâgât mân mem âibi. Kipâke buŋ, sot tân mân mem âibi. Bet bâsaŋâk âibi. Nep a zen nalem mot sâŋgân buŋâ ziŋgâne dâp upap. 2-_ Kât patâ mo mâik mân mem âibi. Y,+ Sisi mâsek kubikziŋgâbi. Mumuŋâ mâŋgiziŋgâbi. Sâk bâlâ kubikziŋgâne âlip upi. Wâkeziŋoot moliziŋgâbi. Oi Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi sâŋgân buŋ ziŋgip, yatigâk zeŋgoot a otziŋgâbi. u+c Âim siŋgi âlip itâ sâm dâzâŋgom ândibi, ‘Anutugât um topŋan ândinatkât narâk mâte uap.’ a*; Isirae a kâmurân gâbâ râma yatâ gulipmalip ândiândiŋ, zo zeŋgârenâk âibi. ) Yesuŋâ arâp kiin zagât, nen sâŋgonnâŋgom sâip, “Zen hân ŋâin mân âibi. Samaria zeŋgât kamânân mân zâibi. ( Simoŋ Zelote sot Yuda, Karioto kamânân gok. Yuda zâk ândim Yesu tirâpzâŋgoi gâsuwe. Yesuŋâ arâpŋâ nep diŋ sâm ziŋgip. s'_ Pilipo sot Batolomaio, Toma sot kât mimiŋ a nâ, kutnâ Mataio, Yakobo Alipaiogât nanŋâ sot Tadaio. &9 Aposolo kiin zagât, neŋgât kutniŋâ itâ. Kândom Simoŋ kutŋâ ŋâi Petero, munŋâ Andrea, Zebedaiogât nanzatŋâ Yakobo sot munŋâ Yohane. %  Yesuŋâ arâpŋâ kiin zagât nâŋgonsâi gâindâ wâke moliziŋgânatkât sot sisi mâsek kubikziŋgânatkât imbaŋâ niŋgip. $ &Zorat nep mariŋâ zâkkâren ninâu sâne nep a muyagem sâŋgonzâŋgoi nebân bagim kâlamân bonŋâ mem ândibi.”# %Oi zorat arâpŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâtnâŋgoip, “Kâlamân bonŋâ doŋbep ziap, ka nep a ko bituktâ. ") $Yesuŋâ a ambân kâmut patâ zo ziŋgitŋâ umŋâ nâŋgip. Zâkŋâ ziŋgiri râma galem aŋâ buŋâ yatâ gulipmalip ândine ziŋgirip. a!; #Oi Yesu zâk yatâ opŋâ kamân patâ sot mâik aksik ândim naŋgip. Oi mâpâmâpâse namâ dâp zâim Kembu um topŋan ândiândiŋaŋgât den dâzâŋgom a ambân sisi mâsekziŋoot kubikziŋgâm ândeip. ( I "Parisaio a ziŋâ ko Yesugât itâ sâwe, “Wâke zeŋgât patâziŋandâ imbaŋâ pindâm mam okŋaŋgi wâke moliziŋgâmap.” Nep a kâruziŋgâm sâip. 7g !Yesuŋâ wâke zo molei a zo den sâip. A ambân kâmut zoren tarâwe, zen zo ikne imbaŋâ oi sâwe, “Isirae neŋgâren mârum kut ŋâi itâ zo mân âsagei igâwen.” mS Oi zet aritâ zorenâk a ŋâi wâkeŋoot Yesugâren diim gawe. Zâk wâkeŋâ okŋaŋgi kopa oip. wg Oi a zagât, zet den zo nâŋgâmŋâ âim laŋ dâzâŋgom naŋgitâ siŋgi zo hân dâp laŋ kârâm arip. +O Sâi zorenâk sinzikŋâ ânâŋgârip. Oi Yesuŋâ mân sâbabotkât den kâtikŋâ itâ sâm dâzâkoip, “Zet zirat siŋgi a ambân mân dâzâŋgobabot.” pY Yatâ sâitâ sinzikŋan weemŋâ sâip, “Nâŋgâm pâlâtâŋzikŋaŋgât bonŋâ muyagezikik.” K Oi âimŋâ mirin zari a zagât zet zâkkâren zaritâ mâsikâzikâm sâip, “Sinzikŋâ kubikpatkât imbaŋâ zemnigap, zo nâŋgabot?” Oi zet sâwet, “Oŋ, Kembu, net nâŋgâgiget.” 2] Oi Yesu zâk kamân zo birâm ari a sinzik bâpsâsâŋ zagât, zet molimŋâ den kâtik sâm den sâwet, “Gâ Dawidigât kiunŋâ, nekât umgâ bâliŋ oik.” w Oi zorat den siŋgi hân zoren denân denân âragum naŋgâwe. A sinzik bâpsâsâŋ sot a wâkeŋoot kubikziŋgip. yk Sâi a ambân kâmut patâ zo geim naŋgâne kâmbarâŋâ zeibân âim bikŋan gâsui mumuŋan gâbâ zaarip. .U Yesuŋâ nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen zaat geim naŋgânek. Ambân zâk mân muap. Zâk yen uman zem taap.” Yatâ sâm dâzâŋgoi girâŋŋaŋgâwe.   Oi Yesu zâk âimŋâ galem agât mirin zâimŋâ girâp kwamit nâŋgip. A ambân doŋbep patâ, zen girâp isem tarâwe. C Yesuŋâ puriksâm ambân zo ekŋâ sâip, “Bâratnâ, gâ mân keŋgât ot. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat, zorat op âlip uat.” Yesuŋâ yatâ sâi zorenâk ambân zo âlip oip. W' Ambân zo umŋandâ itâ nâŋgip, “Hâmbâŋik weemŋâ âlipnâ upat.” 7g Mâtâbân arindâ ambân ŋâi gâip. Ambân zo gilâm gem ândei kendon patâ kiin zagât oip. Ambân zorâŋ kândâtŋan gamŋâ Yesugât hâmbâ murukŋan weegip. U# Yatâ dukum ari Yesu zâk zaat sâi arâpŋâ zâk sot Yairo molim âiwen. K Yesuŋâ yatâ sâm dâzâŋgom kiri mâpâmâpâse namâ galem a ŋâi gam um topŋan pindiŋsâm dukuip, “Bâratnâ irabot zi muap. Diigiga âi sâkŋan weenandâ âlip op zaatpap.” 3_ Zen waiŋ too uŋakŋâ hâkop sâŋgiŋan mân gune geimap. Yatâ upi, zo ko waiŋ too uŋakŋandâ hâkop sâŋgiŋâ kunziri hâkop sot waiŋ ârândâŋ buŋ upabot. Waiŋ too uŋakŋandâ hâkop uŋakŋan gune giari âlip opmabot.” Yesuŋâ Yairo bâratŋâ mumuŋan gâbâ mâŋgeip. % Nen hâmbâ sâŋgiŋan, zo hâmbâ uŋakŋâ mân pam gârimen. Hâmbâ uŋakŋandâ sâŋgiŋâ diigi oloŋbapkât yatâ mân upmen. ` 9 Yatâ sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kutâ, zâk a ambân gakârâpŋoot ândei dabân umbâlâ op nalem birâm ândibi? Gâtâm a kutâ betziŋan mine, nârâk zoren umbâlâ op nalem birâm ândibi. _ 7 Narâk zoren Yohanegât arâpŋâ, zen Yesugâren gam itâ sâm mâsikâwe, “Nen sot Parisaio a narâk nâmbutŋan nalem birâm kendon ândimen. Ka gâgât arâpkâ ko wangât nalem mân birâm ândime?” X ) Zen ko Anutugât den ziap, zorat topŋâ nâŋgâbi. Den zo itâ,‘Zuu bâu kom om nibigât mân sâwan. Um lâklâk op a buku otziŋgâbigât otnimap.’ A ziiŋaŋgât nen âlipŋâ sâme, nâ zeŋgât buŋâ. Nâ bâliŋ mâme a diiziŋga nâgâren gabigât sâm gem gâwan.” Nalem birâm kendon ândiândiŋaŋgât sâwe. 5 c Sâne Yesuŋâ den zo nâŋgâmŋâ dâzâŋgoip, “Sisi mâsek kubikkubik a, zâk a sâkziŋ âlip, zeŋgâren nep mân tuumap. Mâsekziŋoot, zeŋgârenâk nep tuumap. ? w Yatâ oindâ Parisaio a nâmbutŋâ, zen niŋgitŋâ Yesugât arâpŋâ mâsikâniŋgâwe, “Patâziŋâ zâk wangât kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a, zen sot tap nalem niap?” !; Oi nâ Yesu mirânan nalem nimbapkât diim zaria kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a doŋbep gamŋâ Yesu sot arâpŋâ nen sot nalem ârândâŋ niwen. U# Yesu zâk zobâ âim kât mimiŋ a nâ muyagenigip, kutnâ Mataio. Nâ kât mimiŋ namânan ta nekŋâ itâ dâtnogip. “Gâ nâ sot pâlâtâŋ op molini.” Yatâ sâm dâtnogi zaatŋâ moliwan. b= Sâi a zo zaatŋâ kamânŋan arip. Oi a ambân kâmut patâ, zen ekŋâ kâwaliziŋ buŋ oi Anutuŋâ imbaŋâ zo a bikŋan pâipkât mâpâsem sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Yesu zâk bâliŋ mâme a zeŋgâren arip. `9 A bonŋâ, nâ hânân ândim tosa gulipkubatkât imbaŋâ zemnigap. Zorat topŋâ ikpigât yatâ sâm dukuan.” Yatâ sâmŋâ a kiŋ bik bâliŋ itâ sâm dukuip, “Gâ zaat isen koremgâ mem kamângan âi.” ^5 Zen dap nâŋge? Nep ikâ zorâŋ bâbâlaŋ? Tosa birâbirâŋ mo sâk kubikkubik?   Yatâ nâŋgâne Yesuŋâ umziŋan ekŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Wangât umziŋan nâŋgânâŋgâ bâliŋâ nâŋgânige? )K Yatâ sâi Kembugât gurumin dengât galem a nâmbutŋâ, zen den zo nâŋgâm umziŋan itâ nâŋgâwe. “Zâk Anutu hutkum sap. Zâk Anutu yatâ op sap.” L Gâi a kiŋ bik mumuŋâ ŋâi helâŋ aam pam mem gawe. Oi Yesuŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât topŋâ ekŋâ a zo itâ sâm dukuip, “Nannâ, mân keŋgât ot. Tosagâ mârum biran.” L  Yatâ utne Yesu zâk waŋgâyân zâim zikŋâ kamânân âbureip. /"Den siŋgi zo dâzâŋgone a ambân aksik patâ, zen Yesu iknam kamânân gâbâ geiwe. Gei ekŋâ Yesuŋâ birâziŋgâm âibapkât dukuwe.~!Oi bâu galem a, ziŋâ kamânân zâim bâu zeŋgât siŋgi sot a zagât zekât den siŋgi, zo dâzâŋgom naŋgâwe. Z}- Sâne ko itâ sâm dâzâŋgoip, “Ba âinek.” Yatâ sâi a umzikŋan gâbâ gam bâu umziŋan geiwe. Baginetâ bâu zen aksik patâ bâkŋan gâbâ tembatŋan koŋkoŋ geim deŋgânân gei mom naŋgâwe. q|[Zorat wâke ziŋâ Yesu itâ dukuwe, “Moliniŋgâbâ sâm sâŋgonnâŋgona bâu umziŋan geinâ.” B{Oi kârebân bâu kâmut patâ, zen gendâk nem ândiwe. 'zGZet den yu kambaŋ sâm itâ sâwet, “Yesu Anutugât nanŋâ, wan otniŋgâbam neŋgâren gaat? Gâ narâk mân mâte oi sâknam patâ niŋgâbam gaat?” yOi saru nâmbutken âim Gadara a zeŋgât hânân âi takip. Taki a zagât, zet wâkezikŋoot gam Yesu muyagiwet. Zet a mumuŋâ zeŋgât kwagân gâbâ gawet. Zet kwagân ândim kâwali mem ândeitâ a zen zekât keŋgât op gootzikŋan mân âimarâwe. GxArâpŋâ zen zo ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “Sâi pibâ sot saru sot kut ŋâi ŋâi, zen sâtŋâ lume. Zâk a dap yatâ?” Yesuŋâ a zagât wâkezikŋâ moliziki âiwet. 8wiSâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lotŋâ, zen wangât umziŋ keŋgât uap?” Yatâ sâm oksâm zaat pibâ sot saru den dâzâkoi hiriŋsâm ziwet. dvAZem tâi arâpŋâ zen âi mâŋgim dukuwe, “Kembu, betniŋan me. Saruyân geinamen.” uwÂim tatne saruyân pibâ patâ gâi saru bâlim kirip. Oi saruŋâ waŋgâ umŋan giarip. Yesu zâk uman zem tâip. >twYatâ sâm waŋgâyân zari arâp zâine âiwe. swSâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ birâm molinina mumuŋâ ziiŋak hanagonek.” Pibâŋâ Yesu sâtŋâ lugip. r{Yesugât arâpŋâ, zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ itâ sâm dukuip, “Kembu, nâŋgânina âi ibânâ hangum gâbat.” 1q[Sâi ko Yesuŋâ itâ mâburem dukuip, “Wâu ulin, zen deŋziŋan ândime. Nii zuu, zen hâŋgootziŋan ândime. A bonŋâ, nâ ko isen korem zo buŋâ ândiman.” p3Âinam utne Kembugât gurumin den zorat galem a ŋâiŋâ Yesugâren gam itâ sâm dukuip, “Patâ, gâ zoren mo zoren âibâ sâna moligibat.” oA ambân doŋbepŋâ Yesugâren gam haamgum kine Yesuŋâ ziŋgitŋâ arâpŋâ saru nâmbutken âibigât dâzâŋgoip. n1Yatâ oi Propete Yesaiaŋâ den itâ kulemgoip, zo bonŋâ oip,“Zâk lotŋâniŋ betniŋan mem mâsekniŋ âkoip.” Yesu molinatkât den. ?mwOi mirâ ŋâtiksâisâi a ambân wâkeziŋoot doŋbep diiziŋgâm gawe. Diiziŋgâm gane Yesuŋâ den sâm wâkeziŋâ moliziŋgip. Oi a ambân sisi mâsekziŋoot zo kubikziŋgip. `l9Ekŋâ bikŋan weegi mâsekŋâ buŋ oip. Oi ambân zo zaatŋâ nalem om Yesu pindip. ak;Yesuŋâ Peterogât mirin zâim Petero sibunŋâ mâsek kârâpŋoot op zei egip. ]j3 Yesuŋâ yatâ sâmŋâ kâwali a patâ itâ sâm dukuip, “Gâ âi. Nâŋgâm pâlâtâŋgaŋgât bonŋâ muyagegibap.” Yatâ sâi zorenâk kore a âlip oip. A ambân nâmbutŋâ mâsekziŋoot kubikziŋgip. i/ Oi Isirae a nâmbutŋâ mârum sumbemgât siŋgi sâm ziŋgâziŋgâŋâ, zen ko âkŋan ŋâtâtigân âimŋâ umbâlâ opŋâ isem ândibi.” h1 Zorat itâ dâzâŋgobâ. Hân toren toren gâbâ a doŋbep mindum Anutugât um topŋan Abaram sot Isaka sot Yakobo, zen sot tap sii nalem nimbi. Hg  Yatâ sâi Yesuŋâ den zo ŋâŋgi imbaŋâ oip. A molim âiwe, zo itâ dâzâŋgom sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Isirae a zeŋgâren nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ itâ mân ekman. Uf# Nâ a kutâ zeŋgât kore a ândim sâtziŋ luman. Oi nâgât ombenan nâgât kore a ândie. Oi zeŋgâren gâbâ ŋâi âinan sa âibap. Ŋâi gânan sa gâbap. Kore anâ ŋâi nep zo tuu sa tuubap.” /eWYatâ dukui kâwali aŋâ den itâ mâburem dukuip, “Nâ wandâ yatâ, zorat op mirânan mân gâban. Gâ ziren tapŋâ yen denâk sâna ari kore anâ âlip upap. PdYatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ gam kubikŋaŋgâbat.” `c9“Kembu, kore anâ sâknam yâmbât okŋaŋgi kiŋ bik bâliŋ oi mirin zem taap.” kbOOi Yesu zâk Kapenaum kamânân zari kâwali a galem a ŋâiŋâ zâkkâren gam itâ sâip, GaYesu zâk yatâ okŋaŋgâm sâip, “Gâ zirat siŋgi a ambân mân dâzâŋgoban. Gâ âi tirik namâ galem a sâkkâ tirâpkuna ikpap. Oi Moseŋâ den sâip, zo lum nii mo zuu ŋâi Kembugât siŋgi sâm pâmban. Sâkkâ âlip uap, zo a ambân ek nâŋgabigât yatâ otnan.” Yesuŋâ kore a ŋâi kubikŋaŋgip. `!Yatâ sâi Yesuŋâ bikŋandâ weemŋâ sâip, “Nâŋgâgigangât sâkkâ âlip oik.” Sâi zorenâk useŋâ sogei sâkŋâ âlip oip. *_MOi a ŋâi, sâk bâlâ a, zorâŋ um topŋan âim gei pindiŋsâm itâ sâm dukuip, “Kembu, gâ imbaŋâgâ ziap, zorat kubiknibâ sâm âlip kubikniban.” N^ Yesuŋâ bâkŋan gâbâ gem gâi a ambân kâmut patâ molim âiwe. 2]]Oi itâ sâwe, “Zâk Kembugât gurumin den zorat galem a, zen walâziŋgâm sap.” Yesu zâk imbaŋâŋootŋâ den siŋgi âlip dâzâŋgoip, zorat yatâ sâwe.o\WYesuŋâ den zo sâm naŋgi a ambân kâmut patâ zen den sâip, zorat nâŋgâne imbaŋâ oip. ^[5Mirâŋâ tuugi tâi map patâ too uurupŋoot takâm koi giligâlaksâm naŋgip.” ZwOi a ŋâi dinnâ zi nâŋgâm birâbap, zâk a kwakmak zi yatâ. A kwakmak ŋâiŋâ mirâŋâ too sâtŋan tuugip. Y-Mirâŋâ tuugi tâi map pibâ patâ gam kom osei mirâ zo kâtigem kirip. Lâm kârep esâm tandâ pâi giari sârakoip, zorat kâtigem kirip. X+“A ŋâiŋâ dinnâ zi nâŋgâm lubap, zâk a nâŋgânâŋgâŋoot upap. Zâk a ŋâiŋâ bâkŋan mirâŋâ kâtikŋâ tuugip yatâ. ,WQYatâ sâne nâ itâ sâm dâzâŋgobat, ‘Nâ zeŋgât kutziŋâ mân nâŋgan. Bâliŋ mâme a, zen birânim âinek.’ ” Nâŋgânâŋgâ a sot a kwakmak. iVKNarâk zoren a doŋbep patâŋâ ziŋâ itâ sâm dâtnobi, ‘Kembunâ, Kembunâ, gâgât kutkâ sâm a ambân siŋgi âlip dâzâŋgowen. Gâgât kutkâ sâm wâke moliziŋgâwen. Gâgât kutkâ sâm nep patâ tuuwen.’ 1U[Kembuniŋâ, Kembuniŋâ nonsâme, ka zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ sumbemân mân zâibi. Ibânâ sumbemân, zâkkât den lume, zen ziiŋik sumbemân bagibi. QTNâ zorat op san. A zeŋgât orot mâmeziŋ ekŋâ topziŋ nâŋgâbi. RSZorat nak ŋâi zâk bonŋâ âlipŋâ mân oi kârâm kârâbân umbi. jRMNak âlipŋan bonŋâ bâliŋâ mân muyagemap. Nak bâliŋan bonŋâ âlipŋâ mân âsagemap. sQ_Zo buŋâ. Nak âlipŋan bonŋâ âlipŋâ âsagemap, ka nak bâliŋan bonŋâ âlipŋâ mân âsagemap. RPBolep sâŋgerân bonŋâ oi nime? Mo zâlâliyân sam bonŋâ oi nime? TO!“Propete sarâŋâ, zen holi tobatziŋâ râma yatâ ka umziŋâ wâu kâtikŋâ kâwaliziŋoot. Zo nâŋgâm galem ândibi. Zen zeŋgât orot mâmeziŋaŋgât sen kwapŋâ topziŋâ nâŋgâbi. NyÂndiândi kamângât mâtâp, zo pâlâtâŋ. Zoren a ambân bituktâŋâ âime.” Propete sarâŋâ, zeŋgât den. :Mm “Zen mâtâp pâlâtâŋan sumbemân bagibi. Tâmbetagoagoŋaŋgât hâŋgi, zo patâ uap. Oi zorat mâtâpŋâ zo ŋilip patâ. Zoren a ambân doŋbepŋâ bagim âime. :Lm Zen a ziŋâ kut ŋâi ŋâi otziŋgâbigât otziŋgâmap, zorat dâp otziŋgâbi. Zorâŋâ Mosegât gurumin den sot Propete zeŋgât den zo minduap.” Mâtâpkât den. xKi Buŋâ. Zen a bâliŋandâ murarâpziŋâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ yatâ otziŋgâme. Oi Ibâziŋ sumbemân walâwalâŋandâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ ziŋgâbap. Zen zâkkâren ninâu sâne kut ŋâi ŋâi âlipŋâ walâm ziŋgâbap. XJ) Mo zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nanŋâ iŋangât sâi guk mo mulum pindâbap? QI Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nanŋâ nalemgât sâi kâsaget pindâbap? &HEŊâi zâk ninâu sâm ândim kut ŋâi memap. Ŋâi zâk kârumapŋâ bonŋâ muyagemap. Ŋâi zâk mâtâbân kom ândei mariŋandâ mâtâp mem pâmbap. G“Ninâu sâm ândim kut ŋâi zo mimbi. Kârum ândim bonŋâ muyagibi. Hâŋgiyân kom ândine mirâ mâriŋandâ mem pâmbap. tFaGâ a nâmbutŋâ Anutu kândâtkume, zen siŋgi âlipkât kut ŋâi ŋâi âlipŋâ, zo mân ziŋgâban. Zen wâu bâu yatâ opŋâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ zo birâm âburem gibegât.” Ninâu sâm ândim kut ŋâi zo mimbi. E{Sarâ a gâ. Kândom gikâ siŋgan nak sâmbaŋâ zo mem pamŋâ gwapgwap bukugaŋgât siŋan zei mem pâna dâp upap. DNak sâmbaŋâ gikâ siŋgan zei dabângen bukugâ itâ dukuna dâp upap? ‘Gâ nâŋgâna siŋgan gwapgwap ziap zo, mem pambâ.’ oCWGâ wangât bukugaŋgât siŋan gwapgwap zo ekŋâ gikâ siŋgan nak sâmbaŋâ zo mân ek nâŋgat? AB{Zen a hâuŋâ den sâm kwâkâziŋgâbi, zorat dâp yatigâk Anutuŋâ zen sâm kwâkâziŋgâbap. Zen a kut ŋâi ŋâi otziŋgâbi, zorat dâp yatik Anutuŋâ mâburem ziŋgâbap. mA U“Zen a hâuŋâ den mân sâm siŋziŋan gibi, zo ko Anutugoot zen yatigâk mân sinziŋan gibap. @7"Zen mukangât nâŋgâ kwâkâ mân upi. Nâŋgâ kwâkâ zo mukangât siŋgi. Sirâm ŋâigât kâbâ yâmbât, zo sirâm zorat siŋgi upap.”H? !Zen sumbem Ibâziŋaŋgât um topŋan ândiândiŋ sot zâkkât mâtâp târârak ândiândiŋ, um nâŋgânâŋgâziŋ zoren pane zimbap. Zo yatâ utne sâkkât kut ŋâi ŋâi ziŋgâbap. >' Um kâtik a, zen um nâŋgânâŋgâziŋ zoren pane zemap. Zen ko yatâ mân upi. Ibâziŋandâ wan wangât kwakse, zo nâŋgâm naŋgâmap. w=gZorat zen nâŋgâ kwâkâ op itâ mân sâbi, ‘Nen wan wan nem ândinat. Nen wan wan mem lap ândinat?’ ]<3Oi hibuk bâloŋâ zo irak muyagem mukan âkâm gemap. Anutuŋâ sâi neule âlipŋâ zo muyagemap. Oi zen dap nâŋge? Anutuŋâ sâk pâke âlip mân muyagem ziŋgâbap? Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lotŋâ. B;}Zorat sa nâŋgânek. A kuta Salomo mârumŋan ândeip, zâk sikum patâ sot neule âlip zemŋaŋgip. Ka Salomo zâk sâkŋâ neuleŋootŋâ neule âlipŋâ yatâ zo mân mem ândeip. 2:]Yatâ orotŋâ mân ziabân wangât sâk pâkegât doŋbep nâŋgâme? Zen pâliŋpâliŋ neule hibukŋan zemap, zorat topŋâ nâŋgâbi. Zâk sâk pâke mân tuumap. 9{Oi zen nâŋgânâŋgâziŋ kâtikŋâ ziap oi ko sânetâ sâkziŋ kâtigei narâkŋâ pâŋkânok târokwap ândibi? D8Zen nii ziŋgitnek. Nii zen nep mân kârâm kâmitme. Zen nalem mân mindune tâpmap. Oi sumbem Ibâziŋandâ nalem muyagem ziŋgâmap. Oi dap dap? Zen nii zeŋgât ombeziŋan? Buŋâ. 7“Zorat torenŋâ ŋâi zi dâzâŋgua nâŋgânek. Zen ândiândiziŋaŋgât nâŋgâm itâ mân sâbi, ‘Wan wan mem nem ândinat?’ Mo sâkziŋaŋgât nâŋgâm itâ mân sâbi, ‘Wan mo wan lap ândinat?’ Kut ŋâi ŋâi zorat mân nâŋgâm kwâkâ upi. Zorat zen sânek. Ândiândiziŋandâ bonŋâ mo nalemŋâ bonŋâ? Sâkziŋandâ bonŋâ mo sâk pâkeŋâ bonŋâ? Y6+A kânokŋâ a kutâ zagât, zekât kore âlip mân upap. Zâkŋâ ŋâi buku okŋaŋgâm ŋâigât âkon upap. Oi zâk ŋâi sot pâlâtâŋ op ŋâi kândâtkubap. Zen yatik Anutugât nep sot kât sikum âkŋâlegât nep, zo dap yatâ mâtâkâziŋgâm mem ândibi?” Sâkkât kut ŋâi ŋâi, zorat mân nâŋgâm kwâkâban. 35_Ka siŋgâ bâliŋ oi ko sâkkâ ŋâtâtik upap. Zorat sa nâŋgânek. Umgaŋgât âsakŋâ ŋâtâtiksâbap, zo ko opoŋ ŋâtâtik patâ muyagei kwakmak op ândiban. _47Siŋgâ so sâkkaŋgât âsakŋâ. Siŋgâ âlip tâi sâkkâ âsakŋâ ek ândiban. G3Kut ŋâi ŋâiziŋ zemabân, zoren yatik umziŋ pane zemap. @2yZen sumbemân kut ŋâi ŋâi mindum ândibi. Sumbemgât kut ŋâi ŋâi, zo kabâtŋâ mân niniŋâ sot mân alâalâgiŋ sot aŋâ kâmbu mân orotŋâ, zorat nâŋgâne zâibap. B1}“Zen hângât sikum kut ŋâi ŋâi doŋbep mân mindubi. Hângât kut ŋâi ŋâi kabâtŋâ niniŋâ sot alâalâgiŋ sot aŋâ kâmbu mime, zorat nâŋgânetâ mân zâibap. r0]Yatâ otna a ziŋâ nalem birâm ândiândigâ mân ek nâŋgâbi. Sumbem Ibâgâ tik ândimap, zâk zikŋik nâŋgâbap. Oi zâk tik ândim kut ŋâi ŋâi ek nâŋgâmapŋâ sâŋgânŋâ gibap.” Sikumgât âkŋâle mân utnat. \/1Gâŋâ ko nalem birâm kâukâ kendâm si sâŋgângâ too saŋgonŋâ ândiban. .“Zen nalem birâm kendon ândim si sâŋgânziŋ kuk sen sen mân upi. A sarâŋâ, zen yatâ upme. A nâmbutŋâ, zen nâlem birâm kendon ândiândiziŋâ ziŋgitpigât yatâ upme. Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zen zorat sâŋgânŋâ mârum mine âkap. -Ka zen a zeŋgât tosa mem ândinetâ Anutuŋâ zeŋgât tosa yatik mem ândibap.” Nalem birâm kendon ândiândigât den. Q,Zen a zeŋgât tosa birânetâ Anutuŋâ yatik tosaziŋ birâbap. m+S Top mâsimâsikâyân mân nâmbanban. Bâliŋâ mariŋaŋgât bikŋan gâbâ mâkâniŋgâban.’ A*} Nen a zeŋgât tosa biren zo yatik tosaniŋâ birâban. 7)i Gâ sirâm ziren nalem dâpniŋan niŋgâban. ( Gâ gamŋâ um dâp hân dâp kembu otniŋgâban. Sumbemân gâgâren sât lulu ziap, zo yatik hânân neŋgâren zimbapkât otniŋgap. k'O Oi zen itâ sâm ninâu sâbi,‘Ibâniŋâ sumbemân taat, gâgât kutkâ hâlâlu zimbap. &1Gât ko zen a zo zen yatâ mân upi. Zen ninâu mân sâne Ibâziŋâ zâk kut ŋâi ŋâi um nâŋgânâŋgâziŋan ziap, zo kek ek nâŋgâmap. S%Oi zen ninâu lâuyâk mân sâbi. Ninâu sâmŋâ târokwap mân sâm âine kârep patâ upap. Um kâtik a, zen ninâu yatâ sâme. A zo ziŋâ den doŋbep sâm arindâ nâŋgâniŋgâbap sâme. C$Gâ ko ninâu sâbâ sâm mirâgan zâi hâŋgi dooŋgumŋâ Ibâgâ tik ândimap, zâkkâren ninâu sâban. Oi Ibâgâ tigâk kut ŋâi ŋâi ek nâŋgâmapŋâ bonŋâ muyagem gibap. # “Zen ninâu sânam a sarâŋâ, zen yatâ mân upi. Zen mâpâmâpâse namin sot a minduminduyân ninâu sânam bâbâlaŋ upme, zo ko aŋâ ziŋgitpigât yatâ upme. Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Yatâ ziŋgitne ko zorâŋak sâŋgânziŋâ opmap. ""=Yatâ upan, zo ko orot mâmegâ tik zimbap. Yatâ otna Ibâgandâ kut ŋâi ŋâi tik ek nâŋgâmŋâ hâuŋâ sâŋgânŋâ gibap.” Ninâugât den. T!!Bukugâ ŋâi kut ŋâi pindâbam tik pindâm bukugâ ŋâi mân dukuban. & ~&||zz8yyDxx&wvv#utt==b<<;::98774655j5!4f33@2110// .$-,,T++l**/))(u'''&&9%%H$$$##B""!! jO y`&A_d. J l  ~  a ;X.~]&.#Mâsikâniŋgi Simoŋ Peteroŋâ sâip, “Gâ Anutu ândiândiŋ mariŋaŋgât nanŋâ. Bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâban. Gâ Kristo.” Y-+Yatâ sâm dukoindâ mâsikâniŋgip, “Ka ziiŋâ ko nâgât ŋâi sâme?” ?,wSâi niŋâ dukum sâwen, “Nâmbutŋandâ Yohane too saŋgon nep tuugip sâme. Nâmbutŋandâ Elia sâme. Nâmbutŋandâ Yeremia mo Propete a ŋâi sâme. Gâgât yatâ sâme.” '+G Kaisarea kamân a kutâ Pilipoŋâ sâi tuuwe. Yesu zâk âi zo mâte upam arâp dâtnâŋgom sâip, “A ambân, zen a bonŋâ nâgât ŋâi sâme?” P* Arâpŋâ nen den yatâ nâŋgâm kwâtâtem sâwen, “Zâk sii daŋgât pam niniŋaŋgât sap, zo Parisaio sot Sadukaio den sâsâziŋaŋgât op sap.” Peteroŋâ Yesugât topŋâ sâm muyageip. !); Nâ nalemgât mân dâzâŋguan. Zo wangât mân nâŋgâm kwâtâtie? Parisaio a sot Sadukaio a, zeŋgât sii daŋgât nalemziŋan mân pam nimbi.” y(k Nalem nâmburan zagât, zorâŋ a 4 tausen ziŋga nem âkon utne buputŋâ sândune irâ dabutâ gei piksâip? ,'Q Kut zo orâwan, zo mârum nelâmzâŋgoi mân nâŋge? Nâ nalem bâtnâmbut zorâŋâ a 5 tausen ziŋga nem âkon utne buputŋâ sândune irâ dabutâ piksâip? -&SYatâ sâindâ Yesugât kindapŋan giari nâŋgâm itâ sâm dâtnâŋgoip, “O nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lotŋâ. Zen wangât nalem birâm ge, zorat âragum te? v%eYatâ sâm dâtnâŋgoi nen kwakŋâ itâ sâm ârâguwen, “Nalem zei birâm gen, zorat dâtnâŋguap.” a$;“Zen Parisaio sot Sadukaio a zeŋgât sii daŋgât nalemziŋan mân pam om nimbi.” |#qOi arâpŋâ nen nalemgât nelâmnâŋgoi Yesu sot saru nâmbutken arindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, ""=A ambân ândi mâmanziŋ bâliŋâ, zen kulem tobat ŋâi iknat sâme. Zen kulem ŋâi uŋakŋâ buŋâ. Yonaŋâ Niniwe a umziŋ melâŋbigât kulem yatâ oip. Narâk ziren Yona kulem oip zo yatâ nâŋâ muyagia ikpi.” Parisaio a sot Sadukaio a, zeŋgât girem dâzâŋgoip. *!MMo haŋsâi sasa mem dooŋgubap, zo ko map gâbap sâme. Sarâ a, zen. Sumbemgât tobatŋâ ekŋâ nâŋgâme. Ka nâgât topnâ ko mân nâŋgâm kwâtâtime. l QSâne dâzâŋgom sâip, “Mirâ ŋâtiksâbâ sâi sumbem kuriŋkoi sâme, ‘Muka maa upap.’  Parisaio a sot Sadukaio a, zen Yesugâren gam mâsikâm sâwe, “Gâ sâna top lâkulâku kulem ŋâi âsagei iknâ.” eC'Yesuŋâ a ambân zâmbari âine zikŋâ waŋgâyân zâim Magadaŋ hânân âi takip.V%&Nalem niwe, a zo 4 tausen yatâ. Ambâ murarâpziŋ mân sâlâpzâŋgowen. {%Nen ziŋgindâ a ambân aksik nem âkon urâwe. Oi buputŋâ tap arip, zo sânduindâ irâ nâmburân zagât piksâip. $Yatâ utnetâ Yesu zâk nalem nâmburân zagât sot saru zuu, zo mem sâiwap sâm namuŋ arâp niŋgi kâsâpkum a ambân ziŋgâwen. M#Oi Yesuŋâ nâŋgâm sâi a ambân zen mindum hânân ge tarâwe. 8i"Yatâ sâindâ Yesuŋâ mâsikâniŋgâm sâip, “Zeŋgâren nalem dabutâ ziap?” Sâi niŋâ sâwen, “Nalem nâmburân zagât sot saru zuu zagât mo karâmbut ziap.” !!Sâi arâpŋâ niŋ itâ sâwen, “Nen hân a mân ândiândiŋan ândim nalem ikâ gâbâ mem a kâmut zi ziŋgindâ nine dâp upap?” yk Yesuŋâ arâpŋâ sâi gâindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ a zeŋgât umnâ nâŋgan. Zen nâ sot ândine sirâm karâmbut oi tepkât mue. Oi nalem buŋâ sâŋgonzâŋgoindâ âi mâtâbân tâmbetagobegât umnâ girem uap.” PYatâ oi kopa, zen dinziŋâ sâwe. Kin bitziŋ bâliŋ, zen mâtâbân âim gawe. Sâkziŋ gigiŋândâ âlip urâwe. Sinziŋ bâpsâsâŋandâ sinziŋ igâwe. Oi a ambân kâmut, ziŋâ zo ekŋâ nâŋgâne imbaŋâ oi itâ sâwe, “Nen Isirae a kâmut neŋgât Anutu mâpâsinâ.” Yesuŋâ a 4 tausen nalem gumuziŋgip. [/Zâi tâi a ambân kâmut patâ zâkkâren mindum gawe. Zen sâkziŋâ gigiŋâ, sinziŋ bâpsâsâŋ, kin bitziŋ bâliŋâ, kopa sot sisi mâsekziŋoot diiziŋgâm Yesugât um topŋan zâmbane kubikziŋgip. hIYesu zâk hân zobâ âburem gam Galilaia saru sâtŋan âim bâkŋâ ŋâin zâi tâip. ;oYatâ sâi Yesuŋâ dukum sâip, “O ambân nâŋgâm pâlâtâŋgâ patâ, sat zorat dâp muyagegigik.” Sâi zorenâk bâratŋâ âlip oip. Yesuŋâ a doŋbep kubikziŋgip. Sâi ambân zo itâ sâip, “Kembu zo âlip sat. Oi marirâpziŋandâ nalem nem tatne gwapgwap gei wau zen laŋ nime.” 'GYatâ sâi ko itâ sâm dukuip, “Katep zeŋgât nalem betziŋan mem wâu ziŋgâziŋgâŋ, zo mân dâp upap. Nâ Isirae a kâmut, zeŋgât gem gâwan.” pYSâi ambân zorâŋ um topŋan âi siminŋâ liim pindiŋsâm sâip, “Kembu, gâ laŋ betnan me.” ySâindâ dâtnâŋgoip, “Nâ Isirae kâmut râma yatâ gulip op ândime, zo zeŋgârâk sâŋgonnogi gem gâwan.” 6eYatâ sâi Yesuŋâ nâŋgâm den hâuŋâ mân dukuip. Yatâ oi arâpŋâ nen zâkkâren gam dukum sâwen, “Ambân zo molina arik. Zâk kândâtniŋan den sâm gaap.” M Zeŋgâren ândei Kanaan hânân gokŋâ ambân ŋâi gam Yesu konsâm sâip, “Kembu gâ Dawidigât kiunŋâ, nâgât umgâ bâliŋ oik. Bâratnâ, zâk wâkeŋâ mâte pirik okŋaŋgâmap.” ` 9Oi Yesu zâk kamân zo birâm Tiro sot Sidoŋ kamân zagât, zo zeŋgâren arip. * MKut ŋâi ŋâi yatâ, zorâŋ sumunkomap. Oi bet mân saŋgon kut ŋâi ŋâi nine, zorâŋâ mân sumunkomap. Kanaan ambân ŋâiŋâ Yesu konsâm mâpâseip 9 kA umân gâbâ kut ŋâi ŋâi kop gâmap, zo itâ. Nâŋgânâŋgâ bâliŋâ, âkŋâle nep, kâmbam ku, kâmbu konda, den sarâ, ambân mem birâbirâŋ sot den sumunŋâ. f EKa umziŋan gâbâ den bâliŋ top top lâuziŋan takâmap, zorâŋâ ko umziŋ sumunkomap. veTopŋâ itâ mân nâŋge? Aŋâ kut ŋâi ŋâi nine tep kâmboziŋan giari mem kubigi mâtâpŋan geimap. kOSâi Yesuŋâ dâtnâŋgoip, “Zen tok um nâŋgânâŋgâziŋ mân pâroŋsâi ândie, mo dap? taSâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “Den sumbuŋâ dâzâŋguat, zorat topŋâ sâna nâŋgânâ.” J Zen yen birâziŋgânek. Parisaio zen siŋziŋ ŋâtâtikŋâ. Zeŋgât mâtâp kândom a sen bâpsâsâŋ zagât diiaŋgâm âibabot, zo ko mâtâp tâpâkum ârândâŋ lâmân geibabot.” iK Sâindâ sâip, “Nebân kut ŋâi zo sumbem Ibânandâ mân kâmerip, zo sâmbum naŋgâbap. 5 Yatâ sâi arâpŋâ niŋâ zâkkâren âim mâsikâm sâwen, “Den yatâ zo sâna Parisaio a zen nâŋgâm bâliŋ kwatgige, zo nâŋgat?” ta Kut ŋâi ŋâi nine geimap, zo mân sumunkomap. Ka lâuziŋan gâbâ kopgâmap, zorâŋâ sumunkomap.”  Yesu zâk zo yatâ sâm dâzâŋgom a ambân sâi gane itâ dâzâŋgom sâip, “Nâ den dâzâŋgua nâŋgâm kwâtâtinek.  Oi den bonŋagât hâuŋâ a ziiŋ den sâm kwâkâyaŋgâme. Zen lâuziŋandik mâpâsenime. Nâ zorat nâŋga yen opmap.’ ” O‘A kâmut zi lâuziŋandik mâpâsenime. Umziŋandâ ko birânime. _~7Sarâ a, zen. Zeŋgât op Propete Yesaiaŋâ Anutugât den itâ sâm kulemgoip, c}?Zen yatâ opŋâ Anutugât den birâne giari sâkurâpziŋaŋgât den zorik lum ândime. 1|[Zen ko itâ sâme, ‘Ŋâi zâk ibâ mam itâ dâzâkobap, “Kut ŋâi zikâbam, zo Anutugât siŋgi sâm paan.” Zâk zo yatâ opŋâ on galem mân otzikâbap.’ .{UAnutugât den itâ ziap, ‘Gâ ibâ mam sâtzik lum hurat kwatzikâban. Oi ŋâi zâk ibâ mam den bâliŋâ dâzâkobap, zâk mân ândibap. Zâk kune mumbap.’ zYatâ sâm mâsikâne Yesuŋâ itâ sâip, “Zen ko wangât ziiŋâ sâkurâpziŋaŋgât den lum Anutugât den kume? pyY“Arâpkâ, zen wangât sâkurâpniŋ zeŋgât den kom bitziŋâ mân too saŋgon nalem mem nime?” x Narâk zoren Yerusalem kamânân gâbâ Parisaio a sot Kembugât gurumin den galem a, zen Yesugâren gam mâsikâm sâwe, w7$Oi zen Yesu itâ dukuwe, “Nâŋgâna hâmbâgâ murukŋan gâsum mâsekziŋ buŋ upap.” Yatâ urâwe, zorâŋâ sâkziŋâ âlip op naŋgip.}vs#Zoren a zen Yesu ekŋâ den pane kamân ŋâin ŋâin ari a ambân sisi mâsekziŋoot diiziŋgâm zâkkâren gawe. Bu"Oi saru nâmbutken âimŋâ Genesarete hânân takâwen. ytk!Oi a waŋgâyân tarâwen, nen Yesu um topŋan âi pindiŋsâm sâwen, “Gâ perâkŋak Anutugât nanŋâ.” Ks Yatâ sâm gâsui waŋgâ kâligen kopgâitâ pibâ hiriŋsâip. traSâi zorenâk Yesuŋâ gâsum sâip, “Gâ wangât nâŋgâm pâlâtâŋgâ lotŋâ oi um zagât uat?” zqmPeteroŋâ âim tâi pibâ patâ ŋâi gâi keŋgât op geibam op Yesu konsâm sâip, “Kembu, gâ gâsuni.” qp[Sâi Yesuŋâ sâip, “Ga.” Sâi Peteroŋâ waŋgâyân gâbâ geim saru kwâkŋan Yesugâren arip. koOSâi Peteroŋâ sâtŋan mem itâ sâip, “Kembu, ninak gaan sâna too kwakŋik lâŋ gabâ.” pnYYatâ oindâ den itâ sâm dâtnâŋgoip, “Umziŋ diim geik. Zi ninak gaan. Mân keŋgât utnek.” mmSZâk zo yatâ gâi arâp niŋâ ekŋâ keŋgâtniŋâ op wâke gaap sâm den kâtik kambâŋâwen. Ul#Mirâ haŋsâsâgât Yesuŋâ saru kwâkŋan lâŋ lâŋ ga muyageniŋgip. kWaŋgâŋâ âim saru tânâmŋan takip. Oi pibâ patâ zâk âiwenân gâbâ gam saru kunziri waŋgâ mem kâbakŋei âinam osiwen. jOi a ambân zâmbari âinetâ zâk zikŋik ninâu sâbam bâkŋan zarip. Yatâ op ândei ŋâtiksâi zâk zikŋik zoren ândeip. i'Yatâ opŋâ Yesuŋâ arâpŋâ sâi waŋgâyân zâi saru nâmbutken âinam âiwen. Yesu zâk a ambân zâmbari âibigât zoren tâip. hA nalem niwe, zo teŋgâziŋâ 5 tausen yatâ. Ambâ murarâpziŋâ mân sâlâpzâŋgowen. Yesu saru kwâkŋan lâŋ lâŋ arip. ]g3A pisuk nem âkon urâwe. Oi buputŋâ zeip, zo meindâ irâ kiin zagât piksâip. Yf+Yatâ sâmŋâ a dâzâŋgoi hibuk luatŋâ tap âiwe. Yesuŋâ nalem bâtnâmbut sot saru zuu zagât, zo mem sumbemân egi zari sâiwap sâmŋâ namuŋ arâpŋâ niŋgi niŋâ kâsâpkum a ziŋgâwen. Ye+Sâindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nalem zo nâgâren mem ganek.” d Yatâ sâm dâtnâŋgoi sâwen, “Nen zi nalem bâtnâmbut sot saru zuu zagât mem ândien. Nen nalem nâmbutŋâ buŋâ.” jcMSâindâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Wangât âibigât se? Ziŋâ nalem ziŋgânek.” KbYatâ op ândei mirâ oi Yesugât arâpŋâ niŋâ dukum sâwen, “Zi a mân ândiândiŋan ândeindâ mirâ ŋâtiksâbâmap. Gât ko a ambân zâmbana kamânân âim nalem muyagibi.” aYesuŋâ waŋgâyân gâbâ gemŋâ a ambân kâmut zo ziŋgitŋâ umŋâ nâŋgâmŋâ a ambân sisi mâsekziŋoot, zo kubikziŋgip. a`; Yesuŋâ den siŋgi zo nâŋgâm waŋgâyân zâim hân a mân ândiândiŋan, zoren ândibam arip. Ari a ambân doŋbep patâ kamân ŋâin ŋâin gâbâ, zen siŋgiŋâ nâŋgâm saru sâtŋan âim muyagiwe. _ Yohane kune moi arâpŋâ zen gamŋâ kâmbarâŋâ mem hangumŋâ âi Yesu den siŋgi dukuwe. Yesuŋâ a 5 tausen nalem ziŋgip. S^ Yatâ sâi a kutâ zâk nâŋgâm pârâkpâip. Nâŋgi mân dâp oip. Ka zâk a sâtŋâ zeŋgât mâteziŋan sâm kâtigeip, zorat op zo bon upapkât nep a sâŋgonzâŋgoi Yohane tâk namin tâi gânduŋâ kârâm mânâŋgât kâukŋâ hâkobân pam mem ga Herodia bâratŋâ pindâwe. Ambân zo memŋâ mamŋâ pindip. )]KOi ambân zâk mamŋandâ den dukui itâ sâip, “Yohane too saŋgon nep tuugip, zâkkât gânduŋ kom mânâŋgâtŋâ kâukŋâ hâkobân pam mem ga ni.” K\“Nâ den zi sâm kâtigian. Gâ wan mo wangât sâna gibat.” G[Oi Herode âsaâsagiŋ narâk oi omo nâne patâ utnam utne Herodiagât bâratŋâ, zâk Herode sot a sâtŋâ tarâwe, zeŋgât mâteyân kep ândei Herode ek âkŋâlem itâ sâm dukuip, ZOi Herodeŋâ Yohane kumbam nâŋgip. Ka a ambân ziŋâ Yohanegât nâŋgâne Propete op ândeip, zorat keŋgât op birip. bY=Wangât, Yohaneŋâ den itâ dukuip, zorat, “Gâ ambân zo mein, zo mân orotŋâ.” =XsDen zo yen mân sâip. Mârumŋan Herode zâk munŋâ Pilipogât ambân bekŋan meip, kutŋâ Herodia. Ambân zâkkât opŋâ sâi Yohane kiŋ bik saam tâk namin pane zeip. 7WgSiŋgi zo nâŋgâmŋâ a sâtŋâ gakârâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ itâ nâŋgan. Yohane too saŋgonziŋgip, zâk mumuŋan gâbâ zaat kâwaliŋoot ândiap.” FV Nârâk zoren a kutâ Herode, zâk Yesugât siŋgi nâŋgip. iUK :A zen umziŋ aŋgân kârâwegât Yesuŋâ kamân zoren kulem top top doŋbep mân tuugip.uTc 9Zen yatâ nâŋgâm kwakŋâ zâkkât nâŋgâne geip. Oi Yesuŋâ sâm dâzâŋgoip, “Propete a ŋâi zâk kutsiŋgiŋâ hân torengen laŋ kârâm ari kamârâpŋâ sot torerâpŋâ, zen zâkkât nâŋgâne gei birâŋaŋgâme.” bS= 8Garâpŋâ nen sot ârândâŋ ândien. Zâk kut ŋâi ŋâi zi ikâ zoren muyageip?” R} 7Nen topŋâ nâŋgen. Zâk mirâ tuutuuŋ a nanŋâ. Mamŋâ Maria. Murâpŋâ kutziŋâ Yakobo, Yose, Simoŋ sot Yuda. ^Q5 6Âi kamânŋan Nasarete, zoren âi takâm mâpâmâpâse namin zâim den siŋgi âlip sâm dâzâŋgoi a zen nâŋgâm imbaŋâziŋ buŋ oi sâwe, “Zâk nâŋgânâŋgâ zot imbaŋâ zo waniŋ gâbâ muyageip. aP; 5Yesu zâk den sumbuŋâ top topŋâ zo sâm naŋgâm mirâ kamân zo birâm arip. O+ 4Sâindâ dâtnâŋgoip, “Zen dinnâ nâŋgâm kwâtâtemŋâ siŋgi âlipŋaŋgât mâtâp nâŋgâm kwâkâbi. Zen mirâgât mariŋâ yatâ opŋâ kabâŋan gâbâ kut ŋâi ŋâi âlip sâŋgiŋâ sot uŋakŋâ lândim pambi.” Nasarete kamânân Yesu kândâtkuwe. N 3Yatâ sâmŋâ mâsikâniŋgip, “Zen zo aksik nâŋgâm naŋge mo buŋâ?” Sâi niŋâ sâwen, “Nen nâŋgâm naŋgen.” ZM- 1Narâk patâ mâte oi ko zo yatâ muyagibap. Narâk zoren sumbem a, ziŋâ a hânŋâ hânŋâ kâsâpzâŋgomŋâ bâliŋ mâme a minziŋgâm kârâp patin zâmbane geibi. Zoren umbâlâ op isem ândibi.” L 0Piksâne sâmbune âkŋan zarip. Oi iŋan niniŋâ, zo waŋgâyân parâwe. Mân niniŋâ ko birâm pane saruyân giarip. K /“Sumbemgât siŋgi âlip, zorat mâtâp, zo iŋangât irâ yatâ. A zen irâ zo saruyân pane giari zuu topŋâ topŋâ piksâwe. 1J[ .Kârum ândim kune ŋâi tipŋan kurum, zo muyageip. Muyagemŋâ kut ŋâi ŋâi gakâŋâ, zo a zo pindi kune zo zâkkât oip.” Saru zuu irâ, zorat den sumbuŋâ. ]I3 -“Sumbemgât siŋgi âlip mâtâp, zo itâ. A ŋâi kunegât kârum ândeip. H! ,“Sumbemgât den siŋgi âlip mâtâp, zo itâ. Kune kinsa ŋâi hibukŋan tik zei a ŋâi zoren âi muyageip. Muyagemŋâ umâlep patâ nâŋgâm kwârakum âi kut ŋâi ŋâi tâkŋaŋgip, zo pam kât mem naŋgâm hân zo kwâlip.” Kunegât den sumbuŋâ. $GA +A târârak zen ko Ibâziŋaŋgât um topŋan âsakŋoot maa yatâ âsagem ândibi. Ŋâi zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap.” Kune kinsagât den. pFY )A bonŋâ, nâŋâ kâwali arâpnâ sâŋgonzâŋgua a ambân zeŋgâren gâbâ bâliŋ mâme a ambân sot gurumin den kukuŋâ a ambân, zo gâbâreziŋgâm kârâp tâmbâŋan zâmbane geibi. Zen zoren umbâlâ op isem ândibi. ZE- (Hibuk sâmbum kârâbân uwe, zo yatigâk hâuŋâ mimiŋ narâkŋan âsagibap. GD 'Hibuk, zo bâliŋâ mariŋâ, zâkkât kâmut. Kâsa zâk nebân hibuk keetŋâ maandiŋip, zâk Sataŋ. Bon mimiŋ narâkŋâ, zo hâuŋâ mimiŋ narâkŋâ. Nep tuutuuŋ a, zen sumbem a. VC% &Nep, zo han patâ zi. Keet âlipŋâ, zo sumbemgât siŋgi a ambân kâmut. hBI %Dukoindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “A keet âlipŋâ pâip, zo a bonŋâ nâŋâ pârâwan. Yesuŋâ a ambân zâmbari âine mirin zarip. Zâi tâi arâpŋâ nen zâimŋâ dukum sâwen, “Kâlamân hibuk muyageip, den sumbuŋâ zorat topŋâ sâna nâŋgânâ.” @@y #Yatâ oi Propete a ŋâiŋâ den sâip, zo bonŋâ oip. Den zo itâ,“Lâunan den sumbuŋâ top top muyagei sâbat. Hân muyageibân gâbâ den tik zeip, zo sâm muyagibat.” o?W "Yesuŋâ den dâzâŋgoip, zo sumbuŋik dâzâŋgoip. Den muyap mân sâm muyagem dâzâŋgoip. > !Oi den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Sumbemgât den siŋgi âlip, zorat mâtâp, zo sii daŋgât naamŋâ yatâ. Ambân ŋâiŋâ nalemân sii daŋgât zâtki giari nalem aksik naam op naŋgip.” Nebân hibuk takip, zorat topŋâ. -=S Keetŋâ zo mâiktârâ. Keetŋâ nâmbutŋâ zeŋgât ombeziŋan. Zo kâmŋâ takâm zâim walâziŋgâm nak patâ opmap. Oi nii zen gam bâranŋan pam tapme.” *<M Den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Sumbemgât den siŋgi âlip, zorat mâtâp, zo wakum keetŋâ yatâ. A ŋâiŋâ keetŋâ zo nepŋan pâip. v;e Zo yenâk zimbabot. Oi bonŋâ mimiŋ narâk oi nep a itâ sâm dâzâŋgobat, “Kândom zen hibuk zo sâmbum buraŋ saam kârâbân umbi. Bet ko bonŋâ âlipŋâ mine mirânan zâibap.” ’ ” Wakum sot sii daŋgât, zekât den. b:= Sâne itâ dâzâŋgoip, ‘Buŋâ. Zen hibuk sâmbum kâmŋâ zo sâmbubegât birâbi. z9m Mâsikâne sâip, ‘Kâsa ŋâiŋâ maandeŋi âsageip.’ Yatâ sâi mâsikâwe, ‘Nen âi sâmbum panâ?’ 8) Oi kore a, zen zo ekŋâ nep mariŋâ dukum sâwe, ‘Patâniŋâ, gâ nepkan keet âlipŋâ maandeŋin. Oi Hibuk zo waniŋ gâbâ tâkap?’ E7 Oi keet zo takâm bon upâ sâi hibuk ârândâŋ takâwe. i6K Keetŋâ maandiŋâ ari a uman zine narâk zoren kâsaŋâ gam hibuk keetŋâ maandiŋâ arip. ;5o Yesuŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Sumbemgât den siŋgi âlip, zorat mâtâp zi itâ. A ŋâiŋâ nepŋan âi keet maandeŋip, zoren dâpkwap sâbâ. 4 Keetŋâ hân âlipŋân gei zeip, zo a nâmbutŋâ zo yatâ ândime. Zen den siŋgi âlip nâŋgâm umziŋan gei mem ândime. Oi ŋâigâren bonŋâ 1 handeret, ŋâigâren 60, ŋâigâren 30. Bonŋâ yatâ âsagemap.” Nebân hibuk takip, zorat den. g3G Keetŋâ hibuk kwâkŋan gei zeip, a nâmbutŋâ zen yatâ ândime. Zen siŋgi âlip zo nâŋgâmŋâ sâkkât kut ŋâi sot kât sikumgât âkŋâle op ândine umziŋan bon mân âsagei bonŋâ buŋ op gukupitŋâ upap. 2+ Umziŋan ko ândâŋâ mân gâsuipkât narâk pâŋkânok mem ândine sâknam mo zâŋgom tâk namin pâpan, zo âsagei kektâ lorem birâme. 1{ Keetŋâ hân siŋitŋan gei zeip, zorat dâp a nâmbutŋandâ ândime. Zen siŋgi âlip nâŋgâm âkŋâlem ândime. )0K Keetŋâ mâtâbân gei zeip, zorat dâp a nâmbutŋâ ândime. Zen siŋgi âlip naŋgâne umziŋan mân giari bâliŋâ mariŋandâ gamŋâ zo bekŋan memap. T/! “Oi zi keet maamaadiŋ den, zorat topŋâ dâzâŋgua nâŋgânek. . Zorat zeŋgât nâŋga âlip uap. Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Mârumŋan Propete sot a târârakŋâ doŋbep, zen kut ŋâi ŋâi zen ek nâŋgâme, zo ek nâŋgânam osimŋâ mân ek nâŋgâwe.” Keet maamaandiŋ, zorat topŋâ sâm dâzâŋgoip. I-  Zen ko sinziŋâ âlip ikme. Kindapziŋ âlip nâŋgâme. K, A ambân kâmut zi, zen um kâtik. Kindapziŋ bâpsâsâŋ. Sinziŋandâ mân ek kwâtâtibi. Umziŋandâ mân nâŋgâm kwâtâtibi. Umziŋ mân melâŋne ko nâ dap yatâ kubikziŋgâbat?’ +! Oi mârumŋan Propete Yesaiaŋâ kânŋan den sâip, den zo bonŋâ uap. Den zo itâ,‘Kindapziŋandâ den nâŋgânâŋgâ, zo nâŋgâbi. Ka umziŋandâ ko mân nâŋgâm kwâtâtibi. Sinziŋandâ igikŋâ, zo ikpi. Ka zorat topŋâ, zo mân ek kwâtâtibi. &*E A nâmbutŋâ, zen sinziŋâ ekŋâ mân ek kwâtâtibi. Oi kindapziŋandâ den nâŋgâm mân nâŋgâm kwâtâtibi. Zorat op den sumbuŋâ dâzâŋgoman. [)/ Ŋâi zâk den nâŋgânâŋgâŋâ, zo mem ândei Anutuŋâ târokwap pindâbap. Oi nâŋgânâŋgâ patâ upap. Ka ŋâi zâk den nâŋgânâŋgâ pindip, zo mân mem ândei bekŋan mimbap. Oi yen ândibap. -(S Sâindâ zâkŋâ itâ dâtnâŋgoip, “Anutu um topŋan bagibagiŋâ, zorat den sumbuŋâ ziiŋâ nâŋgâm kwâtâtibigât sâsâŋ. A nâmbutŋâ, zen buŋâ. '  Den yatâ sâm dâzâŋgoi arâpŋâ nen um topŋan gam mâsikâm sâwen, “Gâ wangât den sumbuŋâ dâzâŋgomat?” q&[ Zorat ŋâi zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap.” Yesuŋâ den sumbuŋaŋgât sâm dâzâŋgoip. E% Keet nâmbutŋâ ko hân âlipŋan gei zem bonŋâ doŋbep âsageip. Topŋâ ŋâigât keetŋâ 1 handeret. Topŋâ ŋâigât keetŋâ 60. Topŋâ ŋâigât 30. Bonziŋâ yatâ âsageip. q$[ Keetŋâ nâmbutŋâ hibuk osetŋan gei zeip. Gei zemŋâ kâmŋâ taki hibukŋâ kwârakoipkât moip. I#  Ândâŋâ kârep mân giari maaŋâ egi hâlâlâŋsâm moip. n"U Oi keet nâmbutŋâ hân siŋitŋan gei zeip. Zoren hân mâiktârâ kwâkŋanâk, zorat kek takip. P! Âi maandiŋi keet nâmbutŋâ mâtâbân gei zei nii ziŋâ ga niwe.  # Zen sagân kinetâ den sumbuŋâ top top sâm dâzâŋgoip. Ŋâi ko itâ sâip, “Nâŋgânek. A ŋâiŋâ keet maandiŋbam nebân arip. 7 Âi tâi a ambân kâmut patâ zâkkâren mindune ziŋgit waŋgâ ŋâin zarip. Oi zâk waŋgâyân tâi a ambân doŋbep patâ, zen sagân kirâwe. I  Sirâm zoren Yesuŋâ mirin gâbâ gem saru sâtŋan âi tâip. lQ 2Sumbem Ibânaŋgât sâtŋâ nâŋgâm lume, zen ko nâgât mamârâpnâ mun garâpnâ ue.”} 1Yatâ sâmŋâ arâp kirâwe, zeŋgâren bikŋâ pamŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Ziŋgitnek. Mamnâ murâpnâ zi te. M 0Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Mam murâpnâ waniŋ ziŋâ?”   /Mambât kinetâ a ŋâiŋâ Yesu itâ sâm dukuip, “Nâŋgâ. Mamgâ murâpkâ, zen den dâgonam kândâtniŋan ga kinze.”  .Yesu zâk den yatâ sâm dâzâŋgom kiri kândâtziŋan Yesugât mam murâpŋâ, zen gam den dukunam mambât kirâwe. ,Q -Yatâ ekŋâ âim wâke bukurâpŋâ nâmburân zagât, zikŋâ dâp buŋâ, bâliŋ kâtikŋâ, zo sâi ga mirâ zorenâk tâtat mâme upi. Oi a zo mârum bâliŋâ ândeipŋâ bet bâliŋ op kwâtâtibap. Bâliŋ mâme a kâmut zi, zeŋgâren yatik muyagibap.” Yesugât mam murâpŋâ. % ,Kârumŋâ sâbap, ‘Nâ mirânâ birâm gâwan, zoren âibâ.’ Sâmŋâ âburem âi ikpap. Egi mariŋâ buŋâ, saŋgon kubikkubikŋâ. wg +“Wâkeŋâ a umân gâbâ takâm gam hân a mân ândiândiŋan âi ândim tâtat mâmeŋâ kârubap. ~u *Oi ambân kutâ hân torengen gâbâ Salomogâren gâip, zâk yatik den kubikkubik narâkŋan kâmut zi zeŋgât tosaziŋ sapsubap. Wangât, ambân zorâŋâ hân kârebân gâbâ gam Salomogâren den nâŋgânâŋgâ bonŋâ mimbam gâip, zorat. Oi nâ zi kinzan, nâ Salomo wâlan. Zen wangât op nâgât den birâme?” Wâke, zâk gebâkŋan puriksâm a tâmbetkubap. 1[ )Zorat ko den kubikkubik narâkŋan Niniwe kamân mâirâp, zen gam a kâmut zi zeŋgât topziŋ sâne hâuŋâ yâmbâtŋâ patâ mimbi. Wangât, Niniwe kamân mâirâp, zen Yonaŋâ den girem dâzâŋgoi nâŋgâm umziŋâ melâŋâwe, zorat. Na sa nâŋgânek. Nâ zi kinzan, nâ Yona wâlan.   (Yona zâk sirâm karâmbut saru zuu patâgât umŋan gei zeip. Zo yatigâk a bonŋâ, nâ sirâm karâmbut hân umŋan zimbat. }s 'Sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kâmut zi orot mâmeziŋâ bâliŋâ sot Kembugât den birâbirâŋ. A yatâ zorâŋ top lâkulâku kulemgât sâme. Zen kulem ŋâi mârâtŋâ buŋâ. Propete Yonagâren muyageip, zo yatâ muyagei ikpi. =s &Yatâ sâm dâzâŋgoi Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a nâmbutŋâ, zen itâ mâburem dukuwe, “Patâ, top lâkulâku kulem ŋâi tuuna âsagei iknâ.”  %Den sâmat, zorâŋ topkâ sâm muyagei gâsu gobap. Mo den sâmat, zorâŋ topkâ muyagei birâgibap.” Yesu kulem top topkât dukuwe. yk $Nâ dâzâŋgua nâŋgânek, Den kubikkubik narâkŋan den sarâ top top, zorat hâuŋâ Anutuŋâ ziŋgâbap. + #A târârakŋândâ umŋan gâbâ den âlipŋâ kopgâmap. A ŋâi nâŋgânâŋgâ bâliŋâ, zâkkât umŋan gâbâ den bâliŋâ kopgâmap.   "Zen mulumgât kiurâp. Bâliŋandâ wan den âlipŋâ sâbi. Umziŋan kut ŋâi ŋâi zemap, zo yatik lâuziŋan kopgâmap. I   !Zen nak ŋâigât âlipŋâ sâm bonŋaŋgât yatik âlipŋâ sâbi. Mo nak ŋâigât bâliŋâ sâm bonŋaŋgât yatigâk bâliŋâ sâbi. Nak zo bonŋandâ nak topŋâ sâm muyagemap. B } Ŋâi zâk a bonŋâ nâ sâm bâliŋ kwatnibap, zâkkât tosa âlip gulipkubap. Ka ŋâi zâk Tirik Kaapum sâm bâliŋ kwâpap, zo ko tosaŋâ hânân sot Sumbemân mân gulipkubap. P  Zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Bâliŋâ top top sot den sumunŋâ top top, zorat tosa birâbirâŋ ziap. Ka ŋâi zâk Tirik Kaapum sâm bâliŋ kwâpap, zâkkât tosa birâbirâŋ mân ziap.   Yatâ sâmŋâ itâ sâip. “Ŋâi zâk buku mân otnibapŋâ, zâk kâsa otnibap. Ŋâi zâk nepnâ mân galem upapŋâ, kândaŋbap. lQ A ŋâi, zâk mirâŋan kâwali op tâi dap yatâ a ŋâiŋâ zâim sikum bekŋan mimbap? Yatâ buŋâ. Kâwali a zo komŋâ kiŋ bik saam pamŋâ sikumŋâ âlip bekŋan mimbap.” (Yesuŋâ den zo Sataŋgât op sâip.)  Nâ ko Anutugât Kaapumŋâ mam otnigi wâke moliziŋgâman. Anutugât um topŋan ândiândigât narâkŋâ mâte otziŋgi mân nâŋge. T! Zen nâgât itâ sâme, ‘Bezebuluŋâ mam okŋaŋgi wâke moliziŋgâmap.’ Oi zeŋgât narâpziŋâ ŋâiŋâ mam otziŋgi wâke moliziŋgâme? Sarâziŋaŋgât topŋâ zo narâpziŋandâ muyagibi. X) Satâŋ sot arâpŋâ, zen kâsa utnetâ nepziŋâ dap yatâ kâtigem zimbap? iK Zen yatâ sâne Yesuŋâ umziŋan ekŋâ itâ dâzâŋgom sâip, “Hân ŋâigât a, zen kâsa utnetâ hânziŋ zo kwamen zimbap. Oi kamân ŋâigât a mo mirâ ŋâigât a, zen kâsa utne mirâ kamânziŋ buŋ upap. &E Sâne Parisaio a, ziŋâ den zo nâŋgâm itâ sâwe, “Zo sarâ. Wâke zeŋgât a kutâ kutŋâ Bezebulu, zâkŋâ mam okŋaŋgi wâke moliziŋgâmap.”  A ambân kâmut kirâwe, zen zo ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “Dawidigât kiun gâbapkât sâsâŋâ, zo zi mot ŋâi.” 5c Nârâk zoren wâkeŋâ a ŋâi okŋaŋgi kopa op siŋ bâpsâsâŋ op ândei Yesugâren diim âiwe. Âine Yesuŋâ a zo kubigi siŋâ ânâŋgâri ekŋâ den sâip. uc Yatâ oi a ambân hân toren toren, zen zâkkât kutsiŋgiŋan târokwapi.” Yesuŋâ wâke ŋâi moleip. E Gerâ âbâbâŋgum, zo mân kârâm mânâŋgât pâmbap. Oi kârâp tirâp mân biri bâpsâbap. Yatâ op nep tuum ândim den târârak sâm kubikmubik oi târârak op kâtigem zimbap. T~! Zâk den sârek mân sâbap. Kamân sombemân mân kwamitagoi nâŋgâbi. M} “Zen nannâ iknek. Nâ zâk gâsum sâlâpkuan. Zâk nannâ âlipŋâ. Zâkkât umnâ kinmap. Nâ Kaapumnâ pinda bekŋan mei hân toren toren a zeŋgâren den kubikkubikŋâ sâm haŋpâmbap. l|Q Yatâ oi Propete Yesaiaŋâ mârumŋan Anutugât den kulemgoip, zo bonŋâ oip. Den zo itâ, U{# Zen zâkkât topŋâ zo a ambân mân dâzâŋgobigât den sâm kâtigeip. |zq Yesuŋâ den zo nâŋgâm kamân zo birâm ŋâin arip. A doŋbep patâŋâ molinetâ kubikziŋgâm naŋgip. y Yatâ oi Parisaio a, zen zo ekŋâ âimŋâ zâk dap yatâ kunat sâm den âraguwe. Yesugât den sâsâŋ, zo bonŋâ oip. x} Yatâ sâmŋâ a zo itâ sâm dukuip, “Bikâ tâŋtâŋ pa.” Sâi bikŋâ tâŋtâŋ pâi âlip op toren yatâ oip. Sw Râma zâk yenŋâ. A zen ko bonŋâ, zorat kendonân âlip orotŋâ.” /vW Sâne Yesuŋâ lâuziŋan mem itâ sâm mâsikâziŋgip, “Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ râmaŋâ kânok lâmân giari ko kendongât op birâbap? Yatâ mân upap. u1 Zoren a ŋâi tâip. Zâk bikŋâ humutŋik. Oi a ziŋâ Yesu mâsikâm sâwe, “A kendonân kubikziŋgâziŋgâŋ, zo orotŋâ mo mân orot?” Et Yatâ sâmŋâ zobâ âim mâpâmâpâse namin zarip. `s9 A bonŋâ, nâ kendongât mariŋâ op ândian.” Yesuŋâ kendonân a ŋâi kubigip. grG Anutugât den kulem ŋâi itâ ziap,‘Bâu zuu kom om nibigât mân sâwan. Um lâklâk op a buku otziŋgâbigât otnigap.’ Zen den zirat topŋâ nâŋgâm sâi a tosaziŋ buŋâ den laŋ ŋâi mân dâzâŋgobe. q# Zen Kembugât namâ zo hâlâlu sâme, Ka nâŋâ ko dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ mâteziŋan kinzan, nâ walâwalâŋ. Namâ zo gigiŋâ. Cp Anutugât gurumin den ekabân den itâ sâlâpkum nâŋgâme? Tirik namâ galem a, zen Yuda zeŋgât kendonân tirik namin âim nep tuum gurumin den zo kume, zorat tosaŋâ mân opmap. 2o] Zâk Kembu Anutugât namâ zo zâim nalem hâlâlu sâsâŋâ, zo mei niwe. Nalem zo zâk sot arâpŋâ niwe. Zo mân orotŋâ. Namâ galem ziiŋik nimbigât sâsâŋ. n} Sâneta itâ sâm dâzâŋgoip, “Dawidi sot arâpŋâ, zen tepkât opŋâ urâwe, zo sâlâpkum nâŋgâme mo buŋâ? m Yatâ oindâ Parisaio a, ziŋ zo ekŋâ Yesu dukum sâwe, “Ek. Arâpkâ ziŋ kut zo ue, zo kendonân mân orotŋâ.” l ! Narâk zoren Yesuŋâ kândom otniŋgi kendonân kâlamân obândiwen. Âimŋâ arâp nen tepniŋaŋgât opŋâ segoŋ keet namuŋ niwen. Vk% Nâ sot kin nep tuutuuŋ, zo bâbâlaŋ. Nâgât nep, zo bâbâlaŋ.”j' Nâ umnandâ mulun op gigiŋâ op ândimangât nâgâren gane nep ârândâŋ tuum ândinat. Oi um dâpziŋandâ lumbeŋâ muyagem ândibap. %iC “Kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ tuum kâbâ yâmbât sot sâknam nâŋgâm ândime, zen aksik nâgâren gane gâsuziŋga um sâkziŋâ sânduksâbap. 6he Ninâu yatâ sâmŋâ arâpŋâ nen itâ sâm dâtnâŋgoip, “Ibânâ, zâk kut ŋâi ŋâi nâgât siŋgi sâm bitnan pam naŋgip. Umnan den sot nâŋgânâŋgâ ziap, zo mân nâŋge. Ibânâ zâk zikŋik nâŋgap. Oi Ibânaŋgât umŋan den sot nâŋgânâŋgâ ziap, zo mân nâŋge. Nâ ninik nâŋgan. Oi nâŋâ a nâmbutŋâ Ibânaŋgât topŋâ sâm muyageziŋga âlip nâŋgâm kwâkâbi.” Yesuŋâ diiniŋgâbap. Gg Kembu, gâ yatâ muyagem âibapkât nâŋgâna âlip oip.” =fs Narâk zoren Yesuŋâ Kembugâren den itâ sâip, “Ibâ, hân sot sumbem mariŋâ, gâ âlip opmat. A ziiŋâ nâŋgânâŋgâziŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ opmap, zo diŋgâ tik kwatziŋgâmat. Ka a umziŋan gigiŋâ upme, zen ko diŋgâ sâm muyageziŋgâmat. Oi nâ zorat sâm âlip kwatgigan. be= Zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Den kubikkubik narâkŋan Sodom kamân mâirâp, zen hâuŋâ mem gei kwap otziŋgâbap. Zen ko hâuŋâ mem zâi kwap otziŋgâbap.” Yesuŋâ Ibâŋâ sâm bâbâlaŋ kwâkŋaŋgip. pdY Kapenaum mâirâp, zen dap upi? Sumbemân zâibi? Buŋâ. Zen sim kârâbân kâbakŋeziŋgâbap. Zeŋgâren kulem top top muyageip. Kulem zo Sodom sot Gomora kamânân muyagei sâi kamân zo mân buŋ op narâk ziren tok tâpap. p4~k}|{zz@yxxLwwvuuttssrrqZpp1oo nnzmmWlkk'jii+h#ghf}eeddd+cjba`__^^]]\[[?ZuYY+XvWW|VVTVU6TT4SSMRR3QQ1PPONNrMM2LYKK+IIHGGjFEEDCCFBAAe@?>>=<<[;;`;:g9888.77'6655=433&211%0_0/O..--{,+++J**)((''&Z%%$\#4""*!=h03EUPlS  { y : #NmopptYYesuŋâ yatâ sâm dâzâŋgoi Parisaio a, zen denŋâ dap sâm saanat sâm den sâm kubigâwe. s Kembuŋâ a ambân zop dâzâŋgomap, zo doŋbep. Ka mem sâlâpzâŋgomap, zo bituktâ.” Yesu kâtkât topŋâ mâsikâwe. r9 Oi a kutâŋâ arâpŋâ dâzâŋgom sâip, Zen kiŋ bikŋâ saam âkŋan ŋâtâtigân kâbakŋine giarik. Zoren gemŋâ umbâlâ op isem zimbap.’ kqO Ekŋâ itâ sâm dukuip, ‘Arâ, gâ dap op hâmbâ buŋ ga taat?’ Sâi a zo suluk mem tâip. rp] Tatnetâ a kutâŋâ ziŋgitpam zâimŋâ a ŋâi kendongât hâmbâ âlipŋâ mân pam tâi egip. o Sâi arâpŋâ zen mâtâp kâukŋan âi tap a âlipŋâ sot a bâliŋâ, zo aksik diiziŋgâne gam mirâ piksâm tarâwe. [n/ Zorat zen mâtâp kâukŋan âim a muyageziŋgâm zen aksik diiziŋgâm gabi.’ mOi a kutâ, zâk kore a itâ sâm dâzâŋgoip, ‘Sii nalem zo mârum kubiksen. Oi a zeŋgât zop sâsâŋ, zo âkonziŋgi bire. l!Yatâ utne a kutâŋâ nâŋgi bâlei kuk yâmbâtŋâ op kâwali a gakâŋâ sâi âimŋâ a zâŋgomŋâ kamânziŋâ kârâp une seip. FkA nâmbutŋandâ ko kore a kâsa otziŋgâm zâŋgone muwe. jyA zen âim yatâ dâzâŋgone den zo nâŋgâne yenŋâ oi a ŋâi zâk nepŋan arip. Ŋâi zâk hibukŋan arip. MiÂi sâne mân nâŋgâne kore a dum sâŋgonzâŋgom sâip, ‘Zen âimŋâ a zop sâsâŋâ, zo dâzâŋgonek, “Zen nâŋgânek. Patâniŋâ itâ sap, ‘Nâ sii nalem mia gaap sot bâu makau sa gaam ue. Oi kut ŋâi ŋâi mem târâkbârâk uen, zorat zen ganetâ a ambân mâpotzikâm nem sâtâre utnat.’ ” ’ lhQYatâ opŋâ kore arâpŋâ sâŋgonzâŋgoi zen zop kânŋan sâsâŋâ, zo diiziŋgânam âiwe. $gA“Siŋgi âlipkât mâtâp, zo itâ. A kutâ ŋâiŋâ sii nalem oip, zoren dâpkwap sâbâ. A kutâ, zâk nanŋâ ambân pindâbam sii nalem mei gâip. {do-Den sumbuŋâ yatâ sâi tirik namâ galem a sot Parisaio a, zen nâŋgâm sâwe, “Zo neŋgât op sap.” c-,(‘A ŋâi zâk kunkun zorâŋ kom sâkŋâ tâmbetkubap. Oi kunkun zorâŋâ a ŋâi kwâkŋan kumbap, zo ko kom kwândâlibap.’ ”) #b?+Nâ zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Anutu um topŋan ândiândiŋâ, zo zen betziŋan mem a kâmut uŋakŋâ ziŋgâbap. Oi ziŋâ bonŋâ muyagibi. 7ag*Yatâ sâne Yesuŋâ itâ târokwap dâzâŋgoip, “Kembugât ekabân den itâ ziap, zo sâlâpkum nâŋgâme?‘Mirâ tuutuuŋ a, zen kunkun ŋâi ekŋâ âkon op birâwe. Kembuŋâ kunkun zo mem namin kwânâŋgi kinzap. Kembuŋâ sâi yatâ âsageip. Niŋâ egindâ mârâtŋâ ŋâi uap.’ V`%)Yesuŋâ yatâ sâi a ziŋâ itâ dukuwe, “Kut ŋâi ŋâi sumunŋâ okŋaŋgâwegât zâkoot yatik otziŋgâbap. Oi nepŋan galem a âlipŋâ zâmbari zen narâk dâp nalem bonŋâ pindâm ândibi.” >_w(Nep mariŋandâ gamŋâ galem a dap otziŋgâbap?” :^o'Yatâ sâmŋâ nebân gâbâ kom geim kune moip. &]E&Oi galem a, zen nanŋâ zo ekŋâ itâ sâm âraguwe, ‘Zâkŋâ gâtâm nep zi mariŋâ upap, zorat nen komŋâ nep zi mâriŋâ oindâ neŋgât upap.’ l\Q%Oi bet zikŋâ nanŋâ, zo itâ sâm sâŋgongoip, ‘Nannâ ari ekŋâ hurat kwâkŋaŋgâbi.’ c[?$Yatâ utne nep mariŋandâ nâŋgâm a doŋbep sâŋgonzâŋgoi âine yatik otziŋgâwe. {Zo#Gane galem a ziŋâ a zo gâsuziŋgâm ŋâi kom kâbakŋiwe. Oi ŋâi gâsum kune moip. Oi ŋâi kâtŋâ kuwe. Y"Zoren ândei bonŋâ mimiŋ narâk oi kore arâpŋâ bonŋâ nâmbutŋâ mimbigât sâŋgonzâŋgoi galem a zeŋgâren gawe. X3!“Nâ den sumbuŋâ ŋâi sa nâŋgânek. A kutâ ŋâiŋâ hân ŋâin waiŋ nep kârâm kâmit dâmân paset tuugip. Tuumŋâ tâk keetŋâ mândâlibapkât âmaŋ patâ tuum galem a zeŋgât mirâ tuugip. Tuum naŋgâm galem a bitziŋan pam hân ŋâin âi ândeip. W Yohane takâmŋâ târârak ândiândigât mâtâp tirâpzâŋgoi zen birâŋaŋgâne bâliŋ mâme a sot laŋ mâme ambân, zen zâkkât den nâŋgâm kwâtâtiwe. Yatâ utne zen ziŋgitŋâ umziŋ mân âbureip.” Waiŋ nep galem a bâliŋâ, zeŋgât den. CVYatâ sâmŋâ Yesuŋâ mâsikâziŋgip, “Zen sânek. Ŋâi katepŋâ ibâŋaŋgât den lugip?” Sâi ziŋâ dukum sâwe, “Den bet dukuip, zorâŋâ.” Yatâ sâne Yesuŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Kât mimiŋ a sot laŋ mâme ambân, zen Anutugât um topŋan bagine zen ko kândâtŋâ upi. U#Oi ibâŋandâ nanŋâ ŋâi yatik dukum sâŋgonguip. Sâi, ŋâiŋâ âi tuubap, yatâ sâmŋâ bet umŋâ nâŋgâm laŋ âi tuugip.” TT!Dukui sâip, ‘Âlip âi tuubat.’ Yatâ sâmŋâ âi gulip op ândeip. 9Sk“Den ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. A ŋâigât nanzatŋâ zagât ândiwet. Oi ibâŋandâ nanŋâ ŋâi itâ sâm dukuip, ‘Nannâ, gâ irak âi waiŋ nep tuuban.’ -RSZen yatâ sâm Yesu itâ sâm dukuwe, “Nen mân nâŋgen.” Sâne Yesuŋâ itâ mâburem dâzâŋgom sâip, “Den zo dâtnoge sâi ko nâŋgoot ŋâigât sâtkât opman, zo dâzâŋgobam. Ka zen mân dâtnoge, zorat nâŋgoot mân dâzâŋgobat.” Katep zagât, zet walâgilâ urâwet. QAgât sâtkât tuugip yatâ sânam a zeŋgât keŋgât urâwe. Wangât, a zen aksik patâ Yohanegât Propete sâme, zorat. P+Yohane too saŋgon nep tuugip, zo ŋâigât sâtkât nep tuugip? Anutugât sâtkât mo agât sâtkât?” Yatâ sâm mâsikâziŋgi zen ziŋik den dap sânâ sâm um zagât op itâ âraguwe, “Nen Anutugât sâtkât sâindâ sâbap, ‘Wangât diŋâ mân luwe?’ ” 3O_Sâne Yesuŋâ itâ mâburem dâzâŋgom sâip, “Nâ den kânok mâsikâziŋga dâtnone nâŋgoot yatik ŋâigât sâtkât kut ŋâi ŋâi opman, zorat dâzâŋgobat. N Oi Yesuŋâ âimŋâ tirik namin zâim den siŋgi âlip dâzâŋgom tâi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen zâkkâren gam itâ sâm mâsikâwe, “Gâ ziren kut ŋâi ŋâi opmat, zo ŋâigât sâtkât opmat? Ŋâiŋâ dâgogi opmat?” MOi nâŋgâm pâlâtâŋziŋ bonŋoot ândim wan mo wangât ninâu sâne muyageziŋgâbap.” Yesu sot a kâukŋâ mâsikâyaŋgâwe. 4LaYatâ sâindâ Yesuŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zen um zagât mân opŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ bonŋâ op ândibi. Yatâ op ândine sâi nagân kulem âsagiap, zorik buŋâ. Zen bakŋâ ândi dukubi, ‘Bakŋâ, gâ pâuksâm saruin gei.’ Yatâ sâne dinziŋâ lubap. KOi arâpŋâ nen zo ekŋâ imbaŋâniŋ buŋ oi sâlâpniŋan zim kirâwen. Oi itâ sâwen, “Nak zi dap opŋâ kek hâlâlâŋsap?” kJOOi mâtâbân âim wakum nak ŋâi ekŋâ topŋan âi keetŋâ kârui buŋ oi ilumŋik kiri egip. Ekŋâ nak itâ sâm dukuip, “Gâgâren bongâ mânâk âsagibap.” Yatâ sâi zorenâk ilumŋâ mom hâlâlâŋsâm kirip. MIHaŋgârâk Yesuŋâ kamân patin puriksâm tepŋaŋgât oip. H'Yatâ dâzâŋgom birâziŋgâm Yerusalem kamânân gâbâ geim Betania kamânân zari ŋâtiksâi zeip. Yesuŋâ wakum nak dukui moip. 'GGOi Yesu itâ dukum sâwe, “Den sâm te, zo nâŋgat?” Sâne sâip, “Ee, nâŋgan. Oi Kembugât ekabân den ŋâi ziap, zo sâlâpkume mo buŋâ? Den zo itâ,‘Katep sot namân gokŋâ, zeŋgât um mem bâbâlâŋ kwatna lâuziŋan gâbâ gâgât sâtâre muyagiap.’ ” #F?Yatâ oi tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin den galem a, zen kulem zo igâwe. Oi katep zen tirik namin zâi den kâtikŋâ sâm sâwe, “Oe, Dawidigât kiunŋâ, gâ gam niŋgat.” Yatâ sâne Parisaio sot gurumin den galem a, zen nâŋgâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. kEOOi zoren ândei a sinziŋ bâpsâsâŋ sot kinziŋ bâliŋâ, zen zâkkâren âine kubikziŋgip. D) “Kembugât den kulem ŋâi itâ ziap,‘Namânâ zi ninâu namâ upap.’ Zen ko utnetâ kâmbu a zeŋgât kât ki silep yatâ uap.” $CA Yesuŋâ tirik namin zari kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ op ziwe, zo moliziŋgi âiwe. A nâmbutŋâ, zen Roma zeŋgât kât sot Yuda zeŋgât kât, zo hâukwap aŋgâgwaŋgâ op kirâwe. Kât tâtatŋâ sot kembâ mâirap zeŋgât tâtat, zo kom kâbakŋem dâzâŋgom sâip, 8Bi Sâne a ambân kâmut gâwe, zorâŋ itâ sâm dâzâŋgowe, “Propete Yesu, zâk Galilaia gokŋâ, Nasarete kamânân gâbâ gaap.” Yesu zâk tirik namâ hâlâlu sâip. qA[ Yerusalem kamânân zari kamân mâirâpziŋâ umziŋâ zari sâwe, “A zi ŋâiŋâ gâi ue?” J@  Oi a kâmut patâ, zen mem oset kwâkŋaŋgâm itâ sâm pam diim âiwe,“Oe, Dawidigât kiunŋâ gam niŋgap. Kembugât sâtkât gaatkât sâm âlip kwatginâ. Oe, sumbem mâriŋâ.” 5?cOi a kâmut patâ, zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ hâmbâziŋ kwâkâm mâtâbân parâwe. Oi a nâmbutŋandâ gâlaŋgât sot lâkom ilumŋâ mânâŋgât pam diim âiwe. >+Oi a zagât zo Yesugât den lum âiwet. Âimŋâ doŋgi mam murarâ diizikâm gâitâ hâmbâniŋ kwâkŋan pâindâ Yesuŋâ zâi tâip. M=“Zen Yerusalem kamân, Sioŋ mâirâp dâzâŋgonek, ‘Iknek. A kutâziŋâ gigiŋâ op zeŋgâren gaap. Zâk doŋgi sigan kwâkŋan tap gaap. Sikum lamap, zorat kwâkŋan tâi gabot.’ ” e<CZo yen buŋâ. Propete ŋâiŋâ den sâip, zo bonŋâ oip. Zâk den itâ sâip, ;Zet yatâ oitâ ŋâiŋâ zikitsâi sâbabot, ‘Kembuniŋaŋgâren nep ŋâi muyagei zirat sap.’ Yatâ sâitâ ziki diim gâbabot.” :Zâk itâ sâip, “Zet kamân ândiren âimŋâ doŋgi mamŋâ sot sigan tâgân saane kinzabot, zo zikitŋâ olaŋ diizikâm gâbabot. 69 gOi nen Yerusalem kamânân takânam urâwen. Oi Betepage kamân Oliwa bakŋâ topŋan tâip, zoren takâmŋâ Yesuŋâ arâpŋâ neŋgâren gâbâ a zagât sâŋgonzâkoip. v8e"Sâitâ Yesuŋâ umŋâ nâŋgâmŋâ sinzikŋan weegi zet sinzikŋâ igâwet. Oi Yesu molim ba âiwet.J7 !Sâi itâ sâwet, “Kembu, sinnikŋâ mânâŋgâtna iktâ.” _67 Yesu zâk mâtâbân kin sâi gâitâ mâsikâzikip, “Dap otzikâbatkât sabot?” :5mDen doŋbep sâitâ a ziŋâ kwerâzikŋâ sâwe. Hiriŋsâm tâpabotkât sâwe. Oi zet nâŋgâm tâtâlim sâwet, “Kembu, Dawidigât kiunŋâ, nekât umgâ bâliŋ oik.” @4yOi a zagât sinzikŋâ bâpsâsâŋ mâtâbân tapŋâ Yesu gam ariap sâne nâŋgâm den kâtikŋâ den sâm sâwet, “Kembu, gâ Dawidigât kiunŋâ, nekât umgâ bâliŋ oik.” f3EYesu sot arâpŋâ, nen Yeriko kamân birâm arindâ a doŋbepŋâ moliniŋgâm âiwe. .2UA bonŋâ, nâ zo yatik ziŋâ kore otnibigât buŋâ. Ninak a doŋbep zeŋgât kore opŋâ suupziŋ mimbatkât gewan.” Yesu zâk a zagât sinzikŋâ kubikzikip. D1Ŋâi zâk a sâtŋâ upâ sâm kore otziŋgâm ândibap. o0WZen ko yatâ mân upi. Zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ a kutâ upâ sâm a gigiŋâ yatâ op ândibap. G/Oi Yesuŋâ sâi gâindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Hân a kutâ, zen kembu otziŋgâm kore aziŋ gâsuziŋgâme. Oi a zâizâiŋ, zen a gigiŋ walâziŋgâm a kutâ upme. Zo nâŋgâme. B.Oi arâp bâzagât, nen den zo nâŋgâm kuk otzikâwen. B-}Sâitâ dâzâkom sâip, “Too kâlakŋâ nimbat, zo âlip nimbabot. Ka âsannan tâtatŋâ, zorat den nâgâren mân ziap. Ibânandâ sâm ziŋgip, a zorâŋâ tâtat zoren tapi.” <,qSâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Zen den topŋâ mân nâŋgâm itâ se. Nâ too kâlakŋâ nimbat, zo zet âlip nimbabot?” Sâi zikŋâ itâ sâwet, “Net âlip nindat.” <+qOi Yesuŋâ mâsikâm sâip, “Gâ wangât otgigap?” Sâi ambân zorâŋâ sâip, “Gâ a kutâ tâtarân tâtna nanzatnâ, zikŋâ gâgât âsangâ toren toren tâpabot.” ~*uNarâk zoren Zebedaio ambinŋandâ nanzatŋâ diizikâm Yesugât um topŋan âi simin liim pindiŋsâm dukuip. 5)cZen um kâtik zeŋgât bitziŋan nâbane ziŋâ nom sinnan gemŋâ poru nagân none mumbat. Mom sirâm karâmbut zem zaatpat.” Yohane sot Yakobo, zet patâ utat sâwet. F(“Zen den nâŋgânek. Nen Yerusalem kamânân zâinamen. Zoren a bonŋâ, nâ tirik namâ galem a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zeŋgât bitziŋan zariandâ mumbatkât sâbi. 'Oi Yesuŋâ Yerusalem kamânân zâibam arâpŋâ kiin zagât diiniŋgi niiŋik âiwen. Mâtâbân âim itâ sâm dâtnâŋgoip, j&MZo yatik a betŋâ kândom upi. A kândomŋâ bet upi.” Mom zaatzaat, zorat den dâzâŋgoip. l%QNinâ kut ŋâi ŋâi, zorâŋ yatâ upâ sâm âlip upat. Nâ âlip uan, zorat umgâ bâliap?’ d$AZorat kâtkâ mem âi. Nâ bet ge, zen sot kât dâbâk ziŋgâbatkât nâŋga âlip uap. ##? Yatâ sâne nep mariŋandâ zeŋgâren gâbâ ŋâi itâ dukuip, ‘Buku, nâ mân mem bâliŋ otgigan. Kât bâtnâmbut sa nâŋgâna âlip uap, zo ka. 2"] Oi itâ sâwe, ‘Bet ge, zen nep bituk tuuge. Nen ko sirâm patâ nebân sâknam patâ nâŋgâm kirindâ ŋâtiksap. Oi wangât bet a zeŋgât dâp yatik niŋgat?’ N! Kât yatâ memŋâ nep mariŋâ den bâliŋ dukum kuk okŋaŋgâwe. t a Ziŋgi kândom gawe, zo ekŋâ sâŋgân mem zâi pam niŋgâbâmap sâne galem a bâtnâmburâk ziŋgip. T! Oi bet gawe, zo sâi gawe. Gane bâtnâmbut bâtnâmbut ziŋgâm naŋgip. A{Nep mariŋandâ yatâ oi ŋâtiksâi nep galem a dukum sâip, ‘Gâ nep a diiziŋgâna gane kât ziŋgâban. Oi bet ge, zeŋgâren topkwap ziŋgâm âim ziŋgâm naŋgâban.’ "=Mâsikâziŋgi zen itâ sâwe, ‘Nen nep ŋâi mân sâm niŋge.’ Sâne dâzâŋgom sâŋgonzâŋgom sâip, ‘Waiŋ nepŋâ ziap. Zo âi tuunek.’ %COi ŋâtiksâisâi dum âim a nâmbutŋâ muyageziŋgâm itâ sâm mâsikâziŋgip. ‘Zen wangât sirâm patâ yen ândinetâ mirâ ŋâtiksâbam uap?’ MOi mirâ bâkŋan opŋâ, mirâ torengen oi âim dum gâsuziŋgip. Ziŋgitŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, ‘Waiŋ nep ziap. Âi tuune sâŋgânŋâ ziŋgâbat.’ Yatâ sâi nâŋgâm waiŋ nepŋan âiwe. b=Mirâsiŋ takâm tânâmŋan zari dum âi a nâmbutŋâ kamân sombemân muyageziŋgip. wOi a nâmbutŋâ gâsuziŋgâm sirâm kânokkât bâtnâmbut sâi nâŋgâne dâp oi nepŋan sâŋgonzâŋgoi âiwe. ? y“Sumbemgât mâtâp, zorat siŋgi, zo waiŋ nep mariŋâ ŋâiŋâ nep a gâsuziŋgâbam arip, zoren dâpkwapâ. Mirâ haŋsâi nep mariŋâ zâk nep a muyageziŋgâbat sâm arip. xiOi a kândom, zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ bet upi. A bet, zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ kândom upi.”/WOi ŋâi zâk nâgât opŋâ âtâ mun, mam ponâ, ibâ mam, nan bârat, mirâ kamân mo hân birâbap, zâk hâuŋâ doŋbep mimbap sot ândiândi kâtik ândibap. Yatâ sâm mâsiki Yesuŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Gâtâm den kubikkubik narâkŋan a bonŋâ, nâ kembu tâtatnan ta nâ moliniwe, zen yatik a kembu tâtat kiin zagât, zoren tapŋâ Isirae a kâmut kiin zagât, zeŋgât den sâm kwâkâbi. 4aYatâ sâm dâtnâŋgoi Peteroŋâ itâ sâm mâsikip, “Nâŋgat. Nen kut ŋâi ŋâiniŋâ aksik birâm gâ moligigen. Oi zorat hâuŋâ wan muyageniŋgâbap?” I Sâindâ Yesuŋâ niŋgitŋâ sâip, “Aŋâ kut ŋâi ŋâi utnam kwakme, zo Anutuŋâ mâtâpŋâ âlip muyagemap. Zâk mân kwakmap.” Yesugât op kut ŋâi ŋâi birâm hâuŋâ minat. taArâpŋâ nen den zo nâŋgâmŋâ kwakmak op sâwen, “Zo yatâ zorâŋ dap yatâ sumbemân baginat?” J Nâ zorarâk dâzâŋgobâ. Bâu patâ kameleŋâ kuup mâtâpŋan bagibagiŋ, zo yâmbâtŋâ yatâ. Ka a kât sikum patâŋâ sumbem kamânân bagibagiŋ, zo yâmbâtŋâ walâwalâŋâ.” )Ari Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A sikum patâŋootŋâ sumbem kamânân baginam kwakpi. s_Yatâ sâi a zo nâŋgâm umŋandâ bâliŋ oi arip. Zâk sikum a op ândeip, zorat op umbâlâ op arip. \ 1Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ tosanâ buŋ upap sâm kut ŋâi ŋâi tatgigap, zo pam kât memŋâ a kanpitâ ziŋgâban. Ziŋgâmŋâ ga moliniban. Gâ yatâ opŋâ sumbemân sikumgoot upan.” w gSâi a sigan zorâŋâ itâ sâm dukuip, “Den sat, zo âlip op gâwan. Oi ŋâi dap dap târokwap upat?” ) KGâ bukugaŋgât sarân sâsâŋ mân sâban. Gâ ibâ mamgâ sâtzik lum hurat kwatzikâban. Oi gikaŋgât otgimap, zo yatik a torenŋâ zeŋgât otgibap.” : mSâi a zorâŋâ wan gurumin dengât sat sâm mâsikip. Sâi Yesuŋâ itâ sâip, “Gâ kâmbamŋâ a mân kumban. Ap ambin, zet mân birâyaŋgâbabot. Gâ kâmbu mân upan. e CSâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ wangât nâgâren gam âlip orotŋaŋgât mâsikânigat? Âlipŋâ mariŋâ Anutu kânok. Gâ ândiândi kâtikŋaŋgât siŋgi upâ sâm Kembugât gurumin den zo lum ândiban.” Oi a ŋâiŋâ Yesugâren gam mâsikâm sâip, “Nâ wan nep âlipŋâ tuumŋâ ândiândi kâtikŋaŋgât siŋgi upat?” .UKatep yatâ zo, zen sumbemgât siŋgi sâsâŋ.” Yatâ sâmŋâ bikŋandâ kâukziŋan pamŋâ hân zo birâm ŋâin arip. A sikum patâ, zâk Yesu kândâtkuip. gGYatâ oindâ Yesuŋâ itâ sâip, “Birânetâ katep zen nâgâren ganek. Mân pâke panek. 2] Oi a ambân zen murarâpziŋ Yesugâren diiziŋgâm âim Yesuŋâ bikŋandâ kâukziŋan gâsum ninâu sâbapkât dukuwe. Oi arâpŋâ nen keŋgât minziŋgâwen. \1 A nâmbutŋâ, zen mam kâmbo kâligen gâbâ ambân buŋâ ândibigât gukupitŋik âsagiwe. A nâmbutŋâ, zen aŋâ katep mân mimbigât otziŋgâwe. Oi a nâmbutŋâ, zen siŋgi âlip nepkât op ambân mân mime. Ŋâi zâk zorat imbaŋâ zemŋâŋgap oi den zi nâŋgâm umŋan gibap.” Yesuŋâ bikŋandâ katep kâukziŋan pâip.  Sâindâ ko Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Den zi a aksik zeŋgât buŋâ. Zorat imbaŋâ zemziŋgap, zen mem umziŋan gibi. + Yatâ sâi arâpŋâ nen dukum sâwen, “Ap ambin, zekât topzikŋâ yatâ oi aŋâ ambân mân mem yen ândibâ sâm âlip ândibap.” U# Zorat nâ dâzâŋgua nâŋgânek. A ŋâi, zâk ambân birâm ŋâi mimbap, zâk târotârozik mânâŋgât tosa patâ mimbap. Ka mârum ambânŋâ a ŋâi sot ândeip oi ko tosa zo agât mân upap.” Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Mose zâk um kâtikziŋaŋgât op yatâ sâip. Mârum topkwâkkwatŋan yatâ mân zeip. ,QYatâ sâm dâzâŋgoi zen itâ sâwe, “Mose zâk den itâ sâip, ‘A ŋâi ambân birâbam ekap kulemgum pindâm birâbap.’ Zo wangât yatâ sâip?” ~Oi zet zagât buŋâ, kânok op ândibabot. Zorat sa nâŋgânek. Anutuŋâ mâpotzikipkât a zen mân kâsâpzâkobi.” }+Muyagezikâmŋâ itâ sâip, ‘Zorat ko a ŋâiŋâ ibâ mam birâzikâm ambinŋaŋgâren pâlâtâŋ oi zet um sâk kânok op ândibabot.’ |Mâsikâne sâip, “Kembugât ekabân den ziap, zo sâlâpkume mo buŋâ? Zâkŋâ mârumŋan a sot ambân muyagezikip. *{MOi Parisaio a, zen mâsikânam ga itâ sâm mâsikâwe, “Kembugât den kâtik, zo dap ziap? A ŋâi, zâk ambinŋâ wan mo wangât op biri dâp upap?” bz=Ari a ambân kâmut patâ molim âiwe. Oi hân zoren ândim sisi mâsek a kubikziŋgip. my UYesu zâk den top top zo sâm naŋgâm Galilaia hân birâm Yudaia hân Yodaŋ too nâmbutken arip. x#Zen zo yatik um bâbâlaŋâk a bukuziŋâ, zâkkât tosa mân birâne sumbem Ibânandâ zo yatâ yâmbâtŋâ otziŋgâbap.”w)"Yatâ sâmŋâ kuk op kâwali a bitziŋan pam sâip, ‘Tâk namin pane ândim zâim nâgât tosa patâ, zo kwâkâm naŋgi birâne gibap.’ {vo!Nâ gâgât umnâ nâŋgâm tosagâ biran. Oi nâŋâ tosagâ biran, zo yatik bukugaŋgât tosaŋâ birâbat?’ yuk Oi a kutâ, zâkŋâ nâŋgâm kore a zo sâi gâi itâ sâm dukuip, ‘Kore a bâliŋ kâtik kâtikŋâ, gâ. htIOi kore a bukurâpŋâ, zen zo ekŋâ umziŋ bâliŋ oi âi a kutâziŋâ siŋgi dukuwe. sYatâ sâi diŋâ mân nâŋgâm itâ sâm bukuŋâ zo tâk namin pâip, ‘Tosa zo kwâkâm naŋgâna âki birâgibat.’ vreOi a zo bukuŋaŋgât um topŋan geim itâ sâip, ‘Gâ birânandâ mulunâk tap kât zo muyagem gibat.’ Vq%Yatâ oi kore a zo mirin gâbâ gem bukuŋâ ŋâi muyageip. Zâkkâren tosa mâik ŋâi kât 1 handeret yatâ tâip. Zâk muyagem gânduŋan gâsum kârâpŋoot sâip, ‘Tosa zo kek melâŋ ni.’ Ap}Yatâ sâi a kutâŋâ umŋâ nâŋgâm tosaŋâ birip. oA kutâŋâ yatâ sâi kore aŋâ um topŋan gei itâ sâm dukuip, ‘A kembunâ, gâ birânina kât zo mulunâk muyagem gibat.’ nOi a zo kât buŋ oi a kutâ zâk a zo zikŋâ sot ambin murarâpŋâ sot kut ŋâi ŋâi a ziŋ sâŋgân mine zâkkât upapkât sâip. Vm%Oi ŋâi diim gawe, zâkkâren tosa patâ ŋâi zeip. Kât 10 tausen yatâ. l3Zorat siŋgi âlipkât mâtâp, zo a kutâ ŋâiŋâ oip, zoren dâpkwap sâbâ. A kutâ zo arâpŋâ tosaŋâ namuŋ pindâbigât sâi gawe. 1k[Sâm mâsiki Yesuŋâ sâip, “Nâmburân zagât oi birâbangât sat. Nâ yatâ buŋâ, 70 oi birâbangât san. Oi yatigâk buŋâ, walâm doŋbep patâ oi birâban. FjYesuŋâ den yatâ sâi Peteroŋâ zâkkâren âim mâsikâm sâip, “Kembu, bukunâ ŋâiŋâ bâliŋ otnigi tosaŋâ sâp dabutâ birâbat? Nâmburân zagât oi bira dâp upap?” }isA bituktâ, zagât mo karâmbut yatâ, zen nâgât op mindune nâ osetziŋan tâpat.” Kore a bâliŋaŋgât den. FhOi dum dâzâŋgua nâŋgânek. Zeŋgâren gâbâ a bituktâ, zagât mo karâmbut yatâ, ziŋ umziŋ mâtakâm wan mo wangât ninâu sânetâ sumbem Ibâziŋandâ muyagem ziŋgâbap. -gSNâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zen hânân saasaa nep tuune sumbemân zo yatik bonŋâ upap. Mo zen hânân olaŋolaŋ nep tuune sumbemân yatik bonŋâ upap. *fMOi a zorâŋâ dinziŋâ zo biri Kembugât a kâmut zeŋgât bitziŋan pane dinziŋâ kwâki nâŋgâŋaŋgâne a um kâtik mo orot mâme bâliŋ a yatâ upap. neUKa diŋgâ biri ko a kânok mo zagât sâna gâ sot âinetâ a zâk sot dinziŋ kubikne âlip upap. }ds“Bukugâ ŋâiŋâ gâgât tosa muyagei gâ tik âi dukuban. Zâkŋâ diŋgâ nâŋgi âlip oi buku upabot. cZo yatâ zeŋgâren gâbâ katep ŋâi tâmbetagoi sumbem Ibâziŋandâ nâŋgi mân dâp upap.” Kubikkubik sot ninâugât den. b Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zâk âi kârumŋâ muyagemŋâ 99 zeŋgât buŋâ, buŋ upap, zorat op umâlep patâ nâŋgâbap. Ma Zen dap dap nâŋge? A ŋâi râma gakârâp 1 handeret ândibi, oi zeŋgât osetziŋan gâbâ kânok buŋ oi birâbap? Mo 99 zo zâmbamŋâ kânok barin buŋ upap, zo âi kârum muyagibap? W`' A bonŋâ, nâ a ambân tâmbetagoagoŋan gâbâ kubikziŋgâbam gem gâwan. b_= “Umziŋ girem oi mulun ândim katep gakârâpnâ, zeŋgât nâŋgâne gigiŋâ mân upap. Nâ zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Sumbemân katep zeŋgât galem a ândie. Zen sumbem Ibânaŋgât mâteŋan ândime. t^a Mo siŋgandâ bâliŋâ ŋâi ek nâŋgâbâ sâi ketârapkum pâmban. Ândiândi kâtikŋan âiban, zorat op siŋgâ bâpsâi ândiban. Sen hâlâlu ândim kârâbân geibatkât yatâ upan.” Yesugât katep gakârâp, zeŋgât den. e]CZorat bikandâ mo kiŋgandâ bâliŋ upâ sâi mânâŋgât pâmban. Ândiândi kâtikŋan zâibâ sâm zâibam kwakŋâ birâm ândiban. Kiŋgâ bikâ hâlâluyâk ândim kârâp kâtikŋan geibatkât yatâ upan. F\Yei, bâliŋaŋgât nep tuutuuŋ, zo yâmbâtŋâ. Bâliŋaŋgât nep tuutuuŋ muyagibap. Zo dap op yen zimbap. Ka a ŋâi bâliŋaŋgât nep tuubap, Yei, Anutuŋâ dap dap okŋaŋgâbap? =[s“Ŋâi zâk katep gakârâpnâ zeŋgâren gâbâ kânoktâ sâi bâliŋ upap, zâk mârumŋan kât patâ ŋâi gânduŋan saam saruyân pane giari sâi zo bâbâlaŋ opap. tZaOi ŋâi zâk nâgât op katep zi itâ galem okŋaŋgâbap, zâk nâ kore otnibap.” Bâliŋaŋgât den. YY+Ŋâi zâk katep zi yatâ op ândibap, zâk zo ko sumbemân patâ op ândibap. X“Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zen umziŋ diim gem katep zeŋgât holi yatâ mân ândibi, zo ko sumbem kamânân mân zâibi. fWEYatâ sâindâ Yesuŋâ katep mâik ŋâi sâi gâi osetniŋan pam itâ sâm dâtnâŋgoip, V Narâk zoren arâpŋâ nen Yesugâren âim itâ sâm mâsikâwen, “Anutu um topŋan, zo ŋâiŋâ patâ op ândibap?” gUGOi niiŋaŋgât nâŋgâne bâliŋ opapkât saruyân geim kela tâgân saam pânandâ giari saru zuu kândom zibap, zo sâmbuna kopgâi lâuŋâ kwâsatŋâ kât ŋâi muyagiban. Zo niikŋâ siŋgi kom ziŋgâban.”7TgMâsiki a nâmbutŋâ zeŋgâren mime sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Âlip sat. Zorat a kutâ narâpziŋ, zen yen ândibi. Niiŋâ yatik Anutu kutâgât narâp ândien. SSâne Peteroŋâ sâip, “Ee, pâmap.” Yatâ sâmŋâ mirin zâim den mân dukui Yesu zikŋak mâsikâm sâip, “Simoŋ, gâ dap nâŋgat? Hângât a kutâ, zen waniŋ zeŋgâren kât mime? Narâpziŋâ zeŋgâren mo a nâmbutŋâ zeŋgâren?” ?RwOi Kapenaum kamânân takindâ tirik namâgât kât memarâwe, a zo ziŋâ Peterogâren gam mâsikâm sâwe, “Patâziŋandâ tirik namâgât kât kânok pâmap mo buŋâ?” 'QGZaria none momŋâ sirâm karâmbut zem zaatpat.” Den yatâ sâi arâpŋâ nen den zo nâŋgindâ makŋâ oip. Peteroŋâ iŋan lâuŋan gâbâ kât meip. P Yesugât arâp, nen Galilaia hânân Yesugâren minduindâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “A bonŋâ, nâ a bitziŋan zâibat. OWâke zo yatâ, zo wan wanŋâ buŋâ, nalem birâm ninâu sot ândimŋâ âlip moliziŋgâbi.” Mom zaatpapkât sâm dâzâŋgoip. 2N]Sâindâ dâtnâŋgoip, “Nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ lolotŋâ, zorat yatâ ue. Nâ perâkŋak dâzâŋgua nâŋgânek. Nâŋgâm pâlâtâŋ bonŋâ, mâiktârâ ŋâi, mundo keetŋâ yatâ zemziŋgi bakŋâ ândiren zi dukunetâ âbâŋgum ândirengen âibap. Zen wan mo wangât mân kwakpi. dMABet arâp nen Yesugâren gam tik sâm mâsikâwen, “Nen wangât wâke molinam osien?” VL%Oi yatâ utnetâ Yesuŋâ wâke den dukui pam ari zorenâk katep âlip oip. FKSâi Yesuŋâ itâ sâip, “O a kâmut, zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋ. Den kwâkâ a. Nâ zen sot âsâbâŋ ândim âkom diiziŋgâmâmbat?” Yatâ sâmŋâ katep mem ganek sâip. 9JmOi arâpkâ zeŋgâren mem ga kubiknam osie.” gIG“Kembu, gâ nannaŋgât umgâ bâliŋ oik. Zâk mom gwâlâ op kârâbân sot toin geimap. pHYOi bâkŋan gâbâ gem gam a kâmut zeŋgâren ganetâ a ŋâi Yesugâren gam pindiŋsâm sâip, G- Yatâ sâi arâpŋâ ziŋâ itâ nâŋgâwe. Eliagât sap, zo Yohane too saŋgon nep tuugip, zâkkât op sap. Arâpŋâ a ŋâi kubiknam osiwe. 'FG Oi zorat dâzâŋgua nâŋgânek. Elia zâk mârum gam ândei mân ek nâŋgâm kut ŋâi laŋ okŋaŋgâwe. Oi a bonŋâ, nâ yatigâk nom sâknam nibi.” {Eo Sâm mâsikâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Elia zâk kândom gam kut ŋâi ŋâi kubikpapkât sâwe, zo bonŋâ. *DM Yatâ sâm dâzâŋgoi arâpŋâ zen mâsikâm sâwe, “Elia zâk Kristo kândom okŋaŋgâm gâbap. Kembugât gurumin den galem a zen wangât yatâ sâme?” KC Oi bâkŋan gâbâ gem tap Yesuŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, “Kut ŋâi sen mârât ikse, zorat den siŋgi a ambân mân dâzâŋgom ândine a bonŋâ nâ mumuŋan gâbâ zaatpat.” EBYatâ sâi sinziŋâ lum za ikne Yesu zikŋik kiri igâwe. lAQYatâ utne Yesuŋâ zeŋgâren âim weeziŋgâm sâip, “Zen zaatŋâ keŋgât buŋ ândinek.” s@_Oi arâpŋâ zen den zo nâŋgâm sâŋgânziŋ hânân gei tutukum keŋgât op sânâm sânsân urâwe. D?Yatâ sâm kiri sasaŋâ âsakŋoot gem kwâtepzâŋgoip. Oi sasa kâligen gâbâ den ŋâi itâ gâip, “Zi nannâ âlipŋâ. Umnandâ gâsumap. Zen diŋâ nâŋgâm biraŋbi.” =>sYatâ utnetâ Peteroŋâ Yesu itâ sâm dukuip, “Kembu, mat ŋâi ziren ândien. Zorat nâŋgâna ziren silep karâmbut tuuga, gâgât ŋâi, Mosegât ŋâi, Eliagât ŋâi.” N=Oi Mose sot Elia, zet zorenâk âsagem kin Yesu sot den den urâwe. <7Oi zoren Yesu zâk mâteziŋan kinŋâ tobat ŋâi oip. Oi si sâŋgânŋâ maa yatâ âsageip. Hâmbâŋâ kâukom âsakŋâ yatâ âsagem naŋgip. ; {Yesu zâk sirâm nâmburân kânok ândim Petero sot Yakobo sot munŋâ Yohane, zen ziiŋik diiziŋgi bâkŋan zâiwe. :Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A zi kinzeyân gâbâ nâmbutŋandâ mân munetâ a bonŋâ nâ gem kembu patâ op tâka nikpi.”09YNâŋgânek. A bonŋâ, nâ Ibânaŋgât neule âsakŋoot âsagem sumbem arâpnâ diiziŋgâm gem gam a aksik patâ ândi mâmanziŋaŋgât dâp hâuŋâ ziŋgâbat. /8WZen hângât kut ŋâi ŋâi, zorik mem ândine ândiândiziŋâ buŋ oi wan âlipŋâ muyageziŋgâbap? Zen dap yatâ ândiândiziŋ suup mei târokwap ziŋgâbap? 7wZen ândiândiziŋ aŋgân kârane zo ko gulipzâŋgobap. Ka zen nâgât op ândiândiziŋ birâne muyageziŋgâbap. ;6oNarâk zorenâk Yesuŋâ târokwapŋâ arâp itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen nâ molininâ sâm um sâkziŋaŋgât den birâm poru nakziŋ lum nâgât mâtâp, zo lâŋbi. ;5oSâi puriksâm Petero itâ sâm dukuip, “Sataŋ, gâ siriksâm âi. Gâ mâtâp dooŋgubâmat. Den sat, zo Anutugâren gâbâ buŋâ. Zo a den.” Yesu molimoliŋaŋgât den. 4#Dâtnâŋgoi Petero zikŋik diim âimŋâ kwâkâŋaŋgâm sâip, “Kembu, Anutuŋâ galem otgigi kut ŋâi yatâ zo mân âsagegibap.” W3'Narâk zoren Yesuŋâ topkwap kut ŋâi ŋâi gâtâm âsagibap, zorat arâp sâm muyagem niŋgip. Oi Yesuŋâ Yerusalem kamânân zari galem a sot tirik namâ galem a sot Kembugât gurumin den zorat galem a, ziŋâ kut ŋâi ŋâi sumunŋâ okŋaŋgâm kune mom sirâm karâmbut zem zaatpap, zorat diŋâ dâtnâŋgom naŋgip. E2Yatâ sâmŋâ arâpŋâ den kâtikŋâ dâtnâŋgom sâip, “Nâ Kristo ândian, zorat den a ambân mân dâzâŋgobi.” Yesu momŋâ zaatpap, zorat den kânŋan sâm muyagem ziŋgip. +1OOi nâ sumbem mâtâp konkonŋâ gibat. Oi hânân saasaaŋâ nep tuuna sumbemân bonŋoot upap. Oi hânân olaŋolaŋŋâ nep tuuna sumbemân bonŋoot upap.” E0Zorat dâgoga nâŋgâ. Gâgât kutkâ Petero (niiŋ denân ko Kât). Oi nâŋâ kât zorat kwâkŋan a ambân kâmut gakârâpnâ zâmbansa simgât imbaŋâŋandâ mân walâziŋgâbap. H/ Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Simoŋ, Yonagât nanŋâ, gâgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Nâŋgânâŋgâ zo agâren gâbâ mân muyagegigap. Zo sumbem Ibânandâ sâm muyagem gigip. ~~C}}_}|b{{\zzypyCxxFwwFvCuu@tthsss6rriqq[pp[oovon~nmll/kk;jjzihhgfAeddc}cba `__7^P]]!\\:[[WYXXOW;VVaUU*T?SSRdQQWPPjPOORNMMULLLPKK]JJ?IbIHHGFF!E|EDD.CC&BB$AAXA@??D>==#<<;;>::099t9/88d766/55433122s2'10//.-",++M**"))(b(''&&%j$$##(""8!2 [~5cTq>S<\| _   < eb`hUXQ)6Oi zen gem ga galem otnine Kembugât ekabân den ziap, zo dabân bon opap?” P5Nâgât dap nâŋgat? Nâ Ibânaŋgâren ninâu sa sâi ko sumbem kâwali a kâmut kiin zagât, zo kegâk sâi gem galem otnibe. Oy4Yatâ oi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Sâugâ mirâŋan hanguna giarik. Ŋâi zâk sâuŋâ zâŋgoi hâuŋâ kumbi. N+3Oi Yesu sot ândiwen, neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ sâuŋâ sâmbum tirik namâ galem a patâgât kore a ŋâi kindapŋâ kârâm kwâkip. M52Yatâ oi Yesuŋâ den ŋâi itâ sâm dukuip, “Buku, nep tuubam gaat, zo tuum naŋgânan.” Yatâ sâi a kâmut, zen Yesugâren ga gâsum saawe. NL1Oi gamŋâ zorenâk Yesugâren âim O patânâ sâm lum mâŋgarip. eKC0Oi Yudaŋâ den kânŋan itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ lum mâŋgansa zi sâm gâsubi.” ~Ju/Den yatâ sâm kiri arâp kiin zagât, neŋgâren gâbâ a ŋâi, kutŋâ Yuda, zâkŋâ a kâmut kândom otziŋgi gawe. A kâmut zo tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, ziŋâ sâŋgonzâŋgone kâmbam sot sâu patâziŋâ mem gawe. hII.Zaatne âinâ. Iknek. A sâi gâsunim nobi, zo mâte otniŋgap.” Kâsa ziŋâ Yesu gâsuwe. CH-Ninâu sâm naŋgâm arâp zeŋgâren puriksâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen uman tok zem te? Zi mârum narâk uap. A bonŋâ, nâ bâliŋ mâme a zeŋgât bitziŋan zâibâman. bG=,Zâmbamŋâ âi ninâu sâi sâp karâmbut oip. Den mârum sâip zo yatik ninâu sâip. iFK+Yatâ ninâu sâmŋâ âburem arâp karâmbut, zen sinziŋâ uman oi zinetâ ga muyageziŋgip. E3*Dum âimŋâ den itâ sâm ninâu sâip, “Ibânâ, sâknam zi betnan mimbangât nâŋgâna mân dâp oi laŋ gâgât den, zo kâtigibap.” D})Zen mâsimâsikâyân loribegât um gwâlâ ândim ninâu sânek. Umŋâ bâbâlaŋ opmap. Sâkŋâ ko yâmbâremap.” ,CQ(Yatâ ninâu sâmŋâ puriksâm arâp karâmbut ziŋgiri uman zem tatne Petero itâ sâm dukuip, “Zen nâ sot gwâlâ mâik ŋâi ândibigât dâp buŋâ? XB)'Yatâ sâmŋâ mâik ŋâi âim si sâŋgân hânân ge tutukum itâ sâm ninâu sâip, “Ibânâ, nâŋgânim sâknam kâmut zi betnan mena buŋ oik. Oi nâgât den buŋâ, gâgât den, zo kâtigibap.” tAa&Yatâ op dâzâŋgom sâip, “Umnâ yâmbârei mumuŋâ otnigap. Zen nâ sot tap um wâgân ândinek.” @%Yatâ sâmŋâ Petero sot Zebedaiogât nanzatŋâ diiziŋgi âiwe. Âimŋâ Yesuŋâ umŋâ yâmbârei ken bet kakit oip. +?O$Nen âimŋâ nak kalâm ŋâi kutŋâ Gezemane, zoren takâm Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen ziren tatne nâ ândi âi ninâu sâbâ.” >##Yatâ sâi Peteroŋâ itâ sâip, “Gâ gomŋâ nâ nonâ sâne mân kwâimbâgibat.” Sâi arâpŋâ nâmbutŋâ, nen den yatik sâwen. =1"Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ perâkŋak dâgobâ. Gâ ŋâtik ziren kwâimbâninandâ sâp karâmbut oi kurukŋâ diŋ sâbap.” z<m!Sâi Peteroŋâ itâ sâm dukuip, “A nâmbutŋâ, ziŋ birâgibi. Nâ ko mân birâgibat. Buŋ kâtikŋâ.” g;G Nâ sa nâŋgânek. Nâ mumuŋan gâbâ zaatŋâ Gâlilaia âi kândom otziŋgâbat.” .:UMâtâbân âimŋâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Ŋâtik ziren a ziŋ gâsuninetâ zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lolot, zorat op âksik birânim âibi. Kembugât den kulem ŋâi ziap, zo bon upap. Den zo itâ,‘Nâ râma galem a kua râma zen siŋsururuŋ op âim naŋgâbi.’ k9OOi Kembugât mâpâmâpâse kep ŋâi mem kamânân gâbâ âimŋâ Oliwa bâkŋan zâiwen. R8Oi dâzâŋgua nâŋgânek. Waiŋ too itârâŋ nia âkap. Oi dum zagâtŋan mân nemŋâ Ibânaŋgât um topŋan zâim zen sot ârândâŋ waiŋ mârâtŋâ ŋâi ninat.” Gezemane kâlamân âiwe. x7iZi târotâroniŋaŋgât gilâmnâ. Zo a ambân doŋbep patâ, zeŋgât tosaziŋ buŋ upapkât hânân gibap. b6=Yatâ sâmŋâ waiŋ hâkop mem sâiwap sâmŋâ itâ sâm niŋgip, “Zen aksik ninek. 5Nalem nem tâindâ Yesuŋâ nalem ŋâi mem sâiwap sâm namuŋ arâp itâ sâm niŋgip, “Mem ninek. Zi sunumnâ.” 4 Yatâ sâi Yudaŋâ mâsikâm sâip, “Patâ, nâgât sat?” Sâi dukuip, “Gâ sat, zo.” Yesuŋâ nalem sot too ziŋgip. g3GA bonŋâ, nâ Kembugât ekabân den kulem ziap, zo yatik upat. Ka a bonŋâ, nâ tirâpzâŋgoi gâsunibi, yei, zâk hâuŋâ yâmbâtŋâ mimbap. A zo mam kâmboŋ kâligen gâbâ mân âsageip sâi bâbâlaŋ opap.” ]23Sâindâ zâkŋâ sâip, “A zo nâ sot ârândâŋ niet, zâkŋâ yatâ otnibap. ~1uYatâ sâi arâpŋâ nen umniŋ bâlei ŋâigoot zikŋik zikŋik mâsikâyaŋgâm sâwen, “Kembu, nâgât sat?” 0{Nem tapŋâ Yesuŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nâ kâsa a tirâpzâŋgoi gâsânobi.” o/WMirâ ŋâtiksâi Yesu sot arâpŋâ kiin zagât, nen mirâ zoren zâimŋâ Pasowa nalem niwen. X.)Oi arâpŋâ nen Yesuŋâ den sâip, zo lumŋâ Pasowa kendongât nalem uwen. _-7Sâindâ itâ sâip, “Zen kamânân âimŋâ a ŋâi muyagem itâ sâm dukunek, ‘Patâniŋâ gâgât sap, “Narâkŋâ mâte uap, zorat nâ sot arâpnâ, nen gâgât mirin gam Pasowa nalem ninat.” ’ ” ,Pasowa kendon narâk topkwâtnam arâpŋâ nen Yesu mâsikâm sâwen, “Nen itârâŋ mirâ ikâ zoren Pasowa nalem unat?” {+oYudaŋâ zo memŋâ Yesu tirâpzâŋgoi gâsubigât ek kârum ek molim ândeip. Yesu zâk arâpŋoot nalem niwe. *5Âimŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ tirâpzâŋgobat, zorat kât dabutâ nibi?” Mâsikâziŋgi ziŋâ kât ekap 30 yatâ sâlâpkum pindâwe. )9Oi arâpŋâ kiin zagât neŋgâren gâbâ a ŋâi kutŋâ Yuda, Karioto kamânân gokŋâ, zâkŋâ tirik namâ galem a patâ, zeŋgâren arip. X() Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Kembugât den siŋgi âlip zi hânŋâ hânŋâ sâm âim ambân zirâŋâ uap, zorat siŋgi ârândâŋ sâne laŋ kârâbap.” Yudaŋâ Yesu tirâpzâŋgobapkât kât meip. @'{ Nâ mua hanobi, zorat dâp sâknâ saŋgori âlip uap. j&M A ambân kanpitâ, zen narâk dâp zen sot ândibi. Nâ ko zen sot narâk kârep mân ândibat. % Yatâ sâindâ Yesuŋâ nâŋgâmŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, “Zen wangât ambân den okŋaŋge? Zâkŋâ otnigi âlip uap. M$ Too zo pam kât patâ mem a kanpitâ ziŋgip sâi ko dâp opap.” d#AYatâ oi arâpŋâ nen ekŋâ sâwen, “Too sâŋgân zâizâiŋ zi wangât tâmbetkuap? ")Nalem nem tâi ambân ŋâiŋâ too wârân âlip beloŋoot, sâŋgân patâ, zo mem gam too wârânŋoot zo kâukŋan lokei giari saŋgorip. h!IYesu zâk Betania kamânân âim Simoŋ, sâk bâlâ a, zâkkât mirin zâim nalem neip.  Oi itâ sâwe, “Kendonân kâmbam laŋ âsagebapkât kegâk gâsunat.” Ambân ŋâiŋâ Yesu too wârân âlip mem saŋgonŋaŋgip. =uZen Yesu tik gâsum kunam den sâm kâtâŋ urâwe.  Narâk zoren tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen tirik namâ galem a patâ Kaipa, zâkkât namin zâim minduwe. /W“Nâŋge. Sirâm zagât tap Pasowa kendon upap. Oi narâk zoren a bonŋâ, nâ kâsa zeŋgât bitziŋan zaria poru nagân none mumbat.” Yesuŋâ den yatâ sâip Q Yesu zâk den so aksik sâm naŋgâm arâpŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip, !.Oi a yaŋgâgen zen âi sâknam tâmbâŋâ nâŋgâm ândibi. A ambân târârakŋâ, zen ko ândiândi kâtikŋan bagim ândibi.”'G-Yatâ sâne itâ dâzâŋgobat, ‘Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Arâpnâ zeŋgâren gâbâ gigiŋâ ŋâi ek mân galem okŋaŋgâwe, zo nâ otniwe uap.’ },Yatâ sâm dâzâŋgua ko yaŋgâgen ziŋ itâ sâbi, ‘Kembu, gâ wan narâkŋan nalem too buŋâ sot hâmbâ mirâ kamân buŋâ ândina gek mân nâŋgânâŋgâ urâwen? Mo ikâ zoren mâsek mo tâk namin tâtna gekŋâ mân galem otgiwen?’ y+Nâ lomba ândia mân galem otniwe. Hâmbâgât kâruandâ mân niwe. Mâsegân sot tâk namin ta mân ga nigâwe.’ iK*Zen itâ otniwe, zorat. Nâ tepnaŋgât ua nalem mân niwe. Nâ toogât nâŋga too mân niwe. H )Yatâ sâm a yaŋgâgen, zo itâ sâm dâzâŋgobat, ‘Sâit miaŋgâwe, zen kârâp kâtikŋan gei ândibi. Kârâp zo Satâŋ sot sumbem arâpŋâ zeŋgât siŋgi oip. Zoren gei ândibi. "=(Yatâ sânetâ a kutâziŋâ, nâ itâ sâm dâzâŋgobat, ‘Kâmurâpnâ zeŋgâren gâbâ a gigiŋâ ŋâi galem okŋaŋgâwe, zo nâ otniwe uap.’ I 'Gâ wan narâkŋan mâsek mo tâk namin tâtna ga gigâwen?’ y&Gâ wan narâkŋan lombâ yatâ ândina nen galem otgiwen? Gâ wan narâkŋan hâmbâgât kwakna hâmbâ ŋâi giwen? 0Y%Yatâ sa a târârak ziŋâ den itâ mâburem dâtnobi, ‘Kembu, gâ wan narâkŋan nalemgât otgigi nalem ŋâi giwen? Wan narâkŋan toogât otgigi nen too giwen? {$Nâ sâk bârak ândia zen hâmbâ mot mem niwe. Nâ mâsek zia zen galem otniwe. Nâ tâk namin ta zen ga nigâwe.’ y#Zen itâ otniwe, zorat. Tepnaŋgât ua nalem niwe. Toogât mua too niwe. Nâ lomba yatâ ândiandâ zen galem otniwe. W'"Yatâ op a kutâziŋâ, nâ bongen zo itâ sâm dâzâŋgobat, ‘Zen Ibânandâ mâsop minziŋgip. Zen gam Kembugât um topŋan bagim ândibi. Zo mârumŋan hân muyageibân gâbâ zeŋgât siŋgi sâip. ]3!Oi râma noniŋ kâsâpzâŋgom râma bongen zâmbam noniŋ yaŋgâgen zâmbanbat.  - Oi a ambân hânŋâ hânŋâ, zo minduziŋga nâgât mâtenan mindubi. Mindunetâ râma galem a râma noniŋ kâsâpzâŋgomap, zo yatik upat. “Gâtâm a bonŋâ, nâ sumbem âsakŋânoot sot sumbem a zeŋgât oserân gamŋâ tâtatnâ âlipŋâ, zoren zâi tâpat.  Kore a konam, zo ko gâsum ŋâtâtigân zo pane geibap. Zoren umbâlâ op isem zimbap.’ ” Yesuŋâ gâtâm kâsâpnâŋgobap. U #Ŋâi zâk kut ŋâi pindâpindâŋ, zo mem galem op ândei târokwap pindâpindâŋ. Oi gom sambe muyageŋaŋgâbap. Ka ŋâi zâk kut ŋâi pindâpindâŋ, zo mân mem ândei bekŋan mei yen ândibap. O Zorat zen kât ekap bekŋan mem bâzagât mem ândiap, zo pindânek. oWNâgât yatâ nâŋgâm kâtnâ aŋgâgwaŋgâ zeŋgâren pâna kâtnâ nep tuugi âsagei ga membam. veYatâ sâi patâŋâ den itâ sâm dukuip, ‘Gâ kore a bâliŋâ, konam. Lâugan gâbâ den mâburem dâgobâ. Nâgât itâ nâŋgâmat. Nâ nep mân kârâm kâmit yen tap nalem muyagenibi sâman. A zeŋgât nebân nalem meman. fENâ zorat keŋgâtnaŋgât op kâtkâ hân kendâm hangua ziap. Oi zi mâburem gibâman.’ mSSâi bet a ekap kânok pindip, zâk gamŋâ sâip, ‘Patâ, nâ topkâ itâ nâŋgâman. Gâ a bâliŋâ. Gâ nep mân kârâm kâmitmat. Nalem muyagem nibi sâmat. A nâmbutŋâ zeŋgât kâlamân nalem nibigât sâmat. ~uSâi patâŋandâ itâ sâm dukuip, ‘Gâ kore a âlipŋâ, sât lulugoot. Gâ kut ŋâi yenŋaŋgât galem âlip oingât nâŋâ kut ŋâi bonŋaŋgât galem gâbanbat. Zorat gâ patâgâ, nâgât umnâ topŋan bagim sâtâre op ândiban.’ 'GYatâ sâi a kât ekap zagât pindip, zo gam sâip, ‘Patânâ, gâ kât ekap zagât nigin. Zorat nepŋâ tuugandâ ekap zagât târokwap muyageip.’ ykSâi patâŋandâ itâ sâm dukuip, ‘Gâ kore a âlipŋâ, sât lulugoot. Kut ŋâi yenŋaŋgât galem âlip oingât nâŋâ kut ŋâi bonŋaŋgât galem gâbanbat. Zorat ko patâgâ, nâgât umnâ topŋan bagim sâtâre op ândiban.’ b=Oi a kât ekap bâtnâmbut pindip, zâkŋâ nepŋâ tuugi târokwap ekap bâtnâmbut âsageip, zo tirâpkumŋâ sâip, ‘Patanâ, gâ ekap bâtnâmbut nigin, zo nep pindandâ ekap bâtnâmbut târokwap âsagiap.’ yOi a kutâziŋâ narâk kârep ândim puriksâm gâip. Puriksâmŋâ kore a kât ziŋgip, zorat op minduziŋgip. I Ka a ekap kânok meip, zo ko hân umŋan esâm kwârakui zeip. U~#Oi bukuŋâ ekap zagât meip, zâkŋâ yatik oi târokwap zagât âsageip. c}?Ari a kât ekap bâtnâmbut meip, zorâŋ nep pindi târokwap ekap bâtnâmbut âsageip. 1|[A ŋâi kât ekap bâtnâmbut pindip. Ŋâi zagât. Ŋâi kânok. Zo nepkât imbaŋâ zem ziŋgip, zorat dâp ziŋgip. Kât ziŋgâmŋâ kamân kârebân âi ândeip. 3{_“A kutâ ŋâi oip, zo yatâ gâtâm âsagibap. A kutâ ŋâiŋâ kamân kârebân âibamŋâ kore aŋâ minduziŋgâm kâtŋâ galem upigât kâsâpkum ziŋgip. ozW “Zen narâk mân nâŋgegât umziŋ galem oraŋgâm ândibi.” A kât ekap ziŋgip, zeŋgât den. y9 Sâne dâzâŋgoip, ‘Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Nâ zeŋgât topziŋ mân nâŋgâman.’ ” Den sumbuŋâ zo sâmŋâ itâ sâm dâzâŋgoip. yxk Tatnetâ ambân nâŋgânâŋgâziŋ buŋ, zen gamŋâ den sâm sâwe, ‘Patâniŋâ, mâtâp mem pa.’ Ew Oi zen âsakŋaŋgât too kwâlânam âinetâ a kutâ gam ambân nâŋgânâŋgâziŋoot, zorik diiziŋgi âiwe. Oi kamânân âim mirin zâimŋâ hâŋgi dooŋgum sii nalem nem tarâwe. 4va Sânetâ ambân nâŋgânâŋgâziŋoot, zen itâ sâm dâzâŋgowe, ‘Buŋâ. Zeŋgât dâp buŋâ. Nen dâpniŋan mem gen. Zen âi aŋgâgwaŋgâ namin kwâlânek.’ 0uYOi ambân nâŋgânâŋgâziŋ buŋâ, zen nâŋgânâŋgâziŋoot itâ sâm dâzâŋgowe, ‘Nen kârâpniŋâ bâpsâbâmap, zorat zen too ŋâi gum niŋgânek.’ It Oi ambân sigan, zen nâŋgâm zaat âsakŋâziŋâ kubigâwe. |sqZinetâ ŋâtik tânâmŋâ oi den ŋâi itâ âsageip, ‘Hai, a kutâ gaap. Zen zaat zâkkâren âinek.’ BrOi a kutâ, zâk mulun ândei zen mambât tap uman ziwe. hqIAmbân nâŋgânâŋgâziŋoot, zen kârâp sot âsakŋaŋgât tooŋâ ârândâŋ mem âiwe. NpAmbân nâŋgânâŋgâziŋ buŋ, zen kârâp siŋitŋik mem âiwe. noUAmbân sigân bâtnâmbut, zen nâŋgânâŋgâziŋ buŋ. Bâtnâmbut, zen nâŋgânâŋgâziŋoot. n -“Siŋgi âlipkât mâtâp, zo ambân sigan bâzâgât zeŋgâren dâpkwap sâbâ. Zen a kutâ mâtâbân âi muyaginam kârâpziŋ mem âiwe. ~mu3Gâmŋâ tâkŋâ imbaŋâ lapitŋâ sarâ a zeŋgât oserân pâi ândibap. Zoren umbâlâ op isem ândibi.”Vl%2Oi a kutâŋâ gâbap, zorât narâkŋâ mân nâŋgâm ândei zâk gâbap. kw1Yatâ nâŋgâm kore a ambân zâŋgom mem ŋâi ŋâi otziŋgâm too tewarân âi laŋ ândim um gulip op ândibap. j0Ka a ŋâiŋâ galem a bâliŋ ândim umŋandâ itâ nâŋgâbap, ‘Patânâ, zâk kârebân âimŋâ kek mân gâbap.’ hiI/A kutâŋâ galem a zo patâ pam zâkkât kut ŋâi ŋâi aksik galem op ândibapkât sâbap. h.Galem a, zâk patâŋâ nep diŋ sâm pindip, zo dâŋâk lum ândei patâŋâ gâbabân galem a yatâ zorat nâŋgi âlip upap. #g?-“A patâ ŋâiŋâ kore a gakârâpŋâ zeŋgât galem a ŋâi pam itâ sâm dukubap, ‘Nâ âi ândia galem otziŋgâm ândim narâkŋan nalem dâpziŋanâk ziŋgâm ândiban.’ A zo ândiândiŋâ dap yatâ ândei galem a nâŋgânâŋgâŋoot sot sât luluŋoot sâsâŋâ? $fA,Oi a bonŋâ nâgât narâknâ mân nâŋgâne gâbat, zorat zen um wâgân ândibi.” Yatâ sâmŋâ zorat den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâtnâŋgoip, e1+Zen topŋâ itâ nâŋgânek. Kamân ŋâigât a, zen kâsa ŋâtik zoren takâbi, narâk yatâ nâŋgâm um wâgân ândim kamânziŋ galem upi. wdg*Kembuziŋâ, nâ narâk zoren mo zoren takâbat, zorat mân nâŋgegât umziŋandâ galem oraŋgâm ândibi. Oc)Ambân zagât zet nalem sobem tâitâ, ŋâi gâsum, ŋâi birâbat. Nb(Narâk zoren a zagât nebân kiritâ, ŋâi gâsum, ŋâi birâbat. xai'Oi zen gulip op ândine too uurupŋâ gwâkâziŋgip. A bonŋâ, nâgât takâtakâŋ narâknan zo yatâ upi. `&Uurupŋâ mân gâi sii nalem nem ândiwe. A ambân aŋgâgwaŋgâ op miaŋgâwe. Gulip op ândine Noaŋâ waŋgâyân zarip t_a%Noa ândeip, narâk zoren kut ŋâi urâwe, zo yatik a bonŋâ, nâgât takâtakâŋ narâknan yatik upi. 8^i$Kut ŋâi ŋâi muyagibap, zorat sirâm narâkŋâ a ŋâiŋâ mân nâŋgap. Sumbem a, zen mân nâŋge. Oi nanŋâ, nâ mân nâŋgan. Ibânâ, zâk zikŋik nâŋgap. I] #Sumbem sot hân buŋ upabot. Ka nâgât den ko mân buŋ upap. Y\+"Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A kâmut zi mân mune kut ŋâi ŋâi âsagibap. [y!Zen yatigâk kut ŋâi ŋâi zo âsagei itâ nâŋgâbi. ‘Zâk mâte otniŋgâbâmap. Zâk mâtâbân ga kinzap.’ kZO “Dâgap nak ziap, zorat topŋâ nâŋgâbi. Iinŋâ burutuksâi maa narâk upâmap sâme. !Y;Oi lâmun kwamit patâ âsagei sumbem a gakânâ sâŋgonzâŋgua hân toren toren gâbâ kâmut gakârâpnâ minduziŋgâbi.” Narâk patâgât den. “Sâknam narâkŋâ âki mirâsiŋ sumunkoi kâin âsakŋâ buŋ upap. Oi sâŋgelak, zen sumbemân gâbâ âkâm gibi. Oi Anutuŋâ sumbem mâŋgei olayaŋgâm imbaŋâ buŋâ upap. fVEBâu mo zuu kârokŋâ ŋâi zei zoren nii keŋ, ziŋâ ninam mindume.” Wesâk âsagibap. qU[Hânpânŋâ âsagem hân toren torenŋan aksik âsagem kwâkâmap, zo yatâ a bonŋâ, nâ âsagibat. T Kristo barâ kâtikŋan âsagei iksen sânetâ mân âibi. Oi Kristo mirâ zoren mo zoren âsagiap sâne mân nâŋgâbi. HS Nâ kânŋan dâzâŋguan, zorat ko muyageziŋgi mân kwakpi. YR+A sarâŋâ âsagem nâ Kristo sâbi. Propete a sarâŋâ, zen âsâgem kut ŋâi ŋâi sen mârât tuunetâ a um gulip kwatziŋgâbi. Oi Anutuŋâ gâsum sâlâpzâŋgoip, zo um gulip kwatziŋgânam osibi. ]Q3“A ziŋâ Kristo ziren âsagiap mo ândiren âsagiap sâne mân nâŋgâbi. :PmKembuŋâ sâknam narâkŋâ zo mân mânângâri sâi a aksik buŋ upe. Kâmut gakârâpŋaŋgât opŋâ Kembuŋâ narâk zo mânâŋgâtpap.” Propete a sarâŋâ muyagibi. OyNarâk zoren sâknam patâ muyageziŋgâbap. Zorat dâp hân muyageibân gâbâ mân muyageip. Oi dum mân muyagibap. lNQZen Kembugâren ninâu sâne nâŋgi âiâiziŋâ, zo map narâkŋan mo kendonân mân muyagibap. HM Yei, ambân kâmborâ sot katep namân gok, zen dap upi? ]L3Oi a ŋâi nebân tâpapŋâ âburem hâmbâŋâ mimbapkât kamânân mân gâbap. WK'Ŋâi zâk mirâ sombemân ândibapŋâ sikumŋâ mimbam mirin mân zâibap. hJIZo yatâ âsagei ekŋâ Yudaia hânân ândibiŋâ barâ kâtikŋan sârârâk kârâm âibi. JI “Gâtâm tâmbet tâmbet kâukŋâ tirik nâmin kwânâŋgâne kinbap. (Den zo mulunâk sâlâpkum nâŋgâbi.) Zo yatâ âsagibapkât Propete Danieŋâ mârum kânŋan sâm kulemguip. @HyOi Anutu um topŋan ândiândigât siŋgi âlip, zorâŋ laŋ kârâm hânŋâ hânŋâ âim a topziŋâ sâm muyagei hângât narâkŋâ âkâbap.” Kut ŋâi sumunŋâ muyagibap. dGA Ŋâi zâk den siŋgi âlip mem kâtigem ândei narâkŋâ âki sumbem kamânân bagibap. \F1 Gurumin den kukuŋâ, zorâŋ laŋ kâri a doŋbepŋâ buku orotŋâ, zo birâbi. OE Oi propete a sarâŋâ asâgemŋâ a doŋbep um gulip kwatziŋgâbi. _D7 Kut ŋâi ŋâi yatâ zo âsagei a doŋbepŋâ siŋgi âlip birâm kâsa oraŋgâbi. C “Narâk zoren sâknam kwatziŋgâm zâŋgone mumbi. Zen nagât opŋâ hânŋâ hânŋâ a, zen um kâlak otziŋgâbi. ByKut ŋâi ŋâi zo sâknam patâ zorat topkwâkwatŋâ. Zo yatâ nâŋgâm ândibi.” Kâsa otziŋgâbi, zorât den. AHânŋâ hânŋâ a kâmut mâik sot patâ, zen kâsa op agom âibi. Oi hânŋâ hânŋâ pu patâ sot wâriŋ mem zimbap. ,@QZen kâmbam goorân mo kârebân âsagei nâŋgâmŋâ mân keŋgât upi. Kâmbam zo yatâ muyagibapkât sâsâŋ. Oi yatâ muyagem zei narâk kek mân âkâbap. /?WA doŋbepŋâ gam itâ sabi, ‘Nâ Kristo. Bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât sâsâŋ, zo nâ.’ Yatâ sâmŋâ a ambân doŋbep patâ um gulip kwatziŋgâbi. u>cYatâ sâindâ Yesu itâ sâm dâtnâŋgoip, “Um gulip kwatziŋgâbegât gasâziŋ kârâm ândibi. g=GOi Oliwia bâkŋan zâi tâi arâpŋâ niiŋik um topŋan âimŋâ mâsikâm sâwen, “Sat, zo wan narâkŋan âsagibap? Oi gikâ gâban narâkŋâ sot hân âkâbapkât narâkŋâ oi wan wesâk ŋâi âsagibap?” 3<_Oi den itâ mâburem dâtnâŋgoip, “Namâ zi tâi ek mâpâsime, zorat nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Kâsaziŋâ gam kândaŋne giligâlaksâm buŋ op naŋgâbap.” }; uYesu zâk tirik namin gâbâ gem ari arâpŋâ nen zâkkâren âimŋâ namâ tuutuuŋâ ek nâŋgâbapkât dukuwen. : 'Zen dum zagât mân nek ândimŋâ itâ sâm nikpi, ‘Kembugât sâtkât gaap, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgânâ.’ ”K9&Dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ birâziŋga mandu yatâ op ândibi. 8%“O Yerusalem mâirâp, wangât Propete a kâmbamŋâ zâŋgome? A sâŋgonzâŋgua zeŋgâren âine kâtŋâ zâŋgone mume. Kurukŋâ gwamarâpŋâ gâbâreziŋgâm lâmbamzâŋgomap, zo yatik nâŋâ umnâ topŋan a ambân minduziŋgâbat sa kwâkâme. 7$Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Kâmbam zorat tosa a kâmut zi ziiŋâ hâuŋâ mimbi.” Yesuŋâ Yerusalem zeŋgât umŋâ nâŋgip. |6q#Yatâ utnetâ a târârak gilâmziŋ hânân geip, zorat hâuŋâ zeŋgâren muyageziŋgâbap. Mârumŋan Abegâren gâbâ kâmbam topkwap târokwâi târokwâi kom gam Berekia nanŋâ Sakaria, zâk tirik namin komŋâ kâmbam zo kune âkip. q5["Zorat sa nâŋgânek. Nâ ninak zeŋgâren Propete sot nâŋgânâŋgâ a sot Kembugât gurumin den zorat galem a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgua zeŋgâren gane nâmbutŋâ zen zâŋgom sâknam ziŋgâbi. Oi nâmbutŋâ poru nagân zâŋgobi. Oi nâmbutŋâ mâpâmâpâse namâziŋan lapitziŋgâne kamân ŋâin ŋâin âine moliziŋgâm âim zâŋgobi. g4G!Mulumgât kiurâp zen. Tosagât hâuŋâ kârâbân geigeiŋ narâk oi waniŋ âi tik pambi? v3e Sâkurâpziŋ zen tosa kwâkŋan kwâkŋan pam gawe. Zen yatik târokwapkwap utnetâ tosaziŋ dâbâk upap. e2CZen yatâ sâm Propete zâŋgowe, zeŋgât kiun ândime. Zeŋgât topziŋâ sâm muyagime. |1qZen itâ sâme, ‘Sâkurâpniŋâ ândiwe, narâk zoren ândim sâi ko betziŋan mem Propete mân zâŋgobem.’ ,0QYei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a, sarâ a zen. Zen Propete a kwagân pitâme. Zen a târârakŋâ zeŋgât kwagân neule pam ândime. |/qZen yatik sâkziŋandâ a mâteziŋan târârak ândime. Umziŋan ko sarâ sot gurumin den kukuŋâ piksâm ziap. c.?Yei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, sarâ a, zen. Zen a mumuŋâ zeŋgât kwagân ziap yatâ. Kwakŋâ zo kwâkŋan kâsâget pane neuleŋoot zemap. Umŋan ko a siŋit sot guk maŋguleŋ ziap. y-kO Parisaio a, zen sinziŋ ŋâtâtik. Hâkop umŋan bâliŋâ ziap, zo saŋgonne âlip oi sâkŋan âlip upap. J, Yei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, zen sarâ a. Hâkop sâkŋik too saŋgon kubik tuume. Oi umŋan ko kâmbu sot sâkziŋaŋgât âkŋâle bâliŋâ, zo piksâm ziap. +A sâtŋâ sinziŋâ ŋâtâtik sâsâŋâ, zen kabât mâik mâik, zo ikme. Ka bâu mo kut ŋâi ŋâi patâ, zo mân ikme. |*qYei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, sarâ a, zen. Zen daŋgât sot kâŋgan sot zomap, kut ŋâi ŋâi zo bâzagârân gâbâ kânok Kembugât siŋgi sâm pame. Oi zorat toren bonŋâ, gurumin den luluŋ sot a buku otziŋgâziŋgâŋ sot nâŋgâm pâlâtâŋ sot târârak ândiândiŋ, zo birâne gei komap. Zo toren toren luzikâne dâp upap. r)]Ŋâi zâk sumbemân kwap sâm kâtigei Anutugât tâtatŋâ sot tâtat zorat mariŋoot dâbâk upabot. y(kOi ŋâi zâk tirik namin kwap sâm kâtigei namâ zikŋâ sot umŋan ândiap, zet ârândâŋ dâbâk upabot. ''Zorat ŋâi zâk nalem pâpanŋan mândâm sâm kâtigei nalem pâpanŋâ sot kut ŋâi ŋâi kwâkŋan taap, zo ârândâŋ dâbâk upabot. 1&[A sinziŋ ŋâtâtik, zen. Nalem pâpanŋâ, zo hâlâlu taapkât nalem kwâkŋan pame, zo tirik uap. Zorat ikâ zorâŋâ bonŋâ uap? Nalem pâpanŋâ mo nalemŋâ? 0%YOi ŋâi itâ sâme, ‘Kembugât siŋgi nalem pâpanŋâ, zoren kwap den sâm kâtigime, zo tabâŋâ. Nalem mot pame, zoren kwap den sâm kâtigime, zo bonŋâ.’ <$qZen a sinziŋ bâpâsâŋ sot nâŋgânâŋgâziŋ buŋâ. Tirik namâ, zo tirik taap. Neuleŋâ, zo yatik tirigâk uap. Zorat ko ikâ zorâŋâ bonŋâ uap? Namâ mo neuleŋâ? T#!Yei, a sâtŋâ sinziŋ bâpsâsâŋ. Zen itâ sâme, ‘Tirik namin kwap den sâm kâtigime, zo tabâŋâ. Tirik namin neule mot taap, zoren kwap den sâm kâtigime, zorâŋ kâtigem bon upap.’ z"mYei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisio, zen sarâ a. Zen a kânok zeŋgât a upapkât saru sot hân walâm âime. Oi a yatâ zorâŋ zeŋgâren târokwap ândim simgât siŋgi upap. A zorat bâliŋandâ wâlâziŋgâbap. P!Yei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio, zen sarâ a. Zen malâ mandu zeŋgâren ninâu kârep sâm mirâ motziŋâ laŋ mime. Zorat Anutuŋâ hâuŋâ yâmbâtŋâ otziŋgâbap. ] 3 “Yei, Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a, zen sarâ a. A ambân, zen sumbemân zâinam utne zen mâtâp laŋ dooŋgume. Ziiŋâ mân zâim zâk ziŋâ baginâ sâne keŋgât minziŋgâme. *M Ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi zari diim gibap. Ka ŋâi zâk zikŋaŋgât nâŋgi gibap, zo diim zâibap.” Yesuŋâ Parisaio a girem den sâm dâzâŋgoip. b= Zeŋgâren gâbâ a ŋâi patâ upapŋâ, zâk a nâmbutŋâ zeŋgât kore op ândibap. Y+ Oi zen a ŋâigât a kembu patâ mân sâbi. A kembuziŋâ Kristo, nâ kânok. fE Oi hânân zi a ŋâigât Ibâniŋâ mân sâbi. Ibâziŋâ sumbemân ândiap, zâk kânok. Zeŋgât ko a ambân ziŋâ patâ sâne mân dâp upap. Patâziŋâ, zâk kânok. Zen patâ buŋâ. Zen aksik ombeŋan. {Oi sombemân a ambân sâm âlip kwâtniŋgâbigât ândime. Oi kutniŋâ patâ nâŋgonsâbigât kindap kwap ândime. c?Oi mâpâmâpâse namin sot sii nalem minduminduyân a sâtŋâ tâtarân tâtnat sâme. s_Kut ŋâi ŋâi upme, zo aŋâ ziŋgit nâŋgâbigât upme. Zen ninâu kârep sâme. Zen Mosegât den lum Kembugât den ekabân kulemgum mâteziŋan sot bâranziŋan saam ninâu sâme. Oi hâmbâziŋan neule top topŋâ mem ândime. jMZen kut ŋâi ŋâi yâmbâtŋâ, zo saam a ambân kwâkziŋan pam ziiŋâ bet bâsaŋ ândime. Zorat den dâzâŋgome, zo lum ândibi. Ka zeŋgât ândiândiziŋan mân ândibi. Wangât, zen den sâme, zo mân lum ândime, zorat. `9“Kembugât gurumin den zorat galem a sot Parisaio a, zen Mosegât gebâkŋan tapme. T #Narâk zoren Yesuŋâ arâpŋâ sot a nâmbutŋâ itâ sâm dâtnâŋgoip.  .Yatâ sâm mâsikâziŋgi den hâuŋâ sânam kwagâwe. Narâk zoren gâbâ a zen dum mâsikânam keŋgât op birâwe.V%-Dawidi zâk Kristogât kembunâ sâip, zorâŋ dap op kiunŋâ uap?” #?,Zo itâ sâip,‘Kembuŋâ nâgât kembu itâ sâm dukuip, “Gâ âsannâ bongen tâtna kâsarâpkâ minduziŋga kiŋgaŋgât kombâŋ upi.” ’ +Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Dap op Kaapumŋâ Dawidi nâŋgânâŋgâ mâtâp pindi Kristogât kembunâ sâip? {o*“Zen Kristogât dap dap nâŋgâme? Zâk ŋâigât kiun?” Sâi ziŋâ sâwe. “Zâk Dawidigât kiunŋâ.” P)Parisaio a, zen mindum tatne Yesuŋâ itâ sâm mâsikâziŋgip, w g(Gurumin den zo, zet Mose sot Propete zeŋgât den topŋâ uabot.” Yesu zikŋak Kristogât mâsikâziŋgip. s _'Oi torenŋâ ŋâi itâ ziap. Zo itâ, ‘Gâ gikâŋgât otgimap, zo yatik a toren zeŋgât otgibap.’ ( K&Gurumin den zorâŋ patâ uap. %Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “ ‘Gâ um dâpkâ sot nâŋgânâŋgâgâ, zo hâlâluyâk Kembu Anutugâ pindâna zimbap.’ O $“Patâ, Kembugât den gurumin ikâ zorâŋ kâukŋâ patâ uap?” }#Zeŋgâren gâbâ bukuziŋâ ŋâi Kembugât gurumin den nâŋgânâŋgâ a, zâk dukune zâk Yesu mâsikâmŋâ sâip, a;"Yesugât denŋâ Sadukaio a walâziŋgip, zo Parisaio a zen nâŋgâmŋâ mindue. /!Yesuŋâ den yatâ sâi a ambân kâmut patâ, zen siŋgi âlip sâip, zorat nâŋgâne imbaŋâ oip. Yesu Kembugât gurumin dengât mâsikâwe. w ‘Nâ Abaram sot Isaka sot Yakobo, zeŋgât Anutu.’ Nâ zorât sa nâŋgânek. Zâk mom buŋ urâwe, zeŋgât Anutu buŋâ. Gwâlâ ândie, zeŋgât Anutu. Zorat Abaram sot Isaka sot Yakobo, zen mân buŋ urâwe. Anutu sot gwâlâ ândie.” -Oi zen zaatzaatŋaŋgât sâme, zorat dâzâŋgobâ. Anutuŋâ den itâ sâm dâzâŋgoip, zo zen sâlâpkum nâŋgâme mo buŋâ? Den zo itâ, _7Zaatzaat narâkŋan a ambân, zen mân miaŋgâm ândibi. Sumbem a yatâ op ândibi. }sSâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen Kembugât den sot Kembugât imbaŋâ kârum den sâm gulipkume. zmOi zen aksik patâ ambân zorigâk miwe, zorat mumuŋan gâbâ zaatzaat narâkŋan ambân zo ŋâigât upap?” *OBet ambân malâziŋâ, zo moip. 5Zâk yatigâk kiun buŋ ândim moi munŋandâ malâ zorik meip. Yatâ opŋâ âtâ mun nâmburân zagât, zo ambân kânok zorik mem mom naŋgâwe. ~Oi neŋgâren âtâ mun nâmburân zagât ândiwe. Oi âtâziŋ kunŋâ ambân memŋâ kiun buŋ ândim moi munŋandâ malâ zorik meip. /}W“Patâ, Mose zâk den itâ sâm kulemgoip, ‘A ŋâiŋâ ambân mem kiun buŋ ândim moi munŋandâ malâ zo mimbap. Oi âtâŋaŋgât siŋgi katep muyagibap.’ |Sirâm zoren Sadukaio a, zen Yesugâren gawe. A zo momŋâ zaatzaat, zo mân ziap sâmarâwe. Zen Yesu den mâsikâm itâ sâwe, o{WYatâ sâm dâzâŋgoi zen nâŋgâne imbaŋâ oi birâm âiwe. Mom zaatzaat, zorat Yesu mâsikâwe. z/Sâi ziŋâ sâwe, “Zi a kutâ Sisagât.” Sâne itâ sâip, “Sisagât siŋgi, zo Sisa pindâbi. Ka Anutugât siŋgi, zo Anutu pindâbi.” [y/Yesuŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Zo ŋâigât holi tobat sot kutŋâ ziap?” QxZen kât pame, zo tirâpnone ikpâ.” Sâi kât ŋâi mem tirâpkuwe. wYatâ sâne Yesuŋâ sarâziŋaŋgât topŋâ nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Sarâ a zen. Zen wangât denŋâ saanige? uvcZorat mâsikâgindâ dâtnâŋgo. Roma a kutâ patâ Sisa kât pindânat, zo orotŋâ mo mân orotŋâ?” Au{Yatâ opŋâ arâpziŋâ sot Herodegât a nâmbutŋâ sâŋgonzâŋgone zen Yesugâren âim itâ sâwe, “Patâ, nen gâgât topkâ nâŋgâmen. Den sarâ mân sâm, den bonŋik sâmat. Oi Anutugât mâtâp, zorat a zâizâiŋ gigiŋ pisuk târârak dâtnâŋgomat. A patâ mân walâziŋgâm den mân sâmat. ~~ }R|?{{Szzy(xKwgvv@uutssrrVqq%ppohonzmmPllkJjjfj ii,hh g.ffecdccbb=a```_n_ ^^=^]]6\[[ZZYYaXXkWWW1VV=UUT\SSRR>QQUPPNNMMwLLLAKK8JJImHHGG8FFEE'DCBBAA7@k?>D==- U"Nâgât mamnâ mun garâpnâ zi te. |q!Sâne a ambân tarâwe, zo ziŋgitŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâgât mamnâ sot murâpnâ, zo waniŋ ziŋâ? ;q “Mamgâ sot mun gatkâ ga kin gem gânan se.” 5Den yatâ dâzâŋgom tâi Yesugât mamŋâ murâpŋâ sombemân ga kin gibapkât den pane zarip. Oi Yesuŋâ a ambân osetziŋan tâi dukuwe, yOp ko Anutugât gurumin den zorat galem a, zen Yesu umŋan wâke ândiap sâwe, zorat itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Den bâliŋ top top zorat tosa birâbirâŋ, zo ziap. Ka a ŋâi zâk Tirik Kaapum mem gei kwâkŋaŋgâm den bâliŋâ sâbap, zorat tosa ko mân birâbirâŋâ. Zo ko narâk dâp tap zâibap.” Yesugât mamŋâ murâpŋâ. "=Yesuŋâ yatâ sâmŋâ Sataŋgât den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Mirâ mariŋâ, zâk kâwali op mirin tâi ŋâiŋâ zâim sikum kut ŋâi ŋâi laŋ mimbap? Zo mân orot. A zorâŋâ kâwali a zo kom kiŋ bik saam pam ko sikumŋâ âlip bekŋan mimbap.” lQSataŋŋâ arâpŋâ zâŋgom moliziŋgi sâi ko zâkkât nep kamânŋâ zorâgoot gulip opap.” NA ŋâi sot warâpŋâ, zen sârek op kâsa utne kâsâp âsagibap. }“Sataŋ zâk âlip zikŋak moliaŋgâbap mo? Hân ŋâigât a zen ziiŋak agom kâsâpagone hânziŋâ kwamen zimbap. `9Sânetâ Yesuŋâ zâŋgonsâi zâkkâren âine den sumbuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, Z-Anutugât gurumin den zorat galem a nâmbutŋâ, zen Yerusalem kamânân gâbâ gam itâ sâwe, “Wâke zeŋgât patâziŋâ Bezebuluŋâ umŋan gei kin, zorâŋ imbaŋâ pindi wâke moliziŋgâmap.” q[Yesugât torerâpŋâ ziŋ itâ sâm gâsunam âiwe. A nâmbutŋandâ Yesugât umŋâ gulip uap sâwe. |qYesu sot arâpŋâ mirin zâimŋâ nalem om ninat sânetâ a ambân kâmut patâ mindune ko nalem mân niwe. dAYuda zâk ândim Yesu tirâpzâŋgoi kâsa ziŋ gâsuwe. Yesugât nâŋgâne kwakmak oip. )Andrea, Pilipo, Batolomaio, Mataio, Toma, Alipaiogât nanŋâ Yakobo sot Tadaio sot a ŋâi Simoŋ Zelote sot Yuda Karioto kamânân gokŋâ. #Zebedaiogât nanzatŋâ Yakobo sot munŋâ Yohane, zekât kutzikŋâ Boanegesi sâip (niiŋ denân ko, dinzikŋâ kundunduŋ yatâ opmap). hIA kiin zagât zo, zeŋgât kutziŋâ itâ, Simoŋ, Yesuŋâ kutŋâ ŋâi Petero sâm pindip. ;qYatâ sâm ko wâke molibigât imbâŋâ ziŋgip. $AGanetâ a kiin zagât zâk sot ândibigât sâip. A kiin zagât zo itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen âimŋâ a ambân den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgobi.” w g Yesu zâk bakŋâ ŋâin zâim a umŋandâ nâŋgâm sâlâpzâŋgoip, zo zâŋgonsâi zâkkâren gawe.   Yatâ sânetâ Yesuŋâ zikŋâ topŋâ zo a ambân laŋ mân dâzâŋgobigât sâm kâtigeip. Yesuŋâ a kiin zagât gâsuziŋgip. y Ka a wâkeziŋoot zorâŋ ko hânân gei pindiŋsâm zem kambâŋ sâm sâwe, “Gâ Anutugât nanŋâ op ândiat.” X ) “Waŋgâ ŋâi ga gootniŋan tâik.” A kâmut zorâŋ lâŋ kwândâlenibegât sâm waŋgâgât sâip. A doŋbep kubikziŋgâmâip, zorat op a mâsekziŋootŋâ gootŋan âinam agom kâbakŋeyaŋgâwe. @ { Yesuŋâ ziŋgitŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, W'Yesu sot arâpŋâ saru sâtŋan âine a ambân kâmut patâ Galilaia hânân gâbâ sot Yudaia hânân gâbâ sot Yerusalem kamânân gâbâ sot Idumaio hânân gâbâ sot Yodaŋ too nâmbut zeŋgâren gâbâ sot Tiro Sidoŋ zeŋgâren gâbâ, a kâmut patâ zo, ziŋâ Yesugât den siŋgi nâŋgâmŋâ ga Yesugâren minduwe. ~uYatâ sâi zen den hâuŋâ mân sâwe. Mân sânetâ purikgurik op kin ziŋgitŋâ um kâtikziŋaŋgât op umŋâ bâleip. A zo itâ dukuip, “Bikâ tâŋtâŋ pa.” Sâi a bikŋâ pâi âlip oip. Yatâ oi ekŋâ Parisaio a, zen âimŋâ Herode arâpŋâ zen sot zorenâk zâk dap yatâ kunat sâm den âraguwe. A ambân kâmutŋâ kâmutŋâ Yesugâren gam naŋgâwe. jM“Gâ zaatŋâ a ambân mâteziŋan ga kin.” Sâi zari Yesuŋâ a ambân itâ mâsikâziŋgip, “Mâsikâziŋga sânek. Kendonân nep ikâ zorâŋ âlip tuutuuŋ? A kubikziŋgâziŋgâŋ mo a tâmbetzâŋgozâŋgoŋ?” 6gYesuŋâ a bikŋâ humutŋik zo itâ dukuip, KA nâmbutŋâ ek tatnetâ kubikŋaŋgi ko denân pânam tarâwe. Y -A ŋâi bikŋâ humutŋik mâpâmâpâse namin zâi tâi Yesu zâk zoren zarip. wKa aŋâ kendongât mân op âsagiwen. Oi a bonŋâ, nâ kendongât sot kut ŋâi ŋâigât mariŋâ ândian.”QYatâ sâmŋâ itâ dâzâŋgoip, “Kendon zo agât op âsageip. Sânetâ Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Dawidi sot arâpŋâ, zen nalemgât mom ko urâwe. Zen den zo sâlâpkum nâŋgâme mo buŋâ? Abita tirik namâ galem a ândeip, narâk zoren Dawidiŋâ Anutugât tirik namin zâim Anutugât siŋgi nalem parâwe, zo mem nem ko arâpŋâ ziŋgi niwe. Zen mân orotŋâ urâwe. Tirik namâ galem a, zen ziiŋik nalem zo nimbigât sâsâŋ.” pYYatâ utne Parisaio a ziŋâ Yesu itâ sâm dukuwe, “Ziŋgitnan. Zen kendonân mân orotŋâ ue.” ~Yuda zeŋgât kendon narâk ŋâin Yesu sot arâpŋâ kâlamân obândiwe. Âim ko arâpŋâ zen segoŋ burotŋâ namuŋ niwe. ~}uWâiŋ too kâtik uŋakŋâ hâkop sâŋgiŋan mân gune geimap. Yatâ upi, zo ko waiŋ too kâtikŋâ zorâŋ hâkop kunziri hâkop sot waiŋ ârândâŋ buŋ upabot. Waiŋ uŋakŋandâ hâkop uŋakŋan giari dâpŋâ upap.” Kendongât den. /|WNen hâmbâ sâŋgiŋâ oloŋoloŋan zo uŋakŋâ mân pam gârimen. Wangât, uŋâkŋandâ sâŋgiŋâ zo diigi oloŋi mâtâp patâ opap sâmŋâ mân upmen. a{;Gâtâm a kutâ betziŋan mine kârubi, narâk zoren umbâlâ op nalem birâm ândibi. *zMYatâ sâm mâsikâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A kutâ, zâk arâpŋoot ândei dap yatâ nalem birâm ândibi? A kutâziŋoot ândim yatâ mân upi. +yONarâk zoren Yohane arâpŋâ sot Parisaio a, zen nalem birâm kendon ândiwe. A nâmbutŋâ ziŋâ Yesugâren âim itâ sâm mâsikâwe, “Yohanegât arâpŋâ sot Parisaio zeŋgât arâpziŋâ, zen nalem birâm ândime. Arâpkâ zen ko wangât nalem mân birâm nemŋik ândie?” qx[Sâne Yesuŋâ nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Sisi mâsek kubikkubik a, zen a sâkziŋâ wâgân zeŋgâren nep mân tuume. A mâsekziŋoot zeŋgârenâk tuume. A ziiŋaŋgât nen âlipŋâ sâme, nâ zeŋgât mân gem gâwan. Nâ bâliŋ mâme a diiziŋga nâgâren gabigât sâm gem gâwan.” Nalem birâm kendon ândiândiŋaŋgât Yesu mâsikâwe. 3w_Parisaio a kâmurân gâbâ Anutugât gurumin den zorat galem a nâmbutŋâ, zen iknetâ Yesu zâk kât mimiŋ a sot bâliŋ mâme a osetziŋan tap nalem neip. Parisaio a zen ekŋâ Yesu arâpŋâ itâ sâm mâsikâziŋgâwe, “Wangât patâziŋâ zâk bâliŋ mâme a zen sot tap nalem niap?” >vuSâi zâk zaatŋâ bekŋan sâip. Lewiŋâ sâi Yesu mirin zâi tâi Lewi bukurâpŋâ kât mâme a sot bâliŋ mâme a tatnetâ Yesu sot arâpŋâ zen sot nalem niwe. Kât mâme a zen kât memŋâ nâmbutŋâ kâmbu memarâwe. A zo yatâ zo doŋbepŋâ Yesu molim zâk sot ândim pâlâtâŋ kwarâwe. uDâzâŋgom âim ko Alipaiogât nanŋâ Lewi egi kât mimiŋâ namin tâi itâ sâm dukuip, “Gâ nâ sot pâlâtâŋ op molini.” t  Yesu zâk yatâ op ko dum Galilaia saru sâtŋan giarip. Zoren a ambân mindum ganetâ den siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. osW Yatâ sâi zaatŋâ mâteziŋanâk isenŋâ zo mem ko ba arip. A ambân zen ekŋâ kâwaliziŋâ buŋ oi Anutu mâpâsem sâwe, “Kulem zi itârâŋ âsagei iksen, zi sen pup iksen.” Yesuŋâ bâliŋ mâme a zen sot buku oip. r Yatâ dâzâŋgomŋâ puriksâm a kiŋ bik mumuŋ zo itâ dukuip, “Gâ zaat isen koremgâ zo mem ko ba kamângan âi.” 2q] Yatâ sâmŋâ Yesuŋâ itâ sâip, “A bonŋâ nâ hânân ândim a ambân zeŋgât tosaziŋ birâbatkât imbaŋâ zemnigap, zorat topŋâ ikpigât den zo dukuan.” p“Zen umziŋan wangât den zo yatâ nâŋge? Zen dap nâŋge? Nep ikâ zorâŋâ bâbâlaŋ? Tosa birâbirâŋ mo sâk kubikkubik?” [o/“A zi wan den sap? Zâk Anutu mem ge kwap sap. Op ko Anutu zâizâiŋ okŋâŋgap. Anutu, zâk kânokŋâ tosaniŋâ birâmap.” Yatâ nâŋgâm tatnetâ Yesuŋâ umziŋan nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, ]n3Yatâ sâi ko Anutugât gurumin den zorat galem a tarâwe, ziŋâ itâ nâŋgâwe, mPane gei zei ko Yesuŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋaŋgât bonŋâ zo ekŋâ a zo itâ dukuip “Nannâ, tosagâ biran.” 2l]Oi a ambân nâmbutŋâ zen sot gawe. A kâmut patâŋâ mirâ mâtâp dooŋgune ko lum mirâ kwâkŋan zâim ogep kwâsat temŋoorâk pane Yesugât kiŋ topŋan geip. jkMYesu zâk mirin den dâzâŋgom tâi a kimembut bukuziŋâ ŋâi kin bik mumuŋâ, zo lum gawe. 'jGÂburem mirin zâi tâi ko kamân mâirâp zen nâŋgâmŋâ zâkkâren mindum mirâ piksâmŋâ mirâ sâŋgânŋan mindumŋâ mirâ mâtâpŋâ dooŋguwe. Fi Yesu zâk mâik ŋâi ândim ko Kapenaum kamânân âbureip. Ah }-Sâi ko a zo zâk âim ko Yesugât diŋâ kwâkâm a ambân pisuk âi dâzâŋgoip. Zorat opŋâ a ambân ziŋâ Yesugâren mindum gabegât Yesu zâk kamân patin mân âim gâip. Birâm hibuk mâtâp âim gam ândeip. Yatâ ândei ko a ambân kamân naŋgâm naŋgâm tarâwe, zeŋak zâkkâren âimarâwe.Kg ,Itâ dukuip, “Gâ nâŋgâ. Zorat den siŋgi a ambân laŋ mân dâzâŋgoban. Mârum ŋâi Moseŋâ den ŋâi sâip, zo luban. Gâ tirik namâ galem agâren âi sâkkâ tirâpkuna egi ko nii mo zuu ŋâi mem ko Anutugât siŋgi sâm a sâtŋâ zo pindânan. Usegâ sogiap, zo a ambân ek nâŋgâbigât yatâ otnan.” kf Q*Oi Yesuŋâ zorat siŋgi zo a ambân torenŋâ mân dâzâŋgobapkât sâm kâtigem sâŋgongoip. ae =)“Nâ nâŋgâgigan. Bâi sâkkâ âlip oik.” Yatâ sâi ko useŋâ sogei âlip oip. fd G(Sâk bâlâ a ŋâi Yesugâren âimŋâ um topŋan simin liim pindiŋsâm sâip, “Gâ imbaŋâgâ ziap, zorat gâ kubiknibâ sâm âlip kubikniban.” Yatâ sâi Yesuŋâ umŋâ nâŋgâm ko sâkŋan gâsum sâip, Mc 'Yatâ sâmŋâ Galilaia hânân kamân dâp âim gam mâpâmâpâse namâziŋan zâim siŋgi âlip den dâzâŋgomŋâ wâkeziŋoot moliziŋgâm ândeip. Yesuŋâ sâk bâlâ ŋâi kubikŋaŋgip. [b 1&Zoren den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgobarâk. Oi nep zo tuubat sâm gem gâwan.” ma U%“A ambân zen aksik kârugige.” Sânetâ Yesuŋâ itâ sâip, “Kamân ginŋan ginŋan âinâ. p` [$Âim ko ninâu sâm ândeip. Haŋsâi Simoŋ sot bukurâpŋâ, zen Yesu kârum âim muyagemŋâ sâwe, _ #Yesugât arâpŋâ uman zem tatnetâ ŋâtigân Yesuŋâ zaatŋâ zâmbam hân ŋâi a mân ândiândiŋan ba arip. 8^ k"Yesuŋâ a ambân doŋbep mâsek top top kubikziŋgip. Oi wâkeziŋoot wâke zo moliziŋgi âiwe. Wâke zen Yesugât topŋâ nâŋgâwe. Oi zo sâm muyagibegât dâzâŋgoip. >] y!A ambân aksik mirâ sâŋgânŋan ga mindum tarâwe. \  Ŋâtiksâisâi kamân mâirâp zen a wâkeziŋoot sot sisi mâsekziŋoot a ambân gâbâreziŋgâm Yesugâren gawe. [ 'Yesu zâk mirin zari dukuwe. Dukune zâkkâren âi bikŋan gâsum mem zaarip. Oi sâkŋâ sânduksâip. Sânduksâi ko nalem om ziŋgi niwe. CZ Simoŋ sibunŋâ, zâk mirin mâsek kârâpŋoot op zeip. zY oYesu sot Yakobo sot Yohane, zen mâpâmâpâse namin gâbâ gemŋâ Simoŋ sot Andrea, zekât mirin zâiwe. AX }Zâk a kâwaliŋâ patâ wâke sorâk den dâzâŋgoi sâtŋâ lume.” Yatâ sâm siŋgiŋâ âragunetâ Galilaia hânân a ambân aksik nâŋgâwe. Yesuŋâ use mâsek kubikziŋgip. W  A ambân zen zo ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi âragwâragu opŋâ sâwe, “A zi dap dap yatâ? Topŋâ ŋâi. Den uŋakŋâ sap. nV WYatâ sâi wâke zorâŋ a zo okŋaŋgi kâkâksâm zei wâke zo yu kambâŋ sâm ko takâm ba arip. U  Gâ Anutugât tirik a.” Sâi Yesuŋâ den yatâ mân sâbapkât dukum sâip, “Gâ hiriŋsâm ayân gâbâ takâm ba âi.” T 9Zâkŋâ den yu kambâŋâ sâm itâ sâip, “Yesu Nasarete gokŋâ, gâ dap otniŋgâbam gaat? Gâ tâmbetnâŋgobam gaat? Gâgât topkâ nâŋgen. MS Narâk zorenâk mâpâmâpâse namin a wâkeŋoot ŋâi tâip. LR Den dâzâŋgoi Yesugât nâŋgâne imbaŋâ oip. Yesu zâk siŋgi âlip den dâzâŋgoip, zo Anutugât gurumin den zorat galem a ziŋ sâmarâwe, yatâ mân sâip. Zo walâm yatâ dâzâŋgoip. *Q OOp ko zen Kapenaum kamânân âiwe. Yuda zeŋgât kendon mâik zorat narâkŋâ oi Yesu zâk mâpâmâpâse namin zâim siŋgi âlipŋâ sâm dâzâŋgoip. P 3Yesuŋâ zâkonsâi nâŋgâm ibâzikŋâ sot nep a waŋgâyânâk tatne zâmbamŋâ gem Yesu molim ba âiwet. Yesu Kapenaum kamânân nep tuugip. O %Yesuŋâ mâik ŋâi âim ko Zebedaio nanzatŋâ Yakobo sot Yohane zikirip. Zet waŋgâyân tapŋâ iŋan mâme irâzikŋâ kubik tarâwet. @N }Yatâ sâi irâzikŋâ birâmŋâ Yesu molim ba âiwet. =M uYesuŋâ zâkonsâm itâ sâip, “Zet ga nâ târokwatnigit. Nâŋâ den âlip kwâkâm zika ândim ko zet iŋangât nep tuum ândiabot, yatigâk a zeŋgâren tuum ândibabot.” L 1Yesuŋâ Galilaia saru sâtŋan âim tap ko Simoŋ sot munŋâ zikirip. Zet iŋangât nep tuum ândiwet. Zikiri iŋangât irâ pam kirâwet. K 3“Anutugât um topŋan ândiândigât narâkŋâ mâte uap, gât ko umziŋâ melâŋ Anutugât den siŋgi âlipŋâ zirat nâŋgâne bon upap.” J  Yohane tâk namin pane tâi ko Yesu zâk Galilaia hânân gamŋâ Anutugât den siŋgi âlipŋâ itâ dâzâŋgom ândeip, HI   Zoren Sataŋŋâ mâsikâm ândei hilâm 40 âkip. Yesuŋâ zuu osetziân ândeip. Ândei ko Anutugât sumbem a ziŋâ on galemŋâ okŋaŋgâwe. Yesuŋâ nep topkwap arâpŋâ gâsuziŋgip. iH M Op ko narâk zorenâk Kaapumŋâ Yesu okŋaŋgi barâ kâtik, mirâ kamân âtâŋan arip. G   Oi sumbemân gâbâ den ŋâi itâ âsagem gâip, “Nannâ, gâ umnandâ gâsugim biraŋmap. Oi gekŋâ umnâ âlip opmap.” F  Yesu zâk toin gâbâ kopga egi sumbem pâroŋsâi Anutugât Kaapum zâk nii kembâ yatâ opŋâ Yesu kwâkŋan gem pâip. (E K Narâk zoren Yesuŋâ Nasarete kamânân gâbâ Galilaia hân birâm Yodaŋ toin Yohanengâren takip. Âi taki ko Yonaneŋâ Yodaŋ toin saŋgonŋaŋgip. D Nâ tooyâk saŋgonziŋgan. Ka zâkŋâ ko Kaapum bonŋâ saŋgonziŋgâbap.” Yohaneŋâ Yesu too saŋgori ari Sataŋŋâ mâsikip. C )“Betnan a ŋâi gam taap. Zâk kâwaliŋâ ŋâi yatâ zemŋâŋgap. Nâ yatâ zorâŋ irâ sikumŋâ goribat, zorâgoot ko mân dâp upap. NB Yohane zâk a kanpitâ ândeipkât sâk pâke âlipŋâ mân mem ândeip sot nalem âlip mân nem ândeip. Yohanegât hâmbâ zo bâu kamele sâmotŋandâ tuune pam ândeip. Ka pâŋan ko inzut ŋâi bâu sâkŋâ tuutuuŋâ, zo lap ândeip. Kumbon sot bâŋsat, zo nem ândeip. Ândim itâ zo sâm dâzâŋgom ândeip, QA Yatâ sâm dâzâŋgoi ko Yerusalem kamân mâirâp sot Yudaia hânân a ambân ândiwe, zen gâbâreyaŋgâm zâkkâren âiwe. Zen bâliŋâziŋâ sapsune Yohaneŋâ Yodaŋ toin saŋgonziŋgâmâip. H@  Den zorat bonŋâ ko Yohaneŋâ âsagem barâ kâtik mirâ kamân âtâŋan ândim den itâ sâm dâzâŋgomâip, “Umziŋâ melâŋne too saŋgonziŋga Anutuŋâ tosaziŋ birâbap.” z? oBarâ kâtik, mirâ âtâŋan ândim den itâ sâbap, ‘Kembugât mâtâp kârâm pitâne gânduŋ oik.’ ” U> %A sâŋgiŋâ Propete Yesaiaŋâ mârum ŋâi Anutugâren gâbâ den itâ nâŋgâm kulemguip,“Nâŋgâ. Nâgât kore a ŋâi sâŋgongua gâ kândom otgibap. Zâkŋâ mâtâpkâ kârâm kubikpap. \= 5Yesu Kristo, zâk Anutugât nanŋâ, zâkkât den siŋgi âlipŋâ, zo topkwapŋâ. P<Den dâzaŋgom ândiwan, zo aksik lubigât dâzâŋgom ândibi. Oi ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ sirâmŋâ sirâmŋâ, âsâbâŋ zen sot ândia hângât narâkŋâ âkâbap.” Zo yatik.Z;-Zorat ko zen hânŋâ hânŋâ, a kâmutŋâ kâmutŋâ, zeŋgâren âim nep tuune dinnâ lum nâgât a ambân upi. Oi Ibâ sot nanŋâ, nâ sot Tirik Kaapum, neŋgât korân târokwap too saŋgon ziŋgâbi. :Oi Yesuŋâ gootniŋan gam itâ sâm dâtnâŋgoip, “Anutuŋâ imbaŋâ top top aksik sumbemgât sot hângât nâ nigip. `99Zâimŋâ zikŋâ ekŋâ pindiŋsâm mâpâsiwen. Nâmbutŋandâ ko um zagât urâwe. 8Yesugât arâp kiin kânok, nen Galilaia hânân bakŋâ ŋâin Yesuŋâ den kânŋan dâtnâŋgoipkât zoren zâiwen. ?7wYatâ sâm dâzâŋgone kâwali a zen den lum kât zo mem âiwe. Den sarâ zo Yuda a zeŋgâren zeipŋak tok ziap. Yesuŋâ bâkŋan arâpŋâ muyageziŋgâm nep diŋ sâm ziŋgip. ^65Den zo Roma a kutâŋâ nâŋgâbapkât keŋgât mân upi. Âlip niŋâ dukunat.” t5a Ziŋgâm itâ sâwe, “Zen itâ sâbi. Nen ŋâtigân uman zeindâ arâpŋâ ziŋ gam kâmbarâŋâ mie. h4I Oi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen mindum kâwali a zen kât doŋbep ziŋgâwe. F3 Ambân zagât, zet aritâ kwagân galem kirâwe, zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ zen âim kamân patin takâmŋâ tirik namâ galem patâ kut ŋâi âsageip, zorat siŋgi dâzâŋgowe. 2 Oi Yesuŋâ itâ sâm dâzâkoip, “Zen mân keŋgât oit. Zet âi arâpnâ dâzâŋgoitâ Galilaia hânân âi nikpi.” $1A Aritâ Yesuŋâ mâtâbân muyagezikâm itâ sâm dâzâkoip, “Umzik âlip oit.” Yatâ sâi zet um topŋan âi pindiŋsâm mâpâsem kiŋan gâsuwet. ~0uSâi zet kek kwak zo birâm keŋgât sot sâtâre op arâp den siŋgi dâzâŋgoram sârârâk kârâm âiwet. /5Zet kek âi arâpŋâ dâzâŋgobabot, ‘Yesu zâk mumuŋan gâbâ zaatsap. Galilaia hânân âi kândom otziŋgâbap. Zen zoren âi ikpi.’ ” d.AOi zâk zi mân taap. Zâk mârum sâm dâzâŋgoip, zo yatâ op mumuŋan gâbâ zaatsap. -5Oi ambân zagât zo, zet âi takitâ aŋâ itâ dâzâkom sâip, “Zet keŋgât mân oit. Nâ nâŋgan. Zet poru nagân kuwe, zo iktam gabot. \,1Kâwali a, zen zo ekŋâ sânâmziŋ sâmbui keŋgât op hânân gei zem ândiwe. G+Tobatŋâ âsakŋoot hânpân yatâ. Hâmbâŋâ kâu timan. * Aritâ wâriŋ patâ mei Kembugât sumbem a ŋâiŋâ sumbemân gâbâ gem kât patâ mem kâbakŋei ari kât kwâkŋan tâip. ) {Yuda zeŋgât kendon âki haŋsâsâgât Maria, Madala kamânân gokŋâ sot Maria bukuŋâ, zet kwagân iktam âiwet. (B(-)d'AASâne Pilatoŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Kâwali a ziŋgan. Diiziŋgâm kwagân âim ziiŋak dap mo dap nâŋge, zo yatâ dooŋgune tâpap. Yatâ sâi kâwali a zen sot âimŋâ kwagân zo winzip pam galem tarâwe. &!@Zorat arâpŋâ ziŋâ âi kâmbarâŋâ mem âimŋâ mumuŋan gâbâ zaatsap sarâ sâbegât kâwali a sâŋgonzâŋgona kwagân âi galem kinetâ sirâm karâmbut âkâbap. Mârum den sarâ zeip, zorat den sarâ kwâkŋan zari lâmbatpapkât girem op dâgogen.” +%O?Âimŋâ sâwe, “Patâniŋâ, nen den ŋâi nâŋgen, zo dâgonâ. Sarâ a zâk wâgân ândeibân itâ sâip, ‘Momŋâ sirâm karâmbut zem tap zaatpat.’ $>Kendongât kut ŋâi ŋâi kubikkubik narâk, zo âki ko haŋsâi tirik namâ galem a patâ sot Parisaio a, zen Pilatogâren âiwe. `#9=Oi kwak naŋgâmŋan Maria, Madala kamânân gok sot Maria ŋâi, zet zo tap igâwet. "}Mirâ ŋâtiksâisâi Arimataia kâmânân gokŋâ sikum a ŋâi Yesugât a op ândeip, kutŋâ Yosepe, zâk gâip. 7g8Maria, Madala kamânân gokŋâ sot Maria, Yakobo sot Yose zekât mamzikŋâ. Oi ambân ŋâi Zebedaio nanzatŋâ, zekât mamzikŋâ. Zen ârândâŋ tarâwe. Yesu hanguwe. .U7Yesu kuwe, narâk zoren ambân doŋbep kârebân kin kut ŋâi ŋâi zo ek naŋgâwe. Ambân zo, zen Yesu molim kore okŋaŋgâm Galilaia hânân gâbâ gawe. 0Y6Oi kâwali a galem sot arâpŋâ kirâwe, zen wâriŋ sot kut ŋâi ŋâi zo ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi sâwe, “Perâkŋak a zirâŋ Anutugât nanŋâ ândeip.” xi5Oi Yesu zâk kândom op zaari zen kwagân gâbâ zaatŋâ kamân kâukŋan zo âim a doŋbep muyageziŋgâwe. zm4Oi a zeŋgât kwak, zo pâroŋsâi Kembugât siŋgi a ândim muwe, zo zeŋgâren gâbâ nâmbutŋandâ zaarawe. ta3Moi tirik namin sâŋgum patâ, zo uren gâbâ oloŋ gei kwâkip. Oi wâriŋ mei kât âbâŋgum naŋgip. K2Oi Yesu zâk dum den kâtikŋâ den sâi Kaapumŋâ takâm arip. jM1Oi a nâmbutŋâ itâ sâm dukuwe, “Nen tap iknâ. Elia perâkŋak ga mâkâbap mo buŋâ?” |q0A ŋâiŋâ nâŋgâm sârârâk kârâm âim sarugât kâmon mem ga winiga too kâlakŋoot sum kapiŋkum pindip. \1/Oi kirâwe, zeŋgâren gâbâ a nâmbutŋâ ziŋâ sâwe, “Zâk Elia konsap.” .Mirâ oi Yesuŋâ den kâtikŋâ den sâm sâip, “Eli, Eli lama sabatini (niiŋ denân ko, Anutunâ, Anutunâ, wangât birânigat)?” ^5-Yatâ okŋaŋgâne mirâ bâkŋan zoren ŋâtâtik muyagem zei mirâ oi âkip. M,Oi kâmbam ku a zâkowe, zet yatik den mot dukuwet. Yesuŋâ moip. %C+Zâk nâ Anutugât nanŋâ sâm, nâŋgâm pâlâtâŋâ Anutugâren pâi zeip, zorat Anutuŋâ zâkkât nâŋgap oi ko poru nagân gâbâ kwâki geik.” C*“A nâmbutŋâ tâmbetagonam utnetâ tânzâŋgomap. Zikŋaŋgât ko kwaksap. Zâk Isirae a neŋgât a kutâ ândiap oi ko poru nagân gâbâ âkâm gâi zâkkât diŋâ nâŋgânat. ve)Oi tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a sot a sâtŋâ, zen yatik dukum sâwe, O(“Bâi, gâ tirik namâ kândaŋ sirâm karâmbut tuum naŋgâbat sâin. Bâi, gikâ sâkkâ sâna poru nagân gâbâ âkâm geik. Oi gâ Anutu nanŋâ ândiat oi poru nagân gâbâ pâtan ge.” e C'Oi a ambân zoren âim gawe, zen sâm siŋan gem den top topŋâ dukum kâuk birâm sâwe, i K&Oi kâmbam ku a zâgât poru nagân zâkom, ŋâi toren, ŋâi toren kwânâŋgâzikâwe. p Y%Oi kâukŋâ kwâkŋan poru nagân topŋâ itâ kulemgune zeip, “Zi Yesu, Yuda zeŋgât a kutâ.” % E$Yatâ opŋâ galem tarâwe. k O#Yatâ oi poru nagân kuwe. Kune kiri hâmbâŋaŋgât wenzu pam igâwe. Ikne muyageip dâp miwe. _7"Zoren takâmŋâ waiŋ too sot um gulip too mâpot pindânâ sâne nem ekŋâ birip. ^5!Âimŋâ hân ŋâi kutŋâ Goligata (niiŋ denân ko kâuk siŋit), zoren takâwe. 1 Diim âim mâtâbân a ŋâi muyagiwe, kutŋâ Simoŋ, Kirene kamânân gokŋâ. Zâk okŋaŋgâne Yesugât poru nak bekŋan mem lugi âiwe. &EYatâ kom eksâmŋâ kâwali a zeŋgât hâmbâ, zo mâkâm zikŋâ hâmbâ du giŋaŋgâne giari poru nagân kunam diim âiwe. Yesu poru nagân kune moip. @{Oi tâpziŋâ tâpkum tân bekŋan mem kâukŋan kuwe. T!Oi tâk sâtmam goŋkom kâukŋan pane giarip. Oi bikŋan tân ŋâi pindâne bikŋâ bongen mem kirip. Yatâ opŋâ kâwali a zen zâkkâren gam simin liim itâ sâwe, “Oe, Yuda zeŋgât a kutâ.” gGMindumŋâ Yesugât hâmbâ mâkâm kâwali a zeŋgât hâmbâ kuriŋâ giŋaŋgâne giarip. +Oi a kutâgât kâwali a, zen Yesu namin gâbâ diim gem kâwali a zeŋgât namâ sombemân âim sânetâ kâwali a ziŋâ aksik minduwe. 5cYatâ sâne a kutâŋâ Baraba olaŋ ziŋgip. Yesu ko sâi inzut kuupŋoot, zorâŋ lapitne poruyân kumbigât kâwali a bitziŋan pâip. Kâwali a, zen Yesu kom eksâwe. eCSâi a ambân kâmut, zen itâ sâwe, “Tosa zo nen sot kiurâpniŋ neŋgâren zimbap.” \~1Yatâ utnetâ Pilatoŋâ sâi den mânâk nâŋgâm den doŋbep sâne sâi too pindânetâ mâteziŋan bikŋâ too saŋgonŋâ sâip, “A târârak zirat tosa nâgâren zimbap, zo zeŋgât siŋgi uap.” }Sâne a kutâŋâ dum mâsikâm sâip, “Wan tosagât?” Yatâ sâi den kâtik sâm sâwe, “Zâk poru nagân moik.” 1|[Sânetâ itâ sâm mâsikâziŋgip, “Yesu, kutŋâ ŋâi Kristo sâme, zâk dap okŋaŋgâbat?” Sâi zen lâu mâtâkâm aksik sâwe, “Zâk poru nagân moik.” {yOi a kutâ zorâŋ dum mâsikâziŋgâm sâip, “Ŋâi mo ŋâi olaŋbatkât se?” Sâi ziŋâ sâwe, “Baraba.” zOi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen a umziŋan gem sâwe, “Zen sâne Baraba olaŋŋâ ko Yesu ko koi mumbap.” nyUA kutâ, zâk den sâm kubikkubik tâtarân tâi ambinŋandâ zâkkâren den itâ pâi gâip, “Gâ a târârak zo, zâkkât den mân mâsâsuatpan. Nâ itârâŋ umanân nâŋgâm zâkkât op sâknam doŋbep nâŋgan.” sx_Yuda a sâtŋâ, zen Yesugât um kâlak nâŋgâŋaŋgâm zâkkâren parâwe, zorat nâŋgâmŋâ sâip. wOi a mindumŋâ kinetâ Pilatoŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Ŋâi olaŋbatkât nâŋge? Baraba mo Yesu kutŋâ ŋâi Kristo sâme?” Xv)Oi narâk zoren kâmbam ku a bâliŋâ ŋâi tâk namin zeip, kutŋâ Baraba. u{Pasowa kendon narâk dâp a kutâ zâk Yuda a tâk namin tâpmarâwe, zeŋgâren gâbâ ŋâi olaŋ ziŋgâmâip. Wt'Oi Yesuŋâ den hâuŋâ ŋâi mân dukui a kutâŋâ nâŋgi imbâŋâ oip. msS Yatâ oi Pilatoŋâ dukum sâip, “Gâgât den doŋbep sânetâ wangât den hâuŋâ mân sat?” qr[ Oi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, ziŋâ den sâkŋanâk sâm kine den hâuŋâ mân sâip. 8qi Zen Yesu diim âine a kutâ Pilato, zâkkât mâteŋan kiri itâ sâm mâsikip, “Topkaŋgât dâtno. Gâ Yuda zeŋgât a kutâ?” Sâi Yesuŋâ sâip, “Sat, zo.” :pm A sâŋgânŋaŋgât kât ekap 30, zorâŋ âmaŋ tuutuuŋ agât hân, zo sâŋgân miwe. Kembuŋâ dâtnogip, yatik urâwe.” A kutâ zâk Yesu poru nagân mumbapkât sâip. o  Oi Propete Yeremia zâkkât den kânŋan sâip, zo bon oip. Den zo itâ,“Isirae a zen a sâŋgânŋaŋgât kât sâwe. QnOi narâk zoren hân zorat kutŋâ ŋâi kâmbam hân sâne kâtigeip. RmOi kât zo mem dap utnat sâm âragum hân ŋâi kwâlâwe. Hân zo âmaŋ tuutuuŋ agât hân sâmarâwe. Hân zo kamân ŋâin gâbâ ga ândiândiŋ, zo mune zoren hanzâŋgobigât sâŋgân miwe. l#Tirik namâ galem a patâ, zen kât zo memŋâ sâwe, “Kât zi kâmbamgât sâŋgân, zorat tirik namin pâindâ mân dâp upap.” RkYatâ sâm kât zo birânetâ mem tirik namin lum pam âi sip miaŋgip. "j=Oi itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ laŋ opŋâ a târârakŋâ zi bitziŋan paan.” Yatâ sâi ziŋâ sâwe, “Wangât neŋgâren ga sat? Zo gikak.” 4iaMumbapkât sâm kâtigine Yuda, zâk zo ekŋâ wangât yatâ uan sâm umŋâ bâlei kât pindâwe, zo mem âim tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ mâburem ziŋgip. \h1Oi sâne Yesu bikŋâ saamŋâ diim âim Roma a kutâ Pilato, zâkkâren parâwe. jg OHaŋsâi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen mindum Yesu koindâ mumbapkât den sâwe. @fyKOi Yesuŋâ den mârum sâip, zo Peteroŋâ nâŋgip, “Gâ sâp karâmbut kwâimbânina kurukŋâ diŋ sâbap.” Den zo nâŋgâm umbâlâ op âkŋan âim girâp patâ iseip.e3JSânetâ dum Anutu mâteŋan sâm kâtigem den laŋ sâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ a zo mânâk ekman.” Sâi zorenâk kurukŋâ diŋ sâip. d/IYatâ sâm mâik ŋâi kinŋâ a ziŋâ Peterogâren âim sâwe, “Gâ perâkŋak zeŋgât kâmurân gokŋâ. Nen diŋgâ holiŋâ nâŋgen.” dcAHYatâ sâi Peteroŋâ kwâimbâm den sâm kâtigeip. Oi sâip, “Nâ a zo mân ekman.” bGYatâ sâmŋâ geibâ sâi kore ambân ŋâiŋâ ekŋâ a itâ sâm dâzâŋgoip, “A zi Yesu Nasarete gokŋâ, zâk sot ândimap.” awFYatâ sâi Peteroŋâ a tarâwe, zeŋgât mâteziŋan kwâimbâm sâip, “Gâ den sat, zo nâ nâŋgâm kwaksan.” `7EYatâ op tatne Petero zâk namâ sombemân tâip. Tâi kore ambân ŋâiŋâ zâkkâren âim sâip, “Gâ ko Galilaia a, zâk sot ândimat.” _DOi itâ sâm dukuwe, “Kristo, gâ Propete ândiat oi ko sânan. A gogap, zo kutŋâ ŋâi?” Peteroŋâ Yesu kwâimbip. *^MCYatâ sâmŋâ tâpziŋandâ Yesu si sâŋgânŋan tâpkumŋâ bitziŋandâ kom kâbakŋiwe. Oi a nâmbutŋandâ bitziŋ tipŋandâ pâlomŋan kunzirâwe. v]eBDen zo nâŋgâm dap dap nâŋge?” Mâsikâziŋgi ziŋâ itâ sâwe, “Zâk mumuŋaŋgât siŋgi uap.” `\9AYatâ sâi tirik namâ galem a patâ den zo nâŋgi bâliŋ oi hâmbâŋâ mem moloŋ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zâk Anutu yatâ op sap. Wangât den zagât sâm kârunat. Den sap, zo aksik nâŋge. Y[+@Yatâ sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Zo sat, zo. Oi ŋâi dâzâŋgua nâŋgânek. Gâtâm a bonŋâ, nâ imbaŋâ mariŋâ, zâkkât âsanŋâ bongen tap sumbem unumunum kwâkŋan gem ga nikpi.” kZO?Sâi Yesuŋâ den mân sâm kirip. Yatâ kiri tirik namâ galem a patâ, zâkŋâ itâ sâm dukuip, “Anutu, ândiândi mariŋâ, zâkkât mâteŋan mâsikâgiga sâm kâtigenan. Gâ Kristo, Anutugât nanŋâ mo a ŋâi?” Y7>Yatâ sâitâ tirik namâ galem a patâ, zâk zaatŋâ Yesu itâ sâm mâsikip, “Gâgât den se, zorat den hâuŋâ sâban mo mân sâban?” X#=Zet gamŋâ itâ sâwet, “A zirâŋâ itâ sâip, ‘Nâ Kembugât tirik namâ kândaŋâ sirâm karâmbut umŋanâk dum tuubat.’ ” ]W3Oi tirik namâ galem a patâ sot a sâtŋâ, zen aksik tapŋâ Yesugât den sâkŋanâk sâm kunatkât den sâm kâruwe. U:Zen Yesu diim âinetâ Petero zâk kândâtziŋan bet moliziŋgâm arip, Âi takâmŋâ tirik namâ galem a patâgât dâmân kâligen bagimŋâ kore a zeŋgât oserân itâ nâŋgâm kwâkâm getâip, “Yesugât den dap sâbi? Zorat ziren tap nâŋgâbat.” 3T_9Kâwali a zen Yesu gâsum tirik namâ galem a patâ Kaipa, zâkkâren diim âiwe. Zâkkât namin Kembugât gurumin den zorat galem a sot a sâtŋâ mindum tarâwe. 2S]8Oi zi Propete zeŋgât den kâtigibapkât âsagiap.” Oi Yesugât arâpŋâ, nen aksik Yesu birâŋaŋgâm siŋsururuŋ âiwen. Yesu a sâtŋaŋgât namin diim âiwe. =Rs7Yatâ sâmŋâ a kâmut gâsunam gawe, zo itâ sâm mâsikâziŋgip, “Nâgât dap nâŋge? Zen nâgât nâŋgâne kâmbam ku oi kâmbam sot sâuziŋâ mem ga gâsânoge? Zorat sa nâŋgânek. Nâ sirâmŋâ sirâmŋâ tirik namin zen Kembugât den siŋgi dâzâŋgoman. Oi zen zoren mân gâsânowe. U~~~%}},|{{ezyyxUxwvuuatcss(rrKqnq pp2oon}nmllekkujyji|hhhgfffrfedd&ccxba``s`_^^]] \\@[[Z]Z"YYsY(XXWsVV]UbUTSSmRR6QPONNpM}LLbKKvJJ@IHH7GFFEE-DBCcBAAG@??5>==V<;::9p98777i76675544033d32|11#00 /5.~--%,,\++*))M((('\&&Z%%}%$R##I"" !v \[itUQ%,B_Y- 2 \ R N6E3z_ Yatâ utnetâ sasa ŋâi gei kwâtepzâŋgoip. Sasa kâligen gâbâ den ŋâi itâ âsageip, “Zi nannâ. Umnâ zâkkâren kinzap. Ziŋâ diŋâ nâŋgâm biraŋbi.” Ty! Yesu arâpŋâ zen keŋgât op sânâmziŋ sâmbui Peteroŋâ laŋ sâip. )xK Oi Peteroŋâ Yesu den itâ sâm dukuip, “Patâniŋâ, mat ŋâi zi ândien. Zorat silep karâmbut tuunâ. Gâgât ŋâi, Mosegât ŋâi, Eliagât ŋâi.” Jw  Oi Mose sot Elia zorenâk muyagem gam Yesu sot den den urâwet. Uv# Yesugât hâmbâŋâ zo kâu timan timan. Aŋâ mân tuutuuŋâ yatâ oip. 6ue Yesu zâk sirâm nâmburân kânok ândim Petero sot Yakobo sot Yohane diiziŋgi bak kârebân zâiwe. Zen ziiŋik zoren tatne Yesugât holi tobatŋâ ŋâi âsageip. It  Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A kinze zi, nâmbutŋâ zen mân mune Anutu um topŋan ândiândiŋaŋgât narâk oi zorâŋâ imbaŋâŋoot âsagei ikpi.” s3&Zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk a ambân ândi mâmanziŋ bâliŋâ zi, zeŋgât oserân ândim kwâimbânibap mo dinaŋgât nâŋgi aŋunŋoot upap, zâkkât a bonŋâ, nâŋâ Ibânaŋgât sumbem âsakŋâ sot kâwali a zen sot gamŋâ a zo yatik kwâimbâŋaŋgâbat.”Fr%Zen dap yatâ ândiândiziŋ suup mei târokwap ziŋgâbap? aq;$Zen hângât kut kiŋ kiŋ mem ândiândiziŋ buŋ oi wan wan âlipŋâ zemziŋgâbap? 0pY#Zen ândiândiziŋ aŋgân kârâbi, zo ko gulipzâŋgobap. Zen nâgât opŋâ sot den siŋgi âlipkât op ândiândiziŋ birâbi, zo ko ândiândi bonŋâ muyagibi. No"Yesuŋâ sâi a ambân kâmut tarâwe, zen sot arâpŋâ gane itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen nâ molininâ sâm um sâkziŋaŋgât den birâm poru nakziŋ lumŋâ nâgat mâtâp, zo lâŋbi. Bn}!Dukui Yesuŋâ puriksâm arâp ziŋgitŋâ Petero kwâkâŋaŋgâm sâip, “Sataŋ, gâ siriksâ. Gâ den sat, zo Anutugât den buŋâ. Zo a den.” Yesu sot ândiândiŋaŋgât den. imK Den zo sâm kâkŋan pam dâzâŋgoip. Dâzâŋgoi ko Peteroŋâ diim kwâkâŋaŋgâm dukuip. lNarâk zoren topkwapŋâ den itâ sâm muyageziŋgip, “A bonŋâ, nâ gâtâm sâknam nâŋgâbat. A patâ sot tirik namâ galem a patâ sot Anutugât gurumin den zorat galem a, ziŋâ gâsânom none momŋâ sirâm karâmbut tapŋâ zaatpat.” kwYatâ sâi ko a nâmbutŋâ laŋ mân dâzâŋgobigât sâm kâtigeip. Yesu zâk mumbapkât siŋgi den dâzâŋgoip. "j=Sânetâ ko mâsikâziŋgip, “Ka ziiŋâ ko nâgât ŋâi sâme?” Sâi Peteroŋâ itâ dukuip, “Bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâban. Gâ Kristo.” *iMMâsikâziŋgi itâ sâm dukuwe, “Yohane too zaŋgonziŋgip sâme. Nâmbutŋandâ ko Elia sâme. Nâmbutŋâ zen Propete ŋâi sâme. Gâgât yatâ sâme.” dhAYesu sot arâpŋâ, zen Kaisarea kamân patâ a kutâ Pilipoŋâ sâi tuuwe, zorat kamân mâik mâik, zeŋgâren âiwe. Mâtâbân âim Yesuŋâ arâpŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “A zen nâgât ŋâi sâme?” gOi Yesuŋâ sâŋgongum sâip, “Gâ kamân patin mân zâim tigâk mirâgan zâi.” Peteroŋâ Yesugât topŋâ sâm kâkŋan kwâip. yfkDum zagâtŋâ Yesuŋâ siŋan weegi a zo siŋâ ânâŋgâri kârebân sot pâŋkânogân, zo ek kwâtâteip. geGYatâ mâsiki ekŋâ sâip, “Nâ a ziŋgitsandâ nakkât tobat yatâ op âim gam kinze.” >duDukunetâ Yesuŋâ a siŋ bâpâsâŋ zo bikŋan gâsumŋâ kamân ginŋan âim siŋan tâpkum bikŋandâ kâukŋan pam itâ dukuip, “Gâ kut ŋâi ŋâi, zo eksat mo buŋâ?” cYesu sot arâpŋâ, zen âi Besaida kamânân takâne a sen ŋâtâtik ŋâi Yesugâren diim gam bikŋandâ weebapkât dukuwe. qb[Sâne dâzâŋgoip, “Wangât umziŋ tok mân pâroŋsap?” A siŋâ bâpsâsâŋ mem kubikŋaŋgip. Yesuŋâ a ambân sâŋgonzâŋgoi âine sâp kânok zikŋâ sot arâpŋâ waŋgâyân zâim Dalimanuta hânân âi takâwe. V  A ambân niwe, zo 4 tausen yatâ. Nine ko Yesuŋâ sâŋgonzâŋgom zâmbâri ba âiwe. Yesuŋâ Parisaio a girem dâzâŋgoip. U-A ambân kâmut, zen nalem nem âkon urâwe. Yesu arâpŋâ zen nalem buputŋâ tap arip, zo mindune irâ nâmburân zagât zoren gei piksâip. 2T]Oi Yesu arâpŋâ zen saru zuuŋâ mâik bitugâk zagât mo karâmbut yatâ zo Yesu pindâne mem sâiwap sâm a ambân ziŋgâbigât arâpŋâ dâzâŋgomŋâ ziŋgip. KSDukune sâi a ambân mindumŋâ hânân ge tarâwe. Ge tatne Yesuŋâ nalem nâmburân zagât zo memŋâ sâiwap sâm sonpam namuŋ ziŋgip. Arâpŋâ ziŋgi mem kâsâpkum a ambân ziŋgâwe. |RqSâne itâ mâsikâziŋgip, “Zeŋgâren nalem dabutâ ziap?” Sâi ziŋâ sâwe, “Nâmburân zagât ziap.” Q}Yatâ sâi arâpŋâ ziŋ itâ sâm dukuwe, “A mân ândiândiŋan ândiengât dap yatâ nalem muyagem ziŋgânat?” P#Zen nalem buŋâ sâŋgonzâŋgoindâ sâi mâtâbân âim nalemgât tâmbetagobe. Nâmbutŋâ zen kamân kârebân gâbâ gawe, zorat.” nOU“A ambân kâmut zi sirâm karâmbut nen sot ândimŋâ tepziŋaŋgât mue, zorat umnâ nâŋgan. N {Narâk zoren a ambân kâmut patâ Yesugâren mindum nalem buŋ ândine Yesuŋâ arâpŋâ minduziŋgâm dâzâŋgoip, %MC%Zen âiwap pamŋâ itâ sâwe, “Kut ŋâi ŋâi tuugi âlip opmap. Kindapziŋ bâpâsâŋ kubikziŋgâmap. A dinziŋ buŋ den muyagem ziŋgâmap.”xLi$Oi Yesu zâk den siŋgi zo mân sapsubigât dâzâŋgoip. Yatâ sâi zen ko kâtigem sâne laŋ kârâm arip. RK#Yatâ sâi a kindapŋâ pâroŋsâi nâmbâlam âburei den âlip sâip. vJe"Yatâ opŋâ sumbemân egi zaari yaak memŋâ ziŋ denân sâip, “Epata (niiŋ denân ko, pâroŋsâ).” I!Dukune nâŋgâm a zo diimŋâ ginŋan pâi zikŋik kiri Yesu zâk bikŋandâ kindapŋan weemŋâ bikŋan tâpkum nâmbâlamŋan weegip. gHG A nâmbutŋâ, ziŋâ a ŋâi kopa, kindap bâpsâsâŋ diim gam Yesuŋâ weebapkât dukuwe. GYesu zâk Tiro kamânân gâbâ puriksâm Sidoŋ kamân walâmŋâ kamân bâzagât zeŋgâren takâmŋâ Galilaia saruyân takip. FySâi ambân zo âimŋâ mirâŋan zâim egip. Wâkeŋâ bâratŋâ pam ari nâŋzam tâip. A diŋ buŋ kubikŋaŋgip. EOi Yesugoot itâ sâm dukuip, “Den zo yatâ sat, zorat op ko nâŋgâgigan. Âi eknan. Wâkeŋâ bâratkâ birâŋâŋgap.” D%Sâi ambânŋâ den itâ mâburem pindip, “Kembu, zo nâŋgan. Ka katep ziŋâ nalem nine gwapgwapŋâ gei wâu zen laŋdâ nime.” "C=Dukui Yesuŋâ itâ sâip, “Katep zeŋgât nalem wâu ziŋgindâ mân dâp upap. Katep zen nalem ninetâ ko buputŋâ zo mem wâu ziŋgânat.” oBWAmbân zo Grik ambân Siro-Poinika gokŋâ. Zâk bâratŋaŋgât umŋan wâke zo molibapkât dukuip. ATaki zorenâk ambân ŋâi zâk siŋgi nâŋgip. Zâkkât bâratŋâ wâkeŋâ zâk sot ândeipkât ga Yesugât um topŋan pindiŋsâip. ,@QYesu zâk kamân zo birâm âim Tiro Sidoŋ kamân zagât zo zeŋgâren takip. Takâm mirâ ŋâin zâim tik tap nâŋgâbat sâip. Oi dap yatâ tik tâpap? x?iBâliŋâ sâlâpkuan, zorâŋâ a umziŋan gâbâ kopgâi sumunkomap.” Grik ambân ŋâi Yesugâren gâip. x>iKâmbam ku, ambân mem birâbirâŋ, sarâ, zâizâiŋâ, um kâtik, den bâliŋâ sot bâliŋâ top topŋâ. _=7A umân gâbâ den itâ kopgamap. Nâŋgânâŋgâ bâliŋâ, âkŋâle nep, kâmbu. Z<-Oi den ŋâi itâ sâip, “Umziŋan gâbâ kopgâmap, zorâŋâ ko sumunkomap. !;;Zorâŋ umziŋan mân âimap. Zo yen tep kâmboziŋan giari mem kubigi mâtâpŋan geimap.” Yesu zâk yatâ sâm nalemgât den sâm nâmbâsâpkoip. 6:eMâsikânetâ sâip, “Zen yatik um nâŋgânâŋgâziŋâ buŋ ândime? Topŋâ itâ mân nâŋgâme? Kut ŋâi ŋâi tep kâmboziŋan geimap, zorâŋ dabân sumunkomap? o9WYatâ sâmŋâ birâziŋgâm mirin zari arâpŋâ ziŋâ den sumbuŋâ topŋaŋgât mâsikâwe. 68gA kindapŋoot zorâŋ den zi nâŋgâbap.” 7 Kut ŋâi ŋâi nine tep kâmboziŋan geimap, zorâŋ mân sumunkomap. Ka umziŋan gâbâ kopgâmap, zorâŋâ ko sumonkomap. 6Yesuŋâ yatâ sâm a ambân dum minduziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ den dâzâŋgua zen aksik nâŋgâm kwâkânek. 95k Yatâ op Anutugât den komŋâ sâkurâpziŋaŋgât den lum game. Oi zorik buŋâ kut ŋâi ŋâi nâmbutŋâ yatik upme.” Kut ŋâi ŋâi niniŋandâ a um mân sumunkomap. w4g Yatâ dâzâkoi zen diŋâ mem kâtikŋan pam mam ibâŋ kore otzikâbâ sâi mâtâp pâke kwâkŋaŋgâme. 3} Zen ko itâ sâme, ‘A ŋâi zâk ibâ mamŋâ itâ dâzâkobap. Kut zo zo zikâbam, zo Anutugât siŋgi sâm paan.’ =2s Mose zâk Anutugât gurumin den itâ sâm dâzâŋgoip, ‘Gâ ibâ mamgâ sâtzik lum hurat kwatzikâban. Ŋâi zâk ibâ mamŋâ sâm bâliŋan kwatzikâbap, zo kune mumbap.’ u1c Zen ziŋâ nâŋgânâŋgâyân gâbâ den zo mem ko Kembugât gurumin den zo birâm mâtâp ŋâin âime. N0Zen Anutugât gurumin den zo birâne gei a denâk lum ândime. /Oi den bonŋaŋgât hâuŋâ a ziiŋ den sâm kwâkâm aŋgâme. Zen lâuziŋandik mâpâsenime, nâ zorat nâŋga yen opmap.’ F.Sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Sarâ a zen. Zeŋgât op Propete Yesaiaŋâ Anutugât den itâ sâm kulemgoip,‘A kâmut zi lâuziŋandik mâpâsenime. Umziŋandâ ko birânime. 3-_Zorat Parisaio sot Kembugât gurumin den zorat galem a, zen Yesu mâsikâm sâwe, “Arâpkâ wangât sâkurâpniŋ zeŋgât den kom bitziŋ mân saŋgon nalem nime?” Q,Zen mindumindu sombemân gâbâ gam too sâŋgonŋâ nalem nemarâwe. Oi zorik buŋâ. Âmaŋ sot hâkop saŋgonsaŋgon sot kut ŋâi ŋâi nâmbutŋaŋgât sâkurâpziŋaŋgât den, zo lum ândiwe. +yParisaio sot Yuda a aksik patâ, zen bitziŋ saŋgon nalem nemarâwe. Sâkurâpziŋ zeŋgât den lum yatâ opmarâwe. *Oi Yesu arâpŋâ osetziŋan gâbâ nâmbutŋandâ Parisaio a zeŋgât den mân luwe. Zen bitziŋ mân saŋgon nalem nine ziŋgirâwe. q) ]Parisaio sot Yerusalem kamânân gâbâ Kembugât gurumin den zorat galem a, zen Yesugâren ga minduwe. a(;8Yesuŋâ kamân patin sot mâik mâigân ari ko a ambân mâsekziŋoot sombemân zâmbane âi hâmbâ murukŋan gâsum âlipziŋ upigât Yesu dukune nâŋgip. Dukune nâŋgi hâmbâŋan gâsum âlipziŋ urâwe.'!6Waŋgâyân gâbâ gine zorâŋak a ambân ziŋ Yesu ekŋâ kamân dâp âimŋâ a mâsekziŋoot helâŋ aam minziŋgâm Yesugâren gawe. M&5Saru nâmbutken âim Genesarete hânân takâm waŋgâ saawe. g%G4Nalem ziŋgip, zorat topŋâ mân nâŋgâwe. Nâŋgânâŋgâziŋ mân pâroŋsâip, zorat. _$73Yatâ sâm waŋgâyân zari pibâ hiriŋsâip. Hiriŋsâi a zen imbaŋziŋ buŋ oip. #-2Zen aksik ekŋâ keŋgât patâ urâwe. Yatâ utne den itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen umziŋ diim geik. Ninak gaan. Zen mân keŋgât utnek.” J" 1Yesuŋâ saru kwâkŋan ari ek wâke gaap sâm keŋgât urâwe. :!m0Oi pibâ sâŋgânziŋan gâbâ gâi âinam osim biraŋâwe. Oi Yesuŋâ ziŋgitŋâ haŋsâsâgât ŋâtikŋâ saru kwâkŋan lâŋ lâŋ zeŋgâren âim walâziŋgâbam oip. [ //Ŋâtiksâi waŋgâ saru tânâmŋan âim tâi Yesu zikŋik saru sâtŋan tâip. H .Yesuŋâ kândâtziŋ kelikŋâ ninâu sâbam bâkŋan zarip.  -Oi Yesuŋâ sâi arâpŋâ waŋgâyân zâim ândiren Besaida kamânângen âiwe. Yesu zik ko a ambân zâmbanbam tâip. X),A nalem niwe, zo ko 5 tausen yatâ. Yesuŋâ saru kwâkŋan lâŋ lâŋ arip. L+Nalem sot zuu buputŋâ tâip, zo mine irâ kiin zagât piksâip. (K*Oi zen aksik nem âkon urâwe. `9)Tatnetâ Yesuŋâ nalem bâtnâmbut sot saru zuu zagât mem siŋâ sumbemân ek sâiwap sâm sonpam ziŋgip. Nalem zo mamuŋ arâp ziŋgi ziŋâ kâsâpkum a ziŋgâwe. Saru zuuŋâ kâsâpkum ziŋgi yatik urâwe. E(Teŋgâ ŋâi 1 handeret, teŋgâ ŋâi 50, yatâ tarâwe. ^5'Sânetâ Yesuŋâ sâi a zen hibuk kwâkŋan kâmutŋâ kâmutŋâ ge tarâwe. +O&Sâne itâ sâm mâsikâziŋgip, “Zeŋgâren nalem dabutâ ziap, zo âi iknek.” Sâi zen âi ekŋâ dukuwe, “Nalem bâtnâmbut sot saru zuuŋâ zagât.” K%Sânetâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Wangât âibigât se? Ziŋâ nalem ŋâi ziŋgânek.” Sâi itâ dukuwe, “Nen âim kât 2 handeret yatâ zorâŋ nalem kwâlâm ga ziŋgânatkât sat?” E#Mirâsiŋ geibâ sâi arâpŋâ ziŋâ Yesugâren âim sâwe, “Zi mân ândiândiŋan ândeindâ ŋâtiksapkât a ambân zâmbana kamân tap ariabân âim nalem sâŋgân mem nimbi.” ta"Oi Yesuŋâ waŋgâyân gâbâ gem gamŋâ a ambân kâmut patâ ziŋgiri râma galem a buŋâ, yatâ ândiwe. Yesuŋâ zo yatâ ziŋgitŋâ umŋâ nâŋgip. Yatâ ziŋgitŋâ zorâŋak den siŋgi âlipŋâ doŋbep dâzâŋgoip. #?!Ka a ambân kâmut ziŋgitnetâ âine kamânŋâ kamânŋâ mindum sârârâk kârâm âim ziŋon âim takâwe. Yesuŋâ a 5 tausen yatâ nalem ziŋgip. K Oi zen ziiŋik waŋgâyân zâim a mân ândiândiŋan ba âiwe. jMNarâk zoren doŋbep patâ târotâroyâk mindum âim gawe. Âim ganetâ zen dap op nalem nimbe. Zorat Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen ganetâ a mân ândiândiŋan âi ândeindâ sâkniŋ sânduksâik.” 7Aposolo zen âburem ga Yesugâren mindum ko kut ŋâi ŋâi urâwe, zorat den siŋgi dukum naŋgâwe. Den siŋgi âlipŋâ sâwe, zorat dukuwe. q[Oi Yohane arâpŋandâ siŋgi zo nâŋgâm âi kâmbarâŋâ mem hanguwe. Yesu arâpŋâ âburem gawe. q[Kegâk kâwali a ŋâi Yohanegât kâukŋâ mem gâbapkât sâŋgonguip. Kâwali a zo tâk namin âim Yohane gânduŋ mânâŋgât kâukŋâ hâkop patin pam mem ga ambân zo pindip. Ambân zorâŋ memŋâ mamŋaŋgâren mem arip. % CHerodeŋâ den zo nâŋgâm pârâkpam umŋâ bâleip. Zâk a sâtŋâ zeŋgât mâteziŋan sâm kâtigeip, zorat op zo bon upapkât sâi diŋâ nâŋgip. * MSâi ambân zo sârârâk kârâm âim a kutâgâren itâ sâip, “Yohane too saŋgonziŋgip, zâkkât gânduŋ mânâŋgât kâukŋâ hâkop patin pam ni.” G Ambân zo âkŋan âi mamŋâ mâsikâm sâip, “Nâ wan wangât sâbâ?” Sâi mamŋandâ dukuip, “Yohane too saŋgonziŋgip, zâkkât gânduŋâ mânâŋgât kâukŋâ niban.”  7Yatâ sâm a patâ mâteziŋan sâm kâtigeip, “Wan mo wangât otgigi âlip sâna gibat. Hânnaŋgât sâna âlipŋâ mânâŋgât toren gibat.” [ /Mindunetâ ko Herodia bâratŋâ, zâk mâteziŋan zâi kep ândeip. Kep ândei Herode sot arâpŋâ ziŋ ekŋâ âkŋâliwe. Herodeŋâ ambân itâ sâm dukuip, “Gâ wan mo wangât otgigap? Sâna gibâ.” gGOi Herodiaŋâ Yohane kumbap sâm matâp itâ muyageip. Herodegât âsaâsagiŋ narâkŋâ mâte oi sii nalem om a sâtŋâ sot kâwali a patâ sot Galilaia hânân gâbâ a zâizâiŋâ minduziŋgâm nalem ziŋgip. B}Herodeŋâ ko Yohane a târârak sot âlipŋâ sâmŋâ hurat kwâkŋaŋgâm galem ândeip. Herodeŋâ Yohanegât den nâŋgâm um zagât oip. Oi laŋ diŋâ zo nâŋgâm âkŋâleip. Yatâ sâi ko Herodegât ambinŋâ Herodia, zâk Yohanegât um kâlak nâŋgâm ândeip. Yohane kumbat sâm mâtâp kârum ândeip. =u“Gâ mungaŋgât ambân mein, zo mân dap uap.” lQHerode zâk mârumŋan kâwali a sâŋgonzâŋgoi Yohane gâsum tâk namin parâwe. Mârum ombeŋan Herodeŋâ munŋâ Pilipo zâkkât ambinŋâ Herodia bekŋan meip. Ambân zâkkât opŋâ Yohaneŋâ Herode itâ dukuip. wHerodeŋâ den zo nâŋgâm sâip, “Buŋâ. Yohane sa gânduŋ kârâm mânâŋgârâwe, zâkŋâ zaat ândiap.” $AA nâmbutŋandâ Yesugât itâ sâwe, “Zâk Elia zaat ândiap.” Sâne nâmbutŋandâ itâ sâwe, “Zâk Propete ŋâi, Propete sâŋgiŋâ yatâ.” V%Yesugât den siŋgi laŋ kârâm a kutâ Herodegâren ari nâŋgip. A nâmbutŋâ ziŋâ Yesugât itâ sâwe, “Yohaneŋâ too saŋgonziŋgip, zâkŋâ mumuŋan gâbâ zaat kâwaliŋoot ândiap.”  Wâke doŋbep moliziŋgâwe. A mâsekziŋoot doŋbep kelâk saŋgonziŋgâm kubikziŋgâwe. Herodeŋâ sâi Yohane kuwe. W' Yatâ sâi zen âimŋâ a ambân umziŋ melâŋbigât den sâm dâzâŋgowe. X~) Kamân ŋâi takâne a ambân ziŋâ mân buku otziŋgâmŋâ dinziŋâ birâne kândâtzâŋgom ko kinziŋan gwapgwap lâŋ gâbârine gei topziŋâ nâŋgâbi. Zen yatâ opŋâ kamân zo birâm âibi.” } Yatâ sâmŋâ dâzâŋgoip, “Kamân ŋâi âimŋâ mirâ zâibi, zorenâk tâtat mâme opŋâ gem kamân ŋâin âibi. a|; Ki pâke zo ko mem ândibi. Hâmbâ ko umŋan sâkŋan buŋâ, kânogâk mem âibi.” _{7“Zen tânziŋik mem âibi. Zen mâtâpkât nalem sot kât sot irâ mân mem âibi. 5zcYesuŋâ sâi arâpŋâ gane ko zagât zagât âi den siŋgi âlipŋâ sâbigât sâŋgonzâŋgoip. Wâke moliziŋgâbigât imbaŋâ ziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, oyWA ambân doŋbep patâ umziŋandâ aŋgân kârâwegât nâŋgi yâmbât oip. Oi kamân torenŋâ ginŋen, zeŋgâren âi den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgoip. Arâpŋâ kamân dâp den siŋgi âlipŋâ sâbigât sâŋgonzâŋgoip. xYatâ ândiwegât Yesuŋâ zeŋgâren nep patâ tuubam kwagip. Zâk a mâsekziŋoot kânok kânok weeziŋgi âlip urâwe. 1w[Oi Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Propete ŋâi zâk kutsiŋgiŋâ kamân dâp laŋ kârâm ari kamârâp sot torerâpŋâ, ziiŋ ko nâŋgâne yenŋâ opmap.” Wv'Zâk mirâ tuutuuŋâ a. Zo Mariagât nanŋâ. Zâkkât murâpŋâ Yakobo, Yose, Yuda, sot Simoŋ, zeŋgât âtâziŋâ zo. Ka garâpŋâ osetniŋan ândie.” Yatâ sâm zâkkât nâŋgâne gigiŋâ oip. Wu'Âi ândei Yuda zeŋgât kendon narâkŋâ oi mâpâmâpâse namin zâi siŋgi âlipŋâ sâm dâzâŋgoi a doŋbep ziŋ den siŋgi âlipŋâ nâŋgâm imbaŋâziŋ buŋ oi itâ sâwe, “Den siŋgi âlipŋâ zi ŋâiŋâ kwâkâm pindap? Ŋâiŋâ nâŋgânâŋgâ patâ zi pindap? Kut ŋâi ŋâi tuutuuŋâ, zo topŋâ dap yatâ? Pt Yesu zâk mirâ kamân zo birâm kamânŋan ari arâpŋâ molim âiwe. s+Yesuŋâ siŋgi zorat a ambân laŋ mân dâzâŋgobi sâm kâtigeip. Oi ambân zo nalem pindâne nimbapkât sâm dâzâŋgoip.!r;*Sâi zorenâk ambân zo zaat âim gâip. Ambân katep zo kendonŋâ kiin zagât yatâ. Yatâ oi ekŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi sâlâpziŋan zim kirâwe. ~qu)Yesuŋâ ambân zo bikŋan gâsumŋâ ziiŋ denân sâip, “Talita kumi (niiŋ denân ko, Ambân dâgoga zaat).” p'(Sâi nâŋgâm girâŋŋaŋgâwe. Oi sâi geim naŋgâne ambân katepkât ibâ mam sot arâpŋâ karâmbut sâi ambân katep zeibân bagiwe. o'Ziŋgit ko mirin zâimŋâ a ambân itâ dâzâŋgoip, “Wangât isem te? Ambân zi mân muap. Zâk yen uman zem taap.” Mn&Âi takâne mirin a ambân zen âigirâp patâ op tatne ziŋgirip. wmg%“Mân keŋgât ot. Gâ nâgât nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnina bâratkâ âlip upap.” Yatâ sâmŋâ a ambân kâmut zo mân gabigât sâm zâmbam arip. Petero sot Yakobo sot zâkkât munŋâ Yohane, zeŋagâk sâi ârândâŋ âiwe. l+$“Bâratkâ muap, zorat patâ mirâgan mân diim zâiban.” Yatâ sâne Yesu zâk den zo nâŋgâm mâpâmâpâse namâ galem a itâ dukuip, vke#Yesuŋâ ambân zo yatâ dukum kiri a nâmbutŋâ mâpâmâpâse namâ galem a mirin gâbâ gam sâwe, j-"Sâm muyagei Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwâtnimat, zorat op âlipkâ uat. Âlip op ko umgâ diim gei ândiban.” i-!Oi ambân zo mâsek âlip oi nâŋgip, zorat umŋâ sâtâŋgui sânam sâmbui Yesugât kiŋ topŋan gei pindiŋsâmŋâ topŋâ sâm muyageip. vhe “Wangât sat? A ambân doŋbep patâ haamgoge, zo ka.” Sânetâ Yesu zâk ambân weegip, zo ek kâruip. Hg “Ŋâiŋâ hâmbânan weegap?” Sâi arâpŋâ zen dukuwe, af;Oi Yesu zâk imbâŋâ ŋâi gei nâŋgip. Nâŋgâm puriksâm mâsikâziŋgâm sâip, He Weem zorâŋak gilâm kârâksâi sâkŋâ âlip oi nâŋgip. 8dkHâmbâŋâ weebat, zo ko âlipnâ upat sâip. 'cGAmbân zorâŋâ Yesugât den siŋgi nâŋgâm ko a ambân osetziŋan gâbâ Yesu kândâtŋan gam hâmbâŋan weegip. Ambân zo zâk itâ nâŋgâm ko oip. 7bgOi kubikkubik a ziŋ nep tuum osimŋâ mân kubigâwe. Kubikŋaŋgânâ sâne zorâŋak patâ oip. Sângânŋâ kwâlâziŋgâm gâi kât sot sikum motŋâ buŋ op naŋgip. zamAmbân ŋâi osetziŋan ândeip, zâk gilâm gem ândeip. Yatâ op ândei kendon patâ kiin zagât yatâ âkip. l`QYatâ sâm dukui Yesu zâk sot arip. A ambân doŋbep, ziŋâ mem oset kwâkŋaŋgâm âiwe. Z_-“Bâratnâ mumbam uap, gât ko âi bikŋan gâsuna âlip op zaat ândibap.” ^Mindunetâ mâpâmâpâse namâ galem a ŋâi, kutŋâ Yairo, zâkŋâ gam Yesugât kiŋ topŋan geim pindiŋsâm itâ sâm kâtigeip, r]]Yesuŋâ waŋgâyân zâimŋâ saru nâmbutken âim ko sagân gei kiri a ambân ekŋâ ga minduwe. R\Sâi a zo âim Yesuŋâ kubikŋaŋgip, zorat siŋgi kamân bâzagât tarâwe, zoren ândim a ambân dâzâŋgoi nâŋgâm imbaŋâziŋ buŋ oip. Yesuŋâ ambân katep ŋâi mumuŋan gâbâ mâŋgeip. C[Sâi ko Yesuŋâ kwâkâŋaŋgâm itâ sâip, “Gâ âburem kamângan âim a torerâpkâ zen sot ândiban. Oi Kembuŋâ âlipŋan kwatgigap, zorat siŋgi torerâpkâ dâzâŋgoban.” hZIYesuŋâ waŋgâyân zâibam oi a wâkeŋoot ândeipŋâ Yesu sot âibat sâm kâtigeip. RYDen zo nâŋgâmŋâ ko Yesuŋâ zen sot mân ândibapkât sâm dukuwe. jXMKa a nâmbut, a zo ek nâŋgâweŋâ ko agât den siŋgi sot bâu zeŋgât siŋgi dâzâŋgowe. SWZen Yesugâren âim igâwe. A wâkeŋoot ândeipŋâ Yesu kiŋ topŋan petŋâ lapŋâ nâŋgânâŋgâŋoot op a lumbeŋâ op tâip. Yatâ tâi ekŋâ ko a gawe, zo ziŋâ keŋgâtziŋaŋgât urâwe. bV=Bâu galem a, zen zo ekŋâ sârârâk kârâm âimŋâ mâtâbân a ambân dâzâŋgom âiwe. Ziiŋ kamânziŋan âim den siŋgi zo yatik dâzâŋgowe. A ambân ziŋ siŋgi zo nâŋgâmŋâ iknam âim minduwe. WU' Oi Yesuŋâ nâŋgâziŋgi ko wâke zen a umŋan gâbâ takâm bâu umziŋan geinetâ bâu aksik zen sârârâk kârâm âi simân geim saruyân geim mom naŋgâwe. Bâu bituk buŋâ, 2 tausen yatâ muwe. ZT- Wâke zen Yesuŋâ sâi ayân gâbâ takâm âi bâu umziŋan geibigât dukuwe. NS Oi hân zoren bâu kâmut patâ parâŋan gendâk nem ândiwe. \R1 Yatâ sâm Yesugâren itâ sâip, “Mânâk moliniŋgâna hân ŋâin âinat.” Q  Sâi ko Yesuŋâ wâke mâsikip, “Gâ kutkâ ŋâi?” Mâsiki sâip, “Nen kutniŋ kâmut. Nen ko doŋbepŋâ ândien.” PGâi ko Yesuŋâ itâ sâip, “Wâke, gâ a umŋan gâbâ takâm ba âinan.” Yatâ sâi ko a wâkeŋoot, zâk den itâ sâm kambâŋip, “Yesu Anutu patâgât nanŋâ, gâ dap otnibam gaat? Anutugât mâteŋan dâgobâ. Gâ sâknam mân niban.” UO#A zorâŋâ Yesu kârebân gâi ekŋâ sârârâk kârâm ga pindiŋsâip. FNDen sâm kambâŋ sot kât memŋâ zikŋâ agoyaŋgâmâip. 'MGAŋâ mân gâsum saabe yatâ. A zo kâwali imbaŋâ mem ândeip. Ŋâtik sot hilâm dâp a zeŋgât kwagân sot mirâ kamân âtâŋan zânzeku op ândeip. 2L]A munetâ kât mâtâpŋan zâmbanmarâwe. Oi a zo zâk zoren zânzeku op ândei ko a ziŋ gâsum tâk kâtikŋandâ kin bikŋâ saane ko tâk tiriktâruk ba âimâip. mKSTakâm hân kârâkŋan zâine ko a ŋâi wâkeŋoot, zâk mumuŋâ zeŋgât kwagân gâbâ gâip. ^J 7Zen waŋgâyân zâim ko ba saru nâmbutken âiwe. Âim ko Gerasene hânân takâwe. I)Sâi zen keŋgât yâmbât op âragum sâwe, “Pibâ sot saru sot kut ŋâi ŋâi, zen diŋâ lume. A zi zâk dap yatâ?”H%(Sâi hiriŋsâm ziwet. Oi arâpŋâ itâ mâsikâziŋgip, “Zen wangât keŋgât ue? Zen dap yatâ mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnime?” `G9'Yatâ sâm mâŋgine zaat pibâ sot saru itâ sâm dâzâkoip, “Hiriŋsâm zeit.” xFi&Waŋgâ kâligen gei piksâbam oi Yesu zikŋâ waŋgâ murukŋan koremŋâ kâuk kombâŋ pam uman zem tâip. Zem tâi ko arâpŋâ zen mâŋgim dukum sâwe, “Kembuniŋâ, nen saruyân geinamen. Gâ neŋgât mân nâŋgâm zem taat?” LE%Âinetâ pibâ patâ koi saru âbâŋgum waŋgâ kâligen giarip. D3$“Saru torengen âinâ.” Yatâ sâi zorâŋak waŋgâyân zâim a ambân kâmut zâmbam âiwe. Âinetâ waŋgâ nâmbutŋâ zen molimoli âiwe. mCS#Hilâm zorenâk ŋâtiksâisâi Yesuŋâ waŋgâyân tap ko arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, OB"Nâŋgânâŋgâziŋaŋgât dâp dâzâŋgoip. Oi sâm muyagem mân dâzâŋgoip. A ambân âim naŋgâne ko Yesu sot arâpŋâ ziiŋik tap sâm muyagem dâzâŋgoip. Pibâŋâ Yesugât den lugip. VA%!Yesu zâk den sumbuŋâ top top sâm, den âlipŋâ sâm dâzâŋgoip. y@k Oi hânân kendindâ hibuk walâziŋgâm nakŋâ patâ lâmbatmap. Bâranŋan nii ga pam sândukŋan tapme.” ?+Anutugât siŋgi âlipkât mâtâp, zo nak keetŋâ yatâ. Keet zo wakum keetŋâ yatâ. Keet zo nak nâmbutŋâ ombeŋan. Keet zo mâiktâra. ~>uYesuŋâ den ŋâi târokwap itâ sâip, “Anutugât siŋgi âlip zorat mâtâp zo ko wanân dâpkwap sâbâ? =Zâim ilum opŋâ bonŋâ opmap. Oi zobâ bon sâlâpagoi sândum memap.” Anutugât siŋgi âlipkât mâtâp zo ko nak keetŋâ yatâ. c<?A zo topŋâ mân ek nâŋgi ko hânŋâ too sot nalem pindi ko kâmŋâ takâm zâimap. p;YA ŋâiŋâ nebân keet maandeŋmap. A zo ŋâtik hilâm ândim zari keet zo kâmŋâ takâm zâimap. `:9Yesuŋâ den ŋâi itâ sâip, “Anutugât siŋgi âlip zorat mâtâp, zo itâ. Y9+A ŋâi nâŋgânâŋgâŋoot, zo Anutuŋâ târokwap pindâbap. Ka a ŋâi zâk den mân nâŋgâm kwâtâtei ko Anutuŋâ birâm bekŋan mimbap.” Anutugât siŋgi âlipkât mâtâp, zorat den sumbuŋâ. 8/Zen den nâŋge, zo nâŋgâm kwâtâtibi. A ŋâi, zâk den nâŋgâm kwâtâtei Anutuŋâ nâŋgânâŋgâ âlipŋâ târokwap pindâbap. ;7qA ŋâi, zâk kindapŋootŋâ den zi nâŋgâbap. \61Kut ŋâi ŋâi hânân tik ziap, zo zemŋâ tik mân zimbap. Zo âsagem kagibap. X5)Den ŋâi itâ târokwap sâip, “Zen kârâp sâum mirin zâim âmaŋân mân pam kwârakume. Kârâp sâum tâtatŋâ gobetŋan mân pame. Buŋâ. Tâtatŋan panetâ tapŋâ ko âsakŋâ âsagibap. z4mKeetŋâ nâmbutŋâ hân kelâkŋan ge zeip, zorat dâp a nâmbutŋâ zen den âlipŋâ mem ândim bonŋâ muyagime. Nâmbutŋandâ 30, nâmbutŋandâ 60, nâmbutŋandâ 1 handeret. Bonŋâ yatâ muyagime.” Âsakŋan ândiândigât den. }3sHângât sikum zorat âkŋâle sot bâliŋâ top top, zo umziŋan geim siŋgi âlipŋâ zo koi bonŋâ buŋ opmap. 27Keetŋâ nâmbutŋâ hibuk osetŋan gei zeip, zo ko a nâmbutŋâ yatâ ândim den âlipŋâ nâŋgâm sâkziŋaŋgât keŋgât donŋbep op ândime. 1Keetŋâ hân siŋitŋan gei zeip, zo ko a nâmbutŋâ zo yatâ ândime. Zen den siŋgi âlipŋâ nâŋgâm âkŋâlem ândine ko umziŋan mân gâsui ko narâkŋâ pâŋkânok mem ândibi. Siŋgi âlipkât kâmbam gâi ko loremŋâ kektâ birâbi. 0Keetŋâ mâtâbân gei zeip, a nâmbutŋâ yatâ ândime. Zen den siŋgi nâŋgâne Sataŋŋâ ga betziŋan mem âimap. @/{Keetŋâ maandeŋip, zo ko den siŋgi âlipŋâ yatâ. ).K Zen ko den sumbuŋâ san, zorat topŋâ mân nâŋge? Den sumbuŋâ nâmbutŋâ sa dap dap yatâ nâŋgâm kwâkâbi? Den sumbuŋâ san, zo topŋâ itâ. >-u ‘Umziŋ mân âburei ko tosaziŋ zemziŋgâbapkât zen siŋziŋandâ igikŋâ ko ikpi, ka mân nâŋgâm kwâkâbi. Kindapziŋandâ nâŋgâbi, ka mân nâŋgâm kwâtâtibi.’ ,  Mâsikâne sâip, “Anutugât um topŋan bagibagiŋaŋgât den sumbuŋâ, zo zen nâŋgâm kwâkâbigât sâsâŋ. Ka a nâmbutŋâ ko topŋâ mân nâŋgâbigât den sumbuŋâ dâzâŋgoman. A sâŋgiŋâ Yesaiaŋâ den ŋâi itâ sâm kulemguip, + A ambân doŋbep patâ âim naŋgâne a nâmbutŋâ sot Yesu arâpŋâ zen ziiŋik tapŋâ den sumbuŋaŋgât topŋâ mâsikâwe. *  Den yatâ sâmŋâ itâ sâip, “A ŋâi kindapŋootŋâ ko den zi nâŋgâbap.” Den sumbuŋik dâzâŋgomâip, zorat den. D)Keetŋâ nâmbutŋâ ko hân kelâkŋoorân gei zei bonŋâ takâmŋâ bonŋâ imbaŋâ oip. Topŋâ ŋâigât 30 oi, ŋâigât 60 oi, ŋâigât 1 handeret. Bonziŋâ yatâ âsagiwe.” p(YKeet nâmbutŋâ hibuk osetŋan gei zeip. Oi kâmŋâ taki hibukŋâ kwârakuipkât bonŋâ buŋ oip. w'gZo mirâsiŋ takâm maa irikirik pâi moip. Ândâŋâ kât kwâkŋan zeipkât maa egi hâlâlâŋsâm moip. |&qZei nii ziŋâ ga nem naŋgâwe. Keet nâmbutŋâ ko hân siŋitŋan gei zeip. Kât kwâkŋan zeipkât kek takip. k%OA ŋâi keet maandiŋbam nebân arip. Âi maandeŋi ko keetŋâ nâmbutŋâ mâtâbân gei zeip. c$?Den sumbuŋâ top top dâzâŋgoip. Ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ sa nâŋgânek. Y#+Yesu zikŋâ waŋgâ kwâkŋan tapŋâ den siŋgi âlipŋâ sâm dâzâŋgoip. '" IYesuŋâ saru sâtŋan geim den siŋgi âlipŋâ dum dâzâŋgoip. A ambân doŋbep patâ mindune birâm waŋgâyân zâi tâip. A ambân zen sagân tarâwe. ~~ }m|{zzpz)yxwwPvvuStssQsrqqppOoon^nmlskkpjii hgggff^eedNcc[bbaaa`__?^L]]F\~\ZZqY[XX@WVVoUUSsRQQPdOOxNNFMM"LLKzKJ#IHHGCFF5EDDCcBBBBAA@`?>>==%;;{:99d98n77B665t4{4*332f10//..>-@,+++ *I)((Z&&%$$2#""!!Z _aZo'1h  mTz0 _ & 6 {5}YNc@? Nak dâgap zorat top nâŋgâbi. Zâk iinŋâ burutuksâi maa narâk upâmap sâme. {?o Oi sumbem a sâŋgonzâŋgua zen a ambân kâmut gakânâ hân ginŋâ toren toren gâbâreziŋgânetâ mindubi. P> Oi a bonŋâ, nâ âsakŋâ imbaŋânoot unumunum kwâkŋan ga nikpi. g=G Sâŋgelak âkâm hânân gibi. Oi Anutuŋâ sumbem mâŋgei olayaŋgâm imbaŋâ buŋ upap. e<C Sâknam patâ narâkŋâ zo âki mirâsiŋ sumunkumbap. Oi kâin âsakŋâ buŋ upap. ];3 Kut ŋâi ŋâi zo mân âsagei kânŋan dâzâŋguangât umziŋ galem op ândibi. V:% Narâk zoren a sarâŋâ âsagem nâ Kristo sâbi. Oi Propete sarâŋâ âsagem kulem sen mârât muyaginetâ a um gulip kwatziŋgabi. Anutuŋâ gâsum sâlâpzâŋgoip, zo um gulip kwatziŋgânam osibi. f9E A ziŋâ Kristo ziren âsagiap, ândiren âsagiap, den yatâ sânetâ mân nâŋgâbi. 87 Oi Kembu zâk narâk zo mân mânâŋgâri sâi a ambân aksik buŋ upe. Ka Kembuŋâ a ambârâpŋâ zeŋgât op ko narâk mem pâŋkânok pâmbap. ~7u Narâk zoren sâknam patâ âsagibap. Zo yatik Anutuŋâ a muyageibân gâbâ mân âsageip. Oi dum mân muyagibap. ^65 Zen Kembugâren ninâu sâne nâŋgi âiâiziŋâ zo map narâkŋan mân muyagibap. T5! Yei, ambân kâmborâ sot katep namân gokŋâ, narâk zoren zen dap upi? [4/ Ŋâi zâk nebân mo hibukŋan ândibapŋâ hâmbâ mimbam kamânân man âibap. R3 Ŋâi zâk sombemân tâpapŋâ sikum mimbam mirâ umŋan mân zâibap. [2/ Gâtâm tâmbet tâmbet kâukŋâ mân kinbap sâsâŋan, zoren kinbap. (Den zo mulunâk sâlâpkum nâŋgâbi.) Yatâ âsagei ekŋâ Yudaia hânân ândibiŋâ barâ kâtikŋan sârârâk kârâm âibi. 01Y Zen nâgât kut siŋginaŋgât op a ambân ziŋâ um kâlak nâŋgâziŋgâbi. Ka ŋâi zâk singi âlip mem kâtigem ândei narâk âki ko sumbem kamânân bagibap. 70g Oi a ziŋ itâ zo upi. Âtâŋâ ŋâiŋâ sâi munŋâ gâsum kumbi. Ibâ ŋâiŋâ sâi nanŋâ gâsum kumbi. Murarâpziŋ zen ibâ mam kâsa minziŋgâm sâne zâŋgobi. l/Q Oi a kutâ zeŋgâren diiziŋgâm âine den dap sânat sâm mân naŋgâm kwâkâ upi. Narâk zoren Tirik Kaapumŋâ umziŋan den pâmbap, zorik sâbi. Yatâ opŋâ den sânetâ zeŋgât den mân upap. Zo Kaapumgât den upap. .y Oi narâk kândom den siŋgi âlip hân dâp a zeŋgâren âibapkât sâsâŋâ. Bet ko hângât narâkŋâ âkâbap. a-; Ka zen ko galem oraŋgâm ândibi. Zen denân zâmbanbi sot mâpâmâpâse namin lapitziŋgâbi. Oi zorik buŋâ a patâ sot a kutâ zeŋgâren diiziŋgâm âine mâteziŋan kinŋâ nâgât topnâ sapsum ziŋgâbi. L, Hânŋâ hânŋâ a kâmutŋâ kamutŋâ, zen kâsa opŋâ agom âibi. Oi hân ŋâin ŋâin wâriŋ mimbap. Oi pu patâ âsageziŋgâbap. Kut ŋâi ŋâi âsagibap, zo sâknam topkwâkwatŋâ. 7+g Oi zen kâmbam goorân mo kârebân âsagei nâŋgâm umziŋ mân keŋgât upap. Kâmbam zo yatâ âsagibapkât sâsâŋâ. Yatâ muyagem zei narâk kek mân âkâbap. $*A A doŋbep muyagem gam sâbi, ‘Nâ Kristo. A bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât sâsâŋ, zo nâ.’ Yatâ sâm a doŋbep mem um gulip kwatziŋgâbi. k)O Yesuŋâ itâ topkwap dâzâŋgoip, “Um gulip kwâtziŋgâbegât galem oraŋgâm ândibi. (w “Dâtnâŋgo. Kut ŋâi sat, zo narâk ikâ zoren âsagibap? Narâk zo mâte oi wesâk dap dap yatâ muyagibap?” D' Bet Yesu sot arâpŋâ, zen Oliwa bâkŋan zâi tap too nâmbutken tirik namâ zo ikne ândi tâip. Zoren tapŋâ Petero sot Yakobo, Yohane sot Andrea, ziŋâ Yesu mâsikâm sâwe, &  Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Namâ patâ tâi eksat? Gâtâm kâsaziŋ gam kom kândaŋne giligâlaksâm naŋgâbap.” @% { Yesu zâk tirik namin gâbâ gem tâi arâpŋâ zeŋgâren gâbâ a ŋâiŋâ itâ dukuip, “Patâ, eknan. Namâ tuutuuŋâ zo kât neuleŋâ âlipŋâ hikpârâkŋootŋâ tuuwe.” $ ,A nâmbutŋâ zen kât patâ tâi torenŋik pe. Ka ambân kanpitâ, zâk zemŋaŋgip, zo aksik paap. Yenâk ândiap.”9#k +Yesu zâk zo ekŋâ arâpŋâ minduziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Ambân malâ kanpitâ zâk kât paap, zirâŋâ a torenŋâ walâziŋgap. Y"+ *Oi ambân malâ kanpitâ ŋâiŋâ gam kât kuriŋâ mâik zagât pâi giarip. !) )Yesu zâk tirik namin tap ek tâi a ziŋâ ga Kembugât siŋgi kât pane giarip. Oi ko sikum a doŋbep zen ga kât imbaŋâ pane giarip. ~ u (A yatâ zorâŋ ambân malâ zeŋgât mirâ kut ŋâi ŋâi laŋ betziŋan mime. Zen sarâ sâm ninâu kârep sâm tosaziŋ kwârakume. A zo zen gâtâm tosaziŋaŋgât hauŋâ yâmbâtŋâ mimbi.” Malâ ŋâiŋâ kâtŋâ tirik namin pâip. q[ 'Oi zen mâpâmâpâse namin sot sii nalem minduminduyân a sâtŋâ tâtarân tâtnat sâm nâŋgâme. } &Yesuŋâ den yatâ sâmŋâ den ŋâi itâ târokwap dâzâŋgom sâip, “Zen Kembugât gurumin a zeŋgât holi yatâ mân upi. Zen hâmbâ kârep mem ândim kamân sombemân âim a muyageziŋgâne sâm âlip kwatziŋgâbigât umziŋ kinmap. {o %Dawidiŋâ Kristogât kembunâ sâipŋâ dap op Kristo zâk Dawidigât kiunŋâ uap?” Yesu zâk den yatâ sâm dâzâŋgoi a kâmut patâ zen nâŋgâm âkŋâle urâwe. Yesuŋâ Kembugât gurumin galem a zeŋgât girem dâzâŋgoip. `9 $Dapkat sâme? Tirik Kaapumŋâ Dawidi nâŋgânâŋgâ pindi itâ sâip,‘Kembuŋâ nâgât kembu itâ sâm dukuip, “Gâ âsannâ bongen ge tâtna kâsarâpkâ minduziŋga kiŋgaŋgât kombâŋ upi.” ’ E #Yesu zâk tirik namin zâim a den siŋgi âlip dâzâŋgom itâ sâm mâsikâziŋgip, “Kembugât gurumin den zorat galem a, zen itâ sâme, ‘Kristo, zâk Dawidigât kiunŋâ.’ r] "A zo yatâ sâi Yesuŋâ nâŋgi âlip oi itâ sâm dukuip, “Gâ Anutugât um topŋan gaat.” Sâi narâk zoren gâbâ Yesu den mâsikânam nâŋgâne yâmbârei keŋgât op birâwe. Yesu zikŋak Kristogât mâsikâziŋgip. I  !Oi zâk kânok nâŋgânâŋgâ sot imbaŋâ hâlâlu pindânat. Oi gikaŋgât otgimap, yatik a toren zeŋgât otgibap. Den zagât zirâŋâ kut zo zorâŋ Kembu pindâpindâŋ zo wâlap.” 8i Yatâ sâi Kembugât gurumin den galem aŋâ den zorik mâburem Yesu dukuip, “Patâ, gâ den zo sâna nâŋga âlip uap. Anutu, zâk kembu kânok. Oi ŋâi mân taap. ;o Den zorat torenŋâ itâ ziap, ‘Gâ gikaŋgât otgimap, yatigâk a torenŋâ zeŋgât otgibap.’ Anutugât gurumin den zagât zi patâ uabot. Gurumin den ŋâi mân ziap.” wg Zorat um dâpkâ sot nâŋgânâŋgâgâ sot imbaŋâgâ, zo Kembu Anutu zo hâlâluyâk pindâna zimbap.’ 1 Yatâ sâm mâsiki Yesuŋâ sâip, “Kembugât gurumin den patâ itâ ziap, ‘Isirae a ambân, zen nâŋgânek. Anutu Kembuniŋâ kembu kânok. M Yesu sot Sadukaio a den âragune ko Kembugât gurumin den galem a ŋâiŋâ Yesugât den zo nâŋgi âlip oi itâ sâm mâsikip, “Kembugât gurumin den ikâ zorâŋâ ko kâukŋâ uap?”  Zorat sa nâŋgânek Anutu zâk a buŋ urâwe, zeŋgât Anutu buŋâ. Gwâlâ ândie, zeŋgât Anutu. Zorat Abaram, Isaka sot Yakobo, zen mân buŋ urâwe. Anutu sot gwâlâ ândie. Zen ko den nâŋgâm gulipkume.” Gurumin dengât Yesu masikâwe. zm Momŋâ zaatzaatŋaŋgât sâme, zorat dâzâŋgobâ. Mosegât ekabân den siŋgi zi sâlâpkume mo buŋâ? Mose zâk nagân kârâp bâlam ekŋâ ari Anutuŋâ den itâ sâm dukuip, ‘Nâ Abaram, Isaka sot Yakobo, zeŋgât Anutu.’ hI Gâtâm mumuŋan gâbâ zaatŋâ a ambân dum mân miaŋgâbi. Zen sumbem a yatâ op ândibi.  Sâne Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen den nâŋgâm gulipkume. Anutugât den sot Anutugât imbaŋâ mân nâŋgâme.  Oi a nâmburân zagât zen aksik patâ ambân zo miwe, zorat gâtâm narâk patin zaatnetâ ambân zâk ŋâigât upap?” 5c Moi munŋâ ŋâiŋâ malâ zorigâk mem moip. Yatigâk âtâ mun zo nâmburân zagât zen ambân zorigâk mem murarâziŋ buŋ mom naŋgâwe. Oi bet malâziŋâ zo moip. P  Moi ko munŋandâ malâŋâ zo mem yatigâk murarâ buŋ ândim moip.   Oi zorat sâindâ nâŋgâ. Âtâ mun nâmburân zagât ândiwe. Oi âtâziŋâ kunŋâ ambân memŋâ murarâŋâ buŋ ândim moip. , Q “Patâ, Moseŋâ itâ sâm kulemguip, “A ŋâi, zâk ambân memŋâ katep mân muyagem moi ko munŋandâ malâŋâ mem âtâŋaŋgât siŋgi katep mimbap.” { o Sadukaio a nâmbutŋâ Yesugâren gawe. A zo ziŋâ mom zaatzaat zo mân ziap sâmarâwe. Ziŋâ gam sâwe. N  Sâne itâ sâm dâzâŋgoip, “Sisagât siŋgi, zo Sisa pindâbi. Ka Anutugât siŋgi, zo Anutu pindâbi.” Yatâ sâm dâzâŋgoi zen diŋâ mâpâsiwe. Mom zaatzaatŋaŋgât Yesu mâsikâwe.  Sâi ko kât ŋâi mem pindânetâ mâsikâziŋgâm sâip, “Holi tobat zo ŋâigât?” Sâi ziŋâ sâwe, “A kutâ Sisagât.” S Kât pindâpindâŋ mo mân pindâpindâŋ, zorat dâtnâŋgo.” Yatâ sâne Yesuŋâ sarâziŋaŋgât topŋâ ek nâŋgâm dâzâŋgoip, “Zen wangât denŋâ saanige? Kât ŋâi mem nine ikpâ.” jM Sâŋgonzâŋgone Yesugâren gam itâ sâm dukuwe, “Patâ, nen gâgât topkâ nâŋgâmen. Gâ den sarâ mân sâm bonŋigâk sâmat. Gâ den ŋâi mân sâna gâŋgoŋemap. Gâ a zâizâiŋ gigiŋ aksik Anutugât mâtâp âlip dâtnâŋgom kubikmat. Den ŋâi sâindâ nâŋgâ. Roma a kutâ patâ Sisa kât pindânat, zo orotŋâ mo mân orotŋâ? yk Yuda a sâtŋâ, zen Parisaio a sot Herode arâp nâmbutŋâ Yesugât diŋâ saabigât sâŋgonzâŋgowe. # Yesuŋâ den yatâ sâm dâzâŋgoi ko patâziŋâ gâsum tâk namin pânat sâm nâŋgâmŋâ a ambân zeŋgât keŋgât urâwe. A patâ, zen itâ nâŋgâm kwâkâwe. Den zo nengât sap sâwe. Oi gâsunam kwakŋâ birâm âiwe. A zen Yesu kâtkât mâsikâwe. W' Kembuŋâ sâi yatâ âsageip. Niŋâ egindâ mârâtŋâ ŋâi uap.’ ” =s Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap, zo sâlâpkum nâŋgâme?‘Mirâ tuutuuŋ a, zen kunkun ŋâi ek âkon op birâwe. Kembuŋâ kunkun zorâŋâ mem namin kwânâŋgip.   Oi kâlam mariŋâ zâk dap upap? Zâk gamŋâ galem a zâŋgom tâmbet otziŋgâm kâlamân galem a uŋakŋâ zâmbanbap. M Yatâ sâm gâsum kune moi kâmbarâŋâ kâlam âkŋan pane zeip. 7 Sâm sâŋgongoi ari galem a zen nanŋâ ekŋâ âragum sâwe, ‘A zirâŋâ gâtâm kâlam mariŋâ upap, zorat koindâ kâlam zi niiŋâ upap.’ 1~[ Zâŋgonetâ nanŋâ kânok ândeip, zo zikŋâ nanŋâ. Umŋâ zâkkâren kirip. Zâk bet itâ sâm sâŋgonguip, ‘Galem a ziŋ hurat kwâkŋaŋgâm mân kumbi.’ z}m Kâlam mariŋâ dum kore a ŋâi sâŋgongoi ari kuwe. Kunetâ mariŋandâ yatigâk a doŋbep sâŋgonzâŋgoi âinetâ galem a ziŋ kâmbam mamuŋ zâŋgowe. Oi nâmbutŋâ sâbâ sâbâ zâŋgowe. Ka nâmbutŋâ ko sâseŋgât zâŋgowe. |{ Ari ko kâlam mariŋâ zâk kore a ŋâi sâŋgongoi ari galem a ziŋâ kâukŋâ kunzit mem ŋâi ŋâi okŋaŋgâwe. S{ A zo âi taki galem a ziŋâ gâsum kom moline bet bâsaŋ âburem arip. nzU Âi ândei bonŋâ orotŋâ narâk oi kore a ŋâi sâŋgongoi bonŋâ nâmbutŋâ mimbapkât arip. y ; Yesuŋâ topkwapŋâ den sumbuŋâ ŋâi itâ sâm dâzâŋgoip, “A ŋâiŋâ waiŋ tâk nep kârâm kâmirip. Kârâm kâmit dâmân pâit tuugip. Tuumŋâ tâk keetŋâ mândâlibapkât âmaŋ patâ tuum galem a zeŋgât mirâ tuumŋâ nep zo bitziŋan pam hân ŋâin arip. rx] !Zorat ko ziŋâ Yesu itâ sâm dukuwe, “Nen mân nâŋgen.” Sâne Yesuŋâ itâ dâzâŋgoip, “Den zo dâtnoge sâi ko nâŋgoot ŋâigât sâtkât opman, zo dâzâŋgobam. Ka zen mân se, zorat nâ mân dâzâŋgobat.”>wu Agât sâtkât nep tuugip, yatâ sâindâ sâi ko a ziŋ nâŋgobe.” Wangât, zen a ambân zeŋgât keŋgât urâwe, zorat. A ambân zen aksik Yohanegât nâŋgâne Propete oip. v5 Mâsikâziŋgi zen dap sânâ sâm kwakŋâ ziiŋik itâ sâm âraguwe, “Nen Anutugât sâtkât sâindâ sâbap, ‘Wangât diŋâ mân luuwe?’ u  Yohane too saŋgon nep tuugip, zo ŋâigât sâtkât nep tuugip. Anutugât sâtkât mo agât sâtkât? Zen sâne nâŋgâbâ. t Sânetâ itâ mâburem dâzâŋgoip, “Nâ den kânok mâsikâziŋga dâtnone ko nâŋgoot ŋâigât sâtkât opman, zo dâzâŋgobat. Ns “Gâ ziren kut ŋâi ŋâi opmat, zo ŋâigât sâtkât opmat?” urc Yesu sot arâpŋâ, zen dum Yerusalem kamânân gawe. Puriksâm gamŋâ Yesuŋâ tirik namâ umŋan âim gam kiri ko a sâtŋâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a sot patârâpziŋâ, zen Yesugâren gam mâsikâm itâ sâwe, q+ Zen a zeŋgât tosaziŋâ mân birâne ko sumbem Ibâziŋaŋgoot zeŋgât tosâziŋâ mân birbap.” Yesu sot a sâtŋâ âragwâragu urâwe. p9 Zen ninâu sânâ sâm a zeŋgât tosa mem ândie oi ko birâbi. Yatâ utne ko Ibâziŋâ sumbemân ândiap, zâkŋâ yatik tosaziŋâ birâbap. o  Zorat ko itâ sa nâŋgânek. Zen wan mo wangât nâŋgâm ninâu sâm, zo mârum mien sâm nâŋgâne âlip muyageziŋgâbap. Qn ‘Bakŋâ, gâ âbâŋgum saruin gei.’ Yatâ sâne dinziŋâ lubap. Tm! “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zen Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândibi. Zen um zagât mân opŋâ nâŋgâm pâlâtaŋziŋ bonŋâ op ândibi. Zen yatâ op ândim bakŋâ ândi dukubi, l9 Peteroŋâ ekŋâ Yesu den sâip, zo nâŋgâm itâ dukuip, “Patâ, eknan. Wakum nak den dukuin, zo mom kinzap.” Sâi Yesuŋâ itâ dâzâŋgoip, Ok Mirâ haŋsâi wakum nak kiribân âi igâwe. Nak zo mom kirip. jw Ŋâtiksâi Yesu sot arâpŋâ, zen kamân patâ zo birâm ba âiwe. Kembu nâŋgâm pâlâtâŋ kwap ninâu sânat. Ri A ambân zen Yesugât diŋâ nâŋgâne imbaŋâ oip, zorat Parisaio sot Kembugât gurumin den sâsâ a kândâtzâŋgowe. Yatâ utne a sâtŋâ ziŋ Yesu dap op koindâ moik sâm kimuŋâ miwe. ;ho Itâ sâm dâzâŋgoip, “Anutugât den kulem ŋâi itâ ziap,‘Namânâ zi a eluŋ zeŋgât ninâu namâ upap.’ Ziŋâ ko utne kâmbu a zeŋgât kât ki yatâ uap.” Gg Oi tirik namin kut ŋâi ŋâi mân mem âim gabigât sâip. \f1 Zen Yerusalem kamânân zâiwe. Oi Yesuŋâ tirik namin zâim a kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ op kine moliziŋgip. A nâmbutŋâ, zen Roma zeŋgât kât sot Yuda zeŋgât kât, zo hâukwap aŋgâgwaŋgâ op kirâwe. Kât pâpanŋâ zo kom giligâlak mem kembâ aŋgâgwaŋgâ urâwe, zeŋgât tâtatŋâ zo kom kâbakŋei gei zeip. Haŋsâi Betania kamânân gâbâ gemŋâ Yesu tepŋaŋgât oip. xbi Yatâ op âine Yesuŋâ Yerusalem kamân takâm Anutugât tirik namin zarip. Zâimŋâ kut ŋâi ŋâi ek naŋgi mirâsiŋ geibam oi gem arâpŋâ diiziŋgi Betania kamânân âiwe. Wakum nakŋâ ŋâi Yesugât sâtkât hâlâlâŋsâip. a  Sâkuniŋâ Dawidiŋâ kembu otziŋgâm galem otziŋgip, zo yatâ otniŋgâbap. Zorat sâtâre utnâ. Oe, Anutu u sumbemân.” /`W A ambân kâmut patâ, ziŋâ Yesu mem oset kwâkŋaŋgâwe. Ziŋâ itâ sâm pam diiwe, “Oe, Kembugât sâtkât gam niŋgap, zâk sâm âlipŋan kwâkŋaŋganâ. %_C A doŋbep patâ ziŋâ hâmbâ motziŋ mâtâbân lâŋgat âiwe. Oi nâmbutŋandâ gâlaŋgât sot lâkom ilumŋâ mânâŋgâtŋâ mâtâbân pam âiwe. ^} Doŋgi zo Yesugâren diim aritâ arâpŋâ ziŋâ hâmbâziŋâ doŋgi kwâkŋan pane Yesuŋâ kwâkŋan zâi tap arip. H]  Sâne Yesuŋâ den sâip, zo dâzâŋgoitâ nâŋgâne âkip. [\/ Olaŋitâ a nâmbutŋandâ zikit mâsikâzikâm sâwe, “Wangât olaŋsabot?” u[c Yatâ sâm dâzâkoi a zagât zet âim mirâ ŋâi sâŋgânŋan doŋgi sigan ŋâi saane kiri olaŋâwet. Z1 Olaŋitâ a ŋâiŋâ wangât olaŋsabot sâm mâsikâziki itâ sâbabot, ‘Kembuniŋaŋgâren nep muyagiap. Oi kek pâi âburem gâbap.’ ” 7Yg “Kamân ândi, zoren arit. Âi takâmŋâ doŋgi sigan ŋâi tâgân kinzap, zo muyageit. Doŋgi zo a kwâkŋan mân tâtatŋâ, zo irakŋâ. Zo muyagem olaŋ diim gâit. RX  Yesu sot arâpŋâ, zen âimŋâ Yerusalem kamân mâte opŋâ Oliwa bâkŋan takâwe. Bakŋâ topŋan kamân zagât Betepage sot Betania tarâwet. Zoren takâm Yesuŋâ a zagât sâŋgonzâkom sâip, W3 4Sâi Yesuŋâ itâ dukuip, “Gâ âinan. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigat, zorat âlipkâ uat.” Sâi zorenâk siŋâ ekŋâ Yesu molim arip.V/ 3Âi taki Yesuŋâ itâ sâm mâsikip, “Dap otgibatkât sat?” Sâi a sen ŋâtâtikŋâ sâip, “Patânâ, sinnâ âlip upapkât otnigap.” lUQ 2Oi sen ŋâtâtikŋâ den zo nâŋgâm hâmbâŋâ birâm pam oksâm zaatŋâ ba Yesugâren arip. :Tm 1Yatâ sâi Yesuŋâ nâŋgâm mâtâbân kinŋâ sâip, “Sâne gâik.” Sâi a ziŋâ sen ŋâtâtik zo konsâm sâwe, “Umgâ bâbâlaŋ oi zaat ga. Patâŋâ goonsap.” 0SY 0Den yatâ sâm tâi a nâmbutŋandâ hiriŋsâm tat sâm dukuwe. Dukune dinziŋâ birâm kambâŋâ sâip, “Yesu gâ Dawidigât kiunŋâ, nâgât umgâ bâleik.” fRE /Sâne nâŋgâm den sâm sâip, “Yesu, gâ Dawidigât kiunŋâ, nâgât umgâ bâleik.” Q{ .Yesu sot arâpŋâ, zen Yeriko kamânân âi takâwe. Âi kamân zo walâm kamân ginŋan âine a siŋ bâpsâsâŋ ŋâi mâtâp ginŋan tâip, kutŋâ Batimaio, Timaiogât nanŋâ. A ambân, zen Yesu Nasarete gokŋâ, zâk gam ariap sâwe. oPW -Yatigâk a bonŋâ, nâ ziŋâ kore otnibigât mân gewan. Ninak zeŋgât kore opŋâ a doŋbep zeŋgât suupziŋ memŋâ ândiândinâ buŋ upapkât gewan.” Yesuŋâ Yeriko kamânân a ŋâi siŋâ bâpsâsâŋ kubikŋaŋgip. aO; ,Oi zeŋgâren gâbâ a ŋâi a kutâ upat sâm bukurâp zeŋgât kore mâman ândibap. N} +Zeŋgâren ko yatâ mân âsagibap. Zengâren gâbâ a ŋâi a sâtŋâ upâ sâm bukurâp zeŋgât kore a op ândibap. 8Mi *Oi Yesuŋâ minduziŋgâmŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Nâŋge, Hân a kutâ, zen zâizâiŋ op kore a gâsâzâŋgom ândime. Oi hânân a patâ, zen a kutâ otziŋgâme. cL? )Yatâ oitâ arâp nâmbutŋâ zen den zo nâŋgâm Yakobo sot Yohane kuk otzikâwe. K  (Ka âsannan tâtatŋâ, zorat den sâsâŋ, zo nâgâren mân ziap. Zorat siŋgi kwatziŋgâziŋgâŋâ, zo zen zoren tapi.” J 'Sâi zet sâwet, “Âlip utat.” Sâitâ Yesuŋâ dâzâkoip, “Too nimbat, zo zet nimbabot. Too saŋgonibi, zo yatik saŋgonzikâbi. 5Ic &Sâitâ Yesuŋâ dâzâkoip, “Zet topŋaŋgât kârum yatâ sabot? Nâ too kâlakŋâ nimbat, zo âlip zet nimbabot? Oi too saŋgonibi, zo zet yâtik saŋgonzikâbi?” vHe %Sâi zet itâ dukuwet, “Gâ nâŋgâna imbaŋâgaŋgât âsakŋâ muyagei âsangâ toren toren tâtat.” GG $Sâitâ mâsikâzikip, “Wan wan otzikâbâ sa ko sabot?” F5 #Oi Zebedaiogât nanzatŋâ Yakobo sot Yohane, zet Yesugâren âimŋâ sâwet, “Net kut ŋâi ŋâigât sâitâ zo âlip nâŋgânikâban?” &EE "A kutâ arâpziŋâ den top top dâtnom ko sinnan tâpkum inzut mem lapitnim none mubat. Oi sirâm karâmbut tap zaatpat.” A sâtŋâ ândiândigât den. D} !“Nâŋge. Nen Yerusalem kamânân zâinamen. Oi zoren a bonŋâ nâ mumbatkât sâm Roma a kutâ zâkkâren nâbanbi. 0CY Zen Yerusalem kamânân âinam zâim tarâwe. Yesuŋâ kândom ari arâpŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi âine a nâmbutŋâ moliziŋgâweŋâ keŋgât urâwe. Oi Yesuŋâ arâpŋâ kiin zagât zo minduziŋgi tatne kut ŋâi ŋâi âsagibap, zorat den sâm muyageziŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, 'BG “Ka kândom a zeŋgâren gâbâ doŋbep ziŋâ bet upi. Bet a zeŋgâren gâbâ doŋbepŋâ kândom upi.” Yesu, zâk mumbapkât den siŋgi dâzâŋgoip. A7 Sâi Yesuŋâ sâip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zeŋgâren gâbâ ŋâi zâk nâgât opŋâ mirâ kamân mo âtâ mun, mam ponâ, ibâ mam, murarâ mo hânŋâ birâbap, zâk kut ŋâi ŋâi doŋbep mimbap. Hânân zi mirâ sot âtâ mun gat, mam murarâp sot hân, zo sâknam kwâkŋan mimbap. Gâtâm narâk patin zâk ândiândi tâmbâŋâ mem ândibap.” Yesuŋâ zo sâmŋâ mâtakâm sâip, @ Peteroŋâ den zo nâŋgâm Yesu itâ sâm dukuip, “Nâŋgat. Nen kut ŋâi ŋâiniŋâ kândâtkom gâ moligiwen.” J?  Sâne Yesuŋâ ziŋgitŋâ sâip, Aŋâ kut ŋâi ŋâi utnam kwakme, zo Anutuŋâ mâtâp âlip muyagemap. Zâk mân kwakmap.” Yesugât opŋâ kut ŋâi ŋâi birâm, zorat hâuŋâ minat. >y Yatâ sâi ko arâp ziŋâ imbaŋâziŋ buŋ oi sâwe, “Zo yatâ zorâŋ dap yatâ Anutugât um topŋan baginat?” "== Bâu patâ kameleŋâ kuup mâtâpŋan bagibap, zo yâmbâtŋâ. Ka a sikum patâŋâ Anutugât um topŋan bagibagiŋ, zo yâmbâtŋâ walâwalâŋ.” #<? Yesuŋâ yatâ sâi arâpŋâ zen pârâkpam imbaŋâziŋ buŋ oi dum dâzâŋgoip, “Katep gakânâ, Anutugât um topŋan bagibagiŋ, zo yâmbâtŋâ. ;+ Ari ko Yesuŋâ puriksâm arâpŋâ ziŋgitŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “A sikumziŋ patâ, zen Anutugât um topŋan baginam kwakpi.” {:o Yesuŋâ yatâ sâm dukui a zo umŋâ bâliŋ oi nâŋgi yâmbârei arip. Zâk sikumŋâ patâ, zorat yatâ oip. 9 Sâi Yesuŋâ ekŋâ umŋâ zâkkâren tâi itâ dukuip, “Kânok birâna ziap, zo upan. Gâ âim sikumgâ mem a ziŋgâna kwâlâne kât zo mem a kanpitâ ziŋgâban. Kât zo ziŋgâmŋâ birâm ga nâ sot ândiban. Gâ yatâ opŋâ sumbemân sikumgoot upan.” u8c Sâi a zorâŋâ itâ dukuip, “Gurumin den zo pisuk katepnan gâbâ lum gâwan. Ŋâi mân bira ziap.” !7; Gurumin den zo nâŋgâmat. Zo itâ, ‘Kâmbam mân kumban. Ap ambin mân birâyaŋgâbabot. Gâ kâmbu mân upan. Bukugaŋgât sârân sâsâŋ mân sâban. Oi a ambân zeŋgât kut ŋâi ŋâi, zorat sarâ sâm mân mimban. Ibâ mamgâ sâtzik lum hurat kwatzikâban.’ ” m6S Sâi Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Gâ wangât nâgât âlipŋâ sat? Âlip mariŋâ Anutu kânok. D5 Yesu zâk âibam oi a ŋâi sârârâk kârâm âi Yesugâren takâm um topŋan gei pindiŋsâm sâip, “Patâ âlipŋâ, nâ dap dap op ândiândi kâtikŋaŋgât siŋgi upat?” "4= Yatâ sâmŋâ minduziŋgi gane bikŋandâ kâukziŋan pam Anutuŋâ galem otziŋgâbapkât sâip. A sikumŋoot ŋâiŋâ Yesu sot ândibam okŋaŋgip. ]33 Ŋâi zâk katep yatâ mân ândibap, zâk Anutugât kiŋ topŋan mân bagibap.” o2W Yatâ utnetâ Yesuŋâ ziŋgitŋâ umŋâ bâliŋ oi arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen birâne katep zen nâgâren ganek. Mâtâp mân dooŋgunek. A ambân katep zi itâ, zo zen Anutugât um topŋangât siŋgi sâsâŋâ. %1C A ambân, zen katep gakâziŋâ Yesugâren minziŋgâm gam Yesu bikŋandâ kâukziŋan gâsubapkât sâne Yesu arâpŋâ, ziŋ keŋgât minziŋgâwe. 01 Ambân ŋâiŋâ apŋâ birâm a ŋâi mimbap, zâk yatik târotârozikŋâ mânâŋgât tosâ patâ mimbap.” Yesuŋâ katep mâsop minziŋgip. / Mâsikâne itâ dâzâŋgoip, “A ŋâiŋâ ambinŋâ birâmŋâ ŋâi mimbap, zâk târotârozikŋâ mânâŋgât tosâ patâ mimbap. u.c Yesuŋâ yatâ sâi ko zâk sot arâpŋâ, zen mirin zâine ko arâpŋâ zen zorarâk dum mâsikâwe. X-) Zorat sa nâŋgânek. Anutuŋâ mâpotzikip, zo aŋâ mân kâsâpzâkobi.” *,M ‘Zorat ko a ŋâiŋâ ibâ mam birâzikâm ambinŋoorâk ândei zet um sâk kânok op ândibot.’ Den yatâ ziapkât zet zagât buŋâ. Kânok op ândiabot. I+  Ka topkwapŋâ Anutuŋâ a ambân muyagezikâmŋâ itâ sâip, m*S Sâne Yesuŋâ itâ sâip, “Mose zâk um kâtikziŋaŋgât opŋâ gurumin den zo sâm kulemguip. |)q Yatâ sâi ziŋâ sâwe, “A ŋâi ambân birâbâ sâm ekap kulemgum pindâm molibap. Mose zâk yatâ sâip.” q([ Mâsikâm sâne hâuŋâ itâ mâburem dâzâŋgoip, “Mose zâk zorat den dap dap sapsum ziŋgip?” 6'e Oi Parisaio a nâmbutŋâ, zen Yesu denŋâ saanat sâm gam mâsikâm sâwe, “Kembugât den kâtik zo, dap ziap? Ambân birâbirâŋ, zo âlip orot mo mân orot?” 5& e Yesu zâk zobâ zaat ba Yudaia hân walâm Yodaŋ too nâmbut âi takip. Taki a ambân kâmut patâŋâ minduwe. Oi op ândeip yatigâk den siŋgi âlip sâm dâzâŋgoip. %+ 2Sii zâk naamŋâ. Ka sii naamŋâ buŋ oi dap utne dum naamŋoot upap. Zen sii yatâ naamziŋoot ândibi. Zen um lumbeŋâ op ândibi.”c$? 1Zen sii mem nalem kwâkŋan pame, zo yatigâk Anutu zâk kârâp saŋgonziŋgâbap. ;#q 0Sim kârâbân nane sot kârâp mân buŋ upabot. )"K /Siŋgandâ mâtâp bâliŋan diigim âibâ sâi sum lâmuŋban. Gâ siŋgâ âlip ândimŋâ simân geibatkât laŋ sen bâp ândim Anutu um topŋân bagiban. D! .Simân nane ziŋ mân mumbap sot kârâp mân bâpsâbap. 2 ] -Kiŋgandâ mâtâp bâliŋan diigim âibâ sâi kârâm mânâŋgât birâban. Gâ kiŋgâ hâlâlu ândim simân geibatkât laŋ kiŋgâ kârâm mânâŋgât pâmban. [/ ,Sim kârâbân nane ziŋâ sunumziŋ nemâmbap sot kârâp zâk mân bâpsâbap. M +Bikandâ mâtâp bâliŋan diigim âibâ sâi bikâ mânâŋgât pâmban. Gâ bikâ hâlâlu ândim sim kârâbân geibatkât laŋ bikâ kârâm mânâŋgât ândim ândiândi kâtikŋan âiban. ta *Ŋâi zâk katep mâik ŋâi nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnimap, zo dukui bâliŋ upap, zo ko a zo zâk tosâ yâmbâtŋâ mimbap. A yatâ zo zâk mârum kât sumun patâ gânduŋân saam saruyân pane giari sâi ko âlip opap. + )Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Ŋâi zâk zen nâgât siŋgi op ândie, zorat too aam ziŋgâbap, zo ko sâŋgân buŋ mân upap. Biken mimbap. I  (Nepniŋ mân kârâm kândaŋbapŋâ buku op betniŋan mimbap. 3_ 'Sâi Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Mân kwâkâŋaŋgâbi. Ŋâi zâk nâgât korân nep ŋâi imbâŋâŋoot tuubap, zâkŋâ dap yatâ sâm bâliŋan kwatnibap? 7 &Yohaneŋâ Yesu itâ dukuip, “Patâ, a ŋâi zâk gâgât kutkâ sâm wâke molei iksen. Oi zâk nen sot mân ândeipkât kwâkâŋaŋgen.” jM %“Ŋâi zâk nâgât nâŋgâm katep mâik itâ zo galem okŋaŋgâbap, zo ko nâgât yatik kore otnibap. Kore otnibap, zo ko nâyâk buŋâ, sâŋgonnogip, zâk kore ârândâŋ okŋaŋgâbap.” Simgât den dâzâŋgoip. W' $Yatâ sâmŋâ katep mâik ŋâi diim osetziŋan pam itâ sâm dâzâŋgoip, :m #Yesu zâk ge tapŋâ arâp kiin zagât minduziŋgâm itâ dâzâŋgom sâip, “Osetziŋan gâbâ a ŋâi a sâtŋâ upat sâm zeŋgât ombeziŋan ândim kore otziŋgâbap.” + "Mâsikâziŋgi zen kwak tarâwe. Wangât, zen mâtâbân gam osetniŋan gâbâ ŋâiŋâ a sâtŋâ upap sâm âraguwe, zorat op kwak tarâwe.  !Oi Kapenaum kamân takâm mirâ ŋâin zâim Yesuŋâ arâpŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Mâtâbân gam wan den sâm ârague?” { Yatâ sâm dâzâŋgoi den zo nâŋgâm topŋaŋgât mâsikânam kwakŋâ birâwe. A sâtŋâ ândiândiŋaŋgât den. Q A ambân, ziŋâ nâŋgâbegât tigâk âiwe. Âimŋâ Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgom ândeip, “A bonŋâ, nâ a bitziŋan zaria gâsunim none momŋâ sirâm karâmbut tap ko zaatpat.” ?y Oi hân zo birâm ba Galilaia hân walâm âiwe. )K Sâne dâzâŋgoip, “Wâke yatâ zo ko ninâuŋâ ko âlipŋâ molimoliŋâ. Ka kut zo nâmbutŋandâ ko buŋâ.” Yesu mumbapkât siŋgi den dâzâŋgoip. kO Yesu zâk mirin zari arâpŋâ zen mâsikâm sâwe, “Nen dapkât op wâke molim osien?” H  Yatâ sânetâ Yesuŋâ katep bikŋan gâsum mem zaari kirip.  5 Yesuŋâ yatâ sâi wâkeŋâ den kâtik sâm katep lâŋ kâbakŋem ari katep hânân gei mumbam op zeip. A ambân zen zo ekŋâ katep muap sâwe.  7 Oi a ambân doŋbep mindum ga kine Yesuŋâ ziŋgitŋâ wâke molim sâip, “Wâke kopa gâ dâgoga takâm âi. Oi dum mân puriksâm ga geiban.” 9 k Yesu zâk yatâ sâm dukui zorâŋak katepkât ibâŋandâ sâip, “Nâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatgigan. Gâ gikak nâŋgâm pâlâtâŋnâ lotŋâ, zo mem kâtikŋan pa.” B } Yatâ sâm mâpâsei Yesuŋâ itâ dukuip, “Imbaŋaŋgât satkât sa nâŋgâ. Ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnim ândibapŋâ kut ŋâi ŋâi sâi âlip âsageŋaŋgâbap.” 9 Wâkeŋâ katep tâmbetkubat sâm kârâp sot tooyân mem kâbakŋei geimap. Gâ imbaŋâgâ zemgigap oi ko nekât umgâ bâliŋ oi betnikŋan me.”  Yesuŋâ katepkât ibâŋâ mâsikâm sâip, “Narâk dabutin oip?” Sâi ko ibâŋandâ sâip, “Katepŋan gâbâ muyageip.  Sâi katep zâkkâren diim gane wâkeŋâ Yesu ekŋâ katep mem ŋâi ŋâi okŋaŋgi hânân gei kom purik op zei lepâuŋâ gem zeip. ;o Sâi Yesuŋâ arâp dâzâŋgoip, “Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ. Nâ narâk dabutâ zen sot tap âkom diiziŋgâm ândimâmbat? Katep zo nâgâren diim ganek.” pY Wâkeŋâ narâk dâp katep zo sâknam kwâkŋaŋgâm mem kâbakgwâbakŋe okŋaŋgi lepâuŋâ gei sâtŋâ zim kâtiŋsâi kiŋ bikŋâ kâtigem kinmap. Oi gâgât arâpkâ ziŋâ molibigât sa ko molinâ sâm kwakŋâ bire.”  Sâi a zeŋgât oserân gâbâ a ŋâiŋâ itâ dukuip, “Patâ, wâke kopaŋâ nannaŋgât umŋan gei tâi gâgâren diim gaan. D Yesuŋâ mâsikâziŋgip, “Zen wan den sâm ârague?” oW A ambân aksik, zen Yesu ekŋâ pârâkpam zâkkâren sârârâk kârâm âim sâtâre okŋaŋgâwe. V% Yesu sot arâpŋâ karâmbut bâkŋan gâbâ gem arâpŋâ nâmbutŋâ zeŋgâren gam igâwe. A ambân doŋbep patâ haamzâŋgom kine Kembugât gurumin a zen Yesugât arâpŋâ sot âragum tarâwe. E Eliagât itâ dâzâŋgobâ. Elia mârum ga ândei kut ŋâi ŋâi zo laŋ okŋaŋgâwe. Anutugât ekabân den kulemguwe, zo yatik okŋaŋgâwe.” Yesu arâpŋâ, zen wâke molim osiwe. dA Yatâ sâm mâsikâne sâip, “Elia perâkŋak kândom gam kut ŋâi ŋâi ek kubikpapkât sâsâŋâ. Oi bet ko a bonŋâ nâ sâknam patâ nim kâbakŋenibi. Nâgât op Kembugât ekabân dapkât op yatâ kulemguwe? ~/ Zen Yesu itâ mâsikâm sâwe, “Kembugât gurumin den zorat galem a, zen wângât itâ sâme? Eliaŋâ Kristo kândom okŋaŋgâm takâbap.” P} Yatâ sâm dâzâŋgoi arâpŋâ zen den zo nâŋgâm kwakŋâ itâ âraguwe, “Mumuŋan gâbâ zaatzaat sap, zorat top dap yatâ.?” Oi kut ŋâi igâwe, zorat siŋgi a ambân mân dâzâŋgowe. 6|e Bâkŋan gâbâ gem gam tatne Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen wan wan ikse, zo a ambân mân dâzâŋgone a bonŋâ, nâ mumuŋan gâbâ zaatpat.” c{? Arâpŋâ zen den yatâ nâŋgâm zorâŋak ek kârune buŋ oi Yesu zikŋik kiri igâwe. [~~}}|{{MzeyxxZwwv~v#u7t~srrdqqIppooVnmmNmlzkk`jyjivhh#gg&ff#erddbccbbWa``W__=^d^]]R\[[DZZZ$YYXdWVVeU5TT^SS^RR:QIP7OO@NN?MM.LLJKK5JJ[IHHKGGGFzEE>DDpD CCeBBA8@H??\>===y<<;H:99J877=6s555)43362a1100C/..v--$,>+**)((''+&%%%6$r$ ##"!!c 9J)g> zph~GW 1 5 Al Q_]s_: Wangât, Anutu zikŋak umziŋan nep tuugi um bâbâlaŋ op sâtŋâ lubigât imbaŋâ ziŋgâmap, zorat. ~u: Bukurâpnâ, zen âsâbâŋ sâtnâ lume. Zen sot ândiayâk buŋâ, kârebân ândia zo yatik otnime. Zo yatâ op kubikkubikziŋaŋgât bonŋâ muyaginam zikŋik zikŋik kâtigibi. Zorat umziŋ keŋgât op sânam kwâtkwât op kâtigibi. .U: Oi lâuniŋandâ itâ sânat, “Yesu Kristo, zâkŋâ Kembu patâniŋâ ândiap.” Yatâ sâm Anutu Ibâ sâm âlip kwâkŋaŋgânat. Âlip utnatkât kâtiginat. y: Oi sumbemân sot hânân sot hân ombeŋan ândime, nen aksik patâ Yesugât kot nâŋgâm hânân gei pindiŋsânat. 8i: Yatâ oipkât Anutuŋâ mem zâi a zâizâiŋâ patâ kwânâŋgip. Kwânâŋgâmŋâ kut siŋgiŋâ laŋ kârâm a zeŋgât kotsiŋgi, zo mâpot mem kinbapkât sâm pindip. 6e:Oi tobatŋâ ikne a tobat yatâ oip. Zâk a gigiŋâ op ândim sât luluŋ mâtâpŋâ lâŋ ândimŋâ moip. Mumuŋâ mâte oi poru nagân mumbapkât mân aŋgân kârip. ^ 5:Zâkŋâ kut ŋâi zo kwâkâm pam kore a zeŋgât tobat op a tobat yatâ muyageip. V %:Zâk Anutuyâk op ândeipŋâ Anutu tobat ândian sâm mân aŋgân kârip. R :Yesu Kristogât nâŋgânâŋgâ zeip, zo yatik zeŋgâren zimbap. . U:Gâ gikaŋgât kut ŋâi âlip upapkât buŋâ, bukurâpkâ zeŋgât kut ŋâi âlip upapkât ârândâŋ nâŋgâban. Yesuŋâ mâtâp lâŋip, zo yatik lâŋnat. r ]:Zen zâizâiŋ op sâk mâmeyân mân upi. Gâ gikâ umgâ mem gemŋâ bukugaŋgât nâŋgâna zâibap. x k:Zeŋgâren gâbâ Kristogât opŋâ umziŋ tânagom sot Kaapum sot op târotâro sot buku orot zo yatâ ziap? Um bâbâlaŋ orot zo yatâ ziap? Mo zen Kristo sot pâlâtâŋ utnetâ umziŋ saamŋâ kâtikŋan kwapmap? Zo yatâ ziap oi ko um nâŋgânâŋgâziŋ mâpotpi. Oi umziŋ kânok oi zorarâk nâŋgâm ândibi. Zen yatâ utnetâ sâtâre kwâkŋan ândibat. G  :Nâ mârum sâknam nep topkwap tuum ândia nigâwe. Oi irak zi yatik sâknam kwâkŋan tuuga siŋginâ nâŋgâme. Oi zen yatik sâknam kwâkŋan siŋgi âlip nep tuum ândim kâtigibi.) M:Anutuŋâ zen Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbigât sâip. Oi zorik buŋâ. Zâkkât opŋâ sâknam nâŋgâm kore okŋaŋgâbigât nâŋgâziŋgip. : o:Tânagom kin kâsarâpziŋâ zeŋgât keŋgât mân op ândibi. Zen yatâ utne Anutuŋâ zâk kâsaziŋ birâziŋgâm zen gâsâzâŋgobap, zorat topŋâ muyagei ek nâŋgâbi. : o:Zen umziŋ mindum ândibi. Oi saagua op Kristogât siŋgi âlip zo târârak mem kinbi. Zen Kristogât a gakârâpŋâ ândie, zorat yatâ op ândine dâp upap. Zen um kânok opŋâ tânagom kin siŋgi âlipkât ândiândi nep tuune ga ziŋgitpat mo kârebân ândim siŋgiziŋik nâŋga âlip upap.  :Zeŋgâren gamŋâ ândia nâgât op Yesu Kristo sâm âlip kwâkŋaŋgâm ândim zâibi. Tânagom ândiândiŋ nep tuunat.  -:Oi zorat itâ nâŋgan. Nâ mân mom zen sot ândibat. Nâ betziŋan mem ândia nâŋgâm pâlâtâŋziŋ gwâlânteŋsâi sâtâre op ândibi. C :Ka zen mandu upegât hânân târokwap ândia âlip upap. & G:Ŋâi mo ŋâigât ârândâŋ otnigap. Hân zi birâm Kristo muyagem zâk sot ândibatkât âkŋâlian. Zâk sot ândibat, zorat nâŋga sâtâreŋoot uap.  :Ka hânân târokwap ândibat zo ko hânân nep tuuga bonŋâ muyagibap. Zorat nâ um zagât uan. Ŋâi mo ŋâigât bâbâlaŋ upâ. z~ o:Nâgât ândiândiŋ, zo Kristo. Nâ mumbat mo ândibat? Ŋâi mo ŋâigât ârândâŋ otnigap. Mumbatŋâ kut ŋâi âlipŋâ mimbat. Hângât kâbâ yâmbât zo birâm sumbemân kut ŋâi âlip zo mimbat. Zorat nâŋga sâtâreŋoot uap. } :Nâ itâ upatkât otnigi ândian. Nâ narâk ziren keŋgât sot aŋun sâsâli mân upat. Umnâ zâkkâren pam kore okŋaŋgâm ândibat. Op gâwan, zo yatâ op ândibat. Nâ wâgân ândibat mo mumbarân a ziŋâ nikne âlip oi Kristo sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. | :Oi itâ sâm umâlip nâŋgâm ândibat. Zen nâgât op ninâu sâne Yesu Kristogât Kaapumŋâ betnan mei olaŋnine ândibat. f{ G:Oi yatâ mo yatâ, sâm gulipkum sâbi mo perâkŋak sâbi, zorat wangât doŋbep sânat. Kristogât den laŋ kârâm âibap, zorarâk sâtâre opman. Paulo zâk mumuŋâ sot ândiândiŋâ, zorat ârândâŋ okŋaŋgip. z :Nâmbutŋandâ ko zâizâiŋ op kâsa otnim Kristogât kot sâne laŋ kârâmap. Zo tâk namâ kwâkŋan um sâknam muyageninam upme. ry _:Umâlep otnim sâme, zen nâ siŋgi âlip galem op tâk namin zeman, zorat umziŋandâ gâsânogi sâme. x :A nâmbutŋâ zen um kâlak otnim sâknam ninam Kristogât den zo um kâlagân sâme. A nâmbutŋandâ ko umâlep otnim sâme. 9w m:Oi tâk namin yatâ ândim kâtigiangât bukurâpniŋâ doŋbep mârum keŋgât urâwe, zen zo birâm Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwap Anutugât den keŋgât buŋ sâme. 8v k: Nâ Kristogât opŋâ tâk namâ a orâwan. Tâk namâ zorat siŋgi orâwan, den zorâŋ a kâukŋâ sot kâwali a sot a torenŋâ ziren ândie, zeŋgât kindapziŋan giarip. u : Bukurâpnâ, zen kwakpegât dâzâŋgobâ. Ziren kut ŋâi ŋâi muyagenigip, zorâŋ siŋgi âlip laŋ kârâbapkât muyageip. 4t c: Oi Yesu Kristoŋâ tânzâŋgoi ândiândi târârakkât bonŋâ muyagine Anutugât sâtâre sot sâm âlip muyagibap. Nâmbutŋandâ pabâtgwabât op siŋgi âlip sâwe. ws i: Oi zen kut ŋâi bonŋâ ek nâŋgâm Kristo gâbapkât um salek sot tosa buŋ bâbâlaŋ op mambât ândibi. 3r a: Oi buku orotziŋandâ sot um nâŋgânâŋgâziŋ kubikaŋgâm lâmbari kut ŋâi ŋâi bâliŋâ sot âlipŋâ zo târârak ek nâŋgâm kubikpigât ninâu sâman. oq Y:Yesu Kristoŋâ tânnogi umnandâ saaziŋgâmap, zo perâkŋak dâzâŋgua Anutuŋâ nâŋgi bon uap. >p w:Nâ zeŋgât yatâ nâŋgâman. Zo topŋâ itâgât. Nâ zoren siŋgi âlipkât op den nebân tap sot tâk namin ândia zen aksik tânnowe. Oi nâ zorat umnandâ zen saaziŋgâmap. o  :Oi itâ nâŋgâm kâtigian. Anutuŋâ nep âlip zeŋgâren topkwâipŋâ tuum âim ândei Yesu Kristo taki bonŋâ muyagibap. Rn :Zen siŋgi âlip nâŋgâmŋâ nen sot pâlâtâŋ urâwen. Oi narâk zoren gâbâ ârândâŋ nep tuum gawen. Nâ zorat ninâu sâman dâp, zeŋgât umâlep op Kembugâren sâiwap sâm ninâu sâman. Hm  :Nâ zeŋgât nâŋgâman dâp Anutu sâiwap sâm dukuman. Ql :Ibâniŋ Anutu sot Kembuniŋ Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbeŋâ zeŋgâren zimbap. Paulo zâk tâk namin tap Pilipi a ambân zeŋgât op Kembugâren ninâu sâip. k 3:Yesu Kristogât kore a Paulo sot Timoteo, net Pilipi kamânân Yesu Kristogât siŋgi a sot galem a sot a sâtŋâ, zeŋgât ekap zi kulemgum pet. gj IKembu Yesu Kristo, zâkkât tânzâŋgozâŋgoŋ, zorâŋ umziŋan zimbap. Zo yatik.ci AOi nep betnan mimiŋ a, Mareko sot Aristako sot Dema sot Luka, zen yatik gâgât nâŋge. qh ]A bukunâ Epapara, zâk Yesu Kristogât opŋâ nâ sot tâk namin ândiap. Zâk zeŋgât nâŋgap. g Zen nâgât op ninâu sâne Kembuŋâ nâŋgâmŋâ sâi zeŋgâren gâbatkât nâŋgan. Zorat nâgât siŋgi kiaŋ kubikpan. f Sât lulu a ândiat, zorat nâŋgâm den zi kulemgum gigan. Oi itâ nâŋgan. Den dâgogan, zo sot walâm târokwap tuuban. e  Bukunâ, gâ Kembugât opŋâ kut ŋâi zo bâbâlaŋâk nibangât otnigap. Kristogât opŋâ umâlep kwatniban. Den murukŋâ. ;d qPaulo ninak den zi kulemgum gigan. Perâkŋak, Nâ hâuŋâ melâŋ gibat. Ninâ tosa gâgâren patik ziap, zorat waŋgât sâbat? Gâ nâgâren a uŋakŋâ âsagein, zorat san. hc KZâkŋâ kut ŋâigâ gulipkoip? Gâgât tosa ŋâi zâkkâren ziap, zo nâgât siŋgi sâban. Ub %Gâ nâgât nâŋgâne bugugâ oi ko zâk diina gâi nâŋgâna Paulo upap. da CZâk kore ayâk buŋâ. Yesu sot pâlâtâŋ op buku otgibam gaap. Nâgâren yatâ op ândeip. Gâgâren ko walâmŋâ otgibap. Zo itâgât sâkŋandik gâgâren ândeip. Zi ko Kembugât a opŋâ gâgât a bonŋâ uap. y` mZâk birâgigi gikik mâik ŋâi ândein, zo topŋâ itâgât motŋâi. Âburem ga gâ sot ândim zâibap. ~_ wOi gâ mân nâŋgâna nâ yatâ upatkât nâŋga mân dâp oi mâburem gigan. Gâ gikak nâŋgâm nibâ sâm niban. f^ G Nâ siŋgi âlipkât op tâk namin ta zâkŋâ gâ gebâkkan betnan mem ândibapkât sâwan. f] G A zo sâŋgongua gâgâren gaap. Zo nâgât kâmbiamnâ, zo sâŋgongua gâgâren gaap. @\ { Mârum zâk gâ sot ândim mân bekan mem ândeip. Narâk zoren ândiândiŋâ mân dâp oip. Narâk ziren ko zâk Kembugât a opŋâ gâgât sot nâgât ârândâŋ ândei dâp uap. U[ % Nâ katepnâ ŋâi Onesimo tâk namin ta ga muyagenigip, zâkkât dâgobâ. jZ O Ka buku orotŋaŋgât itâ dâgobâ. Nâ Paulo, a sombâ, Yesu Kristogât op tâk namin ândian. Y  Gâ a buku otziŋgâmatkât itâ dâgobâ. Gâ kut ŋâi upangât Kristogât opŋâ sâbâ sâm âlip sa nâŋgâm upan. !X =Bukunâ, gâ Kembugât siŋgi a buku otziŋgâm umâlep kwatziŋgâmat, zorat umnâ âlip oi sâtâre patâ orâwan. Kore a Onesimo, zâkkât den. W +Oi nâŋgâm pâlâtâŋgâ nen sot kânok uap. Kut ŋâi ŋâi âlipŋâ Kristogâren gâbâ muyagem gâip, zo nâŋgâbangât ninâu sâman. @V {Gâ Kembu Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm Kembugât siŋgi a zeŋgâren umgâ kinmap. Oi zeŋgât nâŋgâm ândimat. Nâ zorat siŋgi nâŋgâm Anutugâren sâiwap sâman. NU Nâ ninâu sâbam gâgât nâŋgâm Anutugâren sâiwap sâman. )T MIbâniŋ Anutu sot Kembu Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe zo zeŋgâren zimbap. Paulo zâk Pilemoŋgât op Anutu mâpâseip. S Oi ambân bukunikŋâ Apia sot kâwali anikŋâ Arikipo sot Yesugât kâmut Pilemoŋ gâgât mirin mindume, zeŋgât ârândâŋ pet. R 5Nâ Paulo Yesu Kristogât opŋâ tâk namin ândian. Nâ sot bukuniŋâ Timoteo, net Pilemoŋ nep betnikŋan memat, gâgât ekap zi kulemgum giget. pQYOi arâpŋâ zen ko âimŋâ kamân dâp siŋgi âlipŋâ sâm âiwe. A ambân zen siŋgi âlip den nâŋgâne bon upapkât Kembuŋâ mam otziŋgâm imbaŋâ ziŋgi sen mârât top top tuunetâ mem kâtikŋan pâip. Zo yatik. P Kembu Yesu zâk den yatâ sâm dâzâŋgoi ko Anutuŋâ mem sumbemân zarip. Zoren Anutugât âsanŋâ bongen tap ândiap. bO=Zen mulum kâtik bitziŋandâ gâsuziŋgâne mân tâmbetzâŋgobi. Oi zen too ŋâi a ku, zo nine mân tâmbetzâŋgobap. Sisi mâsek zeŋgât kâukziŋan bitziŋandâ gâsune âlip upi.” Yesuŋâ sumbemân zarip N/Nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnim ândibi, zo imbaŋâ ziŋga nâgât kutnâ sâm nep itâ tuubi. Wâke molibi sot den gându uŋakŋâ ŋâi sâbi. /MWA ŋâiŋâ nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnigi too saŋgonŋaŋgâne zâk sumbemgât siŋgi upap. Ka nâŋgâm pâlâtâŋ mân upap, zo ko sim kârâpkât siŋgi upap. rL]Yatâ sâmŋâ itâ sâip, “Zen hân dâp âim a ambân ândie, zo zen siŋgi âlipŋâ dâzâŋgobi. rK]Zorâŋ bet arâp kiin kânok zen mindumŋâ nalem nem tatne muyageziŋgip. Muyageziŋgâmŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zaarâwan, zorat den siŋgi dâzâŋgone zen wangât umziŋ kâtik oi den zo nâŋgâne bon buŋ oip?” _J7 Muyageziki zet âburem âi arâp nâmbutŋâ dâzâŋgoitâ nâŋgâne bon buŋ oip. jIM Oi azatŋâ kamân ŋâin âiram aritâ muyagezikâm zâkkât holi tobat ŋâi oi igâwet. kHO Arâpŋâ zen Yesu zaatŋâ ambân muyageŋaŋgip, den zo nâŋgâmŋâ nâŋgâne bon buŋ oip. iGK Yesuŋâ âsageŋaŋgi arâpŋâ ziŋ isem umbâlâ op zine ambân zo âi siŋgi dâzâŋgoip. SF Yuda zeŋgât kendon âki haŋsâsâgât Yesu zâk zaatŋâ Maria Madala kamânân gokŋâ muyageŋaŋgip. Mârumŋan wâke nâmburân zagât ambân zorat umŋan gei ândine Yesuŋâ moliziŋgip. QESâi ambân zen sânâmziŋ sâmbui keŋgât opŋâ kwagân gâbâ gamŋâ sârârâk kârâm âiwe. Oi umziŋ keŋgât oi siŋgi zo a mân dâzâŋgowe. Yesuŋâ arâpŋâ zeŋgâren âsageip. D9Zen âimŋâ Petero sot arâpŋâ nâmbutŋâ itâ sâm dâzâŋgonek. ‘Zâk Galilaia hânân âi kândom otziŋgâbap. Zen zoren âi ikpi.’ ” =CsOi a zorâŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Mân keŋgât utnek. Zen Yesu Nasarete gokŋâ poru nagân kuwe, zo iknam ge. Zâk zi mân ziap. Zâk zaatsap. Gebâkŋik zi iknek. B Kât mâtâp zo pâroŋsâm kiri ekŋâ bagimŋâ bongen a ŋâi hâmbâŋâ kâu tâi ekŋâ pârâkpam imbaŋâziŋ buŋ oip. VA%Yatâ sâmŋâ kwagân takâm igâwe. Kât patâ ŋâi zo kâbakŋine zeip. d@AOi zen itâ âraguwe, “Ŋâiŋâ kât patâ zo mem pâi ko kât mâtâpŋan baginat?” ?Yuda zeŋgât kendon âki ko mirâ haŋsâsâgât ambân karâmbut zo, zen zaatŋâ Yesugât kwagân âine mirâsiŋ takip. F> Yuda zeŋgât kendon âki ko Maria Madala kamânân gokŋâ sot Maria Yakobogât mamŋâ sot Salome, zen Yesugât kâmbarâŋ saŋgonam too sot kelâk wârân âlipŋâ, zo sâŋgân miwe. i=K/Maria Madala kamânân gokŋâ sot Maria Yosegât mamŋâ, zet ârândâŋ egitâ hanguip.<).Sâi Yosepeŋâ sâŋgum kâu ŋâi kwâlâm âim Yesu kâmbarâŋâ poru nagân gâbâ kwâkâm sâŋgumŋâ kâpeip. Kâpim mem âim kât mâtâpŋâ uŋakŋan pâip. Kât mâtâp zo a ŋâiŋâ kârâm kubigip. Pamŋâ kât patâ ŋâi mem kâbakŋei âi kwârakuip. ;{-Oi kâwali a galem zâkŋâ sâip, “Mârum muap.” Yatâ sâi Pilato zo nâŋgâm Yosepeŋâ mem hangubapkât sâip : ,Dukui ko Pilatoŋâ mârum muap mo taap sâmŋâ kâwali a zeŋgât galem a zo sâi gâi mâsikip, “Mârum muap mo taap?” 9+Narâk zoren Yosepe Arimataia kamânân gokŋâ, zâk gâip. Zâk a sâtŋâ zeŋgât kâmurân ândeipŋâ Anutugât um topŋan ândiândigât umŋâ patâ kirip. Zâkŋâ keŋgât buŋ Pilatogâren âim Yesugât kâmbarâŋaŋgât ninan sâm dukuip. e8C*Mirâsiŋ geibâ sâi Yuda zeŋgât kendongât kut ŋâi ŋâi kubikkubik narâk oip. O7)Ambân zen mârum Yesu Galilaia hânân molim kore okŋaŋgâm ândiwe. Oi zenâk buŋâ. Ambân nâmbut ârândâŋ Yesu molim Yerusalem kamânân gam ândiwe. Zen aksik ek kirâwe. Yesu hanguwe. Z6-(Ambân nâmbutŋâ kârebân kin ek nâŋgâwe. Zeŋgât oserân Maria Madala kamân gokŋâ sot Maria Yakobo zâk sigan sot Yose, zekât mamzikŋâ sot ambân ŋâi, kutŋâ Salome. Zen ârândâŋ kirâwe. }5s'Oi kâwali a zeŋgât galem a, zâk mâte kin egi moi sâip, “A zi zâk perâkŋak Anutugât nanŋâ ândeip.” Q4&Moi ko tirik namin sâŋgum patâ kinmâip, zo oloŋ gei kwâkip. -3U%Oi Yesu zâk doŋbep kambâŋ moip. j2M$Yatâ sâm a ŋâi sârârâk kârâm âim sarugât kâmon mem sum kapiŋkum ga winigâ too kâlakŋoot Yesu lâuŋan pamŋâ bukurâp itâ sâm dâzâŋgoip, “Nen tap iknâ. Eliaŋâ perâkŋak ga mâkâbap mo buŋâ?” n1U#Yatâ sâi a ambân kirâwe, nâmbutŋâ ziŋâ nâŋgâm sâwe, “Zi nâŋgânek. Elia konsap.” 0"Mirâ oi Yesuŋâ den sâm kambâŋ sâip, “Eloi, Eloi, lama sabatini (niiŋ denân ko, Anutunâ, Anutunâ, wangât birânigat)?” U/#!Mirâ bâkŋan oi ŋâtâtik muyagem hân dâp op zei mirâ oi âkip. l.Q Zâk Kristo, Isirae a neŋgât a kutâ ândiap oi ko poru nagân gâbâ âkâm gâi ekŋâ diŋâ nâŋgâm, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgânat.” A zagât poru nagân zâkowe, zekoot yatik sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwet. I- Tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin a, zen Yesugât sâm, mem ge kwâkwat den itâ sâwe, “A ambân nâmbutŋâ tâmbetagonam utnetâ tânzâŋgomâip. Zikŋaŋgât ko kwaksap. ;,oA ambân mâtâbân âim gam mem ge kwâkwat den dukum sâwe, “Tirik namâŋ kândaŋâ sirâm karâmburâk tuum naŋgâbat sâin, zorat poru nagân gâbâ âkâm ge.” +3Kembugât ekabân den itâ ziap, zo bonŋâ oip. Den zo itâ, “Zâk bâliŋ mâme a oserân pamŋâ sâwe, ‘A zi zen bâliŋ mâme a.’ ”) U*#Oi kâmbam ku a zagât zâkom, ŋâi toren ŋâi toren zâkone kirâwet. ( `)9Kune kiri kâukŋan poru nagân den itâ kulemguwe, “Zâk Yuda zeŋgât a kutâ.” M(Mirâ haŋsâi mirâsiŋ dâp nâmburân kimembut oi ko kuwe. q'[Oi poru nagân kuwe. Kune kiri kâwali a zen hâmbâŋâ minam wenzu pane muyageip dâp mem naŋgâwe. W&'Zoren takâm waiŋ too kâtik sot um gulip too mâpot pindânâ sâne birip. e%CDiim âim hân ŋâi kutŋâ Goligata (niiŋ denân ko, kâuk siŋit), zoren takâwe. P$Âi mâtâbân a ŋâi muyagiwe, kutŋâ Simoŋ, Kirene gokŋâ. Alesande sot Rupu, zekât ibâ. Zâkŋâ kamân mâigân gâbâ gâi kâwali a ziŋ muyagem sâne Yesugât poru nak lugi âiwe. ##Yatâ kom siŋan gem kâwali hâmbâ kwâkâm zikŋâ hâmbâ giŋaŋgâne giari poru nagân kunam diim âiwe. Yesu poru nagân kune moip. i"KDen yatâ dukum kâukŋan kom zâkkâren tâpkuwe. Siminziŋ liim kwap sarâ sarâ mâpâsiwe. H! Yatâ opŋâ pam diim sâwe, “Oe, Yuda zeŋgât a kutâ.” ~ uOi kâwali a zeŋgât hâmbâ kuriŋ ŋâi giŋaŋgâne giarip. Oi tâk sâtmam goŋkom Yesu kâukŋan pane giarip. #?Oi kâwali a zen Yesu mirin gâbâ diim ga kâwali a zeŋgât namâ sâŋgânŋan dâmân kâligen bagiwe. Bagim sâne kâwali a aksik mindum gawe. OYatâ sâne Pilatoŋâ umziŋâ âkâbapkât Baraba olaŋ ziŋgip. Ka Yesu ko sâi inzutŋâ lapitŋâ poru nagân kune mumbapkât kâwali a bitziŋan pâip. Yesu kom mem ŋâi ŋâi okŋaŋgâwe. Sâne Pilatoŋâ sâip, “Wan tosagât?” Sâi zen aksik patâ lâuziŋ mâtakâm den kâtik sâwe, “Zâk poru nagân kune moik.” S Mâsikâziŋgi aksik patâ itâ sâwe, “Zâk poru nagân kune moik.” y Oi Pilatoŋâ dum mâsikâziŋgip, “Yatâ se, zorat ko Yuda zeŋgât a kutâ sâme, zo dap okŋaŋgâbatkât se?”  Sâi ko tirik namâ galem a zen a ambân kâmut zo itâ dâzâŋgowe, “Zen sâne Baraba olaŋbap.” Yatâ sâne dinziŋâ luwe. y Tirik namâ galem a patâ, zen Yesugât um kâlak nâŋgâŋaŋgâm zâkkâren parâwe, zo nâŋgâm mâsikâziŋgip. r] Dukune Pilatoŋâ mâsikâziŋgâm sâip, “Yuda zeŋgât a kutâ olaŋsa ari nâŋgâne dâp upap?” lQOi a ambân kâmut, zen a kutâgâren ga mindum kendon dâp sâne opmâip, yatâ upapkât dukuwe. /A nâmbutŋâ zen Roma a kutâgât âkonziŋgi kâmbam kom a nâmbutŋâ zâŋgone tâk namin zâmbarâwe. Oi osetziŋan a ŋâi kutŋâ Baraba. oWYuda zeŋgât kendon patâ narâk dâp a tâk namin tatne zeŋgâren gâbâ kânok olaŋi arip. c?Sâi Yesuŋâ den hâuŋâ mân sâm den nâŋ kiri Pilatoŋâ nâŋgâm kwâkâm tâip. 'Yatâ utnetâ Pilatoŋâ Yesu mâsikâm sâip, “Nâŋgat? Zen gâgât den yâmbâtŋâ sânetâ gâ den hâuŋâ sâban mo mân sâban?” !;Gâ Yuda zeŋgât a kutâ?” Mâsiki Yesuŋâ sâip, “Sat, zo yatâ.” Sâi ko tirik namâ galem a patâ ziŋâ Yesu den doŋbep sâm siŋan giwe. OPanetâ kiri Pilatoŋâ Yesu mâsikâm sâip, “Topkaŋgât dâtno.  Haŋsâi tirik namâ galem a patâ sot a patârâpziŋâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a sot galem a nâmbutŋâ, zen mindumŋâ Yesugât den sâwe. Den sânetâ a nâmbutŋâ zen Yesu gâsum bikŋan saam diim âi Roma a kutâ Pilatogâren âi parâwe. mSHSâi zorenâk kuruk diŋsâi sâp zagât oip. Oi Yesuŋâ mârum den itâ dukuip, “Kurukŋâ sâp zagât mân diŋsâi gâ kwâimbânina sâp karâmbut upap.” Peteroŋâ den zo nâŋgâm umŋâ bâlei isem bâliŋ oip.ucGSâne Peteroŋâ kwâimbâm Anutu mâteŋan sâm kâtigem sâip, “A kutŋâ se, zo nâ mânâk ekman.” ( IFSâi Peteroŋâ kwâimbâm biraŋip. Mâik ŋâi tap ko a tarâwe, ziŋâ dukum sâwe, “Perâkŋak gâ zeŋgât kâmurân gokŋâ. Gâ Galilaia gokŋâ.” w gEAri kore ambân zâk dum ekŋâ a kirâwe, zo itâ dâzâŋgoip, “A zi zâk zeŋgât kâmurân gokŋâ.”  }DSâi ko Peteroŋâ kwâimbâm sâip, “Gâ den zo dap sat? Sâna kwaksan.” Sâmŋâ âkŋan ari kurukŋâ diŋsâip. m SCGâi ko Petero kârâp nâŋgâm tâi ekŋâ dukuip, “Gâ Nasarete gokŋâ Yesu sot ândimat.” d ABOi Petero zâk sombemân tâi tirik namâ galem a patâgât kore ambân ŋâi gâip. ,QAYatâ sâmŋâ a nâmbutŋâ Yesu siŋan tâpkuwe. Oi nâmbutŋandâ si sâŋgânŋâ kwâtepkum bitziŋandâ kom sâwe, “Ŋâiŋâ gogap? Gâ Propete ândiat, zorat ko sâm muyage.” Yatâ sânetâ galem a zen bitziŋandâ si sâŋgânŋan kuwe. Peteroŋâ Yesu kwâimbâŋaŋgip. |q@Zâk Anutu hutkum sap. Ziŋâ dap sâbi?” Yatâ mâsikâziŋgi zen aksik sâwe, “Mumuŋaŋgât siŋgi uap.” /W?Yatâ sâi tirik namâ galem a zeŋgât patâziŋâ, zâk diŋâ nâŋgi kâlak oi hâmbâŋâ mem mooloŋ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Den dum mân sânat. I >Sâi ko Yesuŋâ sâip, “Sat, zo yatâ. Oi ŋâi sa nâŋgânek. Gâtâm a bonŋâ, nâ imbâŋâ mariŋâ zâkkât âsanŋâ bongen tapŋâ sumbemgât unumunum kwâkŋan ga nikpi.” .U=Sâi Yesuŋâ lâuŋan mân mem diŋ buŋ kirip. Oi du a patâŋâ mâsikâm sâip, “Gâ Kristo, Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâmen, zâkkât nanŋâ mo ŋâi?” H Tirik namâ galem a patâ sot a patâziŋâ aksik mindum Yesugât den sâkŋanâk sâm, kâmbamân pânam den sâm kârum tarâwe. Oi bonŋâ mân muyagiwe. $}A6Âine Petero zâk kândâtziŋan bet moliziŋgâm âim a patâziŋaŋgât poŋ kâligen bageip. Bagimŋâ galem a osetziŋan tap kârâp nâŋgâm tâip. 2|]5A kâmut, ziŋ Yesu gâsum diim patâziŋaŋgât mirin âiwe. Zâkkât mirin tirik namâ galem a patâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a zen mindum tarâwe. y{k4Gâsunetâ sâŋgum kwâkâm pam sâk bârak arip. Yesu tirik namâ galem a patâziŋaŋgât mirin diim âiwe. Jz 3A sigan ŋâi sâŋgum kâu lapŋâ Yesu sot gâi gâsuwe. Fy2Sâi arâpŋâ zen aksik birâŋaŋgâm siŋsururuŋ âiwe. Ux#1Nâ zorat sa nâŋgânek. Nâ sirâmŋâ sirâmŋâ tirik namin a den siŋgi âlipŋâ dâzâŋgoman. Oi zoren mân gâsânowe. Oi laŋ otnine Kembugât ekabân nâgât den kulem ziap, zo kâtigibap.” w#0Oi Yesuŋâ itâ sâm mâsikâziŋgip, “Zen nâgât dap nâŋge? Zen nâgât nâŋgâne kâmbam ku oi sâu kâmbamziŋoot ga gâsânoge? ~vu.Oi Yesu arâpŋâ zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ sâuŋâ sâmbum a sâtŋaŋgât kore a ŋâi kindap kârâm kwâkip. Su-Yuda zâk ga takâm Yesugâren âim o patânâ sâm lum mâŋgarip. etC,Yudaŋâ kânŋan itâ sâm dâzâŋgoip, “Lum mâŋgansa ek ko zo gâsum diim âibi.” >su+Yesuŋâ yatâ dâzâŋgom kiri zorenâk arâp zeŋgât kâmurân gok Yuda karioto kamânân gokŋâ, zâkŋâ kâsa diiziŋgi a kâmut patâ gawe. Tirik namâ galem a sâtŋâ sot Kembugât gurumin den zorat galem a sot patârâpziŋ, zen a kâmut zo sâŋgonzâŋgone kâmbam sot sâu patâ mem gawe. grG*Bâi, zaatne âinâ. A sâi gâsumnim nobi, zo mâte otniŋgap.” Kâsaziŋâ Yesu gâsuwe. Oi dum âi ninâu sâm âburei sâp kârâmbut oi dâzâŋgoip, “Zen umanâk zem te? Mârum narâk mâte uap. A bonŋâ, nâ bâliŋ mâme a zeŋgât bitziŋan âibâman. upc(Ninâu sâm âburem umanâk zine ga ziŋgirip. Umanân gâbâ sen birâbirâ op zaatŋâ dap yatâ dukube. foE'Yatâ dâzâŋgom âi ninâu sâip. Den mârum ninâu sâip, zo yatik du ninâu sâip. xni&Zen mâsimâsikâyân loribegât um wâgân tap ninâu sânek. Umŋâ bâbâlaŋ. Sâkŋâ ko yâmbâriap.” m%Ninâu sâm âburem âi uman zine ziŋgit Petero itâ sâm dukuip, “Gâ uman ziat? Gâ mâiktârâ ŋâi wâgân mân ândiban? -lS$Oi itâ sâip, “O Ibânâ, gâ kut ŋâi ŋâi tuubam mân kwakmat, gât ko sâna sâknam kâmut zi buŋ upap. Oi nâgât den buŋâ, gâgât den kâtigibap.” {ko#Yatâ sâm torengen âim si sâŋgânŋâ hânân gei tutukum sâknam kâmut zo mân muyagibapkât ninâu sâip. j{"Yatâ okŋaŋgi dâzâŋgom sâip, “Umnâ yâmbârei mumuŋâ otnigap. Zen ziren nâ sot tap um wâgân ândinek.” miS!Yatâ sâmŋâ Petero, Yohane sot Yakobo diiziŋgi âine Yesu umŋâ yâmbârei ken bet kakit oip. h  Oi Gezemane hânân âi takâm Yesuŋâ arâpŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen zi tatne nâ ândi âi ninâu sâbâ.” !g;Yatâ sâi Peteroŋâ kâuk birâŋaŋgâm sâip, “Gâ gomŋâ na nonâ sâne mân kwâimbâgibat.” Sâi arâpŋâ nâmbutŋandâ den yatik sâwe. *fMSâi ko Yesuŋâ itâ sâm dukuip, “Nâ perâkŋak dâgobâ. Itârâŋ ŋâtigân kuruk aŋâ sâp zagât mân diŋsâi gâ sâp karâmbut kwâimbâniban.” eYatâ sâi Peteroŋâ itâ dukuip, “Zen aksik patâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lorei birâgibi. Ka nâ ko yatâ mân otgibat.” pdYOi sa nâŋgânek. Nâ mumuŋan gâbâ zaatŋâ ko Galilaia hânân âi kândom otziŋgâbat.” cc?Zâine Yesuŋâ itâ sâm dâzâŋgoip, “Itârâŋ zen aksik nâŋgâm pâlâtâŋziŋ lorei birânibi. Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,‘Nâ râma galem a kua râma zen sibiŋsâbaŋ op âibi.’ Jb Mâpâmâpâse kepŋâ ŋâi mem ko Oliwa bâkŋan zâiwe. Ia Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Nâ waiŋ too itârâŋ nia âkap. Oi dum zagâtŋan mân nemŋâ Ibânaŋgât um topŋan zâim waiŋ too mârâtŋâ ŋâi nimbat.” Gezemane kâlamân âiwe. `Nine itâ sâm dâzâŋgoip, “Gilâmnâ zi a doŋbep zeŋgât opŋâ hânân gibap. Zorat ko târotâroniŋ op kâtigibap. F_Yatâ sâm waiŋ hâkop mem sâiwap sâm ziŋgi aksik niwe. ^Nalem nem tatne Yesuŋâ nalem ŋâi mem sâiwap sâm namuŋ arâpŋâ itâ sâm ziŋgip, “Zi sunumnâ. Mem ninek.” ]A bonŋâ nâgât Anutugât ekabân den ziap, zo yatâ upâman. Ŋâiŋâ sâi a bonŋâ gâsunim nobi, Yei, a zo hâuŋâ ko tosa yâmbâtŋâ mimbap. A zo mam kâmboŋan gâbâ mân âsâgei sâi bâbâlaŋ opap.” Yesuŋâ nalem sot too ziŋgip s\_Yatâ sâne dâzâŋgoip, “A zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nâ sot nalem ârândâŋ niet, zâkkât san. y[kSâi arâp ziŋ umziŋâ bâliŋ oi zikŋik zikŋik mâsikâm sâwe, “Gâ nâgât sâbat? Nâgât sâbat?” >ZuOi nalem nem tatne Yesuŋâ itâ sâm dâzaŋgoip, “Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ kâsa dâzâŋgoi ga gâsunim nobi. A zo nâ sot nalem nem taap.” OYŊâtiksâi Yesu sot arâp kiin zagât, zen mirâ zoren zâiwe. `X9Oi a zagât zet den zo lum kamânân âim Yesuŋâ sâip dâp muyagem sii nalem uwet. |WqYatâ sâm dukuitâ mirâ um patâ ŋâi kiaŋ tâtatŋâ kubikkubikŋâ tirâpzâkoi zoren sii nalem umbabot.” V)Mirin zari zâi mirâ mariŋ itâ dukuit, ‘Patâ zâk gâgât itâ sap, “Nâ sot arâpnâ mirâ umŋâ ikâ zoren sii nalem ninat?” ’ U Yatâ sânetâ Yesuŋâ a zagât itâ sâm sâŋgonzâkoip, “Zet kamânân âim a ŋâi too âmaŋ lum âim tâi ekŋâ molibabot. ?Tw Yuda zeŋgât kendon patâ narâkŋâ oi râma gwamŋâ kom om sii nalem om nemarâwe. Zorat narâk oi arâpŋâ ziŋ Yesu mâsikâm sâwe, “Sii nalem zo mirâ ikâ unat?” @Sy Yatâ sâi nâŋgâm umziŋâ âlip oi kât pindânam sâwe. Oi sâne nâŋgâm Yesu tigâk tirâpzâŋgobapkât ek molim ândeip. Yesu sot arâpŋâ, zen kendongât sii nalem niwe. 5Rc Yesugât arâp kiin zagât zeŋgât oserân gâbâ Yuda Karioto kamânân gokŋâ zâkŋâ tirik namâ galem a patâ zeŋgâren âim Yesu gâsubigât sapsum ziŋgip. hQI Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. Den siŋgi âlip hânŋâ hânŋâ sâne laŋ kârâm âibap, zo yatik ambân zi saŋgonigap, zorat den siŋgi sâne laŋ kârâm âibap.” Yuda, zâk Yesu tirâpzâŋgobapkât dâzâŋgoip. XP)Ambân zâk orotŋâ dâp otnigap. Nâ mua hannobi, zorat sâknâ saŋgonsap. O)A ambân kanpitâ, zen narâk dâp zen sot ândine galem ot ziŋgânâ sâm âlip otziŋgâbi. Nâ ko zeŋgâren narâk kârep mân ândibat. N/Sâne Yesuŋâ nâŋgâm itâ sâm dâzâŋgoip, “Zen ambân den mân dukunek. Zen wangât sâm siŋan giname? Ambân zorâŋâ âlip otnigap. M3Zo sâŋgân patâ. Too hitomŋoot zorâŋâ sâŋgân mem a kanpitâ ziŋgi dâp opap.” Yatâ sâmŋâ ambân zo den kârâpŋoot okŋaŋgâwe. lLQYatâ oi nâmbutŋâ tarâwe, ziŋâ itâ nâŋgâm um kâlak nâŋgâwe, “Wangât tâmbetkuap? KBetania kamânân sâk bâlâ a ŋâi ândeip, kutŋâ Simoŋ. Oi Yesuŋâ zâkkât mirin zâi tâip. Zoren nalem nem tâi ambân ŋâiŋâ too hitomŋoot âlipŋâ, zo sâŋgânŋâ patâ beloŋoot mem zâim karâpŋâ kunzit Yesu kâukŋan lokei giarip. JOi itâ sâwe, “Kendonân kâmbam laŋ muyagebapkât kegâk gâsunat.” Ambân ŋâiŋâ Yesu too hitomŋoot saŋgorip. dI CYuda zeŋgât kendon patâ Pasowa sot sii nalem om niniŋâ narâkŋâ sirâm zagât ombeŋan oi tirik namâ galem a zeŋgât patârâpziŋâ sot Kembugât gurumin a, zen Yesu tik gâsum kunam den sâm kâtâŋ urâwe. tHa $Zen uman zine ga muyageziŋgâbatkât zen sot buku toren itâ dâzâŋguan. Um wâgânâk ândibi.”>Gu #Zeŋgoot yatik galem oraŋgâm ândibi. Mirâ mariŋâ, zâk ŋâtiksâi mo ŋâtik tânâmŋan mo haŋsâsâgât, mo haŋgât gâbap, zo mân nâŋge, gât ko san, zo op ândibi. F  "A ŋâiŋâ mirâ sot nepŋâ birâm kamân kârebân âibam kore a gakâŋâ nep sâm mânâŋgât ziŋgâbap. Kut ŋâi ŋâi galem upigât dâzâŋgobap. Kore a ŋâiŋâ mirâ mâtâbân tapŋâ mirâ mariŋâ gâbapkât galem ek tâpapkât dukubap. PE !Zen narâk mân nâŋgegât galem oraŋgâm ninâu sâm ândibi. ,DQ A bonŋâ nâ gâbat, zorat narâkŋâ zen mân nâŋge. Sumbem a zen yatigâk mân nâŋge. Ninaŋgoot mân nâŋgan. Ibânâ Anutu, zâk zikŋik nâŋgap. KC Sumbem sot hân, zet buŋ upabot. Nâgât den ko mân buŋ upap. uBc Nâ perâkŋak dâzâŋgobâ. A ambân ziren ândie, zen ândinetâ kut ŋâi ŋâi zo âsagem kwâkâbap. !A; Oi yatigâk zen den dâzâŋguan, kut ŋâi ŋâi zo muyagem naŋgi itâ nâŋgâbi, ‘A bonŋâ mâte otniŋgâbâmap. Zâk mâtâbân ga kinzap.’ ~~}B||,{{czzrzy^xxwwvuutsrqq2p#o>nn*mbllDkhjjFihhHg{ffzeeddcobQaa`__,^]]\[[DZZCYYCXPWVqTAS+R>Q{P~ONNBMM0LKK JqIHGFF2EDD,BB9A.?>>'=/<;t:9i8e76I55643y32O11D0/Y..-%,+u)('' &%$#p""/ @43Fi>qOb s # 3l:7Sâi sinnandâ eksandâ bâu patâ biosi kâu ŋâi gâip. Oi a kwâkŋan tâip, zâkkât kutŋâ Mumuŋ. Oi ŋâi kândâtŋan gâip, zâkkât kutŋâ Sim. Oi hânân daŋgon kimembuŋaŋgâren gâbâ karâmbut zo yen zei ŋâi zoren kâmbam sot pu, mâsek sot zuu kâtikŋandâ a ambân tâmbetzâŋgom naŋgâbigât imbaŋâ zekâren zikip. A siŋgi âlipkât op zâŋgowe, zeŋgât den. s6_Oi Râmaŋâ ekap sâbâ kimembuŋ moloŋi zuu kimembuŋâ zorâŋ den sâm sâip, “Gâ zi ga.” }5sOi zuu âlip kimembut osetziŋan gâbâ den ŋâi itâ âsagei nâŋgâwan, “Sibit keet hâkop zagât, sâŋgânŋâ bâzagât. Oi segoŋ kin zagât, sâŋgânŋâ bâzagât. Oliwa nak sot waiŋ nak zo mân tâmbetkune bonŋâ muyagibap.” n4UOi Râma zâk ekap sâbâŋâ karâmbuŋ moloŋi zuu karâmbuŋandâ sâip, “Gâ zi ga.” Oi nâ sinnandâ eksa bâu patâ biosi sumun ŋâi gâip. A kwâkŋan tâip, zâk nalemgât yâmbâtŋaŋgât dâpŋâ mem tâip. E3Sâi bâu patâ biosi kuriŋâ ŋâi gâi egâwan. A kwâkŋan tâip, zâk hânân lumbeŋâ buŋ oi a kâsa kâsa upigât Kembuŋâ imbaŋâ pindip. Oi Kembuŋâ a zo sâu patâ pindip. f2EOi Râmaŋâ ekap sâbâ zagât moloŋi zuu ŋâiŋâ den sâm sâip, “Gâ zi ga.” V1%Sâi zoren bâu patâ biosi kâukâu ŋâi gâi egâwan. Kwâkŋan a ŋâi tâip, zâk timbâŋoot. Oi a kutâ neule pindok âlip pindâne kâwali op kâmbamân zâŋgom kâwâliziŋ mem ge kwâpam arip. q0 ]Oi nâ sinnandâ itâ egâwan. Râma zâk ekap sâbâŋoot nâmburân zagât zeip, zo mem sâbâ ŋâi mem moloŋip. Moloŋi ko zuu kimembut zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ den patâ, sumbem kwamit yatâ den sam sâip, “Gâ zi ga.” /Oi zuu kimembut, ziŋâ itâ sâwe, “Perâkŋak.” Sâne a patâ ziŋâ Kembugât um topŋan gei zem den sâm mâpâsiwe.l.Q Oi sumbemân sot hânân sot hân ombeŋan sot saruyân ândiwe, ziŋâ itâ sâne nâŋgâwan, “Neule tâtatŋan taap, zâk sot Râma ârândâŋ sâm bâbâlaŋ sot kot patâ sot imbaŋâ zemzikapŋâ zem zâibap.” - “Râma kuwe, zâk imbaŋâ sot sikum, gom sambe, nâŋgânâŋgâ sot kâwali, kot patâ sot sâm âlip den zo galem oi dâp upap.” , Oi nâ sinnandâ eksa sumbem a doŋbep patâ mân sâlâpzâŋgozâŋgoŋ, kâmutŋâ kâmutŋâ neule tâtatŋâ patâ zo haamgum kin sâtâre op kirâwe. Oi zuu âlipŋâ kimembut sot a patâ zen osetziŋan kin betziŋan mine kep itâ miwe, A+{ Gâ minduziŋgâna Anutugât um topŋan tirik a kâmut urâwe. Oi zen hânân Anutu kore okŋaŋgâm a ambân zeŋgât a kutâ yatâ op ândibi.” Sumbemân sâtâre patâ muyageip. f*E Oi zen kep uŋakŋâ ŋâi itâ miwe,“Gâ gonetâ gilâmgandâ hân dâp a kâmutŋâ kâmutŋâ, den gându ŋâi ŋâi suupziŋ mena Anutugât siŋgi urâwe. Zorat gâ ekap mem sâbâŋâ zo moloŋna dâp upap. ))Ekap zo mei zuu kimembut sot a patâ 24, zen Râmagât um topŋan âi ziwe. Zen kâmam wâloŋziŋoot sot hâkop goide kâtŋâ tuutuuŋ, zo ârândâŋ mem gei ziwe. Hâkop umŋan gâbâ hitom âlipŋâ âsagem gâip. Hitom âlip, zo Anutugât tirik a zeŋgât ninâu. ](3Oi Râma zâk âi neule tâtatŋan tâip, Kembu, zâkkât bik bongen ekap zo meip. o'WOi na eksandâ tâtatŋan zo zuu âlipŋâ kimembut sot a patâ 24, zeŋgât osetziŋan râma gwamŋâ ŋâi kune kiri yatâ egâwan. Kâukŋan gooŋâ nâmburân zagât, siŋâ nâmburân zagât. Oi siŋâ nâmburân zagât, zo Anutugât kaapum. Oi Anutugât kaapum imbaŋâ nâmburân zagât tâkŋaŋgap. Zâk hân dâp sâŋgonzâŋgoi âi ândie. j&MYatâ ua ko a patâ zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ itâ sâm dâtnogip, “Mân ise. Nâŋgâ. Yudagât kiurâp zeŋgâren gâbâ a ŋâi zuu kâtik laioŋ yatâ ŋâi muyageip. Zâk Dawidigât kâmŋâ. Zâkŋâ Anutugât kâsa zen sot agom kâtigem walâziŋgip. Zâkŋâ ekap sâbâŋoot nâmburân zagât zo âlip moloŋbap.” Yohaneŋâ Râma egip. |%qŊâiŋâ âlipŋâ yatâ ândim ekap zo moloŋâ sâlâpkubapkât dâp mân muyagiwe. Zorat umnâ bâlei isewan. y$kYatâ sâi sumbemân sot hânân sot hân ombeŋan gâbâ ŋâiŋâ ekap zo moloŋ sâlâpkubap mân muyagiwe. "#=Oi sumbem a patâ kâwaliŋoot tâi egâwan. Zâk den kâtikŋâ itâ sâip, “Ŋâi târârak ândimŋâ ekap sâbâŋâ zo mem moloŋi dâp upap?” I" Oi neule tâtatŋâ patin tâpmap, Kembu, zâk bik bongen ekap mem tâi egâwan. Ekap zo umŋan kândâtŋan kulemgum goŋkune zeip. Oi sâbâ nâmburân zagât zorâŋ pane gâsum kâtigeip. S! “Kembuniŋâ Anutu, gâ kut ŋâi ŋâi aksik muyageziŋgin. Gâ sâna kut kiŋ kiŋ zo muyageip, ziap. Zorat neule âsakŋâ sot sâm âlip den sot imbaŋâ, zo gâŋâ galem otna dâp upap.”I   Zo yatâ utnetâ a 24 tâtat âlipŋan tapme, zen ândiândi mâriŋâ zâkkât um topŋan pindiŋsâm sâm âlip kwâkŋaŋgâm neule pindokziŋ zo um topŋan pam itâ sâm mâpâsime,  Oi zuu kimembut ziŋâ Kembu, ândiândi mariŋâ, zâk sâiwap sâm, sâm âlip kwâkŋaŋgâm kutŋâ mem zaatme. #?Oi zuu kimembut zen abâtziŋâ nâmburân kânok. Oi zuu zo umziŋan kândâtziŋan sinziŋ doŋbep. Oi ŋâtik sirâm kep itâ mime,“Tirik, hâlâlu, hâlâlu, hâlâlu. Kembu Anutu, imbaŋâ mariŋâ, Zâk hâlâlu op ândiap. Zâk ândeipŋâ ândiap. Oi dum gâbap.” 2]Zuu âlip kimembut zeŋgâren gâbâ zuu ŋâi, zuu kâtik Laioŋgât tobat. Ŋâi ko bâu makau yatâ. Ŋâi zâk si sâŋgânŋâ a yatâ. Ŋâi zâk nii utak yatâ. :mOi tâtatŋâ sâŋgânŋan saru ŋâi beloŋoot yatâ zeip. Oi tâtatŋâ toren toren zuu patâ âlipŋâ kimembut tarâwe. Oi zo zen umziŋen kândâtziŋen sinziŋ doŋbep. gGOi neule tâtatŋâ patâ zobâ hânpân sot kaŋkundunduŋ âsagem zeip. Oi tâtat sâŋgânŋan kârâp âsakŋâ nâmburân zagât sem tâip. Zo Anutugât kaapum imbaŋâ nâmburân zagât tâkŋaŋgap, zorat kârâp. U#Oi neule tâtatŋâ 24 zorâŋ haamgum tarâwe. Tâtatŋâ zorat kwâkŋan a patâ 24 tarâwe. Zen hâmbâziŋ kâukâu pamŋâ tarâwe. Oi kâukziŋan pindokziŋ pulimâtamŋâ tuutuuŋ zo pam tarâwe. c?Oi zo tâip, zâkkât tobatŋâ kât kutŋâ Yaspa sot Konelian, kât kulem âlipŋâ, kuriŋâ yatâ. Oi tâtatŋâ toren toren mulum mogat yatâ kât kutŋâ Emerali, kât kulem âlip zoren kirip, holiŋâ gwâlâ. yYatâ sâi Kaapumŋâ mem hâbamŋan kwatnigi sumbemân neule tâtatŋâ ŋâi tâi kwâkŋan ŋâiŋâ tâi egâwan. } uNâ kut ŋâi ŋâi zo ek nâŋga sumbem pâroŋsâi egâwan. Oi den kwamit patâ lâmun yatâ âsagei nâŋgâwan, zo sumbemân gâbâ dum muyagemŋâ itâ dâtnogip, “Gâ ziren kopgâna kut ŋâi ŋâi muyagibap, zorat tirâpgoga eknan.” xiKaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi.” ’ ”X)Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâm ândibap, zâk nâ sot a kutâ tâtarân tâtat. Nâ yatigâk Sataŋ sot agom kâtigem walâm ândiwangât Ibânandâ zâk sot tâtarân tâpatkât diinigip. 1[Nâŋgânek. Nâ umgât mâtâp hâŋgi âkŋan kin kom kinzan. Oi ŋâi zâk dinnâ nâŋgâm hâŋgi mem pâi zâkkât mirin zâi tap nalem ârândâŋ nindat. 1Nâŋgânek. A ambân nâ umnandâ gâsâzâŋgoman, zo zâŋgom kubikziŋgâman. Zorat zen umziŋ melâŋâ um wâgân op kâtigem ândibi. {oZorat dâzâŋgua nâŋgânek. Zen nâgâren gâbâ kune sâŋgân memŋâ sikumziŋoot upi. Oi hâmbâ kâukâu kwâlâm sâkziŋ kwâtepkune aŋunziŋ buŋ upap. Oi sinziŋaŋgât kelâk kwâlâm siŋziŋ saŋgonŋâ sinziŋâ âlip ikpi. LZen ziiŋaŋgât topŋâ mân nâŋgâm laŋ itâ sâme, ‘Nen gom sambe zemniŋgap. Nen kut ŋâi ŋâi doŋbep miwen, zorat kut ŋâi ŋâigât mân kârunat.’ Zo sarâ. Zen topziŋâ mân kârum laŋ yatâ sâme. Nâ ziŋgitsa zen a gigiŋâ, kanpitâ, laŋ ândim sinziŋ bâpsâsâŋ sot sâk bârak ândime. jMKârâp sot pateŋ osetzikŋan ândimegât too bâliŋâ yatâ lâunan gâbâ mogatziŋga gibi. P“Nâ orot mâmeziŋaŋgât topŋâ nâŋgan. Nâgât âkŋâle mân nâŋgâme. Pateŋâ sot kârâpŋâ oset ândime. Zen um oset ândime, zo nâŋgan. Zen pateŋ mo kârâpŋâ upigât otnigap. 1Yatâ sâmŋâ itâ sâip, “Laodikea kamânân kâmut zeŋgât galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Den bon mariŋâ sot sapsusuŋâ bonŋâ sot sâi kâtikkâtigiŋ, Anutugâren gâbâ kut ŋâi ŋâi muyageip, zorat topŋâ ândiap, zâkŋâ gâgât itâ sap,  { Kaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi.” ’ ” Mân lorebi. m S Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem ândibap, zâk Anutugât tirik namin hambo yatâ kwânâŋga zoren kinkin kâtik kinmâmbap. Oi zâkkâren Anutunaŋgât kutŋâ kulemgubat. Oi Anutugât kamân, Yerusalem kamân uŋakŋâ Anutugâren gâbâ sumbemân gokŋâ zo gibap, zorat kutŋâ kulemgubat. Oi ninâ kutnâ uŋakŋâ zo zâkkâren kulemgubat.  % Nâ kek gâbat. Zorat kut ŋâi ŋâi mem ândie, zo dâŋ mem ândine a ŋâiŋâ ândiândiziŋaŋgât hâuŋâ zo mân betziŋan mimbap. & E Zen âkon buŋ nâgât denân mem kâtigem ândiwe, zo ko sa sâknam narâk a hân dâp topziŋ muyagibapkât âsagibap, zo zeŋgâren mân âsagibap.  { Nâŋgânek. Sataŋgât kâmurân gokŋâ a nâmbutŋâ, zen Yuda a bonŋâ buŋâ. Zen sarâ a ândime. Zen otziŋga gâgâren gam umziŋ topŋan pindiŋsâm itâ nâŋgâbi, ‘Nâ umnandâ gâsuziŋgâm ândiman.’ Zo nâŋgâm biraŋbi. “Nâ orot mâmeziŋaŋgât topŋâ nâŋgan. Nâŋgânek. Nâ mâteziŋan mâtâp mem parâwan, zo a ŋâiŋâ dooŋgubapkât imbaŋâ mân tâkŋaŋgap. Zen imbaŋâziŋ bituktâ zemziŋgap, zo nâŋgan. Oi dinnâ lum mem ândim kutsiŋginâ mân birâwe. Yatâ sâmŋâ itâ sâip. “Piladelpia kamânân kâmut zeŋgât galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Dawidi zâk Yerusalem kamân mariŋâ ândeip, zo yatik Kembuŋâ Yerusalem uŋakŋaŋgât mariŋâ ândiap. Zâkŋâ hâŋgi mem pâi ŋâiŋâ mân dooŋgubap. Oi zâkŋâ mâtâp zo dooŋgoi ŋâiŋâ mân mem pâmbap. Tirik a sot sâi bon opmap, zâkŋâ gâgât itâ sap. 9Kaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi.” ’ ” Kembugât den mem târârakŋâ op ândibi.  Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâm ândei hâmbâ kâukâu pinda mem ândibap. Oi kutŋâ ândiândigât ekabân ziap, zo mân gulipkubat. Buŋâ. Nâ kutŋâ Ibânaŋgât mâteŋan sot sumbem arâpŋâ, zeŋgât mâteziŋan sâm muyagibat. eCZeŋgâren a nâmbutŋâ ândie, zen hâmbâziŋ baŋerân mân saŋgonme. Zen bâliŋ mân upme. Oi a yatâ zorâŋ hâmbâ kâukâu mem ândim nâ sot tâtat mâme upi. Zen yatâ upigât nâŋgâziŋga dâp uap. (IZen umziŋ melâŋ den dâzâŋgowan, zo dâŋ mem ândibi. Yatâ mân utne kâsa ziŋ game yatâ nâ zeŋgâren gâbat. Oi zorat narâkŋâ mân nâŋgâbi. /Zorat zen zaatŋâ zeŋgâren a torenŋâ munam ue, zo umziŋâ kom mâŋgibi. Nâŋgânek. Anutu mâteŋan orot mâmeziŋâ eksa mân dâp uap. l SYatâ samŋâ itâ sâip, “Sarde kamânân kâmut zeŋgât galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Anutugât Kaapum imbaŋâ nâmburân zagât zâkkâren tâkŋaŋgap sot sâŋgelak nâmburân zagât zo mem ândiap, zâkŋâ gâgât itâ sap, “Nâ orot mâmegaŋgât top nâŋgan. A ziŋgitnetâ wâgân ândie yatâ uap. Umziŋâ ko mumuŋâ ziap. xiKaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi.” ’ ”SOi sâŋgelak patâ zâkkât haŋsâbâ sâi tâkap sâme, zo pindâbat. 1~[Zâk tân kâtikŋâ zo bikŋan mem a kutâziŋ upap. Oi âmaŋ kunzirindâ âbâŋgumap, zo yatâ zâŋgobap. Nâ Ibânandâ imbaŋâ nigip, zo yatik zâk pindâbat. 2}]Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem nâgât orot mâme zo op ândim zari narâk âki nâŋâ imbaŋâ pinda a hân ŋâin ŋâin gokŋâ zeŋgât a sâtŋâ upap. q|[Kut ŋâi ŋâi mem ândie, zo dâŋ mem ândine gâbat. Nep ŋâi yâmbâtŋâ kwâkziŋan mân paan. { Tiatira kamânân a nâmbutŋâ zen sarâ den zo birâme. Zen Sataŋgât den mân nâŋgâme. Zeŋgât den sa nâŋgânek. +zOOi ambân zorat nan bârarâpŋâ zo zâŋgua mom naŋgâbi. Yatâ ua kamân dâp Kembugât kâmut zen nâgât itâ nâŋgâbi. Nâŋâ um nâŋgânâŋgâziŋ ek nâŋgâman. Oi nâ aksik patâ ândi mâmanziŋaŋgât topŋâ ekŋâ hâuŋâ melâŋ ziŋgâbat. Nâgât yatâ nâŋgâbi. y+Nâŋgânek. Zorat sa sisi mâsek okŋaŋgi zimbap. Oi a zâk sot laŋ ândime, zen umziŋ mân melâŋne ârândâŋ sâknam ziŋgâbat. sx_Zâkŋâ umŋâ melâŋbapkât mambât ândiwan. Kâ zâk umŋâ mân melâŋâ bâliŋâ mân birâmap. 8wiOi nâ itâgât op zeŋgât nâŋga mâik ŋâi bâliŋ uap. Zen ambân ŋâi ambân kutâ Iseba mârum ândeip, zo yatâ zeŋgâren ândei mân nâŋgânâŋgâ urâwe. Zâk sarâ ambân. Zâk nâ Propete ambân sâm arâpnâ den dâzâŋgoi laŋ mâman op lopiogât siŋgi sâm nalem nemarâwe. \v1“Nâ orot mâmeziŋâ nâŋgan. Zen a buku otziŋgâme. Zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnim nepkât kâtigime, zorat topŋâ ek nâŋgan. Mârum nep tuum loriwe. Ka narâk zi ko nep tuum kâtigie, zo nâŋgan. uyYatâ sâmŋâ itâ sâip, “Tiatira kamânân kâmut zeŋgât galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Anutu nanŋâ siŋâ tobat kârâp bâlam yatâ. Oi kiŋâ kât âin kârâpŋâ sei kuriŋkomap, zo yatâ, zâkŋâ gâgât itâ sap, gtGKaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi. Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâbap, zâk sumbemgât nalem kutŋâ Mana, tik zeip, zo pindâbat. Oi kât kâukâu ŋâi pindâbat. Kât zoren kot unakŋâ ŋâi zei mâriŋandâ zikŋik ek nâŋgâbap.” ’ ” Isebegât mâtâp mân lâŋbi. s1Zorat zen umziŋ melâŋbi. Zen yatâ mân utne nâ zeŋgâren kek gamŋâ a yatâ zo kâsa otziŋgâm lâunaŋgât sâuŋandâ kârâziŋgâbat. r Oi zeŋgât kâmurân a nâmbutŋâ zen mem gulip kwâkwat a Nikolau, zâkkât arâpŋâ zeŋgât mâtâp lâŋ yatik urâwe. +qOOi nâ zeŋgât nâŋga mâik ŋâi bâliŋ uap. Zeŋgât kamânân a nâmbutŋâ ândie, zen Bileamgât mâtâp lâŋme. Propete Bileam, zâk a kutâ Balakŋâ Isirae a kâitzâŋgoi bâliŋ upigât dukuip. Oi zen lopiogât siŋgi nalem nem kâmbu konda sot piuriyâunzabân bagiwe. tpa “Zen kamân ândie, zo âlip nâŋgan. Zoren Sataŋŋâ nep kâtikŋâ tuumap. Zen kutsiŋginâ târârak mem ândime. Oi den sâwan, zo lume. Um kâtik ziŋâ kore anâ Antipa kuwe, narâk zoren nâgât den mem ândim mân loriwe. 8oi Yatâ sâmŋâ itâ sâip, “Peagamoŋ kamânân kâmut zeŋgât galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Sâu sâtŋâ toren toren mem ândimapŋâ gâgât itâ sap, ~nu Kaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi. Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâbap, zo ko mumuŋâ zagât, sim, zorâŋ mân tâmbetkubap.” ’ ” Bâliŋaŋgât mâtâp mân lâŋbi. Em Zen sâknam dum nâŋgâbi, zorat mân keŋgât upi. Nâŋgânek. Sataŋ zâk mâsimâsikâyân zâmbanbap. Zeŋgâren a nâmbutŋâ tâk namin zâmbanbap. Oi zeŋgâren sâknam patâ sirâm bâzagât yatâ zimbap. Oi ziŋâ Kembugât den mem kâtigem ândine zâŋgone munetâ zorat sâŋgânŋâ ziŋgâbat. l “Zen sâknam kwâkŋan hânân a gigiŋâ ândime, zo nâŋgan. (Oi zen umgât gom sambe imbaŋâ zemziŋgap.) Oi Yuda a nâmbutŋandâ den bâliŋ dâzâŋgome, zo yatik nâŋgan. Oi a zo, zen Yuda a bonŋâ buŋâ. Zen Sataŋgât kâmurân gokŋâ. ;koYatâ sâmŋâ itâ sâip, “Simirina kamânân a ambân kâmut ziŋâ galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Bet sot kândom, momŋâ zaaripŋâ gâgât den itâ sap. 0jYKaapumŋâ Yesugât kâmut den dâzâŋguap, zo kindapziŋootŋâ nâŋgâm kwâtâtibi. Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâbap, zâk sumbemân Anutugât kâlam kutŋâ Paradisi, zoren ândiândi nakkât bonŋâ zemap, zo pinda nimbap.” ’ ” Kembugât den mem ândim mumuŋâ. 1i[Nâi ko kut ŋâi âlipŋâ utne nâŋga âlip opmap. Mem gulip kwâkwat a, Nikolau, zâkkât arâpŋâ kut ŋâi utne ekŋâ âkon upme. Zo nâ yatik âkonimap. 4haMârum op ândiwe, zo nâŋgâm umziŋâ melâŋbi. Oi ândiwe yatigâk dum op ândibi. Zen umziŋ mân melâŋne zeŋgâren gam kârâp âsakŋâziŋâ, zo lum pâmbat. g#Oi nâ itâ zorat zeŋgât nâŋga bâliŋ opmap. Zen mârumŋan umziŋandâ gâsânowe, zo yatik narâk ziren mân ziap. Zo birâwe. hfIEpeso a zen nâgât op kâtigem âkon mân upme. Oi zen mân lorime, zo ek nâŋgâm ândian. yek“Zen narâk dâp âkon buŋ nepziŋâ tuum kâtigime, zo sot orot mâmeziŋâ zorat den siŋgi gâi nâŋgan. Zen bâliŋ mâme a zeŋgât âkonziŋgâmap. Oi zorat a nâmbutŋâ zen nen Aposolo sâme, sarâziŋaŋgât topŋâ muyagiwe. d “Epeso kamânân a kâmut ziŋâ galem a, ziŋaŋgât den itâ kulemgu, ‘Sâŋgelak nâmburân zagât bik bongen mem kinŋâ kârâp âsakŋâ nâmburân zagât goide kâtŋâ tuutuuŋ zorat osetziŋan âim gâmap, zâkŋâ gâgât den itâ sap, Hc  Oi bitnâ bongen sâŋgelak nâmburân zagât sot âsakŋâ nâmburân zâgât goide kâtŋâ tuutuuŋ, zo aksik ek nâŋgat, zorat topŋâ dâgoga nâŋgâ. Sâŋgelak nâmburân zagât, zo Yesugât kâmut nâmburân zagât zeŋgât galem a. Oi kârâp âsakŋâ nâmburân zagât, zo kâmut nâmburân zagât.”b {Kut ŋâi ŋâi eksat, zo sot kut ŋâi zo itârâŋ muyagibap sot bet muyagibap, zorat siŋgi ârândâŋ kulemguban. a )Oi ândiândi mâriŋâ, nâ. Nâ momŋâ zaarâwanŋâ ândim zâimâmbat. Oi mumuŋâ sot sim mâtâp doodooŋguŋ, zo nâŋâ mem ândian. 9` mNâ tobatŋâ yatâ ekŋâ kiŋ topŋân gem mumuŋ yatâ op zewan. Ziandâ bik bonŋandâ kwâknan pam itâ sâm dâtnogip, “Gâ mân keŋgât ot. Nâ kândom sot bet. q_ ]Oi bik bongen sâŋgelak nâmburân zâgât mem kirip. Lâuŋan gâbâ sâu patâ ŋâi sâtŋâ toren toren ga kirip. Oi si sâŋgânŋâ mirâsiŋ takâ zeri âsagemap, zo yatâ âsagem zeip. Yesuŋâ Yohane lumbeŋâ den dukuip. o^ YKiŋâ ko âin kât kâtikŋâ kârâpŋâ sem kuriŋkomap yatâ. Oi diŋâ too sâmbon kwamit yatâ. e] EKâuk sâmotŋâ zo kâukâu, kâu pula yatâ. Siŋâ tobatŋâ kârâp bâlam semap yatâ. &\ G Kârâp âsakŋâ osetziŋan ŋâi kiri egâwan. Zâk tobatŋâ a yatâ. Hâmbâŋâ kârep gei kirip. Oi dimâŋan mâpaŋ goide kâtŋâ tuutuuŋ zo zeip. [ - Oi nâ a den dâtnogip, zo ikpam puriksâwan. Puriksâm itâ egâwan. Kârâp âsakŋâ nâmburân zagât goide kâtŋâ tuutuuŋ egâwan. Z  “Kut ŋâi ŋâi ikpan, zo ekabân kulemgumŋâ Yesugât kâmut nâmburân zagât ândie, zeŋgâren pâna âibap. Kâmut zo kamânziŋâ itâ, Epeso, Simirina, Peagamoŋ, Tiatira, Sarde, Piladelpia sot Laodikea kamân.” Yohaneŋâ Yesugât holi tobat egip. Y   Oi tap nâŋgâ kendon oi Tirik Kaapumŋâ umnan mâtâp meip. Oi kândâtnan den patâ lâmun yatâ muyagei itâ nâŋgâwan. yX m Nâ zeŋgât buku Yohane. Nen ârândâŋ Yesu sot pâlâtâŋ ândimŋâ sâknam ândim kâtigem Anutu um topŋan ândimen. Nâ Anutugât den sot Yesugât siŋgi sâm muyagewan, zorat Patimo tâunanân tâk namin nâbanetâ tarâwan. ?W yKembu Anutu, zâk itâ sap, “Nâŋak kândom sot bet. Nâ ândiwanŋâ ândian. Oi nâ gâbat. Nâ imbaŋâ mariŋâ.” Yohane Patimo tâunanân tâk namin tap sen pup egip. iV MNâŋgânek. Zâk unumunum kwâkŋan gâi a aksik patâŋâ sinziŋandâ ikpi. Oi a sum pâroŋ parâwe, zen ârândâŋ ikpi. Oi hân dâp a kâmutŋâ kâmutŋâ, ziŋâ zâkkât umbâlâ op isebi. Den zo perâkŋak. U Zâkŋâ nen um topŋan nâmban Ibâŋâ Anutu kore okŋaŋgâm ândinatkât gâsum sâlâpnâŋgoi kâmut gakârâpŋâ urâwen. Zâkkâren neule âsakŋâ sot imbaŋâ zemŋâŋgapŋâ zem zâimâmbap. Zâkŋâ kembu otniŋgâm ândim zâimâmbap. Zo perâkŋak. ,T SYohane nâ Asia hânân Kristogât kâmut nâmburân zagât ândie, zeŋgât ekap zi kulemguan. Anutu zâk ândeipŋâ ândiap sot gâbap, zâkkâren gâbâ sot Kaapum imbaŋâ nâmburân zagât zâkkâren tâkŋaŋgâmap, zâkkâren gâbâ sot Yesu Kristo zâkkâren gâbâ um lumbeŋâ sot tânzâŋgozâŋgoŋ zeŋgâren zimbap. Yesu Kristo zâk sâi bonŋâ opmap, zâkŋâ kândom otniŋgâm mumuŋan gâbâ zarip. Oi hân dâp a kutâ, zeŋgât Kembu patâ op ândiap. Zâkŋâ umŋandâ gâsuniŋgi gilâmŋandâ tosaniŋâ gulipkoip. CS Oi den kânŋan âsageip, zi ŋâi zâk a mâteziŋan sâlâpkum ziŋgâbap, zikŋâ sot den sâlâpkoi nâŋgâm mem ândibi, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Wangât, kut ŋâi ŋâi ekap ziren kulemguan, zi âsagibapkât narâkŋâ pâŋkânok uap, zorat. Kâmut nâmburân zagât, zeŋgât mâsop den. R #Oi Yohane nâŋâ Anutugât den sot Yesu Kristogât topŋâ ek nâŋgâwan, zo sot kut ŋâi ŋâi nâmbutŋâ egâwan, zo sâm muyagiwan. oQ [Narâk mân kârep oi kut ŋâi ŋâi muyagibap sâsâŋ, zo Yesuŋâ kore arâpŋâ sâm muyagem dâtnâŋgobapkât Anutuŋâ Yesu dukuip. Yesu zâk sumbem aŋâ ŋâi sâŋgongoi mem gem Yohane nâgâren gam dâtnom tirâpnogip. xPi:Kembu Yesu Kristogâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ um dâpziŋan zimbap. Perâkŋak. Zo yatik.O{:Kembugât siŋgi a Roma a kutâ Sisagât kiŋ top ândie sot Kembugât siŋgi a nâmbutŋâ, zen aksik nâŋgâziŋge. N:Yesu Kristogât opŋâ nâŋgâziŋgan. Zo Yesugât siŋgi a dâzâŋgom naŋgâbi. Bukurâp nâ sot ândime, zen nâŋgâziŋge. iMK:Oi Anutu Ibâniŋâ, zâkkâren sâm âlip zinziŋ zem zâimâmbap. Perâkŋak. Den murukŋâ. (LI:Oi Kembuŋâ zorat nâŋgi âlip uap. Oi Anutu, zâk gom sambe muyagemapŋâ Yesu Kristogât op kut ŋâi ŋâi doŋbep ziŋgi kut ŋâi mân kârum ândibi. Kw:Ziŋâ nâ kut ŋâi muyagem niwe, zorat sâiwap dâzâŋgobâ. Nine gom sambe op ândian. Epaporiditoŋâ zeŋgâren gâbâ kut ŋâi zo mem ga nigi gom sambe op ândian. Ziŋâ nâ kut ŋâi otniwe, zorat nâŋga Kembu okŋaŋgâwe yatâ uap. J :Nâ kât sikum nibigât mân san. Siŋgi âlip bonŋâ zeŋgâren muyagibapkât san. Oi bonŋâ zo zeŋgâren laŋ kârâbap. _I7:Oi Tesalonike kamânân ândia sâkkât kut ŋâi ŋâi zo sâp zagât nim tânnowe. UH#:Pilipi kamânân gok a ambân, zen nâŋge. Nâ siŋgi âlip nep topkwap Makedonia hân birâwan, narâk zoren Yesugât kâmut nâmbut zen yen ândine zen ziiŋik nâ sot târotâro op betnan miwe. oGW:Nâ sâknamân ândia zen betnan miwe, zorat nâŋga âlip uap. Paulo kut ŋâi ŋâi pindâwe. fFE: Yesu Kristoŋâ imbaŋâ nigi kâtigeman, zâkkât op yatâ mo yatâ zo ândia âlip opmap. {Eo: Nâ gigiŋ op ândiândiŋ mo gom sambe zemnigi ândiândiŋ, zo yatâ âlip ândibam. Tepkât op ândiândiŋ mo gomsambe kwâkŋan ândiândiŋ mo puyân ândiândiŋ, zorat topŋâ aksik nâŋgâman. Zo yatâ mo yatâ ândia âlip opmap. wDg: Nâ kut ŋâi kârum mân san. Nâ kut ŋâi ŋâi kârumŋâ yen ândian, zorat nâŋga mân bâliŋ opmap. C: Zen betnan miegât Kembugâren umâlip patâ nâŋgan. Zen mârum nâgât nâŋgâm betnan minam mâtâpkât kwagâwe, zo nâŋgan. (BI: Nâ den dâzâŋgom tirâpzâŋgua ek nâŋgâwe, zorik op ândine Anutu, lumbeŋâ mariŋandâ zen sot ândibap. Paulo yatâ mo yatâ ândei âlip oip. A-:Oi bukurâp, den ŋâi sâbâ. Kut ŋâi ŋâi bonŋâ sot hurat kwâkwat, kut ŋâi ŋâi târârakŋâ sot salekŋâ, kut ŋâi ŋâi tobat âlip sot hikpârâkŋoot, kut ŋâi op kwâtâkwâtâtiŋ sot umâlip muyagime. Kut ŋâi ŋâi zo aksik nâŋgâm ândibi. @7:Oi Anutugâren gâbâ um lumbeŋâ, zo a nâŋgânâŋgâniŋ walâmap. Yesu Kristogât op um lumbeŋâ zorâŋâ neŋgâren kwâlâlâksâm zimbap. ?:Kut ŋâi ŋâi zorat mân nâŋgâm kwâkâ upi. Umziŋan den topŋâ topŋâ zei Anutu dukubi. Oi sâiwap sâm dukubi. >y:Zen um lumbeŋâ sot um lâklâk ândine a ziŋ ziŋgit nâŋgâbi. Kembu takâtakâŋaŋgât narâk mâte otniŋgap. ~=u:Zen Kembugât op umâlip nâŋgâm sâm âlip kwâkŋaŋgâm ândibi. Nâ dum sâbâ. Zen sâtâre op ândibi. X<):Oi betnan memat, gâ ambân zagât zo betzikŋan mimban. Zet sot Kelemento sot buku nâmbutŋâ, zen siŋgi âlipkât nep tânnone tuuwen. Kutziŋâ ândiândi kâtikkât ekabân ziap. Sâm bâbâlaŋ den. _;7:Eudodia sot Sintike, ambân zagât zo zet Kembugât op um kânok op ândibabot. : 1:Bukurâpnâ, nâ ga ziŋgitpatkât nâŋgan. Umnâ zeŋgâren kinzap. Nâ zeŋgât sâtâre opman. Zen Kembu sot pâlâtâŋ op kâtigem ândibi. I9 :Zâk a sot kut ŋâi ŋâi mem gemŋâ zikŋâ ombeŋan nâmbanbapkât imbaŋâ zemŋâŋgap. Zâkkât imbaŋâ zorâŋâ sâkniŋ gigiŋâ melâŋi zik sâk yatâ neule âsakŋoot upap.8+:Nen ko sumbem kamângât bonŋâ. Oi zoren gâbâ neŋgât kubikkubik a, Kembu Yesu Kristo, zâkŋâ ga gâsânâŋgobapkât mambât ândimen. G7:A zo, ziŋ tâmbetagoagoŋaŋgât siŋgi ue. Zen tep kâmboziŋandâ kembu otziŋgâmap. Oi aŋunŋoot zorâŋ umâlip kwatziŋgâmap. Hângât kut ŋâi ŋâi, zorarâk nâŋgâm ândime. 6:A doŋbep zeŋgât dâzâŋgom gâwan. Zi isem umbâlâ op dum dâzâŋgobâ. Zen Kristo poru nagân kukuŋâ, zâk kâsa miŋaŋgâme. 45a:Bukurâp, nâ mâtâbân kândom otziŋga zen yatik mâtâp zirenâk molinim lâŋbi. A nâmbutŋâ yatik ândim kândom otziŋgâme, zeŋgâren sinziŋ ek ândibi. g4G:Mâtâp lâŋ gawen, zorik lâŋ âinâ. Nen sumbem kamângât bonŋâ ândinatkât niŋgip. X3):A um nâŋgânâŋgâniŋ lâmbarip, nen aksik zo yatâ nâŋgâm ândinat. Oi a nâmbutŋandâ kut ŋâigât nâŋgâne mâtâp ŋâi opmap oi ko Anutuŋâ mâtâp âlip tirâpzâŋgoi ek nâŋgâbi. ^25:Oi Anutuŋâ Yesu Kristogât op diinigi sumbemân âibatkât op kiket âi gâsubat. 91k: Bukurâp, kiket muyagem gâsuan, ninaŋgât nâŋga yatâ mân uap. Zitâ opman. Kut ŋâi birâwan, zo kândâtkoman. Oi kut ŋâi mâtenan kinzap, zo mimbatkât kâtigeman. D0: Nâ ninaŋgât itâ mân san, “Paulo nâ sârârâk kârâm mârum kikerân ga gâsuan.” Buŋâ. Ka Yesu Kristoŋâ nâ gâsunigipkât kiket gâsubam sârârâk kârâm âiman. e/C: Yatâ op âim mumuŋan gâbâ zaatpat, zorat otnigap. Kâtigem âim kikerân âi gâsunat. (.I: Nâ Kristo sot pâlâtâŋ ua zaatzaatŋaŋgât imbaŋâ nâgâren muyagei zâk sâknam nâŋgip, yatik nâŋgâbat. Yatâ opŋâ moip, zorat holi muyagibat. a-;: Nâ gurumin den lum târârak upatkât buŋâ. Kristogâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwap tosanâ buŋ ândiândiŋ, zorat otnigap. Nâŋgâm pâlâtâŋ zo Anutugâren gok. Zâkŋâ nâŋgi tosanâ buŋ upapkât san. ,:Perâkŋak, nâ Kembuŋâ Yesu Kristo, zâkkât topŋâ ek nâŋga bon oi kut ŋâi ŋâi mârum orâwan sot nâmbutŋâ pisuk patâ, zorat nâŋga yenŋâ uap. Nâ Kristo sot pâlâtâŋ upat sâm kut ŋâi ŋâi sâŋgiŋâ eksa iisâk yatâ oi birâwan. w+g:Oi nâ mârum kut ŋâi ŋâi mem ândim nâŋga bon oip. Bet ko Kristogât opŋâ nâŋga yenŋâ oip. P*:Kâtiknaŋgât op Kembugât kâmut, zeŋgât kâsa orâwan. Kembugât gurumin den zo perâkŋak lum kwâtâtewan. Oi târârak mâtâp lâŋ ândiwan. Pauloŋâ Kristogât op kut ŋâi ŋâi birip. ):Zorat topŋâ sâm muyagibâ. Nâ muyagem sirâm nâmburân zagât zia karâmbuŋan kwabânowe. Nâ Isirae a kâmurân gokŋâ, Benyamingât kiuŋâ. Nâ Yuda a, Yuda zeŋgâren gâbâ âsagiwan. Nâ Parisaio a op Mosegât gurumin den lum ândiwan. (:Nâ sâkkâren târokwapâ sâm âlip opam. A nâmbutŋâ zen sâkkâren târokwapme. Nâ yatâ upâ sâm walâziŋgâbam. }'s:Zo zen kwabâ kwaraŋgâm nen Kembugât a sâme. Zo yenŋâ. Nen ko Anutugât a bonŋâ ândimen. Kaapumŋâ otniŋgi Kembu kore okŋaŋgâmen. Oi Yesu Kristo sot pâlâtâŋ upmen. Oi nâŋgâm pâlâtâŋniŋâ zo sâkkât zoren mân pamen. &/:Zen wâu ulin zeŋgât galem ândibi. Zen bâliŋaŋgât nep tuume. Sâkziŋâ mânâŋgâtme, a yatâ zo zeŋgât galem oraŋgâm ândibi. R% :Bukurâpnâ, den ŋâi sâbâ. Kembugât opŋâ umâlibân ândibi. Den zo mârum sâm dâzâŋgowan. Dum zorigâk kulemgum ziŋgâbam nâŋgâm mân kwaksan. Wangât, zorâŋâ tânzâŋgobap, zorat. w$g:Zâk Kristogât nepkât mumbam op zeip. Zeŋgât hâuŋâ kore otnibapkât sâkŋâ mân aŋgân kârip.#}:Zorat zeŋgâren gâi zen umâlip nâŋgâŋaŋgâm Kembugât op buku okŋaŋgâbi. Zen a yatâ zo hurat kwatziŋgâbi. ":Zen ekŋâ umâlip upigât sot nâ yatik nâŋgâm kwâkâ mân ândibatkât zâk mân aŋgân kârâm sâŋgongua gâbap. !:Zâk mâsek doŋbep op mumbam oip. Oi Anutuŋâ tângum bekŋan meip. Oi zorik buŋâ. Nâgâren umbâlâ muyagebapkât bekŋan meip. 7 g:Oi zâk mâsek op zei zen siŋgiŋâ nâŋgâwe. Zâkkât nâŋgâm kwâkâ upegât umŋâ zeŋgâren tâi nâŋgâm ândiap. Zâk zeŋgâren gam ziŋgitpapkât okŋaŋgap. 1[:Nâ kut ŋâi kârum ândia zen Epaporidito sâŋgongune ga tânnogip. Zâk bukunâ op betnan memap sot kâwali a bukunâ ândimap. Zâk mâburem ziŋgâbam san. \1:Oi Kembuŋâ nâŋgânigi ninak zeŋgâren kek gâbat. Epaporidito, zâkkât den. [/:Oi nâ ninan yatâ mo yatâ muyagibat, zo nâŋgâmŋâ zâk sâŋgongua gâbap. :Timoteo ândiândiŋaŋgât topŋâ âlip nâŋge. Nanŋandâ ibâŋâ bekŋan memap, zo yatik nâ siŋgi âlip nebân betnan memap. Z-:Nâmbutŋâ zen ziiŋaŋgât nâŋgâm Yesu Kristogât nep zo dâŋ mân tuume. iK:A yatâ zo ŋâi mân ândie. Zâk perâkŋak zeŋgât nâŋgâmŋâ umŋandâ tânzâŋgobap. ?w:Kembu Yesuŋâ nâŋgi dâp oi Timoteo kek sâŋgongua zeŋgâren gâbapkât san. Oi zeŋgâren gâbâ den siŋgi mem âburem ga zeŋgât siŋgi den dâtnogi umnâ diim gibap. P:Oi zen yatik sâtâre op nâgât umâlep nâŋgâbi. Timoteogât den. =s:Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋâ Anutugât siŋgi sâm pane ziap. Nâ zo yatik sâknâ zâkkât siŋgi sâm mumbat, zorat umâlep sâtâre opŋâ zen sot umâlep nâŋgâbat. nU:Âsak yatâ op ândiândigât den ziiŋ mem ândim a ambân dâzâŋgobi. Yatâ utne Kristo takâtakâŋ narâkŋan itâ sâm zeŋgât sâtâre upat, “Sâknam nâŋgâm nep tuuwan, zorat bonŋâ muyagiapkât sâtâre upat.” )K:Zen yatâ opŋâ Anutugât nan bârarâp tosa buŋ sot um salek op ândibi. A gâŋgoŋâ narâk ziren ândie, zeŋgât osetziŋan âsakŋâ yatâ op ândibi. [/:Zen kut ŋâi ŋâi upme, zo âkon sâm sot um zagârân mâsimâsikâ mân upi.  ~}$|K{{\yyxwwvLtsrirqjpoonmnm@ll]jjJi6hgg{ff+exdcbblaaU``N_h^^;]]\J[ZZ YtXXWWSUU TASSReQQ$PKOsNNSMULKGIIHG\FFE#DCCBA@?q>>T<;::9887?66F5y4%3=2=1000)/v/>.Z-,++ *z)(('&&D%$$#{"":!| ^jyMcP , / /.2= }AVV% Oi a zen maaŋâ ziŋgeseip. Zen umziŋ melâŋ Anutu hurat kwâkŋaŋgâbigât Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi zo sâi âsageip. Oi zen umziŋ mân melâŋâwe. Buŋâ. Zen Anutu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. U1Sâi sumbem a kimembuŋâ zâkŋâ hâkopŋan gâbâ kut ŋâi lokei mirâsiŋân arip. Ari mirâsiŋâ kârâp opŋâ a doŋbep ziŋgeseip. 1T[Sâi Kembugât siŋgi kut ŋâi ŋâi pâpanŋan gâbâ den itâ nâŋgâwan, “Perâkŋak. O Kembu Anutu, imbaŋâ mariŋâ, hâuŋâ ziŋgat, zo dâpziŋan uap.” SKembugât siŋgi a sot Propete a zâŋgom gilâmziŋ tâmbetkuwegât gilâmâk ziŋgâna nimbi. Zo dâbâk otziŋgat.” R7Oi sumbem a too galem tâip, zâkŋâ itâ sâi nâŋgâwan, “Ga hâlâlu ândeinŋâ ândiat. Tosagât hâuŋâ, zorat nâŋgindâ târârak uap. tQaOi sumbem a karâmbuŋâ hâkobŋan gâbâ kut ŋâi lokei tooyân sot too sinŋan giari gilâm oip. "P=Oi sumbem a zagâtŋâ âi kut ŋâi saruyân lokei giarip. Giari saruŋâ gilâm oip. A mumuŋaŋgât gilâm yatâ oi saru zuuŋâ mom naŋgâwe. qO[Sâi sumbem a kânok zâkŋâ âim hâkopŋan gâbâ kut ŋâi lokei hânân giari zuu kâtikŋaŋgât undip mâteziŋan mem ândiwe sot a lopiogâren pindiŋsâwe, zen sâkziŋan use kâtik sot use kârokŋoot muyageziŋgip. xN kNamâ kâligen gâbâ den kâtik gâi nâŋgâwan. Zo sumbem a nâmburân zagât zo itâ dâzâŋgoip, “Zen âi hâkop nâmburân zagât zoren gâbâ kut ŋâi ŋâi sâtziŋoot zo lokine Anutugât kukŋaŋgât bonŋâ hânân gibap.” }MsOi namâ kâligen Anutugât âsakŋâ sot imbaŋaŋgât kaapumŋâ zo piksâm zeip. Oi sumbem a nâmburân zagât zen kut ŋâi ŋâi sâtŋoot kâmut nâmburân zagât mân muyagiwegât tirik namin zâizâiŋaŋgât mâtâp pâke kwâip.|LqOi zuu âlipŋâ kimembut kirâwe, zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ sumbem a nâmburân zagât zo hâkop nâmburân zagât ziŋgip. Hâkop zo goide kâtŋâ tuutuuŋ. Hâkop umŋan Anutu ândiândi mariŋaŋgât kukŋaŋgât bonŋâ piksâm zeip. yKkMâtâp pâroŋsâi sumbem a nâmburân zagât, zen kut ŋâi ŋâi sâtŋoot kâmut nâmburân zagât mem kirâwe. Zen namin gâbâ gem gawe. Zen hâmbâziŋ kâukâu mem ândiwe. Oi dimâziŋan mâpaŋ goide kâtŋâ tuutuuŋâ zo zeip. rJ]Oi eksandâ sumbemân tirik namin umŋâ ŋâi hâlâlu sâsâŋ, zorat mâtâp pâroŋsâm kirip. “O Kembu Anutu, imbaŋâ mariŋâ, orot mâmegâ zorat nâŋgindâ imbaŋâ opmap. Hânŋâ hânŋâ zeŋgât a kutâ, kut ŋâi ŋâi opmat, zo târârak. %GCOi saru ŋâi egâwan. Wikin yatâ sot kârâp bâlam mâpotŋâ zei egâwan. Oi a zuu kâtik sot lopio kâsa otzikâm kâtigem walâziŋgâwe sot a mâteziŋan zuugât undip zeŋgâren mân zeip, a zo, zen Anutugâren gâbâ kâmam wâloŋ mem saru sâtŋan kine ziŋgirâwan. iF MOi sumbemân sen mârât ŋâi egâwan. Sumbem a nâmburân zagât, zen kut ŋâi ŋâi sâtŋoot kâmut nâmburân zagât mem kirâwe. Kut ŋâi ŋâi zo âsagem naŋgi Anutuŋâ kukŋaŋgât op dum mân tâmbetzâŋgobap. EOi kamân âkŋan omboŋ patin pâi giari lâŋ kwândâline gilâm gem zeip. Gilâm gem zei deŋgân patâŋâ op binbinŋâ zo hânân gâbâ bâu biosi sâŋgânŋan yatâ. Oi deŋgân kârepŋaŋgât teŋgâŋâ ko 300 kilometa zo yatâ zeip. DSâi sumbem a bukuŋandâ sâu mem kin hânân waiŋ keetŋâ mânâŋgâtŋâ mem Anutu um kukŋaŋgât omboŋ patin pâi giarip. 4CaGâi sumbem a ŋâiŋâ Kembugât siŋgi kut ŋâi ŋâi pâpanŋâ zobâ gâip. Sumbem a zo, zâk Kembugât siŋgi nalem uuŋâ kârâp zorat galem op ândeip. Oi zâk bukuŋâ sâu sât kâtik mem ândeip, zo den sumbuŋâ itâ dukuip, “Sâugâ zorâŋ hânân bonŋâ mânâŋgât naŋgâ. Hânân waiŋ bonŋâ mârum bâsigiap.” (Den sumbuŋâ zi Anutuŋâ bâliŋ mâme a hâuŋaŋgât tâmbetzâŋgobapkât sâip.) pBYOi sumbem a ŋâiŋâ tirik namin gâbâ gem gâip. Zâk yatik sâu sât kâtikŋâ mem ândeip. A1Yatâ sâi unumunum kwâkŋan tâipŋâ sâuŋâ mem hânân bonŋâ zo mânâŋgârip. Bâliŋ mâme ziŋâ hâuŋâ mimbi, zorat dâp muyageip. :@mOi tirik namin gâbâ sumbem a ŋâiŋâ gemŋâ unumunum kwâkŋan tâip, zo itâ sâm dukuip, “Gâ sâugandâ kâlamân bonŋâ mânâŋgât me. Bonŋâ mimiŋaŋgât narâk mâte uap. A minduziŋgâm kâsâpzâŋgozâŋgoŋ narâk mâte uap. Kâsâpzâŋgone hâuŋâ mimbigât narâk mâte uap.” _?7Oi nâ eksa zari unumunum kâukâu muyagei egâwan. Oi unumunum kwâkŋan ŋâi tâip, tobatŋâ a yatâ. Kâukŋan a kutâ pindok ŋâi tâip, zo goide kâtŋâ tuutuuŋâ. Bikŋan sâu sâtŋoot mem tâip. E> Sumbemân gâbâ den ŋâi itâ nâŋgâwan, “Gâ den itâ kulemgu, ‘Narâk ziren topkwap Kembu sot pâlâtâŋ op ândine zâŋgone mumbi, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot upap.’ Kaapumŋâ itâ sap, ‘Perâkŋak, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot upap. Zen nep patâziŋâ tuum naŋgâmŋâ tap nâŋgâbi. Oi orot mâmeziŋaŋgât bonŋâ âinetâ muyageziŋgâbap.’ ” Hânân Kembugât a gâsâzâŋgobap, zorat dâp muyageip. 4=a Zorat narâk zoren Anutuŋâ siŋgi a zen Anutugât gurumin den sot Yesugât den siŋgi zo mem kâtigem ândibigât sâip. Kembugât kâmurân ândim muwe, zeŋgât den. n<U Oi kârâpŋâ a zo yatâ ziŋgesei, zorat kâbakŋâ zo zâim zemâmbap. Zorat a zen zuu patâ sot lopio mâpâsime sot a mâteziŋan zuugât undip zeip, zen ârândâŋ sâknam nâŋgâm sirâm ŋâtik nâŋgâm zâimambi.” ; Oi kândâtŋan sumbem a ŋâiŋâ gamŋâ den kambâŋ itâ sâip, “A ziŋ zuu kâtik mo lopio zâkkâren pindiŋsâm mâteziŋan mo bitziŋan zuugât undip mimbi, zo ko Anutugât kukŋaŋgât bonŋâ yâmbâtŋâ zo zeŋgâren âsagibap. Zen Râma sot sumbem arâpŋâ zeŋgât mâteziŋan kârâbân geim kât kârâpŋandâ ziŋgesei sâknam patâ nâŋgâm zâimambi. t:aYatâ sâm ari kândâtŋan sumbem a ŋâiŋâ gam zagâtŋâ den itâ sâip, “Babiloŋ kamân marirâp, ziŋâ a kâmutŋâ kâmutŋâ diiziŋgâne bâliŋâziŋaŋgât um gulip nep âsagem laŋ mâman a ambân op ândiwe.” m9SZâk den yu kambâŋ sâm itâ sâip, “Zen Anutu hurat kwâkŋaŋgâm sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Zâk hâuŋaŋgât den sâsâŋ narâk mâte uap. Hân sumbem sot saru sot too sinŋâ sâi muyageip, zâk sâm mâpâsibi.” p8YOi sumbemân sumbem a ŋâi egâwan. Zâk nii yatâ sumbemân arip. Zâk hân a zeŋgât den siŋgi âlip zinziŋ kâtik, zo mem arip. Hânŋâ hânŋâ, sâk tobat ŋâi ŋâi, den gându topŋâ topŋâ, zeŋgât mem arip. u7cOi lâuziŋan gâbâ sarâ den mân gemap. Zen a târârakŋâ. Sumbem a karâmbut, zeŋgât den muyageip. ^65A zo, ziŋâ ambân sot bâliŋ mân opŋâ um salek ândiwe. Râmaŋâ diiziŋgi zâk sot tâtat mâme upme. Zen zo hân a zeŋgâren gâbâ kândom Râma sot Anutu, zik siŋgi upigât Râmaŋâ tâbaziŋ meip. 5 Zen sumbemân Anutugât tâtatŋâ sot zuu âlip kimembut sot a patâ 24, zeŋgât mâteziŋan kep uŋakŋâ ŋâi mem tarâwe. Kep zo a nâmbutŋâ ziŋ mân mime. A 144 tausen zeŋak mime. Hânân gâbâ Yesuŋâ sâŋgânziŋ meip, zeŋak kep zo mime. 34_Oi sumbemân gâbâ kwamit patâ nâŋgâwan, zo too sâmbon patâ kwamitŋâ yatâ sot sumbem kwamitsâmap yatâ. Oi kwamit zo nâŋga kâmam wâloŋ kwamit yatâ oip. :3 oNâ eksandâ Râmaŋâ Sioŋ bâkŋan kiri egâwan. Oi zâk sot 144 tausen, a yatâ zorâŋ kirâwe. Oi mâteziŋan zikŋâ sot Ibâŋaŋgât kot zeip, a yatâ zorâŋ kirâwe. 2) A nâŋgânâŋgâziŋootŋâ zuu zirat teŋgâ sot topziŋ sâlâpkum nâŋgâbi. Teŋgâ zo agât kutŋaŋgât teŋgâ. Teŋgâ zo 666.!1; Oi zuugât undip sâkziŋan tuuwe, zo zâkkât kutŋaŋgât teŋgâ. Oi undip mân mem ândiwe, zen kut ŋâi ŋâi sâŋgân mimbegât pâke parâwe. 09 Oi a zâizâiŋ gigiŋâ, sikumziŋoot sot sikumziŋ buŋâ, a kutâ sot kore mâman a, zo aksik sâi bitziŋ bongen mo mâteziŋan undip tuuwe. I/  Lopio zo sobim pane kiri zuuŋâ lopio waatŋaŋgi zaat den sâip. Zâk yatâ upapkât Anutuŋâ nâŋgâŋaŋgip. Lopio zâk sâi a ziŋ mân sâm âlip kwâkŋaŋgâwe, zen zâŋgone muwe. .1 Kulem yatâ zo zuu ŋâi zâkkât mâteŋan tuugi a ziŋ ekŋâ umziŋ gulip oi zuu mârum use op sogeip, zâkkât lopio sobibigât dâzâŋgoip. 4-a Oi zuu kâtik zagâtŋâ, zâk kulem sen mârât patâ tuumap. Zâkŋâ sâi sumbemân gâbâ kârâp gem gâi a ikme. Kulem zo sot sen mârât nâmbutŋâ tuugi igâwe. -,S Oi zuu zorâŋ zuu mârum kopgâip, zâkkât imbaŋâ zo mem nep tuum kâtigeip. Zâkŋâ sâi hân a ambân ziŋ zuu ŋâi use opŋâ âlip oip, zâk mâpâsiwe. #+? Oi hân kâligen gâbâ zuu kâtikŋâ ŋâi kopgâi egâwan. Zâk Râma yatâ kâukŋan gooŋâ zagât zeip. Oi diŋâ sâip, zo oâ diŋâ yatâ. * “Ŋâi zâk tâk namâgât siŋgi oipŋâ tâk namin pambi. Ŋâi zâk kâmbamgât siŋgi oipŋâ kâmbamŋâ koi mumbap.” Oi Anutuŋâ siŋgi a zen nâŋgâm pâlâtâŋ kwap kâtigem ândibigât sâip. Hân kâligen gâbâ zuu ŋâi kopgâip. G) Kindapziŋoot ândie, zen den zi nâŋgâm kwâtâtibi, F( Oi hân a ziŋâ ekŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Râma kune moip, zâk mârum hân mân muyageibân kutziŋâ ândiândigât ekabân mân kulemgoip, a zen zo zuu zo yatâ okŋaŋgâbi. ?'w Oi Anutugât siŋgi a kâsa otziŋgâm zâŋgobapkât oâŋâ sâip. Oi hânŋâ hânŋâ, a sâk top top sot den gându top top, zeŋgât a kutâ upapkât oâŋâ imbaŋâ pindip. & Oi zu kâtik zorâŋâ Anutu zikŋâ sot kutsiŋgiŋâ sot tâtatŋâ sot sumbemân ândime, zen sâm bâliŋ kwatziŋgâm ândeip. _%7 Zuu kâtik zo sâk mâme opŋâ zâizâiŋ den sâm den sumunŋâ sâbapkât sâm pindip. Oi Anutuŋâ zuu zo (sirâm 1 tausen 2 handeret 60) kâin 42 yatâ umŋan nepŋâ tuubapkât narâk nâŋgâŋaŋgip. _$7 Oâŋâ zuu kâtik zo imbaŋâ pindip, zorat um kâtik a, ziŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Oi zuu zo sâm âlip kwâkŋaŋgâm sâwe, “Zuu zorat tobat ŋâiŋâ ândiap? Ŋâiŋâ dap mo dap okŋaŋgâbap?” ?#w Zuu zorat kâukŋâ ŋâi use patâ op mumuŋaŋgât dâp yatâ egâwan. Useŋâ zo sogei âlip oip. Oi hân dâp aŋâ aŋâ, zen zuu zo molim ek zâkkât nâŋgâne imbaŋâ oip. A"{ Tobatŋâ wâu patâ yatâ. Sâlâpŋâ, pusi yatâ. Lâuŋâ, zuu kâtik laioŋgât lâuŋâ yatâ. Oi oâ zâk imbaŋâ pindâm zâkkât tâtarân tap kembu otziŋgâbapkât sâip. `! ; Oi nâ eksa saru umŋan gâbâ zuu kâtikŋâ ŋâi kopgâip. Zâk kâukŋâ nâmburân zagât, gooŋâ bâzagât. Oi gooŋan zo a kutâ pindok bâzagât tarâwe. Oi kâukŋan kot kulem zeip, zo den bâliŋâ zeip. 5 e Oi zâk saru sâtŋan gei sagân kirip./W Yatâ oi ko oâ zâk ambân zorat kuk opŋâ kâmut gakârâpŋâ zâŋgobam arip. Anutugât gurumin den lumŋâ Yesugât siŋgi zo mem ândime, zo zâŋgobam arip. Z- Oi hânŋâ ambân bekŋan mem hân mâtâp oi too patâ zo zoren geim naŋgip. ta Ambân zâk ari mulumŋâ too patâ mogari gem too uurup patâ oip. Too zorâŋ ambân zo lum âibam oip. E Oi ambân zo nii utak patâ abâtzatŋâ pindâne mulumgât keŋgât op mirâ kamân kâtikŋan tâtat mâmeŋan tik arip. Zoren kendon karâmbut sot torenŋâ galem okŋaŋgâm ândiwe. ta Oâ zâk hânân kâbakŋine gemŋâ nâŋgâm ambân katep meip, zâk kâsa okŋaŋgâm molim arip. |q Zorat sumbem sot zoren ândie, zen sâtâre upi. Ka hânân sot saruyân ândie, yei, zen dap upi? Sataŋ zâk zeŋgâren gam kuk op ândiap. Narâkŋâ kek âkâbap, zo nâŋgap. Zo nâŋgâm kuk op ândiap. Oâŋâ ambân kâsa okŋaŋgip. dA Bukurâpniŋâ zen Râma gilâmŋaŋgât imbaŋan Sataŋ sot agom kâtigem walâwe. Kembugât den keŋgât buŋ sâm muyagem Sataŋgât den mem gei kwarâwe. Oi ândiândiziŋ mân aŋgân kârâm buŋ upapkât sâwe. P Oi sumbemân den kâtikŋâ itâ muyagei nâŋgâwan, “Kubikkubik sot imbaŋâ sot kembu op, zo Anutu sot aŋâ a bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât sâsâŋ, Kristo, zekâren ziap. Narâk ziren bukurâpniŋ zeŋgât kâsa op sirâm ŋâtik dâp Anutu mâteŋan sâm bâliŋ kwatziŋgâmap, zâk kâbakŋine giarip. I  Oi oâ patâ, mulum sâŋgiŋâ, Sataŋ, zâk a ambân hân dâp um gulip kwatziŋgâmap, zâk ziŋâ gâsum kâbakŋine hânân geip. Sumbem arâpŋâ yatik kâbakŋeziŋgâne hânân giwe. ~u Oi Mikai sot sumbem arâpŋâ, zen kâtigem oâ sot sumbem arâpŋâ kâbakŋeziŋgâmŋâ sumbem aŋgân kârâwe. uc Oi sumbemân kâmbam patâ muyageip. Mikai zâk sot sumbem a gakârâpŋâ, zen oâ sot kâsa urâwe. \1 Oi ambân zo keŋgât op mirâ kâmân kâtikŋan arip. Zoren (sirâm 1 tausen 2 handeret 60) kain 42 yatâ galem okŋaŋgâbigât Anutuŋâ sâi tâtatŋâ kubigâwe. Sataŋ sumbemân gâbâ kâbakŋine geip. T! Oi ambân zorâŋ a katep meip. Katep zo kât kâtik âin tân mem hân dâp a zeŋgât a kutâ op galem zâŋgobapkât sâsâŋâ. Katep âsagei gâsumŋâ Anutugât neule tâtatŋan mem zâi parâwe. F Oi daaŋandâ sumbem sâŋgelak nâmbutŋâ zâŋgom mâki hânân giwe. Oâ zo yatâ opŋâ ambân zo katep mimbam oi itâ nâŋgâm ambân gootŋan âi zeip, “Katep âsagei nimbat.” L Zâk yatâ op kiri kulem ŋâi sumbemân âsageip. Busem patâŋâ, oâ tobat yatâ, kuriŋkuriŋ, kâukŋâ nâmburân zagât, gooŋâ bâzagât. Oi kâukŋâ dâp a kutâgât pindok tap arip. \1 Oi ambân zo kâmboŋâ op katep mimbam sâknam nâŋgâm isem yu yei sâm tâip. ? y Sumbemân sen mârât kulem ŋâi itâ muyageip. Ambân ŋâi âsagem kirip. Maaŋâ hâmbâ yatâ kâpei kirip. Oi kiŋ tipŋan kâin. Oi pindokŋan sâŋgelak kiin zagât tarâwe. xi Zen yatâ sânetâ sumbemân Anutugât tirik namâ mâtâp pâroŋsâi igâwe. Oi Anutu sot Mose târotâro urâwet, zorat omboŋ zei igâwe. Oi hânpân sot kwamit patâ sot kaŋkundunduŋ, wâriŋ sot kât pateŋ âsagem zeip.! ; Um kâtik a kâmutŋâ kâmutŋâ, zen kuk diŋâ sâm ândim gane gâ hâuŋâ ziŋgâbangât narâkŋâ mâte uap. Oi mumuŋâ zeŋgât den sâm kwâkâkwâkâŋ narâk mâte uap. Oi kore arâpkâ Propete sot gâgât siŋgi a, a gigiŋâ sot zâizâiŋ kutkâ hurat kwapme, zen sâŋgânŋâ ziŋgâbangât narâk mâte uap. Oi hânân tâmbetzâŋgome, zen tâmbetzâŋgobangât narâkŋâ mâte uap.”  1 “Kembu Anutu, imbaŋâ mariŋâ, gâgâren sâiwap sâmen. Topkwap gâ ândeinŋâ ândiat. Oi gâ imbaŋâ mem dâŋ kembu otniŋgâm ândiat. z m Oi a patâ 24 Anutu mâteŋan tâtatziŋan tarâweŋâ kiŋ topŋan ge zemŋâ Anutu itâ sâm mâpâsiwe, S  Sumbem a nâmburân zagâtŋâ lâmunŋâ waari sumbemân gâbâ den kwamit patâ op itâ sâwe, “A zen hânân a kutâ op kembu otziŋgâme, zorat narâk âkap. Narâk zi ko Kembu sot aŋâ a bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbapkât sâsâŋ, Kristo, zekât bitzikŋan ariap. Oi Kristo zâk kembu otziŋgâm zâimâmbap.” 4 a Utakŋâ yei sâm sâp karâmbut sâip, zorat zagâtŋâ âkap. Kânok ziap, zo kek muyagibap. Sumbem a nâmburân zagâtŋâ lâmun waari kut ŋâi ŋâi muyageip. >u Narâk zoren wâriŋ patâ meip. Wâriŋ patâ mei kamân patin mirâ bâzagât zeŋgâren gâbâ kânokŋâ pâbâbâŋsâi nâmburân kimembut ko tarâwe. Kamângât bikŋâ toren toren gâbâ yatâ pâbâbâŋsâne nâmbutŋâ kâtigem tarâwe. Wâriŋ patâ meipkât mirâ kâtŋâ tuutuuŋ doŋbepŋâ pâbâbâŋsâm a 7 tausen yatâ zâŋgoi muwe. Oi a torenŋâ âlip tarâwe, zen keŋgât op Anutu, sumbem mariŋâ mâpâsiwe. %C Oi sumbemân gâbâ den kâtikŋâ zekâren itâ gâip, “Zet zi kopgâit,” Oi kâsarâpzik zeŋgât mâteziŋan sasa kâligen zâim sumbemân zâiwet. &E Sirâm karâmbut sot torenŋâ âki Anutugâren gâbâ Kaapumŋâ umzikŋan giari oksâm zaarâwet. Zaaritâ a ziŋ zikitŋâ keŋgât doŋbep urâwe.   Oi Propete zagât a sâknam ziŋgâwet, zorat moitâ hânŋâ hânŋâ a ziŋ umâlep op kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ urâwe. kO Oi hân toren toren gâbâ a nâmbutŋâ, sâkziŋ tobat ŋâi ŋâi, den gându ŋâi ŋâi, zorâŋâ kâmbarâŋzikŋâ sirâm karâmbut sot torenŋâ zikitne zimbabot. Oi a nâmbutŋâ hanzâkonâ sâne kwâkâziŋgâbi. H  Moitâ a ziŋâ kâmbarâŋzikŋâ zo birânetâ kamân patin sombemân zimbabot. Kamân zorat kutŋâ sumbuŋâ, Sodom sot Aigita. A ziŋâ Kembuzikŋâ kamân zoren poru nagân kune moip. {o Oi Kembugât den sâsâŋ narâk zo âki simân gâbâ zuu kâtikŋâ kopga kâsa otzikâm zâkoi mumbabot. %C A zagât zo sâitâ map mân gibapkât imbaŋâ zikip. Zorat sâitâ map mân gei Anutugât den sâm ândibabot. Oi sâitâ tooŋâ gilâm upapkât imbaŋâ zemzikap. Oi hânân kut ŋâi ŋâi sâtŋoot sâitâ muyagibapkât imbaŋâ zemzikap. Yatâ utâ sâbabot, zo âlip upabot.   Oi a ŋâi tâmbetzâkobam oi lâuzikŋan gâbâ kârâp ge simbap. Zorat a ŋâiŋâ kâsa otzikâm mumuŋaŋgât siŋgi upap. L Propete Sakaria, zâk mârumŋan Oliwa nak zagât sot kârâp âsakŋâ zagât zorat den kânŋan sâip. Oi a zagât zo zikŋâ bonŋâ upabot. Zet hângât a kembu zâkkât mâteŋan kinbabot. `~9 “Oi nâgât den sâm muyamuyagiŋ azatnâ imbaŋâ zikandâ nâgât den dâzâŋgom ândibabot. Pet hâmbâ alâkŋâ mem ândim mân kubikaŋgâm dâbâtzikŋoot ândibabot. A ambân orot mâmeziŋ melâŋ bâliŋâziŋ birâm ândibigât holi yatâ upabot. Yatâ op ândeitâ (sirâm 1 tausen 2 handeret 60) kâin 42 yatâ âkâbap. 9}k Namâ sâŋgânŋan sombemân zo mân dâpku. Zo birâna zeik. Zo a hân ŋâin gokŋâ, um kâtik zeŋgât siŋgi. Oi ziŋâ tirik kamân, Yerusalem, zo (sirâm l tausen 2 handeret 60) kâin 40 umŋan lâŋ kindiŋkândaŋ mimbi.” Anutugât den sâsâŋ a zagât muyageitâ simgât zuuŋâ zâkobap. M|  A ŋâiŋâ tân kârep nim itâ dâtnogip, “Gâ zaatŋâ Anutugât tirik namâ sot zâkkât siŋgi kut ŋâi ŋâi pâpanŋâ, zo dâpkwapŋâ umŋan ninâu sâm ândime, zo sâlâpzâŋgoban. z{m Oi itâ dâtnowe, “Gâ a kâmutŋâ kâmutŋâ, a hânŋâ hânŋâ, a sâk top top, den gându ŋâi ŋâi, zeŋgât sot a kutâziŋâ zeŋgât op Anutugât den sâban. Mârum dâzâŋgom ândein, zo yatik dum dâzâŋgoban.”{zo Yatâ sâmŋâ ekap zo nigi newan. Nia ko lâunan âm yatâ naam oip. Zorâŋ nem gwâka umnan giari kâlak oip. y5 Sâi nâ sumbem agâren âimŋâ ekap nibapkât sa itâ dâtnogip, “Mem ne. Nenandâ lâugan âm yatâ op naamŋâ upap. Ka umgan kâlak upap.” Tx! Oi sumbemân gâbâ den nâŋgâwan, zo yatik du âsagem itâ dâtnogip, “Gâ âimŋâ sumbem a kiŋâ saruyân sot hânân lâŋ kin ekap mem mâbâlakŋem kinzap, zâkkâren âi ekap zo me.” Uw# Sumbem a nâmburân zagâtŋâ lâmunŋâ waari kwamit muyagibap, narâk zoren Anutugât den tikŋâ Propete sap sum ziŋgip, zorat bonŋâ muyagibap.” Sumbem a ŋâiŋâ Yohane ekap ŋâi pindi neip. ?vw “Sumbem sot hân, saru sot kut ŋâi ŋâi zoren zie, zo muyageipŋâ ândimŋâ ândim zâimâmbap, zâkkât mâteŋan itâ sâm kâtigibâ. Perâkŋak, narâk kârep mân ziap. {uo Oi sumbem a ŋâi saruyân sot hânân lâŋ kirip, zâk bik bonŋâ sumbemân pam den itâ sâm kâtigeip. ,tQ Den yatâ sânetâ nâŋgâm kulemgubam ua sumbemân gâbâ den ŋâi itâ nâgâren gâip, “Sumbemân gâbâ den se, zo mân kulemgu. Yen dooŋguna tâpap.” s Kin den kâtikŋâ zuu kâtikŋâ laioŋ doŋbep zeŋgât den yatâ sâip. Sâi sumbemân kaŋkundunduŋ nâmburân zagât den sâwe. r! Bikŋan ekap ŋâi mem mâbâlakŋem kirip. Oi kiŋâ bongen zo sâru kwâkŋan lâŋ kirip. Oi kiŋâ yaŋgâgen zo hânân lâŋ kirip. Gq  Sumbem a imbaŋâŋoot ŋâi sumbemân gâbâ gem gâi egâwan. Zâk sasa osetŋan gâi kâuk kwâkŋan mulum mogât zeip. Si sâŋgânŋâ maa yatâ. Kiŋâ zagât zo kârâp bâlam yatâ. vpe A zo, zen yatâ mân nâŋgâwegât kâmbam sot kware sot kâmbu sot laŋ ândiândiŋ zo mân birâwe.Jo  Oi a ambân nâmbutŋâ tâmbetzâŋgom naŋgâm nâmbutŋâ birâziŋgâwe. Birânetâ zen kut ŋâi ŋâi zo ekŋâ umziŋ mân melâŋawe. Zen ândi mâmanziŋaŋgât nâŋgâne mân bâliŋ oip. Zen wâke sot lopio top top zeŋgâren pâlâtâŋ op ândimŋâ mân birâwe. Zen lopio topziŋâ itâ mân nâŋgâwe, “Lopio zen sinziŋandâ mân ek nâŋgâme. Zen kinziŋandâ mân âim game. Zen kindapziŋandâ den mân nâŋgâme.” n Biosi zeŋgât kâwaliziŋâ, zo daaziŋan sot lâuziŋan ziap. Daaziŋâ, zo mulum yatâ kâukŋoot zorâŋâ a tâmbetzâŋgome. qm[ Oi kârâpŋâ karâmbut zorâŋâ hânân daŋgon karâmbut zeip, zorat torenŋâ a tâmbetzâŋgoip. l) A sot bâu patâ tobat itâ egâwan. A zen dimâziŋan dugum zo kuriŋâ sot kâmbum sot gimbaŋâ yatâ mem ândiwe. Oi biosi zeŋgât kâukziŋâ zuu kâtik laioŋ kâukŋâ yatâ. Lâuziŋan gâbâ ko kârâp sot kâbak sot kât gimbaŋâ kârâpŋâ takâmap yatâ. k Sumbem a olaŋziŋgâwe. Oi kâwali arâpziŋâ biosi kwâkŋan tâtatŋâ, zeŋgât teŋgâ 2 handeret milion. Yatâ sâne nâŋgâwan. Lj Sumbem a kimembut, zen narâk zoren nep tuubigât mârum sâm ziŋgi ândiwe. Nep diŋ sâm ziŋgip, zo itâ. Zen hân daŋgon karâmbut zorat torenŋan a ambân zâŋgone mumbigât sâip. 2i] Sumbem a nâmburân kânok lâmun mem kirip, zâkkât den itâ âsageip, “Euparata too patin sumbem a kimembut saaziŋgi zie, zen olaŋziŋgâ.” Sâi olaŋziŋgip. 5hc Oi sumbem a nâmburân kânok zorâŋ lâmun waarip. Oi Anutu mâteŋan siŋgi nalem pâpanŋâ goide kâtŋâ tuutuuŋ murukŋâ kimembut, zobâ den ŋâi âsageip. 7gg Nii utakŋâ sâp karâmbut den itâ sâip, “Yei.” Ŋâi zo âsagei âkap. Zagât zo yen ziaborâk. Sumbem a nâmburân kânokŋâ lâmun waari kâwali a muyagiwe. f! Oi simgât sumbem a, zâk zeŋgât a kutâ ândiap. Zâkkât kutŋâ Yuda denân Abadon. Grik denân ko Apolioŋ. Oi niiŋ denân kiom a. e- Daaziŋâ sâule daaŋâ yatâ oi sâtziŋâ, zo daaziŋan ziap. Zorâŋ kâin bâtnâmbut umŋan a ambân ziŋgâne sâknam nâŋgâm ândibi. 3d_ Oi dimâziŋan dugum kât kâtikŋandâ tuutuuŋâ yatâ zeip. Abâtziŋ kwamit, zo biosi sot a lalaŋâ doŋbep kâmbamân sârârâk kârâm âine kwamitagomap yatâ. sc_ Oi sâmotziŋ, zo ambân zeŋgât kâukziŋ sâmot yatâ. Sâtziŋ, zo zuu kâtik laioŋ sâtŋâ yatâ. bb= Dikon zeŋgât tobat bâu patâ biosi yatâ. Kâwali a zen kwâkziŋan tap kâmbamân âinam kubikaŋgâme yatâ. Oi kâukziŋan pindok goide kâtŋâ tuutuuŋ yatâ zo tâip. Oi si sâŋgânziŋâ, zo a yatâ. ba= Oi narâk zoren a zen mumbigât otziŋgi ândim mân mumbi. Dikon tobatziŋaŋgât den. `5 Oi kâin bâtnâmbut umŋan kâbat ziŋ sâknam patâ ziŋgâne mân mumbigât sâm ziŋgip. Sâknam zo sâuleŋâ ziŋgi sâknam nâŋgâme yatâ. "_= Zen hibuk mo nak nalem mot zo mân tâmbetzâŋgobigât sâm ziŋgip. A ambân Anutugât undip mâteziŋan mân zeip, zen kâsa minziŋgâbigât sâip. n^U Kâbak umŋan gâbâ dikon doŋbep takâm hânân giwe. Kabât zo gooziŋâ sâulegât tobat yatâ. ] Oi zâk simgât mâtâp mem pâi kâbak patâ kopgâip. Nep une sem takâmap, zo yatâ. Kopgamŋâ mirâsiŋ kwâtepkoip. .\ W Sumbem a bâtnâmbuŋ zo lâmun waari nâŋâ eksandâ sumbemân gâbâ sâŋgelak ŋâi âkam hânân gei egâwan. Zâk simgât mâtâp doodooŋguŋâ zo pindâwe. [[/ Oi nâ ekŋâ nii utak egâwan. Oi utak zo sumbem tânâmŋan den kâtikŋâ itâ den sâip, “Yei, yei, yei, sumbem a karâmbut te. Zen lâmunziŋ waatne a ambân hânân ândie zo, zen dap upi?”oZW Sumbem a kimembuŋandâ lâmunŋâ waari mirâsiŋ sot kâin sâŋgelak zeŋgâren dangon karâmbut zei zorat torenŋâ sumunkom âsakŋâ gâutgâut oip. Oi ŋâtigân kâin sot sâŋgelak zeŋgât âsakziŋâ paalaŋ oip. /YW Sâŋgelak zorat kutŋâ kâlak kâtikŋâ. Zorat hânân too zeip, zo daŋgon karâmbut zeip, zorat torengen geim too zo aksik kâlakŋâ oi a ziŋâ nemŋâ muwe. +XO Sumbem a karâmbuŋâ lâmunŋâ waari sâŋgelak patâ ŋâi sumbemân gâbâ kârâp bâlam yatâ gem too patâ sot too sinŋâ nâmbutŋâ zoren giarip. W3 Giari saru daŋgon karâmbut zeip, zorat torengen zo gilâm oip. Oi saru zuuŋâ zoren mom naŋgâwe. Oi waŋgâ tarâwe, zo âbâŋgum naŋgâwe. qV[Sumbem a zagâtŋâ lâmunŋâ waari kut ŋâi bak patâ yatâ zo sem âbâŋgum saruyân giarip. dUAOi sumbem a kânok zâk lâmunŋâ waari kât pateŋ sot kârâp sot gilâm mâpotŋâ hânân gem gâip. Oi hân daŋgon karâmbut zeip, zorat torengen kârâp seip. Zoren nak sot hibuk mot zo aksik sem naŋgip. \T1Oi sumbem a nâmburân zagât lâmun mem kirâwe, zen waatnam kubikaŋgâwe. SSumbem a zo yatâ opŋâ Kembugât siŋgi nalem pâpanŋan gâbâ kârâp mem hâkobân pam hânân lokei giarip. Lokei giari sumbem kârâm kwamit patâ oi hânpân sot wâriŋ patâ muyageip. Sumbem a kimembut lâmun waatnetâ hânân wesâk top top muyageip. R{Wârân âlip bikŋan kirip, zorat kâbakŋâ zo Anutugât siŋgi a zeŋgât ninâu bekŋan mem Anutu mâteŋan zarip. Q Oi sumbem a ŋâiŋâ hâkop ŋâi goide kâtŋâ tuutuuŋâ, zo mem gamŋâ Kembugât siŋgi nalem pâpanŋan zoren âi kiri kut ŋâi wârân âlip doŋbep zo pindip. Oi zâk zo mem Anutugât siŋgi nalem pâpanŋâ zorat kârâpŋan pâi sem wârânŋâ zarip. Anutugât siŋgi a zeŋgât ninâu sot mâpot kârâbân pâi sem wârânŋâ zarip. Zo tâtatŋâ gootŋan kirip. |PqZo âki sumbem a nâmburân zâgât Anutugât um topŋan kinme, zen ziŋgitsa lâmun nâmburân zagât ziŋgâwe. aO =Râma zâk ekap sâbâ nâmburân zagât zo moloŋi sumbem hiriŋsâm mâik ŋâi zeip. jMMOi bet zen nalem mo toogât mân mumbi. Maaŋâ mân zâŋgobap. Sâknam mân muyageziŋgâbap. -LSZorat zen Anutu um topŋan ândim ŋâtik sirâm zâkkât namin kore okŋaŋgâm ândime. Oi neule tâtatŋan tâpmap, Kembu, zâk zen sot tap galem otziŋgâbap. WK'Mâsikânigi den itâ sâm mâburem dukuwan, “Patâ, nâ mân nâŋgan. Gâ nâŋgat.” Sa dâtnogip, “Zen sâknam patin gâbâ takâm gawe. Oi hâmbâziŋ Râma gilâmŋandâ saŋgone kâukoip. J Oi a patâ zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mâsikânim sâip, “Dap nâŋgat? Hâmbâziŋ kâukâu zo, zen waniŋ gâbâ ga kinze?” WI' “Perâkŋak sot sâm âlip sot neule âsakŋâ, sâiwap, imbaŋâ, nâŋgânâŋgâ, kot patâ, zo Anutuniŋâ zâkkâren ziapŋak zem zâibap. Zo perâkŋak.” Sâknam kwâkŋan ândiwe, zeŋgât den. *HM Oi sumbem a aksik ziŋ neule tâtatŋâ sot a patâ sot zuu âlipŋâ kimembut haamzâŋgom kirâwe, zen umziŋ topŋan ge zem Anutu mâpâsem itâ sâwe. NG “Neule tâtatŋan taap, Anutu sot Râma, zet kubikkubikniŋâ.” zFm Kut ŋâi ŋâi zo ek naŋgâm ŋâi egâwan. Hân dâp zorat sâkziŋ tobat top top sot den top top, kâmut patâ patâ ŋâi, a ŋâiŋâ teŋgâziŋâ mân sâlâpkubap yatâ, zen tâtatŋan tâpmap sot râma, zekât umzik topŋan kine ziŋgirâwan. Oi hâmbâziŋ kâukâuyâk. Zen gâlaŋgât sot lâkom iinŋâ bitziŋan mem kin den kâtik sâm itâ sâwe, ZE-Sebuloŋgât kâmurân gâbâ l2 tausen. Yosepegât kâmurân gâbâ l2 tausen. Benyamingât kâmurân gâbâ l2 tausen. A yatâ zo mâteziŋan undip parâwe.” A kâmut doŋbepŋâ Anutu mâteŋan kirâwe. DYuda kâmurân gâbâ l2 tausen zeŋgât mâteziŋan undip parâwe. Reubeŋgât kâmurân gâbâ l2 tausen. Gadegât kâmurân gâbâ l2 tausen. Aseregât kâmurân gâbâ l2 tausen. Naptaligât kâmurân gâbâ l2 tausen. Manasegât kâmurân gâbâ l2 tausen. Simeoŋgât kâmurân gâbâ l2 tausen. Lewigât kâmurân gâbâ l2 tausen. Isasagât kâmurân gâbâ l2 tausen. 6CeYatâ sâi a mâteziŋan undipŋoot zeŋgât teŋgâ itâ sâne nâŋgâwan, “Isirae a kâmut kâmutŋâ, zeŋgâren gâbâ l44 tausen mâteziŋan undip zo parâwe. B“Zen hân mo saru mo nak kek mân tâmbetzâŋgobi. Nen Anutugât undip zi kore arâpŋâ zeŋgât mâteziŋan pânat.” #A?Oi mirâsiŋ takâtakâŋan gâbâ sumbem a ŋâiŋâ gâi egâwan. Oi ândiândi mariŋâ, Anutu, zâkkât sâtkât undip pâpan ŋâi mem ândeip. Zâkŋâ sumbem a kimembut saruyân sot hânân kut ŋâi ŋâi tâmbetkubigât siŋgi ândiwe, zen zâŋgonsâm itâ dâzâŋgoip, S@ !Oi nâ sumbem a kimembut ziŋgirâwan. Zen hân muruk toren toren kirâwe. Oi pibâ toren toren gâbâ gâmap, zo gâsum kirâwe. Pibâ ŋâi hânân mo saruyân mo nagân mân gâbapkât yatâ urâwe. Z?-Kukzikŋaŋgât narâkŋâ oi a ŋâi mâtezikŋan kâtigem mân kinbap.”m>SKut ŋâi ŋâi yatâ zo muyagei hân dâp a kutâ sot a sâtŋâ sot kâwali a sot sikum a sot zâizâiŋ, gigiŋ, zen aksik hân kât mâtâpŋan âi tik pam bakŋâ sot sim, zeŋgât itâ sâwe, “Ge kwâratnâŋgonek. Ge kwâratnâŋgonetâ neule tâtatŋan tâpmap, zâk mân niŋgitpap. Oi Râmagât kuk nâŋgap, zorat bonŋâ zo mân gâi iknat. =yOi mundo kwapme yatâ sumbem kâpiaŋgâm buŋ oip. Oi bakŋâ hânân sot saruyân, zo âbâŋgum aleyaŋgâm âiwe. h<I Oi sâŋgelak zen pibaŋâ nak ilumŋâ kwâmbârâŋgi hânân gemap, zo yatâ hânân giwe. U;# Oi itâ egâwan. Râma zâk ekap sâbâ nâmburân kânok moloŋi wâriŋ patâ meip. Oi mirâsiŋ sumunkom âmaŋ sâkŋâ yatâ oip. Oi kâin patâ op kuririŋ kârâm tobatŋâ gilâm yatâ oip. v:e Yatâ sâne hâmbâ kâukâu ziŋgâm itâ dâzâŋgowe, “Kore a bukurâpziŋ nâmbutŋâ zâŋgonetâ teŋgâziŋâ dâpŋan upapkât umziŋ diim gei mambât mâik ŋâi ândibi.” Narâk patin kut ŋâi ŋâi muyagibap, zorat den. k9O Zen den kâtik sâm itâ sâwe, “O kutâniŋâ patâ, hâlâlu op ândiat. Sâna bon opmap. Kembuniŋâ, gâ wangât narâk mem kârep pam gilâmniŋaŋgât tosa a hânân ândie, zeŋgât hâuŋâ mân mâkâm ziŋgat?” o8W Râmaŋâ ekap sâbâŋâ bâtnâmbuŋ moloŋip. Oi a Anutugât den mem ândine zâŋgowe sot Yesugât siŋgi sâm muyagem ândine zâŋgowe, zeŋgât um dâpziŋ Anutugât siŋgi pâpanŋâ zorat topŋan zine ziŋgirâwan. o~~<}>|{zvyyxuwwEvauktsrrq5p^nnm9lkkkRji)hYgg/fedPchbb+aS`)_C^^].[[YZYXWW V8UTSS>RQPP(OENMLKJJ IHGFF E(DsC,BAAA@== ;;q:^98~7655H4463211)0'/.N-q,,(+&*l))('y&%V"r! 54_1YtrT f Y on Nâ siŋgi âlipkât nâŋga aŋunŋoot mân opmap. Wangât, zo Anutugât imbaŋâŋoot, zorat. Siŋgi âlip zo nâŋgâm Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwapi dâp tânzâŋgom bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbap. Yuda a sot hân ŋâin gok zen ârândâŋ. m Zorat Roma kamânân a zen siŋgi âlip dâzâŋgobatkât umnandâ bâbâlaŋ opmap. Nâŋgâm pâlâtâŋgât op ândiândi mimbi. l Nâŋâ saru a sot barâ a, a nâŋgânâŋgâziŋoot sot kwakmak ârândâŋ siŋgi âlip dâzâŋgobatkât sâm nigip. xk k Oi bukurâpnâ, topnâ kârubegât itâ dâzâŋgobâ. Nâ a kâmut nâmbutŋâ zeŋgâren opman, zo yatik Roma zeŋgâren gamŋâ nep tuum bonŋâ muyagibatkât sâman. Oi gabâ sandâ kut ŋâi ŋâi nâmbutŋandâ saanigi tâpman. aj = Nâ itâ sâbâ. Zeŋgâren ga nâŋgâm pâlâtâŋgât bonŋâ tirâpagom tânagonat. i 3 Nâ zen ziŋgitpatkât otnimap. Zo yatâ zei ândim gâwan. Narâk zi ko kut ŋâi ŋâiŋâ saanigi tâpman. Anutuŋâ nâŋgi dâp oi mâtâp muyagem nigi zeŋgâren gâbatkât dukuman. Nâ gamŋâ tânzâŋgua Kaapumŋâ imbaŋâ ŋâi ziŋgi kâtigem ândibigât sâman. 0h [ Nanŋaŋgât siŋgi âlip sâm umnandâ Anutu kore okŋaŋga topŋâ nâŋgâmap, zâkkât mâteŋan den zi sa nâŋgânek. Nâ ninâu sâman dâp zeŋgât op sâman. gg IRoma a zen Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândime, zorat siŋgi hân dâp ari nâŋgâne âlip opmapkât zeŋgât op sâiwap sâman. Yesu Kristoŋâ tânzâŋgoipkât sâiwap sa Anutugâren zâimap. ~f wAnutu umŋandâ gâsuziŋgi ândie, zeŋgât ekap zi kulemguan. Ibâniŋ Anutu sot Kembu Yesu Kristo, zekâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot um lumbe, zo zeŋgâren zimbap. Pauloŋâ Roma kamânân âi Kembugât siŋgi a ziŋgitpatkât sâip. e !Oi a nâmbutŋâ zen ziiŋik buŋâ. Zen sot ârândâŋ Roma a ziŋ Yesu Kristogât arâp upigât diiziŋgip. Zorat nep zo zeŋgâren yatâ tuubatkât sâm nigip. Roma kamânân ândie, zen Anutugât siŋgi op ândibigât sot um târârak ândibigât gâsuziŋgip. 3d aYesu Kristo, zâk kembuniŋandâ tânnomŋâ aposolo nep sâm nigip. Oi hân dâp a siŋgi âlip dâzâŋgua nâŋgâm lum Kembu Yesugât kâmut upigât nâŋgâm sâip. Kc Yesu zâk Anutugât nanŋâ op um salek sot hâlâlu oi Anutuŋâ nanŋaŋgât topŋâ imbaŋâŋoot itâ muyageip. Mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip. Mâŋgei zaatŋâ kembu patâniŋâ ândiap. {b qKulemgune nanŋâ Yesugâren âi sugip. Nanŋâ Yesu, zâk a kutâ Dawidigât kiurâp zeŋgâren gâbâ muyageip. a Den siŋgi zo muyagibapkât Anutuŋâ sâm kâtigemŋâ mârumŋan Propete a sâm muyagemziŋgi Kembugât ekabân kulemguwe. ` Paulo nâ, Yesu Kristoŋâ kore a gâsunim Aposolo sâm nim Anutugât siŋgi âlip den sa laŋ kârâbapkât gâsum sâlâpnogip. ]_3Kembu Yesugât um lumbe zeŋgâren zâi zem zimbap. Perâkŋak. Zo yatik.^Den zi sâm muyagiwe, zo tânguapŋâ itâ sap, “Kembu, nâ kek gâbat.” “Perâkŋak. Kembu Yesu, gâ gâban.” 4]aOi a ziŋ den sumbuŋâ zi sâm gulipkubi, a zo, zeŋgâren Anutuŋâ ândiândi nakkât bonŋâ sot tirik kamângât siŋgi den zo yatik sâm gulipkubap. Den murukŋâ. n\UEkap ziren den kânŋan kulemguwan, zo sâlâpkum nâŋgâbi, zen girem dâzâŋgobâ. A ziŋ umziŋaŋgât op den ŋâi târokwapi, a zo Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi sâtŋoot ekap ziren kulemguan, zoren târokwatziŋgâbap. =[sKaapumŋâ sot nâgât siŋgi ândime, zen nâgât itâ sâme, ‘Gâ gâban.’ Oi ŋâi zâk den zo nâŋgâbapŋâ yatik sâbap, ‘Gâ gâban.’ Ŋâi zâk toogât nâŋgâm ziren gâbap. Ŋâi zâk zorat okŋaŋgap oi ko ândiândigât too sâŋgân buŋ pinda nimbap.” Yohaneŋâ girem sâip. WZ'“Yesu nâ sumbem anâ sâŋgongua zâkŋâ kâmut gakârâpnâ den zi sâm muyagem ziŋgip. Nâ Dawidigât kiun sot kâmŋâ. Sâŋgelak patâ âsagei zâkkât haŋsâbâ sâi tâkap sâme, zo nâ. JY Kamân âkŋan ândibi, zen ko a wâu ulin yatâ, kware suŋâ a, a ambân laŋ ândiândiŋ sot lopio hurat kwapme, kâmbam kume sot sarâ den mem âkŋâlem ândime. Yesuŋâ diiniŋgâmap. XHâmbâziŋ saŋgon kubikme, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap. Zen sâm ziŋgi kamân zoren bagim ândiândi nak bonŋâ nimbi. jWM Nâ kândom sot bet. Nâ topŋâ sot kwakŋâ. Top kwâkwatŋâ sot tuum kwâkâkwâkâŋâ.” hVI “Nâŋgâ. Kembu nâ kek gâbat. Nep tuume, zorat dâp sâŋgân mimbigât mem gâbat. qU[ Zorat bâliŋ mâme a zâk bâliŋ upâ sâm op ândibap. Oi a sumunŋâ ŋâi sumun upâ sâm op ândibap. Oi a târârak ŋâi târârak ândibâ sâm ândibap. Oi um hâlâlu ândimapŋâ um hâlâluyâk ândibâ sâm ândibap. T{ Yatâ sâmŋâ itâ dâtnogip, “Ekap zirat den sumbuŋâ zo mân dooŋguban. Den zo bon upapkât narâk wâtâp uap. TS! Yatâ ua ko kwâkânim sâip, “Yatâ mân upan. Nâ kore a bukugâ. Propete a sot bukurâpkâ zeŋgât buku. Oi den ekap ziren ziap, zo mulunâk mem ândibi, zeŋgât buku. Gâ Anutuyâk mâpâse.” )RKOi Yohane, nâ kut ŋâi ŋâi zo ek nâŋgâmŋâ sumbem aŋâ kut ŋâi ŋâi zo tirâpnogip, zâkkât kiŋ topŋan ge pindiŋsâm mâpâsibam orâwan. ~QuŊâi zâk ekap ziren den sumbuŋâ kulemgoi ziap, zo mulunâk mem ândei zâkkât nâŋga sâtâreŋoot upap. UP#Sumbem aŋâ itâ sâm dâtnogip, “Den zi bonŋâ, Kembu Anutuŋâ sâi Kaapumŋâ Propete a lâuziŋan den pâi sâwe. Oi Kembuŋâ sumbem aŋâ sâŋgonnogi kore a gakâŋâ zen kut ŋâi ŋâi kek âsagibap, zorât diŋâ nâŋgâbigât kut ŋâi ŋâi zi tirâpgogan. Kembu zâkŋâ itâ sap, ‘Nâ kek gâbat.’ ” {OoKamân zoren mân ŋâtiksâbap. Oi karâp âsakŋâ mo maagât mân sâbi. Kembu Anutuŋâ maa yatâ âsageziŋgâbap. Oi kamân mâirâp zen a kutâgât nep tuum ândim zâimambi. Sumbem aŋâ Yohane den dukui pindiŋsâm mâpâsibam oip. ^N5Oi zâkkât si sâŋgânŋâ ek ândibi. Oi mâteziŋan zâkkât kutŋâ zo zimbap. -MSKamân zoren kut ŋâi ŋâi bâliŋâ mân zimbap. Oi Anutu sot Râma, zekât a kutâ tâtatŋâ zoren muyagei arâpŋâ zen zoren kore okŋaŋgâm ândibi. 'LGTakâm gemŋâ kamân tânâmŋan gemap. Oi too nâmbut nâmbut mâtâp ziap. Too sâtŋâ toren toren zoren ândiândi nakŋâ kin ariap. Nak zorat bonŋâ top topŋâ kiin zagât. Bonŋâ zorâŋ kâin dâp muyagem hululunsâmap. Oi hân dâp a zen nak iinŋâ zo mem âlipziŋ upi. K 9Oi sumbem aŋâ ândiândi too tirâpnogi egâwan. Too zo salek, âlipŋâ. Zo Anutu sot Râma zekât neule tâtatŋâ gobetŋan gâbâ takâm gemap. J Oi kut ŋâi ŋâi sumunŋâ zo mân mem kamân zoren bagibi. A ambân bâliŋâ upme mo a ambân sarâ sâme, zen kamân zo mân bagibi. A ambân mârum ândiândi kâtikkât siŋgi sâip, kutziŋâ Râmagât ekabân ziap, zo zeŋak kamân zo bagibi. IHân dâp a kâmutŋâ kâmutŋâ, zen kut ŋâi hurat kwapme, hikpârâkŋoot, neule âkŋaleŋoot, zo mem kamân zoren zâibi. [H/Kamân zoren mân ŋâtiksâbapkât kamân zorat poŋ mâtâp zo mân dooŋgubi. G7Hân dâp a kâmutŋâ kâmutŋâ, zen Râmagât âsakŋan zoren ândibi. Oi hân a kutâ, zen kut ŋâi ŋâi neuleŋoot zo kamân zoren mem âibi. >FuOi kamân zoren Râma zâk kârâp âsakŋâ uap. Oi Anutugât neule âsakŋâ kamân zoren âsagemap. Zorât kârâp âsakŋâ mo kâin sot mirâsiŋ âsakŋâ, zorat mân sâbi. E-Kamân zoren tirik namâ ŋâi mân tâi egâwan. Kembu Anutu, imbaŋâ mariŋâ, zâkŋâ tirik namâziŋ uap. Oi Râma zâk ârândâŋ. YD+Hâŋgi mâtâp kiin zagât, zo kaiput ŋilip patâ ŋâi zorâŋ tuutuuŋâ. Hâŋgi ŋâi ŋâiŋâ zo yatik ka yatik tuum âiwe. Kamângât mâtâp, zo goide kât âlipŋâ belo yatâ zorâŋ tuum âiwe. `C9Kât tandâ bâtnâmbuŋ, zo kuriŋ sot kâuŋâ mâpot tuutuuŋâ. Kât zorat kutŋâ Sadoniki. Tandâ nâmburân kânok, zo kât kuriŋandâ tuuwe. Kât zorat kutŋâ Konelian. Kât nâmburân zagât, zo gimbaŋandâ tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Krisolait. Oi tandâ nâmburân karâmbuŋ, zo kât kâmbumŋâ tuutuuŋâ. Kât zorat kutŋâ Berili. Tandâ nâmburân kimembut, zo kât gimbaŋoot mâpot tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Topasi. Kât bâzagât, zo wâgân sot gimbaŋâ mâpot tuutuuŋâ. Kât zorat kutŋâ Krisoparase. Tandâ kiin kânok, zo kât deŋgop kuriŋ yatâ zorâŋ tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Haiasinti. Tandâ kiin zagât, zo kât kuriŋ tobat ŋâi zorâŋ tuutuuŋâ. Kât zorat kutŋâ Ametisi. B%Poŋ tandâ kât sâŋgân zâizâiŋâ kulem ŋâi ŋâi tuutuuŋ. Tandâ kânok, zo kât kâu tobat belo yatâ zorâŋ tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Yaspa. Tandâ zagât, zo kât gwâlâgwâlâ, zorâŋ tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Sapaia. Kât tandâ karâmbuŋ, zo kât kâuŋâ tuutuuŋ. Kât zorat kutŋâ Agate. Kimembuŋ, zâk kât kulemŋâ mâpot tuutuuŋâ. Kât zorat kutŋâ Emerali. APoŋ zo kât kâukâu neuleŋoot, zorâŋ tuuwe. Oi kamân zo goide kâtŋâ tuutuuŋ. Kât tobatŋâ belo yatâ oip. @ Tân mem ândeip, zorâŋ poŋân pâi 66 kilometa oip. Aŋâ dâp tuumen yatik sumbem aŋâ mem ândim kamân zo dâpkwâip. ~?uKamân zo muruk toren toren kimembut. Parâŋâ sot binbinŋâ sot kârepŋâ, zo dâbâk. Sumbem aŋâ tân mem kamân haamgum âim dâpkwâip. Teŋgâŋâ 2 tausen 4 handeret kilometa oip. Parâŋâ binbinŋâ sot kârepŋâ, zo dâbâk oip. #>?Sumbem a den dâtnogip, zâkŋâ tân ŋâi goide kâtŋâ tuutuuŋâ mem kirip. Tân zorâŋ kamângât poŋ sot mâtâpŋâ zorat dâp mem kirip. :=mOi poŋ topŋan kât tandâ kiin zagât kin arip. Oi tandâ kiin zagât zoren Râmagât Aposolo kiin zagât zeŋgât kutziŋâ zeip. Yerusalem kamân uŋakŋaŋgât tobatŋâ. 6<e Oi mirâsiŋ takâtakâŋan mâtâp karâmbut zeip. Oi mirâsiŋ geigeiŋan mâtâp karâmbut zeip. Oi torengen mâtâp karâmbut zeip. Oi torengen mâtâp karâmbut zeip. ~;u Kamân zo poŋ patâ saane haamgum kirip. Poŋ zo mâtâp kubigâwe, zo kiin zagât. Oi hâŋgi kiin zagât. Oi mâtâp zorat kwâkŋan sumbem a kiin zagât tarâwe. Oi hâŋgiyân Isirae a kâmut kâmutŋâ kiin zagât, zeŋgât kutziŋ zeip. :{ Anutugât neule âsakŋandâ kamân zo kâpim zeip. Kamân zo kât neule âsakŋâ âlipŋâ zo yatâ zorâŋâ tâip. @9y Oi Kaapumŋâ diinim um bâbâlaŋ kwatnigi Sumbem aŋâ diinim bak kârep ŋâi tâip, zoren zâim tirik kamân Yerusalem, sumbemân Anutugâren gâbâ geip, zo tirâpnogi egâwan. Y8+ Oi sumbem a nâmburân zagât hâkopziŋan kut ŋâi ŋâi sâtŋoot piksâi mem kirâwe, zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ nâgâren gam itâ sâm dâtnogip, “Gâna Râmagât ambân siŋgi tirâpgobâ.” <7qKa keŋgât upme sot Kembugât den mem birâbirâŋ, kâmbam ku, laŋ mâman a ambân, kware suŋâ a, lopio hurat kwâkŋaŋgâme, sot den sarâ sâme, a zo, zen sim kârâbân ândim zâimambi. Sim kârâbân geigeiŋ, zorâŋâ mumuŋâ zagâtŋâ.” Yerusalem kamân uŋakŋâ sumbemân gâbâ gibap. 6#Ŋâi zâk Sataŋ sot agom kâtigem walâbap, zâk too zo nimbap. Oi nâŋâ zâkkât Anutuŋâ ândia zâkŋâ nagât nannâ op ândibap. ~5uOi itâ dâtnogip, “Hânân tuutuuŋ, zo mârum âkap. Nâ kândom sot bet. Nâ kut ŋâi ŋâi top kwâkwat sot tuum naŋgânaŋgâŋ. Ŋâi zâk toogât nâŋgi nâ ândiândi too sinŋan gâbâ too aam pinda nimbap. Too zo sâŋgân buŋ. E4Oi tâtatŋan tâip, Kembu, zâkŋâ itâ dâtnogip, “Nâŋgâ. Nâ sa kut ŋâi ŋâi uŋakŋâ muyagiap.” Yatâ sâmŋâ sâip, “Gâ kulemgu, ‘Den zi, den bonŋâ.’ ” V3%Anutu zikŋik zen sot ândim sinziŋ tooŋâ saŋgori zagâtŋâ mân isebi. Narâk zoren mumuŋâ mo âigirâp, sâknam, umbâlâ, zo mân âsagibap. Kut ŋâi ŋâi sâŋgiŋâzo buŋ op naŋgâbap.” @2yOi neule tâtatŋan gâbâ den kâtikŋâ ŋâi nâŋgâwan, “Ek. Anutuŋâ a zen sot ândibap. Zâkŋâ a ambân osetziŋan tâtat mâme oi zen a ambân gakârâpŋâ op ândibi. "1=Oi tirik kamân, Yerusalem uŋakŋâ, zo sumbemân Anutugâren gâbâ gem gâi egâwan. Ambân ŋâi ayân pânam neule okŋaŋgâme, yatâ oi egâwan. 0 Oi nâ hân sot sumbem uŋakŋâ zikirâwan. Sumbem sot hân sâŋgiŋâ, zet buŋ urâwet. Oi saru zâk yatik buŋ oip. / A ambân zen kutziŋâ ândiândi kâtikkât siŋgi a zeŋgât ekabân kârum mân muyagemŋâ kârâbân zâmbane geiwe.x.iOi mumuŋâ sot mumuŋ kamân zo lum kârâbân pane giarip. Kârâbân geigeiŋ, zo mumuŋâ zagâtŋâ uap. ^-5 Oi saruyân a mumuŋâ ziwe, zo Anutuŋâ sâi aksik zaat gawe. Oi a mumuŋâ zen mumuŋâ kamânân ândiwe, zen aksik zaat gawe. Oi mumuŋâ zen ândiândiziŋaŋgât topŋâ sâmŋâ hâuŋâ melâŋ ziŋgip. J,  Oi a muwe, a zâizâiŋ sot gigiŋ, zen aksik tâtatŋâ zorat topŋan kine ziŋgirâwan. Kine ekapŋâ ekapŋâ mem mâbâlakŋiwe. Oi ekap ŋâi mâbâlakŋiwe, zo ândiândi kâtikkât siŋgi a zeŋgât ekap. Oi a muwe, zen ândi mâmanziŋaŋgât den ekabân mârum kulemguwe, zo ekŋâ zeŋgât den sâm kwâkâwe. + Oi nâ neule tâtatŋâ patâ, kâukâu egâwan. Oi kwâkŋan tâi egâwan, zobâ hân sot sumbem zet âi buŋ urâwet. * Oi um gulip kwatziŋgâm ândeip, Sataŋ, zâk kârâp patâ semap, zoren pane geibap. Zoren zuu sot propete sarâŋâ zet mârum kâbakŋezikâne gei ândiwet. Zoren ârândâŋ ŋâtik sirâm sâknam patâ nâŋgâm ândim zâimambi. Tosagât hâuŋâ mimbi. I)  Zen gamŋâ hân gânduŋ lâŋ pitâm zem sipzâŋgowe. Anutugât a ambân kâmut sot kamân umŋandâ gâsumap, Yerusalem, zo haamgubi. Yatâ utne sumbemân gâbâ kârâp gei ziŋgesibap. (Kopgamŋâ a kâmutŋâ kâmutŋâ hân dâpŋâ um gulip kwatziŋgâbam âibap. Oi a kâmutŋâ Gogo sot Magogo zo minduziŋgâm um gulip kwatziŋgi kâmbam kumbigât gabi. Zen a ambân doŋbep, mân sâlâp zâŋgozâŋgoŋ yatâ. Teŋgâziŋ saru sak yatâ. ^'5Oi kendon patâ 1 tausen âki Sataŋ tâk olaŋne tâk namin gâbâ kopgâbap. J& Zaatzaat kândom, zoren zaatpi, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot upap. A zo târârak ândie. A yatâ zo mumuŋâ zagâtŋâ mân tâmbetzâŋgobap. Zen Anutu sot Kristo kore otzikâm ândibi. Oi zâk sot a kutâ nep tuum ândine kendon patâ 1 tausen âkâbap. Sataŋŋâ tâk namin gâbâ gam a um gulip kwatziŋgâbap. %Mumuŋâ nâmbutŋâ, zen ko mân zaatŋâ kendon patâ 1 tausen âkâbapkât mambât zimbi. Zaatne ziŋgirâwan, zo zaatzaat kândom. M$Oi zorenâk neule tâtatŋâ tap ari egâwan. Eksandâ a gamŋâ tâtatŋâ kwâkŋan tarâwe. Zen a tosaziŋaŋgât den sâm kwâkâbigât sâm ziŋgip. Oi a nâmbutŋâ mârum Yesugât opŋâ sot Anutugât den mem ândiwe, zorat opŋâ gânduziŋ mânâŋgârâwe, zeŋgât um dâpziŋ egâwan. A zo, zen zuu kâtik sot zâkkât lopio mân mâpâsiwe. Oi zâkkât undip mâteziŋan sot bitziŋan mân mem ândiwe. Zeŋgât um dâpziŋ ziŋgirâwan. Oi a zen sâkziŋ gwâlâ utne ziŋgirâwan. Oi zen Kristo sot a ambân kembu otziŋgâm ândine kendon 1 tausen âkâbap. 7#gSâm pindâm simân kâbakŋei giarip. Giari mâtâp kâtikŋâ dooŋgumŋâ mâtâp sâbâŋâ mâtâp tuum dooŋgoip. Oi aŋâ aŋâ dum um gulip mân kwatziŋgâm yenâk zem zei kendon 1 tausen âkâbapkât sâm pindip. Âki olaŋne gam narâk pâŋkânok ândibap. A kândom zaatpi, zeŋgât den. !";Oi zâk oâ, mulum sâŋgiŋâ, wâke zeŋgât patâziŋâ, Sataŋ, zâk gâsumŋâ saamŋâ kendon 1 tausen tâgân zimbapkât Anutuŋâ sâm pindip. ! 'Oi sumbemân gâbâ sumbem a ŋâiŋâ gem gâi egâwan. Oi zâk simgât mâtâp dooŋgudooŋguŋâ sot tâk kâtikŋâ patâ mem gem gâip. ( IOi nâmbutŋâ ko biosi kâukâu kwâkŋan tâip, zo lâuŋan gâbâ sâuŋâ gam zâŋgom naŋgip. Oi nii ziŋâ gamŋâ sunumziŋ nemŋâ âkon urâwe.COi zuu kâtikŋâ sot propete sarâŋâ zet kâmbamân loreitâ gâsuzikâwe. (Mârum propete a sarâŋâ zuu kâtikŋaŋgât mâteŋan sen mârât top top tuum a zuugât undip mâteziŋan zeip sot a lopiogâren pindiŋsâwe, zen um gulip kwatziŋgip.) Oi zet gâsuzikâm kârâp sem zemap, zoren zâpane geiwet. 1[Oi zuu kâtik sot hângât a kutâ sot kâwali a gakârâpziŋ mindune ziŋgirâwan. Zen Biosi kâu kwâkŋan tâmap sot a gakârâpŋâ kâsa otziŋgânam gawe. a;A topŋâ topŋâ zeŋgât sunumziŋ nimbi. A kutâ sot a sâtŋâ kâwaliziŋoot, a patâ sot kore mâman a, a zâizâiŋ sot gigiŋ ârândâŋ mune sunumziŋ nimbi. Oi biosiziŋ yatâ munetâ sunumziŋ nimbi.” SOi eksandâ sumbem a ŋâi maayân kiri egâwan. Zâk zoren kin nii sumbemân âim gawe, zen aksik den kâtik sâm dâzâŋgoip, “Ganek. Anutuŋâ sâi nalem patâ muyagibâmapkât ga mindunek. 1Hâmbâŋan sot sooŋan kârân kulem itâ ziap, “A kutâ sot a zâizâiŋ zeŋgât Kembu patâ.” Yesu zâk sâuŋandâ kâsarâp zâŋgobap. pYOi zâkkât lâuŋan gâbâ sâu sâtŋoot kopgâmap, zorâŋâ a zâŋgom kâbakŋeziŋgâmap. Oi tân kâtikŋâ mem ândim a kâmutŋâ kâmutŋâ, zeŋgât a kutâ op galem otziŋgâmap. Oi waiŋ bonŋâ omboŋan pam kwândâline tooŋâ geimap, zâk yatik kâsarâpŋâ zâŋgomap. Anutu, imbaŋâ mariŋâ, zâkkât kukŋaŋgât op yatâ otziŋgâmap. 7Oi eksandâ ari sumbemân gâbâ sumbem kâwali a kâmutŋâ kâmutŋâ zen biosi kâu kwâkŋan tap moliwe. Hâmbâziŋ kâu timan âlipŋâ yatâ. kO Oi hâmbâ kârep zo gilâm saŋgonsaŋgonŋâ mem ândiap. Oi kutŋâ sâme, zo Anutugât sât. *M Siŋâ toren toren tobatŋâ kârâp bâlam yatâ. Kâukŋan a kutâ pindok doŋbep taap. Oi sâkŋan kutŋâ kulemgoi ziap, zo zikŋik sâlâpkum nâŋgâmap. |q Oi nâ eksandâ sumbem pâroŋsâi biosi kâukâu ŋâi tâi egâwan. Oi kwâkŋan tâip, zâkkât kutŋâ sâi bon opmap sot sâi âsagemap. Zâk tosa hâuŋaŋgât nep tuugi târârak opmap. Bâliŋ mâme a zen kâmbamŋâ zâŋgomap. /W Yatâ dâtnogi nâ kiŋ topŋan gei mâpâsibam ua kwâkânim itâ sâip, “Yatâ mân ot. Nâ kore a bukugâ. Bukurâpkâ Yesugât den mem ândime, zeŋgât bukuyâk. Gâ Anutuyâk mâpâsiban. Yesugât topŋâ sâm muyamuyage, zo Kaapumgât nep.” Yohaneŋâ Yesu sot arâpŋâ ziŋgirip.   Oi sumbem aŋâ den ŋâi itâ dâtnogip, “Kembuŋâ itâ sap, ‘Gâ itâ kulemgu. Râmagât sâtâre op sii nalem nimbigât zop sâip, zeŋgât nâŋga sâtâreŋoot uap.’ ” Yatâ sâmŋâ sâip, “Den dâgogan, zo Anutugât den bonŋâ.” +Zâk sâŋgum kâukâu mem ândibapkât nâŋgâŋaŋgip.” (Sâŋgum kâu zirâŋâ Anutugât siŋgi a zeŋgât orot mâmeziŋâ târârak.) ,QZorat nen sâtâre op sâm âlip kwâkŋaŋgânat. Oi Râma ambân mimbam uapkât sâtâre patâ muyagibap. Râmagât ambân siŋgiŋâ, zâk târâkbârâk uap. _7Oi sumbemân a ambân doŋbep patâ sâtâre utne kwamitŋâ nâŋgâwan. Zo too sâmbon kwamiragome yatâ sot sumbem kârâmap yatâ. Den itâ sâne nâŋgâwan, “Oe, Kembu Anutuniŋâ kembu otniŋgâmap. 0YOi tâtatŋan gâbâ den ŋâi itâ muyageip, “Anutugât kore a zâizâiŋ sot gigiŋ, zen Kembu hurat kwapŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgânek.” Râmagât sâtâre. @yOi a patâ 24 sot zuu âlipŋâ kimembut zen neule tâtatŋan tâip, Anutu, zâkkât kiŋ topŋan gei tap sâm mâpâsem itâ sâwe, “Oe, zo perâkŋak. Anutu sâm mâpâsinâ.” b=Yatâ sâmŋâ dum sâwe, “Oe, kamân patâ zorat kâbakŋâ zâim zemâmbap.” 5 cZâkŋâ kamân zorat tosa hâuŋaŋgât nep tuugi bonŋâ sot dâp opmap. Laŋ mâman ambân zâkkât kamân mâirâp, ziŋ hân dâp a zen sot laŋ ândinetâ ko tâmbetzâŋgoip. Zeŋgât tosaziŋaŋgât hâuŋâ ziŋgip. Oi Anutugât kore arâp zâŋgone muwe, zorat tosa zo mâkâm ziŋgip.” =  uOi sumbemân a kâmut patâ zen sâtâre utne kwamit nâŋgâwan. Zen sâm âlip kwap itâ sâwe, “Oe, kubikkubik sot neule âsakŋâ sot imbaŋâ zo Anutuniŋ, zâkkâren ziap.  Propete a sot Anutugât siŋgi a hân dâp zâŋgowe, zeŋgât gilâm zorat tosa kamân zo zâkkâren zeipkât yatâ okŋaŋgip.”  Oi kârâp âsakŋandâ zoren mân âsagibap. Oi a ambân miaŋgânam kwamit mân âsagibap. Aŋgâgwaŋgâ a zoren ândiwe, zen hân toren toren zeŋgât walâziŋgâm zâizâiŋ op ândiwe. Kamân zorat kware suŋâ zorâŋ hân dâp a umziŋ gulipkoip.  Kep kâmam sot uluwet mo lâmun zorat kwamit zoren mân âsagibap. Oi bet kulem a zen zoren mân tuubi. Nepkât kwamit mân âsagibap. PDen yatâ muyagei sumbem a imbaŋâŋoot ŋâiŋâ kât patâ ŋâi mem zaatŋâ lum pâi saruyân giari ko itâ sâip, “Babiloŋ kamân patâ zo yatik kâbakŋibap. Oi buŋ op kwâtâtibap. nU“Sumbemân ândie, zen sâtâre upi. Anutugât siŋgi a sot Aposolo sot Propete, zen sâtâre upi. Kamân patâ zorat mâirâpŋâ ziŋâ bâliŋ otziŋgâwe, tosa zorat hâuŋâ Anutuŋâ ziŋgap. Zorat sâtâre upi.” }sZen umbâlâ opŋâ suundum âlat amit âigirâp op itâ sâbi, “Yei, yei, kamân patâ, gâgât op waŋgâ mariŋâ zen kât sikumziŋoot urâwe. Kamân zi sâp kânok tâmbetkuap.” Kamân patâ zo hiriŋsâm balo op zimbapkât sâsâŋ. q[Oi waŋgâ mariŋâ sot waŋgâ galem a sot waŋgâ nep a zen kamân zoren sikum lam âim game, zen kamân kârâpkât kâbakŋâ zari ekŋâ kârebân tapŋâ isem umbâlâ opŋâ sâbi, “Kamân patâ itâ zo mân taap.” :m“Yei, yei, kamân patâ, gâ pet hâmbâ neuleŋoot mem ândein. Oi neule top topŋâ sâŋgân zâizâiŋ zo kegâk buŋ uap. Kut ŋâi ŋâi zo kek tâmbetkum nâŋgap.” #?A kut ŋâi ŋâi aŋgâgwaŋgâ op kât sikumziŋoot urâwe, zen kamân zorat hâuŋaŋgât keŋgât op kârebân kin isem umbâlâ op itâ sâbi, %“Bonŋâ muyaginat sâm ândime, zo buŋ op naŋgap, Oi sândokŋâ zo buŋ oip. Oi neule mot zo gulipkoip. Dum mân muyageziŋgâbap.” 7g Nalem wârânŋoot topŋâ topŋâ sot too hitomŋoot topŋâ topŋâ, waiŋ too, kelâk, nalem top topŋâ sot râma, makau, biosi, a lalaŋ sot kore a ambân. Kut ŋâi ŋâi zo sâŋgân zâizâiŋ yatâ aŋgâgwaŋgâ urâwe. Aŋgâgwaŋgâ a ziŋâ kamân zorat marirâpŋâ zeŋgât itâ sâbi, hI Sikum âlip top top itâ aŋgâgwaŋgâ urâwe. Goide kât, kât, kwâlak sâŋgân patâ, sâŋgum neuleŋoot kuriŋâ sot kâmbum, nak, bâu patâ Elepangât gooŋâ. Oi kut ŋâi ŋâi nakŋâ tuume sot kâtŋâ tuume. xi Aŋgâgwaŋgâ a kamânŋâ kamânŋâ, zen sikumziŋ ŋâiŋâ sâŋgân mimbap sâm isem umbâlâ upi. *~M Zen kamân zorat hâuŋaŋgât keŋgât op kârebâk kin itâ sâbi, “Yei, yei, kamân patâ, Babiloŋ kamân kâtikŋâ, gâ hâuŋâ kegâk muyagegigap.” b}= Oi hângât a kutâ, zen kamân zorat mâirâp zen sot laŋ ândiândiŋ op sot bâliŋâ sot sii nalem kep kâmam op ândiwe. Zen kamân zorat kârâp kâbakŋâ zari ekŋâ umziŋ bâlibap. Umbâlâ op isebi. &|EYatâ sâmegât sirâm zorenâk kut ŋâi ŋâi sâtŋoot zeŋgâren muyagibap. Mâsek sot isem umbâlâ sot pu. Oi kârâpŋâ kut ŋâi ŋâi sem kamân zo ârândâŋ simbap. Oi Kembu Anutu, zâk imbaŋâ mariŋandâ tosaziŋâ mâkâbap. Kamân zo sei a ziŋ ekŋâ umbâlâ upi. T{!Zen zâizâiŋ op sii nalem kep kâmam tuum ândiwe, zorat dâp yatik sâknam sot umbâlâ muyageziŋgâbi. Ziŋâ umziŋan itâ sâme, “Ŋâiŋâ mân walâniŋgâbap. Um âlebân ândim zâinat.” Bz}Kamân mâirâp ziŋ bâliŋ otziŋgâwe, yatik otziŋgâbi. Oi hâuŋâ zo walâm otziŋgâbi. Ziŋâ too kâtik ziŋgâne niwe. Zeŋgoot too kâtik kâtikŋâ ŋâi ziŋgâne nimbi. tyaKamân zorâŋâ bâliŋâ kwâkŋan kwâkŋan zem zari sumbem weegap. Oi zi Anutuŋâ tosaŋaŋgât sap. dxASumbemân gâbâ Kembugât den kâtikŋâ itâ âsagei nâŋgâwan,“Arâpnâ, zen kamân zo birâm âinek. Zen zoren ândim bâliŋâziŋ betziŋan mimbegât. Oi kut ŋâi sâtŋoot zeŋgâren zâibapkât. w3Zoren nii bâliŋâ top top, zeŋgât kamân uap. Kamân mâirâp ziŋâ hân dâp a zen waiŋ too ziŋgâne nem um gulip op ârândâŋ laŋ mâman urâwe. Oi hângât a kutâ zen kamân zoren gam bâliŋâ nep tuum ândiwe. Oi hân dâp aŋgâgwaŋgâ a zen kamân zorat sikumgât aŋgâgwaŋgâ op sikumziŋoot urâwe. Zorat opŋâ giligâlaksap.” Kamân patâ Anutugât sâtkât giligâlaksâbap. !v;Zâk den kâtikŋâ den sâm sâip,“Babiloŋ kamân patâ giligâlaksap. Wâke zeŋgât kamân uap. Wâke bâliŋâ zoren âi tâtat mâme upi. u %Oi sumbemân gâbâ sumbem a ŋâi gâi egâwan. Zâk kâwaliŋâ imbaŋâ zemŋaŋgip. Hânân gem gâi âsakŋandâ doŋbep âsagem zeip. tyOi ambân eksat, zo kamân patâ. Zâk hân dâp a kutâ otziŋgi kore okŋaŋgâbigât imbaŋâ zemŋâŋgap.”"s=Oi zo yen mân upi. Anutuŋâ umziŋan den zo pâi diŋâ lum um kânok oi zuu kore okŋaŋgâm kâwaliziŋ bikŋan pam ândine Anutugât den bon upap. LrOi a kutâ bâzagât zen sot zuu ârândâŋ laŋ mâman ambân zo kâsa okŋaŋgâm hâmbâ gakâŋâ bekŋan mem naŋgâne sâk bârak tâi sunumŋâ nemŋâ siŋitŋâ kârâbân une simbap. Zq-Sumbem aŋâ den yatâ sâmŋâ târokwap dâtnogip, “Laŋ mâman ambân too doŋbep naŋgâmŋan ândei eksat. Too zorâŋ a hânŋâ hânŋâ sot a sâk tobat ŋâi ŋâi sot den gându ŋâi ŋâi. GpOi Râma sot kâmbam kumbi. Oi Râma zâk kâtigem zâŋgom kâbakŋeziŋgâbap. Wangât, Râma zâk a kutâ sot a zâizâiŋ aksik patâ walâziŋgâm Kembu patâ op kinzap, zorat. Oi a kâmut zâk sot tâtat mame upme, zen gâsum sâlâpzâŋgoip. Oi zen zâk sot pâlâtâŋ op kâtigem ândie.” Ambângât den. Vo% A zen umziŋ kânogâk zei zuugât kore op kâwaliziŋ bikŋan pam ândibi. “Gooŋâ bâzagât egin, zo a kutâ bâzagât. Narâk ziren mân op ândie. Gâtâm âsagibi. A kutâ nepziŋâ topkwapŋâ narâk pâŋkânok zuu sot a kutâ op ândibi. Jm  Zuu mârum ândeip, oi narâk ziren mân ândiap, zâk a kutâ nâmburân zagât zeŋgâren târokwâi nâmburân karâmbut upi. Oi tâmbet agoagoŋan geibap.” Gooŋâ bâzagât, zorat den. Vl% Oi zuu kâukŋâ nâmburân zagât, zoren zen a kutâ nâmburân zagât. A kutâ bâtnâmbut, zen buŋ urâwe. Ŋâi ândiap. Oi ŋâi gâtâm muyagibap. Zâkŋâ muyagemŋâ narâk pâŋkânok ândibap. Dk Zi a nâŋgânâŋgâŋootŋâ den zi nâŋgâm kwâtâtibap. Zuu kâukŋâ nâmburân zagât, zo bakŋâ nâmburân zagât. Bakŋâ zoren laŋ mâman ambân zo tâtat mâme opmap. jwZuu kâtikŋâ egin, zo mârum ândeipŋâ narâk ziren mân ândiap. Oi zâk bet simân gâbâ kopgam tâmbet agoagoŋ kâtikŋan geibap. Zuu zo mârum ândeip. Oi narâk ziren mân ândiap. Oi bet gâbapkât a hânân ândie, zen ekŋâ sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. Zen kutziŋâ hân muyageibân gâbâ ândiândigât ekabân mân kulemgune zeip, a zo, ziŋâ yatâ upi. SiYatâ ua sumbem aŋâ itâ mâsikânigip, “Gâ wangât nâŋgâna imbaŋâ uap? Nâ ambângât topŋâ sot zuu kâukŋâ nâmburân zagât sot gooŋâ bâzagât, zorat topŋâ dâgoga nâŋgâ. Vh%Oi ambân zo Anutugât siŋgi a sot Yesugât siŋgi den mem ândine zâŋgowe, zeŋgât gilâm nemŋâ um gulip oi egâwan. Zo ekŋâ nâ imbaŋânâ buŋ oip. Zuu kâukŋâ nâmburân zagât, zorat den. RgAmbân zorat mâteŋan den sumbuŋâ itâ zeip, “Laŋ mâme ambân zeŋgât patâziŋâ sot hân kwâkŋan bâliŋ top top zorat mamŋâ. Babiloŋ kamân patâ, nâ.” Den yatâ zo mâteŋan zeip. tfaOi ambân zo hâmbâŋâ kâmbum sot kuriŋâ mem ândeip. Oi neuleŋâ sâŋgân zâizâiŋ zo sâkŋan dâp op zeip. Oi bikŋan hâkop goide kâtŋâ tuutuuŋ tâip. Oi hâkop zorat umŋan kut ŋâi ŋâi sumun kârok piksâm zeip. uecYatâ dâtnom diinigi Kaapumŋâ tirâpnogi itâ egâwan. Mirâ kamân kâtikŋan ambân ŋâi zuu kuriŋâ kwâkŋan tâip. Zuu zorat sâkŋan kot bâliŋâ top top zeip. Oi zuu zo kâukŋâ nâmburân zagât. Gooŋâ bâzagât. dHân a kutâ ziŋ ambân zo zâkkâren gam zâk sot laŋ mâman upme. Oi hânŋâ hânŋâ a zen zâk sot bâliŋ op um gulip upme.” rc _Oi sumbem a nâmburân zagât hâkop mem ândiwe, zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ ga itâ dâtnogip, “Gâ gâna mâtâp ambân patâ too doŋbep naŋgâmŋan ândimap, zo tirâpgobat. Tirâpgomŋâ hâuŋâ mimiŋaŋgât den dâgobat. `b9Oi sumbemân gâbâ sumbem tipŋâ patâ patâ map yatâ ubâ gem ga sâratzâŋgoip. Zâŋgoi Anutu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. Sumbem tipŋâ zo gem tâmbetzâŋgoip, zorat op sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe.ra]Oi saruyân tâunanân zo aksik âbâŋgum saruyân geiwe. Oi hânân bakŋâ zen âbâŋgum naŋgâwe. 7`gOi kamân patâ zo âbâŋgoi karâmbut oip. Oi hânŋâ hânŋâ a zeŋgât kamân patâ giligâlaksâip. Babiloŋ kamân patâ zo yatik Anutu kukŋaŋgât op tâmbetkoip. _ Hânpân sot kaŋkundunduŋ sot sumbem kwamit patâ muyageip. Wâriŋ patâ ŋâi meip. Wâriŋ yatâ zo mârumŋan mân meip. K^Oi sumbem a nâmburân zagâtŋâ hâkopŋan gâbâ kut ŋâi lokei sumbem kabâŋan geip. Gei tirik namin Anutugât tâtatŋan gâbâ den kâtikŋâ ŋâi itâ sâip, “Mârum âkap.” !];Oi wâke zen hân dâp a kutâ Yudaia hânân minduziŋgâwe. Hân zorat kutŋâ Yuda denân Hamagedoŋ sâme (Niiŋ denân ko Magedoŋ bakŋâ). \5Oi nâ den ŋâi itâ nâŋgâwan, “Nâ Yesu, itâ sa nâŋgânek. Zen narâknâ mân nâŋgâne kek gâbat. Zorat ŋâi zâk sâk bârak ândim aŋun opapkât sâk pâkeŋâ mem pam um gwâlâgwâlâ ândibap. Yatâ upap, zo ko zâkkât nâŋga sâtâreŋoot upap.” c[?Zo zen wâke bonŋâ. Zen sen mârât top topŋâ tuubigât imbaŋâ zemziŋgap. Oi zen hân dâp a kutâ âi minduziŋgâmŋâ Anutu, imbaŋâ mariŋâ, zâkkât narâk patâ zo mâte oi kâsa op gâm kâmbam kumbi. ;Zo Oi nâŋâ eksandâ oâ lâuŋan gâbâ sot zuu kâtik lâuŋan gâbâ sot propete sarâŋâ zeŋgât lâuziŋan gâbâ wâke bâliŋâ karâmbut, tobatziŋ kaŋ yatâ op gawe. zYm Sumbem a nâmburân kânokŋâ hâkopŋan gâbâ kut ŋâi lokei Euparata too patin giarip. Giari too kârâksâip. Kârâksâi mâtâp âsageip. Mirâsiŋ takâtakâŋan gâbâ a kutâ sot kâwali arâpziŋâ gabigât yatâ muyageip. +XO Oi sâknam sot useziŋaŋgât opŋâ Anutu, sumbem mariŋâ sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâwe. Oi zen umziŋ mân melâŋ ândi mâmanziŋ bâliŋâ zo mân birâwe. W Sumbem a bâtnâmbuŋâ zâkŋâ zuugât tâtarân hâkopŋan gâbâ kut ŋâi lokei giari zâk sot a ambân gakârâpŋâ zeŋgât hân boŋ zo ŋâtâtiksâm zeip. Oi a zen sâknam patâ nâŋgâm biyakŋâ nâmbâlamziŋâ hârârâŋsâmŋâ takâ zeip. x~}|{zzyxwvuut$srrqq$p`oo6n{mlkkCjYihhfeeHdcbaa`_}^^]\`[[wZYXXYWVVUUKTTHTSSStS=QxPwOO'NM3LKJJ"IIHHFGGFEoED[CGBAM@\??=<;:K88N77>66T55F433>2t110k//-,++,)(i'Y&(%L$#"i!!K ok5/Jr#C"lr\ K[P2-"qxucOi sâknan ko bâliŋandâ ziap, zo um nâŋgânâŋgânâ den ziap, zâk sot kâsa opmabot. Bâliŋandâ um sâknan ziap, zorâŋâ kâtigem saanigi zâkkât tâk namâŋaŋgât a opman. Bâliŋandâ tâmbetnobam sâknanâk ândimap. <sNâ umnandâ Anutugât den nâŋgâm âkŋâleman. oWDen san, zo itâ. Nâgâren itâ muyagemap. Kut ŋâi âlip upâ sa bâliŋandâ mâte otnimap. Nâ bâliŋâ mân upat sâm zorâŋak opman. Zo itâgât. Zo ninak buŋâ. Bâliŋandâ um sâknan mirâ kamân meipkât yatâ opman. s_Kut ŋâi âlipŋâ upat sâmŋâ mân opman. Nâ kut ŋâi bâliŋâ zo mân upat sâm zorâŋak opman. "=Nâ topnâ itâ nâŋgan. Sâk sunumnaŋgât umŋan âlipŋandâ mirâ kamân mân meip. Kut ŋâi âlipŋaŋgât zo sâman. Ka bonŋâ mân muyageman. \1Yatâ opman, zo ninâ umgât buŋâ. Bâliŋandâ um sâknan zem kâitnogi opman.  !Gurumin denân pâke den ziap, zorat nâŋga âlip opmap. Kut ŋâi âkon opman, zo opŋâ gurumin den âlipŋâ zorat topŋâ muyageman.  }Orot mâmenaŋgât nâŋga kwakmak opmap. Nâ kut ŋâi upam, zo birâm mân opman. Oi kut ŋâi âkon opman, zo opman.  +Nen itâ nâŋgâmen. Gurumin den zo Anutugâren gokŋâ. Nâ ko hânân gokŋâ. Bâliŋandâ sâŋgânnâ mei zâkkât kore op ândian. j M Gurumin den âlipŋandâ nogi mowan? Yatâ buŋâ. Bâliŋandâ nogip. Bâliŋandâ gurumin denân mâtâp muyagem nogi mowan. Bâliŋaŋgât topŋâ muyagibapkât bâliŋandâ nogi mowan. Bâliŋaŋgât nâŋgindâ sumunŋâ uap. Nen bâliŋaŋgât topŋâ yatâ nâŋgânatkât gurumin denŋâ sâi mowan. Um sâkniŋan bâliŋandâ nep tuumap.   Oi zo itâ. Gurumin den zo âlipŋâ sot tosaŋâ buŋâ. Mâbâŋgum ŋâi ŋâi sâwe, zo tosa buŋ sot târârak âlipŋâ. `9 Bâliŋandâ gurumin denân mâtâp muyagemŋâ kâitnogi gurumin denŋâ nogi mowan. a; Gurumin denŋâ otnigi ândim zâibatkât sâsâŋ, zorâŋak mâburei kâmbamnâ oip.  Nâ mârumŋan gurumin den mân nâŋgâwan, narâk zoren tosanaŋgât topŋâ mân nâŋgâm laŋ ândia bâliŋandâ mân nogip. Ka bet gurumin den muyagenigi bâliŋandâ umnan laŋ kâri topŋâ itâ nâŋgâwan, “Um mumuŋ yatâ op ândian.” [/Bâliŋandâ tâmbetnobam gurumin denân mâtâp itâ muyageip. Umnâ kâitkui a nâmbutŋâ zeŋgât kut ŋâi ŋâi laŋ mimbat sâm ek âkŋâlem ândiwan. Den kâtik zo mân zei sâi bâliŋâ yen zembap. Oi zi dap sânat? Mosegât gurumin den zo bâliŋâ? Zo buŋâ. Gurumin den buŋâ sâi ko nâ bâliŋaŋgât topŋâ mân nâŋgâbam. Gurumin denân den ŋâi itâ sapsum niŋgâmap, “A ŋâigât kut ŋâi ŋâi laŋ mimbat sâm mân ek âkŋâliban.” c?Zi ko Yesu sot moindâ gurumin sâŋgiŋaŋgât tâkŋâ zo ânâŋgârip. Oi gurumin dengât mâtâp sâŋgiŋâ mân lâŋ, Kaapumgât mâtâp uŋakŋâ lâŋ Anutu kore okŋaŋgâmen. Bâliŋandâ kâitnâŋgomap. EÂndiândi sâŋgiŋâ ândiwen, narâk zoren gurumin denŋâ bâliŋaŋgât âkŋâlegât kârâp waari sâkniŋan nep tuugip. Yatâ otniŋgi tâmbetagoagoŋaŋgât mâtâbân ândiwen. Bukurâp, zeŋgât topziŋâ yatigâk ziap. Kristo zâk moip. Oi zen mumuŋan târokwap mune gurumin dengât tâkŋâ ânâŋgârip. Oi mumuŋan gâbâ kândom zaarip, zâkkât siŋgi urâwe. Nen Anutu kore okŋaŋgâm ândim kwâtâtinatkât yatâ muyageip. veAmbân ŋâi, zâk apŋâ wâgân ândei birâm ŋâi sot ândei laŋ mâman ambân sâbi. Ka ap ambin ândeitâ apŋâ moi ko gurumin denŋâ saazikip, zo ânâŋgâtpap. Oi ambân zo a ŋâi mimbap, zo ko laŋ mâman yatâ mân upap. 2]Zorat ambân ŋâi apŋâ wâgân ândei birâbirâŋ, zo mân taap. Gurumin denân den ŋâi yatâ ziap. Apŋâ moi ko ap ambin zekât sâm zikâzikâŋ, zo âkâbap. ~ Bukurâpnâ, Mosegât gurumin den nâŋgâme, zeŋgât op san. Zen itâ nâŋgâme? “Gurumin den luluŋâ zo mumuŋan âkâmap.” t}aBâliŋaŋgât kore upme, zen bâliŋaŋgât hâuŋâ tâmbetagoagoŋ zo mimbi. Ka Anutu um âlipŋaŋgât ziŋgâziŋgâŋ zo ândiândi kâtik. Oi nen Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkâren târokwap ko ândiândi kâtik zo miwen.|Zen ko Kembuŋâ bâliŋaŋgât dumun olaŋi Anutugât kore a op ândie. Oi bonŋâ, um hâlâlu mie. Oi bet ândiândi kâtik muyagibi. X{)Oi narâk zoren wan bonŋâ muyagiwe? Kut ŋâi ŋâi urâwe, zorat narâk ziren nâŋgâne aŋunŋoot opmap. Oi itâ nâŋgâmen. A kut ŋâi ŋâi yatâ zo upme, zen zorat sâŋgân mem mom tâmbetagobi. az;Zen bâliŋaŋgât kore op ândiwe, narâk zoren târârakkât kore mân ândiwe. /yWUm nâŋgânâŋgâziŋ lotŋaŋgât ayân kut ŋâi ziap, zoren dâpkwap den zi dâzâŋguan. Zen mârumŋan um sâkziŋâ pane âkŋâle bâliŋâ sot bâliŋâ zorat kore oi laŋ ândiwe. Oi narâk ziren um sâkziŋ Kembugâren pane ândiândi târârakkât kore oi um hâlâlu op ândibi. jxMZen bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâm olaŋziŋgi târârak ândiândiŋaŋgât kore a op ândie. w1Zen bâliŋaŋgât kore op ândiwe, zo âkip. Oi zi siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâwe dâp umziŋ nâŋgâmŋâ lume, zorat Anutu sâm âlip kwapi. v'Zen itâ nâŋge mo? A kutâ um sâkziŋâ zâkkâren pam kore okŋaŋgâbiŋâ, zâkkât kore a op nepŋâ tuubi. Bâliŋandâ a kutâziŋ oi zâkkât kore a op ândim mom tâmbetagobi. Mo Kembu zâk a kutâziŋ oi sât luluŋ op, zâkkât kore a op ândim âlip upi. uOi zi dap orot? Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋan bageindâ gurumin dengât pâkeŋâ siriksâipkât bâliŋ utnat? Yatâ buŋâ. t Zen Mosegât gurumin dengât mâtâbân mân ândie. Buŋâ. Gurumin denŋâ mân tânzâŋgomap. Yesu Kristogât op Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋ mâtâbân ândime. Zorat op ko bâliŋandâ a kutâ mân otziŋgâbap. Siŋgi âlipkât nep a op ândinat. Fs Oi um sâkziŋâ zo bâliŋaŋgât kore opapkât um sâkkât kendon ândibi. Zen mumuŋan gâbâ mâŋgiziŋgipkât um sâkziŋâ Anutugâren pane zimbap. Târârak ândibigât yatâ upi. r) Bâliŋandâ sâkziŋan a kutâ upâ sâi mân nâŋgâbi. Oi sâkziŋandâ âkŋâle bâliŋaŋgât aleziŋgi zo yatik mân nâŋgâbi. ]q3 Oi zeŋgât yatik. Ziiŋaŋgât nâŋgânetâ bâliŋâziŋaŋgât zâk sot muwe yatâ uap. Oi Yesu Kristo, zâk sot pâlâtâŋ op zaat Anutugât arâp ândie. Yatâ nâŋgâbi. Bâliŋaŋgât kore mân utnat. 6pe Yesu moip, zâk bâliŋâniŋaŋgât op sâp kânok moi âkip. Oi Anutuŋâ Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgei zaatŋâ Anutugât kutsiŋgi laŋ kârâbapkât nep tuum ândiap. *oM Kristogât itâ nâŋgâmen. Anutuŋâ zâk mumuŋan gâbâ mem zaaripkât dum zagâtŋâ mân mumbap. Mumuŋandâ Kristogât a kutâ dum zagâtŋâ mân upap. _n7Itâ nâŋgâmen. Kristo sot muwenŋâ hânân sot sumbemân zâk sot ândinat. m9Ŋâi zâk moi bâliŋaŋgât tâkŋâ olaŋbap. Oi nen yatik Kristogât mumuŋan târokwarâwengât bâliŋaŋgât tâkŋâ mân saaniŋgi ândinat. DlNiiŋaŋgât itâ nâŋgâmen. Um sâŋgiŋâ Yesu sot ârândâŋ poru nagân kuwe. Zo um sâkniŋan bâliŋaŋgât imbaŋâ koi gibapkât sot bâliŋaŋgât kore mân op ândinatkât. kkONen mumuŋaŋgât tobat op târokwarâwengât zaatzaatŋaŋgât, zo yatik op târokwâtnat. jyZo yatâ nen too saŋgonniŋgâne Kristo sot ârândâŋ mom hanagowen yatâ uap. Oi Kristogât ibâ, Anutu, zâk imbaŋandâ Kristo mumuŋan gâbâ mâŋgei zaarip, ândiap. Nen yatik wâgân op ândiândi uŋakŋâ ŋâi muyageniŋgi ândinat. Xi)Yatâ buŋâ. Kristo sot muwen. Too saŋgonniŋgâwe, narâk zoren Yesu Kristogâren târokwarâwen. Nen Yesugât mumuŋan târokwarâwen. Zo nâŋgâme mo? Zo yatâ oi dap op bâliŋan târokwap ândinat? FhYatâ sânat? Kutsiŋgiŋâ laŋ kârâbapkât yatâ utnat? Qg Bâliŋâ hânân muyagei Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ walâm tâtalek oip, zorat dap sânat? “Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋandâ laŋ kârâbapkât bâliŋ doŋbep op ândinat.” f+Den san, zo itâ. Bâliŋandâ mumuŋâ muyageip. Muyagemŋâ a ambân a kutâ otziŋgâm ândim gâip, zo yatik tânzâŋgozâŋgoŋandâ a kutâ op tosa buŋ minniŋgâm ândiândi kâtigân nâmbanbap. Kembuniŋâ Yesu Kristo neŋgât op moipkât yatâ muyagibap.veeAdamŋâ bâliŋ oi bâliŋâ hânân muyageip. Bâliŋâ gwâlânteŋsâbapkât sot bâliŋaŋgât topŋâ muyagibapkât Mosegât gurumin den muyageip. Oi bâliŋâ muyagem zari Anutugât siŋgi tânzâŋgozâŋgoŋandâ walâm zarip. Hd Akânok Adam, zâkŋâ bâliŋ oi a doŋbep niŋâ bâliŋ mâme a ambân urâwen. Zo yatik a kânok Kristo, zâk sât lulu ândeipkât a doŋbep nen Anutugât mâteŋan târârak op kinat. Xc)Zorat itâ. Mârum a kânok Adam, zâkŋâ bâliŋ oi a aksik simgât siŋgi urâwen. Oi bet zo yatik a kânokŋâ târârak ândei Yesugât siŋgi a nen doŋbep tosaniŋ buŋ oi ândiândi muyagiwen. -bSA kânok Adam den kuŋaŋgât op mumuŋâ muyagemŋâ imbaŋâ mem a kutâ otziŋgip. Ka Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ walâm tâtalek oi a doŋbep nen tosaniŋ buŋ orot, zo mem umniŋan mem gimenŋâ a kânok Yesu Kristo, zâkkât opŋâ ândiândiyân a kutâ op ândinat. aKembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ sot toren Adam den kuŋaŋgât bonŋâ, zet topzik ŋâi ŋâi. A kânokkât tosaŋâ simgât sâm kwâkâkwâkâŋ muyageip. Ka Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ tosa doŋbep birâm tosaniŋ buŋ muyageip. A`{Anutu umâlipŋaŋgât tânzâŋgozâŋgoŋ, zorâŋ den ku zorat dâp buŋâ. Zorâŋ wâlap. A aksik patâŋâ Adamgât den kuŋaŋgât opŋâ mom naŋgâwe. Oi Anutugât tânzâŋgozâŋgoŋ, zo a kânok Yesu Kristogât tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât op Adamgât den ku walâmŋâ a doŋbep tânnâŋgoip. z_mKa bet gurumin denŋâ muyagei a ziŋ tosaziŋ ek nâŋgâwe. Adam zâk bâliŋ oi mumuŋandâ topkwap a ândim gawe, zen a kutâ otziŋgâm ândim gâi Mose muyageip. Adamgât tobat mân urâwe, zeŋgâren laŋ ârip. Adam zâk mumuŋaŋgât kâukŋâ oipŋâ bet ŋâi ândiândigât kâukŋâ muyagibapkât sâsâŋ, Yesu, zâkkât dâp oip. Ka topzik ŋâi ŋâi. K^ Mârum Mosegât gurumin den mân muyagei bâliŋandâ kândom muyagem zeip. Oi narâk zoren Mosegât gurumin den mân muyageipkât bâliŋâ yen zem gâip. Anutuŋâ tosaziŋ mân sâlâpkoip. c]? Zorat itâ nâŋgânâ. A kânok Adam, zâkkât opŋâ bâliŋâ hânân muyageip. Oi bâliŋaŋgât op mumuŋâ muyageip. Oi a aksik zeŋgâren zarip. Wangât, a aksik zen bâliŋ urâwe, zorat zeŋgâren arip. a\; Oi zorik buŋâ. Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkŋâ lumbeŋâ muyagem Anutu sot târokwatniŋgi buku buku ândien. Zorat nen Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâmen. Adamŋâ mumuŋ muyageip. Yesuŋâ ândiândi muyageip. ;[o A nen mârum Anutu kâsa okŋaŋgâm ândiwen. Oi nârâk zoren nanŋandâ neŋgât op moip. Oi zorik buŋâ. Neŋgât op moipkât diiniŋgi nen Anutu sot buku urâwen. Oi zorik buŋâ. Zâkŋâ walâm otniŋgâbap. Zâk sot buku op ândeindâ nanŋandâ ândim bâliŋan bagibemgât tânnâŋgobap. EZ Zâk neŋgât op moipkât itâ nâŋgâm kwâtâtimen, “Tosaniŋ buŋ urâwen. Anutu kukŋaŋgât bonŋâ muyamuyagiŋ narâkŋan Anutuŋâ tosaniŋaŋgât hâuŋâ mân niŋgâbap.” Y)Nen bâliŋ op ândeindâ Anutu nen umŋandâ doŋbep gâsuniŋgip. Anutuŋâ umâlipŋaŋgât opŋâ Kristo sâŋgongoi gem hâuniŋâ moip. "X=Nen itâ nâŋgâmen. A târârak ŋâigât hâuŋâ op mumuŋâ, zo a neŋgâren mân taap. A âlipŋâ ŋâigât op mumuŋâ, zo ko muyagibap mo dap? WMârum nen imbaŋâ buŋ ândiwengât târârak mân ândiwen. Oi narâkŋâ mâte oi Kristo zâk bâliŋ mâme a neŋgât op moip. HV Nen zo yatâ ândimŋâ bonŋâ minat. Anutuŋâ Tirik Kaapumŋâ umniŋan pâip. Kaapum zâk den itâ sâm muyageniŋgâmap, “Anutugât umŋandâ doŋbep gâsuniŋgâm tânnâŋgomap.” FUOi yatâ ândeindâ Anutuŋâ niŋgiri âlip upap. Nen nâŋgâm pâlâtâŋ sot ândim Anutuŋâ kut ŋâi ŋâi neŋgât siŋgi sâip, zorat nâŋgâm um bâbâlaŋ op mambât ândinat. T Oi zorik buŋâ. Sâknam ândiândiniŋaŋgât sâtâre upmen. Oi itâ nâŋgâmen. Sâknamân ândimŋâ umniŋ mân loribap. IS Yesuŋak mâtâp mem niŋgipkât Anutuŋâ tânnâŋgoi ândien. Oi gâtâm zâk sot ândeindâ Anutugât imbaŋaŋgât âsakŋâ âsagei mem ândinat, zorat nâŋgâm ândim sâtâre upmen. *R OYesu Kristoŋâ suupniŋ mem moipkât nen nâŋgâm pâlâtâŋgât op tosaniŋ buŋ urâwengât Yesu Kristogâren pâlâtâŋ op Anutu sot lumbeŋ op ândimen. rQ]Anutuŋâ sâi Yesu kune tosaniŋaŋgât op moip. Oi tosaniŋ buŋ upapkât mumuŋan gâbâ zaarip.P#Kembuniŋâ Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgeip, Anutu, zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgindâ neŋgât yatik nâŋgi tosaniŋ buŋ utnat. O}Anutuŋâ nâŋgi tosaŋâ buŋ oip, den zo Abaram zikŋaŋgârâk mân kulemgoip. Neŋgât ârândâŋ kulemgoip. aN;Abaram zâk nâŋgâm pâlâtâŋ zemŋaŋgipkât Anutuŋâ nâŋgi tosaŋâ buŋ oip. XM)“Anutuŋâ kut ŋâi muyagibapkât sâip, zorat bonŋâ âlip muyagibap.” 1L[Anutuŋâ siŋgi den dukuip, zo nâŋgi mân bon buŋ oip. Nâŋgâm pâlâtâŋgât kâtigem Anutugât nâŋgi zari sâtâre okŋaŋgip. Zâk itâ nâŋgâm ândeip. )KKOi zâk kendonŋâ 1 handeret oip. Sâkŋâ patkip oi Sera zâk kâpin ândim sâkŋâ âron oip, zo ekŋâ nâŋgâm pâlâtâŋŋaŋgât um zagât mân oip. LJAbaram zâk a kâmut doŋbep zeŋgât ibâ upap. Den zo nâŋgâm itâ mân sâip, “Nâ sombâ op kiunnâ buŋ ândiangât dap yatâ kiurâpnâ âsagibi?” Buŋâ. Yatâ mân sâip. Kembugât den zorat bonŋâ âsagibapkât mambât ândeip. Den itâ sâm dukuipkât, “Kiurâpkâ doŋbep patâ yatâ muyagibi.” lIQAnutuŋâ Abaram den ŋâi dukumŋâ sâm kâtigeip. Den zo Kembugât ekabân kulemguwe. Zo itâ ziap,“Nâŋâ gâ a kâmutŋâ kâmutŋâ zeŋgât ibâziŋ upangât sâm giwan.” Abaram zâk den zo nâŋgâm Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm itâ nâŋgip, “Anutu zâk mumuŋan gâbâ mâŋginiŋgâbâ sâm mâŋginiŋgâbap. Oi kut ŋâi ŋâi mân ziap, zo sâi muyagibap.” Abaram zâk yatâ nâŋgip. Abaram nâŋgâm pâlâtâŋâ zâizâiŋ zemŋaŋgip. -HSAnutuŋâ sâm kâtigem kut ŋâi ŋâi siŋgi kwatniŋgip, zo nâŋgâm pâlâtâŋniŋaŋgât op muyagibap. Zo bon buŋ mân upap. Zinziŋ kâtik zem zâimâmbap. Wangât, zo umâlipŋaŋgât op tânzâŋgozâŋgoŋ, zo pindi Abaramgât kiurâp neŋgâren bon oip. Gurumin den lume, zenâk buŋâ. Abaramŋâ nâŋgâm pâlâtâŋgât mâtâp lâŋmen, nen aksik Abaramŋâ Anutugât mâteŋan sâkunniŋâ uap. G)Gurumin den buŋâ oi sâi ko tosagât hâuŋaŋgât den mân muyagebap. Gurumin denŋâ tosagât hâuŋaŋgât den muyagemap. Zorat a gurumin den luluŋaŋgât mâtâbân lâŋ ândimŋâ tosaziŋ buŋ mân upi. Buŋâ. Kembu kukŋaŋgât bonŋâ zeŋgâren muyagibap. F1Oi siŋgi kwatziŋgip, zo gurumin den lume, zeŋgât oi sâi nâŋgâm pâlâtâŋgât mâtâp sot Anutuŋâ Abaram den dukuip, zo bon buŋ opap. 0EY Anutuŋâ Abaram sot kiurâpŋâ hân patâ siŋgi kwâtziŋgip, zo gurumin den luluŋaŋgât buŋâ. Nâŋgâm pâlâtâŋaŋgât op tosaŋâ birâm yatik oip. mDS Oi kwabâ kwâtniŋgâne ândim nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândiwen, neŋgât kâukŋâ oip. Zâk nâŋgâm pâlâtâŋgât mâtâp lâŋip. Mâtâp zorik kiunŋâ kiunŋâ Abaram zâk kâukniŋâ sâindâ dâp upap. @Cy Zâk kwabâ mân kwâkŋaŋgâne ândim Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgi tosaŋâ birip. Nâŋgâm pâlâtâŋgât undip zo bet sâkŋan pindip. Abaram zâk yatâ opŋâ kwabâ mân kwâtziŋgâne ândim Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâne tosaziŋ buŋ oip, zeŋgât kâukŋâziŋ op ândeip. 2B] Narâk ikâ zoren tosaŋâ buŋ miŋaŋgip? Kwabâ kwatne ândeibân mo yen ândeibân tosaŋâ buŋ miŋaŋgip? Zo yen ândeip, narâk zoren tosaŋâ buŋ miŋaŋgip. A Sâtâre den zi kwabâ kwatniŋgâwe, Yuda a neŋgârâk? Mo a hân ŋâin ŋâin gokŋâ zeŋgât sot ârândâŋ uap? Kembugât ekabân Abaramgât den ŋâi ziap. Zo sâlâpkum nâŋgâmen. Zâk Anutuŋâ nâŋgâm pâlâtâŋŋaŋgât op tosaŋâ birip. 8@iA ŋâi zâk Kembuŋâ zâkkât nâŋgi tosaŋâ buŋ opmap, zâk sâtâreŋoot upap.” Abaramŋâ nâŋgâm pâlâtâŋŋaŋgât opŋâ hân aŋâ aŋâ kândom otniŋgip. U?#“Kembuŋâ tosaziŋ birip sot bâliŋâziŋ gulipkoip, zen sâtâre upi. (>IMarumŋan a kutâ Dawidi, zâk yatik Anutuŋâ a ŋâi orot mâme âlip nep mân tuugi tosaŋâ birâbap, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm itâ kulemgoip, h=IOi ŋâi ko ândiândi târârakŋaŋgât nep mân tuumŋâ bâliŋ mâme zeŋgât tosa birâmap, Anutu, zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâpap zo ko Anutuŋâ nâŋgâm pâlâtâŋaŋgât op nâŋgi tosaŋâ buŋ upap. <Zorat itâ sa nâŋgânek. Ŋâi zâk nep tuum sâŋgân mei, zorâŋ yen pindâpindâŋ zo yatâ buŋâ. Nepkât sâŋgân uap. ';GKa Kembugât den ŋâi itâ ziap,“Abaramŋâ Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgip, zorat opŋâ Anutuŋâ zâkkât nâŋgi tosaŋâ buŋ oip.” }:sZikŋâ orot mâmeŋaŋgât op tosaŋâ buŋ oip? Zo yatâ oip sâi Anutugât mâteŋan sâkŋâ mem zâi pâmbap. M9 Gurumin den zorat nâŋgâm sâkunniŋ Abaram, zâkkât dap sânat? t8aOi yatâ sâm nâŋgâm pâlâtâŋgât op gurumin den kândaŋmen? Buŋâ. Gurumin den zo tângumen.7Zâk Anutuniŋ kânok ândiapkât Yuda a sot hân ŋâin gokŋâ ârândâŋ nâŋgâm pâlâtâŋgât op tosaniŋ buŋ minniŋgâmap. u6cZen dap nâŋge? Anutu zâk Yuda a neŋgât Anutuyâk? Buŋâ, Zâk hânŋâ hânŋâ neŋgât Anutu. y5kNen itâ nâŋgen. A nen gurumin den luluniŋaŋgât buŋâ. Nâŋgâm pâlâtâŋgât op tosaniŋ buŋ upmen. t4aOi âlip zâizâiŋ utnat? Buŋâ. Zâizâiŋâ zo kândaŋip. Wangât kândaŋgip? Nen orot mâme âlip op ândim tosa buŋ uen? Buŋ kâtikŋâ. Nen yen nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgindâ tosâniŋ buŋ kwatniŋgip, zorat. !3;Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâme, zen tosaziŋ buŋ upme. Zorat topŋâ narâk ziren muyagibapkât Anutuŋâ yatâ oip. Anutu, zâk hâlâlu mariŋâ ândiap. Oi zorat topŋâ zo muyap pâi ziap. Nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmengât op tosaniŋ buŋ op ândinat. p2YZâkŋâ nanŋâ sâŋgongoi gem gâi a ambân mâteziŋan kune moi gilâmŋandâ bâliŋâniŋ saŋgorip. Oi zen zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm ândibiŋâ tosaziŋ buŋ ândibi. Bâliŋâ op gawe, zorat tosaziŋ Anutuŋâ umâlipŋaŋgât pâi zeipkât Yesu mumuŋan bagei Anutugât mâteŋan tosaniŋ buŋ orotŋaŋgât mâtâp muyageip. }1sKa Yesu Kristo zâk sâŋgânniŋ mem suupniŋ meipkât Anutuŋâ sâŋgân buŋ tânnâŋgom hâlâlu minniŋgip. 0Nen aksik patâ bâliŋ urâwengât Anutuŋâ niŋgiri mân dâp oip. Anutugât âsakŋâ neuleŋan takânatkât mân uen. C/Yesu Kristo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgindâ tosaniŋ buŋ oi ândiândiŋâ mâtâp zo neŋgât siŋgi uap. Zo a topŋâ topŋâ neŋgât matâp kânok. Mâtâp ŋâi mân ziap. }.sMosegât gurumin denŋâ mân tânnâŋgomap. Ka narâk ziren gurumin den yen zei Anutugât mâteŋan tosa buŋ utnatkât Anutuŋâ mâtâp muyageip. Mâtâp zo gurumin den sot Propete zeŋgât ekabân siŋgiŋâ kânŋan sâm kulemguwe. A-{Den zo gurumin den ekabân ziap. Oi nen itâ nâŋgâmen. Gurumin den zo a ambân aksik neŋgât op sâi umŋan ândien. Nen dap op gurumin den lum ândim Anutu mâteŋan târârak utnat? Gurumin den, zorâŋ tosaniŋ sâm muyagemap. Zo a aksik neŋgât topniŋ sâm muyagei dap op hâuŋâ sânat? A aksik neŋgât tosaniŋ Anutugâren ziap. Yesuŋâ suupniŋ meip, zorat nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm tosaniŋâ buŋâ upap. 4,cZen Anutugât keŋgât mân op ândime.” .+WLumbeŋaŋgât mâtâp zorat kwakme. .*WA tâmbetzâŋgom âim tâmbetagome. *)OKâmbamgât bâbâlaŋ op âime. B(Lâuziŋan den bâliŋâ sot um kâlak den piksâm ziap. ' Gânduziŋan gâbâ kuk kalâm âsagem takâmap. Nâmbâlamziŋâ puriksâi sarâ den kopgâmap. Lâuziŋâ mulum kâtikŋâ yatâ. n&U A zen pisuk Kembugât mâtâp birâm bâliŋan âiwe. Zeŋgâren gâbâ ŋâiŋâ âlip mân opmap. O% Ŋâiŋâ itâ mân sâmap, ‘Nâ Anutugât topŋâ nâŋgâbâ.’ z$m Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“A zeŋgâren gâbâ ŋâi târârakŋâ mân ândiap. #1 Yuda a nen a nâmbutŋâ walâziŋgâm tobat ŋâi ândien mo? Yatâ buŋâ. Yuda a sot hân ŋâin gok nen aksik bâliŋaŋgât kore upmen. " Oi wangât itâ mân sâmen? “Nen bâliŋ oindâ Anutuŋâ bonŋâ muyagibap.” A nâmbutŋâ ziŋ neŋgât yatâ sâme. Sâm sâtniŋan sâme. Den bâliŋâ yatâ zo sâm mâtâp zo lâŋme zo, zen ko hâuŋâ ziŋgi dâp upap. A aksik gulip urâwe. !Oi den toren ko den sarânandâ Anutugât den bonŋâ tângoi kutsiŋgiŋaŋgât wangât nâ bâliŋ mâme a sâm hâuŋâ nibap?” yZo agât den. Anutuŋâ târârak mariŋâ ândiap, zorat Anutuŋâ a bâliŋâniŋaŋgât hâuŋâ niŋgi dâp upap. FBâliŋ oindâ Anutuŋâ târârakŋaŋgât topŋâ sâm muyagemapkât dap sânat? Itâ sânat? “Top yatâ ziapkât Anutuŋâ zobâ hâuŋâ niŋgi mân dâp upap.” Yatâ buŋâ. "=Buŋ kâtikŋâ. Anutu zâk sâi kâtigemap. Ka a nen dinniŋâ sarâ sot bon buŋ sâmen. Neŋgât yatâ sâsâŋ. Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Kembu, gâ sâm kubikna a ziŋ nâŋgâne âlip upap. Gâ sâm kwâkâna a zen diŋgâ mân kwâkâbi.” &EOi dap yatâ? Yuda a nâmbutŋâ zen Anutugât den nâŋgâm kândâtkume, zorat itâ sânat? “Lolotziŋandâ Anutuŋâ sâi kâtigemap, zo koi gibap?” }Yatâ buŋâ. Yuda a, nen Anutuŋâ diŋâ niŋgip. Nen Anutuŋâ siŋgi den top top dâtnâŋgoi zorat mariŋ urâwen. ` ;Yuda a nen hân ŋâin gok zen sot dâbâk upmen mo? Kwabâ kwatniŋgâwe, zo yenŋâ? .USâgân den kâtikkât tobat mem ândiândiŋ, zo bonŋâ buŋâ. A ŋâi umŋandâ bâliŋâ birâm Kembugât siŋgi ândimap, zâkkât Yuda a bonŋâ sânat. Umân Kaapumŋâ nep tuumap, zo bonŋâ. A yatâ zorat a ziŋâ buŋâ, Anutuŋâ nâŋgi âlip oi sâm âlip kwâkŋaŋgâbap.zmŊâi zâk kwabâ kwâkŋaŋgâne gurumin den mân lumap, zâkkât dap dap sânat? Zâk Yuda a bonŋâ? Buŋâ. H Oi kwabâ mân kwâkŋaŋgâne ândimŋâ den kâtikkât nep tuubapŋâ nepŋâ zâkkât topŋâ sapsubap. Oi Yuda a den kâtikŋâ nâŋgâmŋâ mân lume, zeŋgât topziŋ yatik sapsubap. 5Oi zorat torenŋâ ziap. A hân ŋâin gok ŋâi kwabâ mân kwâkŋaŋgâwe, zâk den kâtikŋâ lugi kwabâ kwâkŋaŋgâwe, zo yatâ âlip upap. /Gâ sâkkan Anutugât den kâtik lum kwabâ kwatgiwe oi ko den kâtik zo luna bon upap. Den kâtik zo kona kwabâ kwatgiwe, zo yenŋâ uap. b=Zorat ko Kembugât ekabân zeŋgât den ŋâi itâ kulemguwe.“Zen bâliŋ utne hân ŋâin gokŋâ zen ziŋgitŋâ yatik Anutu sâm bâliŋ kwâkŋaŋgâme.” Kaapumgât tobatŋâ umân zei bonŋâ sâsâŋ. Gâ Anutugât gurumin den nâŋgâm zâizâiŋ opmatŋâ den kâtik kona a nâmbutŋâ ziŋâ gekŋâ Anutu sâm bâliŋ kwapme, zo ka. LAp ambin mân birâyaŋgâbabot dâzâŋgom gikâ ambingâ yatik birâmat, zo ka. Gâ Yuda a opŋâ itâ nâŋgâmat, “Nen lopio gootŋan arindâ Anutuŋâ niŋgiri mân dâp upap.” Yatâ nâŋgâm a nâmbut zen lopio mân hurat kwapigât sâm dâzâŋgom gikâ lopio namin gâbâ kut ŋâi ŋâi kâmbu memat, zo ka. Gâ gikaŋgât yatâ nâŋgâm ândimatkât den ŋâi mâsikâgibâ. Gâ a nâmbutŋâ kwâkâm ziŋgâmatŋâ gikâ umgâ mân kubikmat, zo wangât yatâ opmat? Gâ a nâmbutŋâ kâmbu mân upi sâm dâzâŋgomŋâ gikâ kâmbu opmat. Kâmbu zo wangât opmat? -SOi kwakmak a zo âlip kubikziŋgâbat. Oi katep umâlep den sâm kwâkâm ziŋgâbat. Wangât, nâ den kâtik sot den bonŋâ zorat topŋâ nâŋgâman, zorat.” 'Oi gikaŋgât itâ sâmat, “Nâ sen bâp âlipŋaŋgât mâtâbân diiziŋgâbat. Oi ŋâtâtigân ândie, zen âlip âsakŋâ ziŋgâbat. %COi gurumin den kwâkâm niwe, zo nâŋgâm kwâtâtiman.” Gikaŋgât yatâ nâŋgâm zâizâiŋ opmat. Zi upan, zo mân upan, zo nâŋgâm sâlâpkumat. QGâ gikaŋgât nâ Yuda a sâm Mosegât a op ândina gurumin denŋâ koremgâ oi pam zemat. Oi itâ sâm sâk mâme opmat, “Nâ Anutugât târotâroyân ândian. Oi Anutugât den nâŋgâman. O Zo narâk patâgât siŋgi yatâ opmap. Narâk zoren Anutuŋâ sâi Yesu Kristoŋâ umniŋan kut ŋâi ŋâi ziap, zorat topŋâ sâm muyagibap. Nâ siŋgi âlipkât den sâm muyagem yatik sâman. Oi Yesu Kristo, zâk sâman dâp yâtik topziŋ sâm muyagibap. Yuda a nâmbutŋâ, ziŋ Kembugât den zo sâkŋak mem ândiwe. a ;Yatâ utnetâ gurumin den umziŋan pâip, zorat top muyagemap. Gurumin den umziŋan pâip, zorâŋâ um nâŋgânâŋgâziŋâ purikgurik op tosaziŋaŋgât den sâm kwâkâziŋgâmap mo lumbeŋâ den âlip sâmap. ( IHân ŋâin gokŋâ Mosegât gurumin den mân nâŋgâwe, zen umziŋaŋgât gurumin den lum Mosegât gurumin den mân nâŋgâweŋâ gurumin denziŋoot upme. + O A gurumin den kindapŋâ yen nâŋgâme, zen Anutuŋâ ziŋgiri târârak mân upme. Ka a nâŋgâmŋâ lum kwâtâtime, zeŋgât târârakŋâ sâm ziŋgâbap. f E A Mosegât gurumin den mân nâŋgâm bâliŋ upme, zen aksik gurumin den mân nâŋgâm tâmbetagobi. A gurumin den nâŋgâm ândim bâliŋ upme, zen aksik Anutuŋâ gurumin dengât dâp hâuŋaŋgât den sâbap. wg Kembuŋâ hâtubâtu mân otniŋgâbap. Anutuŋâ a hân ŋâin gokŋâ zeŋgât umziŋan gurumin den pâip. ~u Târârak ândibi, zen aksik Yuda a sot hân ŋâin gok zen neule âsakŋâ sot lumbeŋâ muyageziŋgâbap. Yuda a zen kândom. Hân ŋâin gok zen bet. Yuda a sot hân ŋâin gok zen âlipŋâ sot bâliŋâ utne hâuŋâ dâbâk otziŋgâbap.  Bâliŋ mâme a Yuda a sot hân ŋâin gok, zen aksik sâknam yâmbât muyageziŋgâbap. Yuda a kândom muyageziŋgâbap. Bet ko hân ŋâin gokŋâ muyageziŋgâbap. Wangât, Yuda zen Kembugât den kândom nâŋgâwe, zorat. Hân ŋâin gok zen bet nâŋgâwe. $AA nâmbutŋâ zinŋâ op, zâizâiŋ opŋâ den bonŋâ kwâkâm kut ŋâi bâliŋâ mem ândime, zeŋgâren Anutu kukŋaŋgât bonŋâ muyageziŋgâbap. 7gA nâmbutŋâ kut ŋâi ŋâi âlipŋâ tuume, zen sumbemân neule âsakŋâ sot ândiândi kâtik muyaginam kâtigime. Zen hurat kwatziŋgâm ândiândi kâtik ziŋgâbap. FAnutuŋâ a orot mâmeniŋaŋgât dâp hâuŋâ niŋgâbap. ]3Gâ umgâ kâtikŋâ. Umgâ mân melâŋna tosagâ kârâp yatâ kwâkŋan kwâkŋan pam zari kârâp simbap narâkŋan, narâk patin, Anutuŋâ sâi simbap. Narâk zoren Anutu kukŋaŋgât bonŋâ âsagegibap. @yKembuŋâ lumbeŋâ patâ otgimŋâ hâuŋaŋgât den kek mân sâi gâ wangât zorat nâŋgâna yenŋâ opmap. Gâ umgâ melâŋbangât Anutuŋâ lumbeŋâ otgimap, zo âkon opmat? A, gâ nâmbutŋâ zeŋgât tosa sâm muyagem yatik opmat. Gâ dap nâŋgat? Nâ Anutuŋâ hâuŋâ mân nibap, yatâ sâm opmat? Y+Oi Anutuŋâ a yatâ upme, zen hâuŋâ ziŋgi dâp uap. Zo yatâ nâŋgâmen. 5~ eZorat a, gâ dap op topkâ sapsuban? A nâmbutŋandâ tosa muyagine hâuŋaŋgât den sâm gikâ sâm muyagemat. A nâŋgâm bâliŋ kwatziŋgâmat, zo yatigâk gâ opmat. ]} 5 Kut ŋâi ŋâi yatâ opŋâ tâmbetagobi. Anutugât den yatâ ziap, zo nâŋgâm tâtâlim laŋ upme. Oi zorik buŋâ. A nâmbutŋâ utnetâ tânzâŋgome. Zen yatâ urâwe. Oi narâk ziren yatik op ândie.w| iUm nâŋgânâŋgâziŋ buŋ ândime. Um lâklâk buŋ ândime. A lumbeŋâ buŋâ, buku orot buŋâ ândime. [{ 1Oi kut ŋâi ŋâi bâliŋâ top topŋâ doŋbep urâwe. Bâliŋâ sot laŋ orotŋâ, ziiŋâ umziŋan siksâuk oi sikumgât âkŋâle, kâmbam, kâsa, sarâ, um kâlak, zo yatâ op ândiwe. A umân pâpan, sarân sâsâ, Anutu kâsa okŋaŋgâme, zâizâiŋ, sâk mâme, bâliŋaŋgât mâtâp muyagime. Ibâ mam zeŋgât den kwâkâme. vz gZen Anutugât topŋâ nâŋgâm mân hurat kwâkŋaŋgânam utne zâkŋâ birâziŋgi umziŋ gulip oip. Sy !Oi a zen yatigâk ap ambin ândiândiŋ birâmŋâ umziŋan âkŋâle bâliŋaŋgât kârâpŋâ sei a torenŋâ sot bâliŋ top top muyagiwe. Oi bâliŋâziŋaŋgât hâuŋâ um sâkziŋ tâmbetagowe. Lx A zen Anutu kândâtkuwegât birâziŋgi âkŋâle bâliŋâ muyageziŋgip. Oi ambân zen Anutuŋâ ap ambin ândiândi mâtâp sâip zo birâm ambân torenŋâ ândiândi bâliŋan bagiwe. ,w SZen Anutugât topŋâ nâŋgâm kândâtokom sarâ mâte okŋaŋgâwe. Oi mariziŋâ birâm kut ŋâi ŋâi muyageip, zo hurat kwâkŋaŋgâm kore okŋaŋgâwe. Nen ko itâ nâŋgen. Kut ŋâi ŋâi muyageziŋgip zorat Anutu, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm ândeindâ dâp upap. Perâkŋak. ,v SA zen yatâ utne Anutuŋâ ziŋgit birâziŋgi umŋâ sâkkât âkŋâle top top nâŋgâm bâliŋâ op um sâkziŋ mem bâliŋ kwap piuriyâunzabân bagiwe. |u sYatâ otziŋgi zen Anutu ândiândiŋ kâtik, âsakŋâ mariŋâ, zâk mân hurat kwâkŋaŋgâm a sot nii, zuu, mulum, kut ŋâi ŋâi buŋ orotŋâ zorat lopio sobem hurat kwatziŋgâwe. Zen yatâ urâwe. Oi narâk ziren zo yatik op ândie. Ut %Oi a ziŋ nen nâŋgânâŋgâniŋoot ândien sâweŋâ kwakmak op ândiwe. is MA zen Anutu ândiap nâŋgâm, mân ândiap tobat oi hurat mân kwâkŋaŋgâwe. Oi mân sâm âlip kwâkŋaŋgâwe. Oi zen nâŋgânâŋgâziŋan bâliŋâ top top muyagem um kâtik utne ŋâtâtikŋâ kâpizâŋgoip. ur eOi zâk imbaŋâŋoot kembu patâ op ândiap. Hân muyagem kut ŋâi ŋâi top top muyagem pâip, zorâŋ topŋâ muyagei âlip ek nâŋgâme. Zorat a zen Anutu kândâtkomŋâ bâliŋ utne hâuŋâ ziŋgi ko dap op den hâuŋâ sâbi? zq oAnutuŋâ hâuŋâ ziŋgâmap, zorat topŋâ itâ. Anutugât topŋâ zo muyap zei nâŋgâme. Anutu zikŋak topŋâ muyagem ziŋgâmap. Hân muyageibân gâbâ a ziŋ Anutugât topŋâ itâ ek nâŋgâm gawe. Anutu zâk aŋâ mân igikŋâ. ]p 5A Kembu kândâtkom bâliŋ upme, zen bâliŋ utne zorâŋâ den bonŋaŋgât mâtâp zo dooŋgumap. Bâliŋ mâme a ziŋ yatâ upmegât Anutu kukŋaŋgât bonŋâ sumbemân gâbâ zeŋgâren muyagem zemap. \o 3Siŋgi âlibân Anutugât mâteŋan târârakŋâ utnatkât mâtâp ziap. Zâkŋâ nâŋgâm pâlâtâŋziŋoot zo mâtâp zoren diiziŋgâbap. Oi zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm tosaziŋ buŋ urâwe zo, ziŋâ ândiândi mimbi.” A ziŋâ Anutu birâm ŋâtâtigân bagiwe. u,~~|{{ zxyyxKwov/uttsrq^p,onn)mlvkkKjXihgBfXeedcbaa>`C_|^^]\ZZYMXrWW_VUU2TSSURRQNPOONMLLK:JIeHH GVF#EE3DUCC0BB!AG@??O>n=<;;':98D7n654Z332M10///.-5,+**2)h('' &% $#! 8.xAvE.' ? g ~ e.4u;3o Gurumin denân den itâ ziap, “Ap ambin zet mân birâyaŋgâm âbânaŋgâbabot. Gâ kâmbam mân kumban. Gâ kâmbu mân upan. A ŋâigât kut ŋâi laŋ mân mimban.” Zo sot den kâtik nâmbutŋâ mâpotŋâ kâukŋâ itâ sâsâŋ, “Gikaŋgât otgimap, zo yatik a torenŋâ zeŋgât otgibap.” d2A Kut ŋâi yenŋaŋgât tosa mâkâne âkâbap. Buku oraŋgâm ândibigât sâm ziŋgip, zorat buku orot zo mân birâne geibap. Ŋâi zâk a toren buku otziŋgâm ândimap, zâk gurumin den lum ândimap sâsâŋ. *1M Zen kut ŋâi ŋâi sâsâŋ dâp otziŋgâbi. Kât sikumgât sâsâŋ, zo kât ziŋgâbi. Kore otziŋgâbigât sâsâŋ, zen kore otziŋgâbi. Hurat kwatziŋgâbigât sâsâŋ, zen hurat kwatziŋgâbi. Dinziŋ lubigât sâsâŋ, zen dinziŋâ lubi. Kembugât den lum buku op tânagonat. g0G Anutuŋâ galem a sot a kutâ nep sâm ziŋgip, zen nep zo tumegât op kât zeŋgâren pame. H/  A kutâ zeŋgât dinziŋâ lum kwâtâtibi. Zo Anutu zâkkât keŋgârâk buŋâ. A kutâ dinziŋ luluŋaŋgât nâŋgindâ mâtâp âlip ŋâi opmap. Zorat op ko mâtâp zo lâŋ ândinat. . Hân a kutâ, zen Anutugât kore a. Ziŋâ gâlem otginetâ âlip ândibangât sâm ziŋgip. Zen kâmbam hâuŋâ laŋ mân gâ gobi. A kutâ zen Anutugât kore a. Bâliŋ mâme zeŋgâren nep tuum hâuŋâ ziŋgâbi. Zorat gâ bâliŋ upan zo ko keŋgât upan. -% Orot mâmeziŋ âlipŋâ zen a kutâ zeŋgât keŋgât mân upme. Bâliŋâ upme, zen ko a kutâ zeŋgât keŋgât upme. Zorat gâ keŋgât buŋ ândibâ sâm ândi mâmangâ kubikŋâ âlipŋâ op ândiban. Gâ yatâ otna a kutâŋâ gâgât nâŋgâgigi âlip upap. ,w Zorat ŋâi zâk a kutâ zeŋgât den birâm Anutugât den yatik birâbap. Oi den birâbi, zen yatik hâuŋâ mimbi. 1+ ] A aksik patâ, zen hân a kutâ sot a sâtŋâ zeŋgât den lum ândibi. A kutâ nep, zo Anutugâren gokŋâ. Hân a kuta sot a sâtŋâ zen Anutugât sâtkât ândie. c*? Bâliŋandâ mân mem gei kwatgibap. Buŋâ. Gâ âlip op bâliŋâ mem gei kwâpan./)W Zen ko itâ upi. Kâsagâ nalemgât moi nalem pindâban. Toogât nâŋgi too pindâban. Gâ yatâ otnandâ kârâp kâukŋâ kwâkŋan pâna simbap yatâ upap. _(7 Bukurâpnâ, a ziŋ kut ŋâi mân orotŋâ otziŋgâne hâuŋâ mân otziŋgâbi. Hâukâu mân upi. Tosa zo Kembugât kukŋaŋgât siŋgi pane zimbap. Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Kembuŋâ itâ sap, ‘Tosa mâkâmâkâŋ, zo nâgât nep. Hâuŋâ ziŋgâziŋgâŋ, zo ninak ziŋgâbat.’ Kembu zâk yatâ sap.” '} Zen a pisuk patâ zen sot lumbeŋâ op ândibigât kâtigibi. A ziŋ kâsa otziŋgâne lumbeŋâ den sâm dâzâŋgobi. T&! Ŋâi zâk kut bâliŋ otgigi hâuŋâ mân okŋaŋgâban. A ziŋ mân orotŋâ otziŋgâne buku otziŋgâbi. Zen yatâ op ândim a ziŋ zeŋgât nâŋgâne âlip ŋâi upapkât nâŋgâmŋik upi, D% Umziŋ mâpotne kânogâk zei ândibi. Ziiŋaŋgât nâŋgane zâizâiŋ mân upap. Nâŋgânâŋgâziŋaŋgât nâŋgâne zâizâiŋ mân upap. Oi zen a gigiŋâ buku otziŋgâbi. $ A nâmbutŋandâ sâtâre utne zen yatik târokwatziŋgâm upi. Umbâlâ op isene zen yatik târokwatziŋgâm isebi. #! Kâsaziŋ sâm bâliŋ kwatziŋgâne zeŋgoot mâsop den sâm dâzâŋgobi. Lâuziŋan gâbâ sâit den buŋâ, mâsop denâk gibap. "5 Kembugât kâmurân gokŋâ nâmbutŋâ zen kut ŋâi ŋâi kârum ândine betziŋan mimbi. A lombaŋâ zeŋgâren gane kiaŋ kubik zâmbanbi. 4!a Kembuŋâ sumbemgât siŋgi kwatziŋgip, zorat sâtâre op ândibi. Sâknam muyageziŋgi zorat sâm âkon mân upi. Um bâbâlaŋ op âsâbâŋ ninâu sâm ândibi.   Zo um bâbâ lolot buŋâ. Kâtigem ândibi. Kaapumgât op umziŋâ zaatpap. Yatâ op um bâbâlaŋ op Kembu kore okŋaŋgâbi. |q Zen buku bonŋâ op ândibi. Oi tânagonam walâgilâ op kâtigibi. Bukurâpgaŋgât nâŋgâna mân gigiŋ upap. 1 Buku orot zo sâkŋandik mân upi. Umŋâ gâsâyagom upi. Orot mâme bâliŋâ, zorat âkon op ândibi. Oi orot mâme âlipŋâ, zorik upi.  Um bâbâlaŋ kwatziŋgâziŋgâŋ den sâmap, zâk zorat imbaŋâ zemŋaŋgâbabân sâbap. Ŋâi zâk kât sikum ziŋgâziŋgâŋaŋgât imbaŋâ zemŋâŋgap, zâk umŋâ diim gem umâlip op tuubap. Ŋâi zâk a sâtŋâ ândibapkât sâm pindâpindâŋ, zâk zo kâtigem tuum ândibap. Ŋâi zâk tânzâŋgobapkât imbaŋâ zemŋâŋgap, zâk umbâbâlaŋâk upap. Lumbeŋaŋgât den. H  Ŋâi zâk kore orotŋaŋgât nep tuubapkât imbaŋâ zemŋâŋgap oi ko nep zo tuum ândibap. Oi ŋâi zâk den kwâkâm ziŋgâ nep tuubapkât imbaŋâ zemŋâŋgap oi ko zo yatik tuubap.  Siŋgi âlipkât imbaŋâ top topŋâ niŋgip, zo tânnâŋgom niŋgip dâp zem ariap. Oi zo wâratkum nepŋâ tuunat. Zorat a ŋâi, zâk Kembugât den sâm muyagibapkât imbaŋâ zemŋâŋgap oi ko nâŋgâm pâlâtâŋâ tâkŋaŋgap dâp Kembugât den sâbap. 3 Oi torenŋâ Kristogât kâmurân yatigâk târokwâindâ bonniŋâ kânok uap. Kristo zâk kâukniŋâ uap. Oi nen kiŋ bik op ândim tânagomen. gG Itâ nâŋgâmen. Sâk bonniŋâ kânok. Ka kore orotŋâ doŋbepŋâ nep top topŋâ tuume. ^5 Kembuŋâ tânnogipkât nâ den sa zen aksik nâŋgânek. Gâ Kembugât siŋgi ândiat. Ka gâ gikaŋgât nâŋgâna zâizâiŋ mân upap. Anutuŋâ nepkât imbaŋâ gigip, zorarâk nâŋgâm tuum ândiban. !; Oi ândi mâmanziŋandâ um kâtik zeŋgât tobat yatâ mân upap. Zen um nâŋgânâŋgâziŋ Anutugâren pane zei kubikziŋgi tobat ŋâi upi. Zen yatâ utne Anutu diŋaŋgât dâp mâtâp âlipŋâ sot târârakŋâ zo ek nâŋgâbi. Nep sâm niŋgip, zo yatik tuum ândinat. M  Bukurâpnâ, Anutuŋâ umâlipŋaŋgât op tânnâŋgoipkât kindap pâroŋ den dâzâŋgua nâŋgânek. Mârumŋan sii nalem mo zuu bâu Kembugât siŋgi sâm om pâmarâwe, zo yatik zen um sâkziŋ Anutugâren panetâ zei egi âlip ŋâi upap. Yatâ utnetâ dâp upap. Zen yatâ op Anutu kore bonŋâ okŋaŋgâm ândibi.  $Zâkŋâ a sot kut ŋâi ŋâi aksik patâ muygeniŋgip. Zâkŋâ imbaŋâ niŋgi ândimen. Oi zâkkât siŋgi op ândimen. Zâk mariniŋâ sot kembu patâniŋâ ândiap. Zorat Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgindâ târokwâi zem zâimâmbap. Zo perâkŋak.W' #Ŋâiŋâ Kembuŋâ kut ŋâi pindip, zorat tosaŋâ zei ma ko mâkâbap?” G "Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Kembugât umŋan den ziap, zo a neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ mân nâŋgâm kwâtâtimap. Zâkŋâ den ŋâi sâi ko dap op bekŋan mem sânat? 3_ !Opoŋ, Anutu zâk siŋgi âlipkât gom sambe tâtalek zemŋâŋgap. Zâkkât nâŋgânâŋgâŋ, zo dap yatâ nâŋgâm kwâtâtinat? Zâkŋâ walâniŋgâm nâŋgap. Den sâm kwâkâmap, zorat dap yatâ nâŋgâm kwâtâtinat? Nep tuutuuŋaŋgât mâtâp, zo dap yatâ nâŋgâm naŋgânat? 2] Anutu zâk a aksik patâ bet tânzâŋgobapkât op nâŋgâmŋâ nâŋgâziŋgi bâliŋandâ saaziŋgi den ku a op ândie. Anutu mâpâsem sâm âlip kwâkŋaŋgânat. ^5 Zo yatik Yuda a zen um kâtik op ândimŋâ birânetâ ko Anutuŋâ tânzâŋgobap. %C Hân ŋâin gok, zen mârumŋan um kâtik op ândiwe. Bet, nârâk zi Isirae a zen um kâtik utne ko hân ŋâin gokŋâ zen Anutuŋâ tânzâŋguap. eC Anutu zâk buku orotŋaŋgât den sot diiziŋgâziŋgâŋaŋgât sâi den zo mân loribap. i K Hân ŋâin gokŋâ, zen siŋgi âlibân bâgibigât Yuda a ziŋ narâk ziren Anutugât kâsa yatâ op ândie. Ka Anutuŋâ Yuda a sâkurâpziŋ mem sâlâpzâŋgoipkât Anutugât umŋandâ zeŋgâren patâ oi ândie. M  Yatâ oi nâ bâliŋâziŋ saŋgonŋâ zen sot târotâro upat.” v e Bagine Isirae a kâmut bagim âlip op naŋgâbi. Kembugât ekabân diŋâ itâ kulemgune ziap.“Sioŋ bâkŋan, Yerusalem kamânân gâbâ kubikkubikniŋâ muyagem Isiraegât kiurâp zeŋgâren bâliŋâ ziap, zo gâbarei âibap. - S Bukurâpnâ, zen kwakŋâ ziiŋâ nâŋgânâŋgâyân siŋgi âlibân bagim nâŋgâm gulipkubegât den tikŋâ zi sapsum ziŋgâbâ. Isirae a nâmbutŋâ zen um kâtik op ândine hân ŋâin gokŋâ zen siŋgi âlipkât bagine teŋgâziŋ mârumŋan sâip, zo dâpŋan op naŋgâbap.  w Oi barin gâbâ Oliwa nak bâranŋâ kamângât Oliwa nagân târokwâkwatŋâ, zo mân orotŋâ. Ka Kembuŋâ barin gâbâ Oliwa bâranŋâ mingimŋâ kamângât Oliwa nagân târokwatgigip. Kamân Oliwa zikŋâ bâranŋâ mânâŋgârip, zo târokwatziŋgâbâ sâm mân kwakpap. Zo kegâk târokwatziŋgâbap. Anutuŋâ a topŋâ topŋâ tânzâŋgobapkât nâŋgâmap. ~u Oi bâranŋâ sâŋgiŋâ zen um kâtikziŋâ birâne Anutuŋâ dum zagâtŋâ târokwatziŋgâbâ sâm âlip upap. wg Zorat gâ Anutu um lâklâkŋaŋgât op tângogip sot um kâtik urâwe, zen hâuŋâ ziŋgip. Zorat mân nelâmgobap. Um kârâpŋaŋgât bonŋâ, zo siŋgi âlip kândâtkuwe, zeŋgâren muyagemap. Oi um lâklâkŋaŋgât bonŋâ gâgâren muyagiap. Oi gâ zâk sot pâlâtâŋ op ândina bonŋâ âlip zemgibap. Yatâ mân upan zo ko mânâŋgâtŋâ birâgibap. # Anutuŋâ Oliwa bâranŋâ sâŋgiŋâ zâizâiŋâ, zo mânâŋgât birip. Oi zo yatik gâ zâizâiŋ op ândina mânâŋgât birâgibap. [/ Den zo bonŋâ. Zo siŋgi âlip birâm ândiwegât mânâŋgât birâziŋgip. Gâ ko nâŋgâm pâlâtâŋgaŋgât op zâk zeŋgât kinkin gebâgân kinzat. Zorat gâ sâkkâ mân mem zâim diim gem ândiban. ' Nâ yatâ dâgoga zorat toren itâ sâban? “Anutuŋâ nâ târokwatnibapkât bâran sâŋgiŋâ mânâŋgâtziŋgâm birâziŋgip.” J  Gâ bâranŋâ sâŋgiŋâ zeŋgât nâŋgâna gigiŋ oi sâkkâ mân mem zâiban. Yatâ opapkât itâ nâŋgâ. Gâŋâ ândâŋâ mân tângum nalem pindâmat. Zâkŋâ tângom nalem gimap. F Oi Anutuŋâ kamân Oliwa nagân bâranŋâ nâmbutŋâ mânâŋgât birâm zorat gebâgân ulinŋâ barin gâbâ gâ târokwatgigip. Oi Oliwa ândâŋâ kelâk tooŋandâ tângogip. H  Kândom Kembugât siŋgi pâpanŋâ oi ko du ombeŋan âsagine zo yatik zâkkât siŋgiyak pâpanŋâ. Oi nak topŋandâ hâlâlu zei nak bâranŋâ sot bonŋâ zet yatik hâlâlu zimbabot. )K Anutuŋâ Isirae a birâziŋgi hân ŋâin gokŋâ zen Anutu sot buku ue. Oi bet Anutuŋâ Isirae a dum gâsuziŋgi ko mumuŋan gâbâ zaatzaatŋâ yatâ upi. lQ Oi nâ yatâ op ândim Isirae a torerâpnâ aleziŋga nâmbutŋandâ umziŋ melâŋ âlip upi. Hân ŋâin gok zen siŋgi âlipkât bonŋâ muyagine Isirae a nâmbutŋâ ziŋ ek nâŋgâm zo yatik minâ sâm umziŋ melâŋbi. ~% Hân ŋâi gokŋâ zen den zi dâzâŋgua nâŋgânek. Nâ hân ŋâin gokŋâ zeŋgât Aposolo ândimanŋâ nepnâ tuum kwâtâteman. d}A Isirae a zen Kembugât den kândâtkune a hân ŋâin gokŋâ zen nâŋgâm lum âlip urâwe. Yatâ utne Isirae a kâmut zen bet umziŋ melâŋ Kembu sot pâlâtâŋ utne bonŋâ doŋbep walâwalâŋ muyageziŋgâbap. | Oi den ŋâi mâsikâziŋgan. Isirae a zen kârân kinziŋ luakŋem hânân gei tâmbetagowe? Yatâ buŋâ. Zen kubikkubik kândâtkune a hân ŋâin gokŋâ zeŋgât siŋgi oip. Oi hân ŋâin gokŋâ zen nâŋgâne Isirae a ziŋâ ziŋgit umbâlâ upi. { Gâ sinziŋâ kwâtepkuna kwakpi. Oi kândâtziŋ mem namuŋna kâriŋgoŋ ândibi.” Oliwa nagân bâranŋâ ŋâi mem ga târokwâip. z A kutâ Dawidiŋâ itâ sâm kulemgoip,“Zen Kembugât den sâtŋak lum sii nalem nime, ka umziŋandâ Kembu kândâtkume. Zorat op ko zen sii nalem ninetâ kâsaziŋ ganetâ parâtâk pambi. Hânân gei zâŋgoi hâuŋâ takâziŋgâbap. :ym Zorat op Kembugât ekabân itâ kulemgune ziap,“Anutu zâk umziŋ mem gulipkoip. Sinziŋ kwâtepkuip. Kindapziŋ mem dooŋgoip. Yatâ otziŋgi ândiweŋak ândim ge.” =xs Oi dap dap? Isirae a kut ŋâi zo muyaginat sâwe, zo mân muyagiwe. Anutu zikŋak nâŋgâm gâsum sâlâpzâŋgoip, zeŋak kut zo muyagiwe. A nâmbutŋâ umziŋ kâtigeip. 0wY Zen orot mâmeziŋaŋgât buŋâ. Zikŋâ um lâklâkŋaŋgât op gâsuziŋgâm tânzâŋgoip. Yatâ mân oi sâi tânzâŋgozâŋgoŋaŋgât bonŋâ mân âsagebap. v) Oi narâk zi yatigâk Anutuŋâ um lâklâkŋaŋgât opŋâ Isirae zeŋgâren gâbâ a bituktâ mem sâlâpzâŋgoi arâpŋâ op ândie. 9uk Propete Eliaŋâ yatâ sâi Anutuŋâ den dap mâburem pindip? Zo itâ, “Nâ a 7 tausen yatâ aŋgân kârâziŋga lopio kutŋâ Baali, zâkkâren mân âi pindiŋsâwe.” t{ Anutuŋâ kânŋan nâŋgâniŋgip, nen mân birâniŋgip. Zen Propete Eliagât den siŋgi ŋâi Kembugât ekabân ziap, zo sâlâpkume mo buŋâ? Propete Elia, zâk Isirae a zeŋgât tosaziŋaŋgât den sâm Anutu itâ sâm dukuip, “Kembu, zen Propete arâpkâ zâŋgom naŋge. Gâgât siŋgi sâm nalem pâpanŋâ zo kom kândaŋâwe. Oi zi nâ ninik ândia nonam se.” *s O Oi zi den ŋâi mâsikâziŋgan. Anutuŋâ Isirae arâpŋâ birâziŋgip? Buŋâ. Yatâ mân oip. Nâ Isirae a, Abaramgât kiun, Benyamingât kâmurân gokŋâ. ]r3 Ka Isirae a zeŋgât Kembuŋâ den ŋâi itâ sâi kulemguwe,“Nâ a kâmut zâizâiŋ sot den kukuŋ zi, zen hârâŋsâm narâk kârep ândinetâ nâgâren gabigât kwâbâlap tuum ândiwan.”Rq Bet Propete Yesaiaŋâ keŋgât buŋ den yâmbât itâ sâip,“Kembuŋâ itâ sap, ‘Mân kârunim ândiweŋâ muyaginiwe. Topnâ mân sâm kârum ândiwe, zen mâte otziŋgâwan.’ ” Tp! Dum mâsikâziŋgâm san. Isirae a zen dâŋ nâŋgâm kwâtâtiwe mo buŋâ? Kândom Moseŋâ den ŋâi itâ kulemgoi nâŋgâwe,“Kembuŋâ itâ sap, ‘A yenŋâ, hân ŋâin gokŋâ kâmut ŋâi diiziŋga Isirae zen nâŋgâne bâliŋ oi um kâlak otziŋgâbi. A kwakmak kâmut zo diiziŋga zen ek kuk upi.’ ” co? Itâ sâm mâsikâziŋgan. Zen siŋgi âlip den zo nâŋgâwe mo buŋâ? Zen nâŋgâwe. Den ŋâi itâ ziap,“Kembugât denŋâ hân dâp âim naŋgip. Oi diŋandâ hân muruk toren toren âim naŋgip.” n9 Zorat op itâ nâŋgâbi. Nâŋgâm pâlâtâŋ, zo den siŋgi sâsâŋaŋgât bonŋâ. Oi den siŋgi âragumen, zo Kristogât siŋgi âlip den. %mC Siŋgi âlip zo Yuda a nâmbutŋandâ nâŋgâm mân luwe. Zorat Propete Yesaiaŋâ itâ sâip,“Kembu, siŋgi den sâindâ mân nâŋgâme.” l Oi Anutuŋâ a mân sâŋgonzâŋgoi dap op âi siŋgi dâzâŋgobi. Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Siŋgi âlip sâsâŋ a, zeŋgât kinziŋ kwamitŋâ nâŋgâm ko nâŋgâne âlip upap.” Anutuŋâ Yuda a sâm osiziŋgip. k  Ka a zen ko zâk mân nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâmŋâ dap yatâ konsâm ândibi? Oi a zen topŋâ mân nâŋgâmŋâ dap op nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbi? A ŋâiŋâ Anutugât siŋgi den mân dâzâŋgoi ko dap topŋâ nâŋgâbi? j Zorat Kembugât ekabân itâ sâsâŋ,“Kembu konsâm ândibi, zen Kembuŋâ bâliŋan gâbâ mâkâziŋgâbap.” ]i3 Âlip nâŋgen. Yuda a sot hân ŋâin gok nen kânok uen. Kembu, zâk kânok kembu otniŋgâm ândimap. Kembu zâk hâtubâtu mân otniŋgâmap. Oi zâk konsâmen dâp, nen umgât gom sambe zo niŋgâmap. h/ Zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemguwe,“Ŋâi zâk Kembu ŋâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbapŋâ kwakmak mân upap.” &gE Nen itâ nâŋgâmen, “Umŋâ Yesu nâŋgâm pâlâtâŋ kwap tosaniŋ buŋ utnat. Oi lâuniŋandâ Yesu Kembuniŋâ sâmŋâ sumbemgât siŋgi utnat.” +fO Yesu, zâk Kembuŋâ. Den zo lâugan zimbap oi Anutuŋâ Yesu mumuŋan gâbâ mâŋgeip, zorat umgandâ nâŋgi bon opmap oi ko âlip op sumbemgât siŋgi upan. Ve% Yatâ buŋâ.” Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Den zo kârebân mân ziap. Lâugan sot nâŋgânâŋgâgan ziap.” (Zo nâŋgâm pâlâtâŋgât den kwâkâm ziŋgâmen, zorat sâsâŋ.) [d/ Mo ŋâiŋâ âmbi geimŋâ Kristo mumuŋâ zeŋgâren gâbâ diim kopgâbap.’ -cS Nâŋgâm pâlâtâŋgât tosa buŋ orotŋaŋgât den ko itâ ziap,“Gâ umgandâ itâ mân sâban, ‘Ŋâiŋâ sumbemân zâimŋâ Kristo diim gibap? b Moseŋâ gurumin denân den ŋâi itâ kulemgoip,“A zen gurumin den lum naŋgâm târârak op ândiândi muyagibi.” a Nen ko itâ nâŋgen. Aŋâ nâŋgâm pâlâtâŋgât opŋâ tosaniŋ buŋ muyaginatkât Kristoŋâ gurumin dengât mâtâp dooŋgoip. Z`- Zen Anutugâren gâbâ târârak orotŋâ mâtâp ziap, zo kwakmegât ziiŋak târârak utnatkât nepŋâ tuume. Anutugât mâteŋan tosa buŋ orotŋaŋgât mâtâp, zo mân ek nâŋgâm Kristo kândâtkuwe. |_q Zen Anutu kore okŋaŋgânam um bâbâlaŋ ândime. Zo ziŋgitmanŋâ san. Ka zen mâtâp mân ek nâŋgâm upme. n^ W Bukurâpnâ, Yuda a bukurâpnâ âlip upigât umnandâ otnigi zeŋgât op Anutugâren ninâu sâman. /]W !Kembugât ekabân diŋâ zitâ kulemgune ziap,“Nâŋgâ. Nâ Sioŋ bâkŋan, Yerusalem kamânân zeŋgâren kât ŋâi paan. Zoren kinziŋ luakŋibi. Oi kât kâtik ŋâi paan. Zoren a doŋbep patâŋâ zâŋgobap. Ka ŋâi zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwatnibapŋâ mân kwakpap.”F\ Zen târârak mân urâwe, zo itâgât. Zen nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋâ. Zen yen ândim mâmanziŋaŋgât târârak utnatkât sâwe. Oi mâtâbân kât zeip, zoren kinziŋ luakŋime. e[C Yuda a zen ko Mosegât gurumin den lum târârak utnat sâweŋâ gurumin den zo lum osiwe. YZ+ Oi zi dap sânat? Zitâ sânat. Hân ŋâin gokŋâ, ziŋ târârak mân ândimŋâ tosaniŋ buŋ utnâ sâm tosaziŋ buŋ urâwe. Kembugâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm tosaziŋ buŋ urâwe. VY% Zorat Propete Yesaiaŋâ den ŋâi itâ sâip,“Sumbem kâwali a zeŋgât Kembu, zâk mân nâŋgâniŋgi sâi ko kiurâpniŋ buŋ upe. Mirâ kamânziŋ zo Sodom sot Gomora zeŋgât tobat yatâ upe.” (Anutuŋâ kamân zagât zo zikiri bâliŋ oitâ sâi kârâpŋâ zikesem naŋgip.) Yuda a ziŋ târârak utnâ sâm osiwe. xXi Kembugât itâ nâŋgâmen. Kembu zâk a zeŋgât sâm kwâkâmŋâ kegâk hâuŋâ ziŋgâm naŋgâbap. ZW- Oi Propete Yesaiaŋâ den kâtik sâm Isirae a zeŋgât itâ sâip,“Isiraegât kiurâp zen saruyân sak ziap, zo yatâ doŋbep muyagibi. Ka zeŋgâren gâbâ bituktâŋâ Kembugât siŋgi upi.” V% Oi a zeŋgât nâgât arâpnâ buŋâ dâzâŋgowan, zeŋgât itâ sâbi, ‘Zen Anutu ândiândiŋaŋgât nan bârarâp op ândie.’ ” VU% Zorat Propete Hoseagât ekabân diŋâ itâ ziap,“Kembuŋâ itâ sap, ‘A kâmut mariziŋ mân orâwan, zen nâgât siŋgi sâbat. Oi umnandâ mân gâsâzâŋgowan, zo umnandâ gâsâzâŋgobat. T Yuda ayâk buŋâ. Hân ŋâin gokŋâ ârândâŋ âmaŋ um lâklâkŋaŋgât op zâkkât siŋgi utnatkât diiniŋgâmap. mSS Oi âmaŋ nâmbutŋâ tânzâŋgobapkât siŋgi, zen kubikziŋgâm sumbemân âsak neuleŋan teŋgâ kwatziŋgâbapkât kânŋan nâŋgi ziap. Âmaŋ zo zeŋgâren neule âlipŋâ gom sâmbe ziŋgâbapkât diiziŋgâm ândiap. sR_ Oi Anutu zâk âmaŋ kukŋaŋgât bonŋâ zorat siŋgi, zo bet kunzit birâbapkât nâŋgi ziap. Âmaŋ zo zeŋgâren kâmbam muyagem kukŋaŋgât bonŋâ sot imbaŋâŋâ muyagei a ambân ikpigât tuubap. Nen zorat dap sânat? Q Âmaŋ tuutuuŋ a, zâk deŋgop mem toren a zeŋgât âmaŋ tuubap. Oi torenŋâ mem wâu, bâu zeŋgât tuugi nâŋgindâ bâliŋ upap? 6Pe Den yatâ zo sânandâ itâ mâsikâgibat, “Gâ wangandâ Anutu den dukuban. Âmaŋâ dap op âmaŋ tuutuuŋ a itâ dukubap, ‘Gâ wangât yatâ zo muyagenigin.’ ” 5Oc Nâ yatâ sa itâ sâm mâsikâniban? “Yatâ op ko Anutu zâk wangât a neŋgât nâŋgi bâliŋ uap. Anutuŋâ den ŋâi sâi aŋâ kwâkâbapkât dâp buŋâ.” N  Oi zorat Anutugât itâ nâŋgânat, “Zâk a ŋâi tângubâ sâm tângubap. A ŋâi um kâtik oik sâi kâtigibap.” >Mu Anutuŋâ a kutâ Parao den dukuip, zo Kembugât ekabân itâ kulemguwe,“Nâ gâgâren imbaŋânâ sâm muyagia kutsiŋginâ hân dâp âibapkât sâm kwânâŋgâgiwan.” yLk Zorat a umgât mo a orot mâmegât mân sâsâŋ. Anutu um lâklâkŋaŋgât tânzâŋgozâŋgoŋ sânat. Ky “Zo bâliŋâ.” Yatâ sânat? Buŋ kâtikŋâ. Zâkŋâ den ŋâi Mose itâ sâm dukuip,“A ŋâi birâŋaŋgâbâ sâm âlip birâŋaŋgâbat. Ka a ŋâi tângubâ sâm âlip tângubat. Lumbe okŋaŋgâbâ sâm âlip okŋaŋgâbat.” ZJ- Anutuŋâ ŋâi kâsa okŋaŋgâm ŋâi buku okŋaŋgip, zorat dap sânat? I7 Katep zagât zet orot mâmezikŋâ ekŋâ mân sâip. Kânŋan nâŋgâzikâm yatâ sâip. Zorat den ŋâi Kembugât ekabân itâ ziap,“Na Yakobogât otnigap. Ka Esau ko âkonnigap.” Anutu zâk ândiândiniŋaŋgât buŋâ, um lâklâkŋaŋgât op galem otniŋgâmap. H Oi katep zagât mân muyagem âlip mo bâliŋâ zo mân oitâ Anutuŋâ zekât op mamzikŋâ itâ sâm dukuip,“Âtâŋandâ munŋaŋgât kore a op ândibap.” Zo ko Anutugât den kâtigibapkât nâŋgâm zikŋak mem kâsâpzâkom den zo sâip. G Oi zorik buŋâ, Rebekagâren yatik muyageip. Rebekaŋâ sâkunniŋâ Isaka, zâk sot ândim katep zagât kâmbokoip. F Kembuŋâ siŋgi den Abaram itâ sâm dukuip,“Kendon ŋâi âki âburem ga ambingâ Sera zâkŋâ nanŋâ mimbap.” WE' Den zorat topŋâ itâ ziap. Sâkŋâ Abaramgâren gâbâ muyagiwe, zen aksik patâŋâ Anutugât nan bârarâp urâwe? Buŋâ. Siŋgi den umŋan muyagiwe, zeŋak Abaramgât kiurâp bonŋâ sâsâŋ. >Du Oi yatigâk Abaramgât kiurâp torenŋâ zen kiurâp bonŋâ mân urâwe. Oi zorat Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap,“Isakagât kiurâp zeŋak Abaramgât siŋgi upi.” lCQ Isirae a nâmbutŋâ Kembugât mâtâp walâm um kâtik ândinetâ ziŋgit nâŋgi Anutugât den zo loreip mân sânat. Isiraegâren gâbâ muyagiwe, zeŋgâren gâbâ nâmbutŋâ zeŋgât Isirae a bonŋâ mân sâsâŋ. >Bu Nen Abaram, Isaka sot Yakobo, zeŋgât kiurâpziŋâ.” Yuda a bukurâpnâ zen ziiŋaŋgât yatâ nâŋgâm sâme. Oi nen nâŋgen. A bâliŋan gâbâ mâkâniŋgâbapkât mârum sâsâŋ, Kristo, zâk a sâk mem muyageip. Zo Yuda a zeŋgât kâmurân muyageip. Zorat a sot kut ŋâi ŋâi neŋgât Kembu, Anutu, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgindâ ândim zâimâmbap. Zo perâkŋak. Siŋgi âlip mem ândie, zen Anutugât arâp bonŋâ. 7Ag Zen itâ sâme, “Nen Isirae. Anutuŋâ narâpŋâ gâsuniŋgip. Oi imbaŋâ âsakŋâ tirâpnâŋgoip. Anutuŋâ nen sot târotâro op gurumin den sapsum niŋgip. Oi mâte okŋaŋgânatkât mâtâp tirâpnâŋgoip. Oi kut ŋâi niŋgâbap, zorat siŋgi den kânŋan kesap pâroŋ den dâtnâŋgoip. *@M Yuda a bukurâpnâ, sâk torerâpnâ, zen Kembugât siŋgi upigât opŋâ ninak Kristogât dâmân kâligen gâbâ gigiŋaŋgât nâŋga âlip bâbâlaŋ opap. Q? Yuda a torerâpnâ zeŋgât op umbâlâ op sâknam nâŋgâm ândiman. {> q Nâ Kristogât a op sarâ mân sâm den bonŋâ sa nâŋgânek. Kaapumŋâ umnan den ziap, zorat nâŋgi bon uap. C='Anutu umŋandâ gâsuniŋgapkât kut ŋâi ubâ gâip mo âmbibâ kopgâipŋâ, kut ŋâi zorâŋ mo zorâŋ Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât bikŋan gâbâ mân mâkâniŋgâbap.w<g&Zorat nâ itâ nâŋgan. Mumuŋâ mo ândiândiŋâ, sumbem a mo bâliŋaŋgât a kâukŋâ, narâk ziren ziap mo bet muyagibap, zorâŋ mo kut ŋâi ŋâi imbaŋoot, zorâŋ Yesu Kristo zâkkât bikŋan gâbâ mânâk mâkâniŋgâbap. ,;Q%Oi kut ŋâi yatâ zorâŋ mân mem lot kwatniŋgâbap. Buŋâ. Yesuŋâ umŋandâ gâsânâŋgomapkât imbaŋâ niŋgi zâkkâren kâtigem ândim walâmen. F:$Kembugât ekabân den ŋâi itâ ziap, zorat dâp otniŋgâme. Den zo itâ,“Kembu, gâgât op sirâmŋâ sirâmŋâ nâŋgome. Râma kom gaame, zeŋgât tobat yatâ otniŋgâme.” H9 #Kut ŋâi ikâ zorâŋ Kristogât bikŋan gâbâ mâkâniŋgâbap? Sâknam mo umbâlâ, kâmbam mo pu mo kanpitâ? Kut ŋâi yatâ zo dap op Kristogât bikŋan gâbâ mâkâniŋgâbap. 8!"Yesu Kristoŋâ neŋgât op moip. Oi moibâk buŋâ. Zâk mumuŋan gâbâ zaat Anutu âsan bongen zâi tap neŋgât op Anutu den dukumap. n7U!Anutuŋâ buku otniŋgâm tânnâŋgoip, zorat a ikâ zorâŋ Anutugât a ambân gâkârâpŋâ denân nâmbanbap? Anutu zikŋak tosaniŋ buŋ minniŋgip, zorat a ikâ zorâŋ nen tosaniŋaŋgât hâuŋâ minatkât sâbap. 86i Anutuŋâ nanŋâ mân aŋgân kârip. Neŋgât op sâŋgongoi gem moip. Zorat dap naŋge? Yatâ oipŋâ kut ŋâi ŋâi torenŋâ niŋgâbap mo mân niŋgâbap? Niŋgâbap. 5 Den zorat topŋâ dap dap ziap? Anutuŋâ buku otniŋgâm galem otniŋgâm ândei kâsaniŋandâ dap op tâmbetnâŋgobap? f4EAnutuŋâ a kânŋan nâŋgâniŋgip dâp, nen diiniŋgâm tosaniŋ buŋ minniŋgip. Tosaniŋ buŋ minniŋgip dâp, nen âsakŋâ neule zo nen niŋgip. Kut ŋâi ŋâiŋâ Anutugât bikŋan gâbâ mân mâkâniŋgâbap. L3A mârum diiniŋgâbam nâŋgip, nen nanŋaŋgât tobat utnatkât sâip. Oi a doŋbepŋâ nanŋaŋgât murâp op ândeindâ Yesuŋâ âtâniŋ upap. Oi nen zâkkât tobat op ândinatkât sâip. 2Nen itâ nâŋgâmen. Wan mo wanŋâ muyageniŋgâmap, zo Anutuŋâ kubigi tânnâŋgomap. A umniŋandâ Anutu gâsum ândimen, neŋgâren yatâ otniŋgâmap. Nen zâkŋâ diiniŋgâbam nâŋgi zeipkât diiniŋgip, neŋgâren yatâ otniŋgâmap. 91kAnutugât Kaapumŋâ neŋgâren nep zo yatâ tuubapkât op sâm pindip. Oi Kaapumŋâ Anutugât umŋan den ziap, zo nâŋgâm Anutuŋâ tânnâŋgobapkât den dukumap. Oi Anutu zâk um igikŋâ Kaapumgât umŋan den ziap, zo nâŋgâmap. Anutu zâk neŋgâren nep topkwâip, zo tuum ma tuum naŋgâbap. o0WKaapum zâk lolotniŋaŋgât op betniŋan memap. Nen yatâ mo yatâgât ninâu sâindâ dâp upap, zo mân nâŋgâmengât Kaapumŋâ betniŋan mem, yaak mem, aŋâ mân sâsâŋâ, den zo yatâ neŋgât op Anutugâren sapsumap. /Bonŋâ muyagiap oi ko dap yatâ zorat mambât ândinat? Bonŋâ mân muyagei ikmengât umŋâ nâŋgâm mambât ândimen. .5Nen Anutuŋâ um sâkniŋ kubikŋâ minniŋgâbapkât um bâbâlaŋ op mambât ândinatkât diiniŋgip. Bonŋâ muyagei sâi zorat mân mambâtpem. -/Oi zenâk buŋâ, nen ârândâŋ yatik mambât ândim sâknam nâŋgâm ândimen. Anutugât nan bârarâp nen um sâkniŋ kubikŋâ minniŋgâbapkât mambât ândimen. Nen sumbemân gâbâ Kaapumŋâ niŋgip. Kândom Kaapumŋâ niŋgip. Bet ko kut ŋâi ŋâi niŋgâbap. ,Nen nâŋgâmen. Kut ŋâi ŋâi zo zen mârumŋan gâbâ narâk zo mâte upapkât mambât ândim sâknam nâŋgâm ândim gawe. +Zorat kut ŋâi ŋâi yenŋâ hânân zen mumuŋaŋgât dumun zo olaŋ Anutugât nan bârarâp nen sot târokwap neule âsakŋâ mimbi. D*Kut ŋâi ŋâi yenŋâ hânân ziap, zo gukupitŋâ yen zimbapkât sâm ziŋgip. Ziiŋâ umgât buŋâ. Anutuŋâ yatâ sâi muyageip. Ka zo zinziŋ kâtik zimbigât mân sâm ziŋgip. !);Anutuŋâ gâsuniŋgâm nan bârarâp sâm âsakŋâ neuleniŋ muyagibapkât a sot kut ŋâi ŋâi Anutuŋâ muyageniŋgip, nen zorat mambât ândien. .(USumbemân Anutugâren gâbâ kut ŋâi ŋâi âsakŋâ neuleŋoot walâwalâŋ muyageniŋgâbap. Oi narâk ziren sâknam sot umbâlâ ândien, zo dâpkua mân dâp upap. Sâknam zirat nâŋga yenŋâ yatâ uap. Wangât, sumbemân kut ŋâi âsakŋâ neuleŋoot doŋbep muyaginat, zorat. R'Oi itâ nâŋgâmen, “Zâkkât nan bârarâp ândienŋâ Anutugât kut ŋâi ŋâi galem utnat. Nen Kristo sot ârândâŋ galem utnat. Hânân ziren zâkŋâ sâknam nâŋgip, zo yatik sâknam kwâkŋan ândinat oi ko zâk sot âsak âlipŋan bagim ândinat.” A umniŋ âlip oi kut ŋâi ŋâi yenŋâ zo yatik âlip upap. d&AYatâ nâŋgindâ Kaapumŋâ umniŋan tâtat mâme op den zo yatik sâm muyageniŋgâmap. m%SAnutuŋâ Kaapum niŋgip, zo kore arâp op keŋgât utnatkât buŋâ. Nen Anutugât nan bârarâp op ândinatkât niŋgip. Kaapumŋâ um bâbâlaŋ kwatniŋgi Anutu itâ sâm konsâm mâpâsimen, “Aboŋ.” (Yuda denan Abba sâme. Niiŋ denân ko Aboŋ sâmen.) Nen umniŋandâ itâ nâŋgâm kwâtâtimen, “Nen Anutugât nan bârarâp op ândien.” c$?Anutugât Kaapumŋâ âkom diiniŋgi ândimen, nen Anutugât nan bârarâp ândien. #1 Zen um sâŋgiŋaŋgât mâtâp ândibi zo ko tâmbetagobi. Ka Kaapumgât imbaŋâyân sâkkât den kumbi, zo ko ândim ândiândi âlip ândibi. "+ Bukurâpnâ, Nen um sâŋgiŋaŋgât kore a mân utnat. Um sâŋgiŋandâ wan niŋgâmapkât hâuŋâ mâkâm zâkkât mâtâbân âinat? Zen ko Anutugât Kaapumŋâ umziŋan ziap, zo ko mâtâp sâŋgiŋan buŋâ, Kaapum sot ândim mâtâp uŋakŋan uruŋsâm ândime. Zen Kaapumgât mâtâbân ândime. Oi zen Kaapumgât a ambân sâsâŋ. Ŋâi zâk Kristogât Kaapumŋâ zâkkât umŋan mân zimbap oi ko Kristogât siŋgi mân upap. fEOi um sâŋgiŋ ândime, Kembuŋâ zeŋgât orot mâmeziŋâ zorat nâŋgi mân dâp opmap. {Um sâŋgiŋâ nâŋgânâŋgâŋ, zorâŋ Anutu kâsa okŋaŋgâmap. Oi Anutugât gurumin den komap. Zo dap op lubap? Um sâŋgiŋaŋgât nâŋgâm ândime, zen tâmbetagobi. Ka Kaapumgât nâŋgâm ândimen, nen ândiândi sot lumbeŋâ muyaginat. Y+A ândiândi sâŋgiŋaŋgât mâtâp lâŋme, zen um nâŋgânâŋgâziŋ hângât kut ŋâi ŋâi zoren pane zemap. Kaapumgât mâtâp lâŋme, zen ko um nâŋgânâŋgâziŋ Kaapumgâren pane zemap. Gurumin den lum târârak ândiândiŋ, zorat Kembuŋâ nâŋgi âlip opmap. Oi um sâŋgiŋaŋgât mâtâp buŋ, Tirik Kaapumgât mâtâp lâŋmen, nen Kaapumgât imbaŋan den siŋgi âlip zo lum ândinatkât Kristoŋâ um sâŋgiŋaŋgât imbaŋâ koi geip. Mârum um sâŋgiŋniŋandâ gurumin den zorat imbaŋâ mem gei neŋgâren kubikkubik nep tuum oseip. Zorat Anutuŋâ itâ op um sâŋgiŋniŋaŋgât imbaŋâ koi geip. Nanŋâ sâŋgongoi bâliŋ mâme neŋgât sâk yatâ opŋâ neŋgât bâliŋaŋgât suup meip. )Nen Yesu Kristo sot pâlâtâŋ oindâ Kaapumŋâ ândiândi muyagem niŋgâmap. Kaapum zâkŋâ bâliŋan sot mumuŋan gâbâ mâkâniŋgip. ~ wKa Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op ândimen, neŋgâren bâliŋaŋgât hâuŋâ sâm kwâkâkwâkâŋ mân muyagibap. eCAnutugât sâtkât Yesu Kristoŋâ tânnobap. Zorat Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbat.iKYei, a umbumamburuk. Ŋâiŋâ tânnâŋgom um sâknan bâliŋaŋgât imbaŋâ koi gibap? 7J~b}||H{{zyw}vHuMttLs3r7qppnnCmgllkkajiihgffe8dccba`_]^^\\C[HZpYXXXWZVV;UOTSSR|RQPOOPNMMlLrL KKJII}IHyGGFDD CBBA??>="<;; :,968t7655044I3P2Y21u00Q/[/".W--9,u,+K*))((M't'0&&"%U$##="".!! 7K8vA nâ sot ândime, zen aksik gâ nâŋgâgige. Gâgâren a buku otniŋgâme, zorat sot den dâzâŋgoban. Kembugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋ, zorâŋ zeŋgâren zimbap. Zo yatik.7vKâmut gakârâpniŋâ zen âlipŋaŋgât nep tuum umziŋ upap. Oi a nâmbutŋâ pu utne betziŋan mine nepziŋâ zo bon upap. 6v Apolo sot gurumin den nâŋgânâŋgâ a Zena, zet sâŋgonzâkona hân ŋâin âibabot. Mâtâpkât nalem zikâna mân kwakpabot. 5v Nâ Atemis mo Tikiko sâŋgongua gâgâren gâi Nikopoli kamânân ga muyageniban. Nâ kamân zoren map narâkŋan ândibat san. x4iv Gâ nâŋgat. A yatâ zo bâliŋaŋgât nep tuumap. Orot mâmeŋandâ tosaŋâ sâm muyagemap. Den murukŋâ. }3sv A ŋâi den sâi kâsâpagome, zo sâp kânok mo zagât dukuna mân nâŋgi birâŋaŋgâna zikŋik ândibap. D2v A zen den yen âragume, zo kândâtkubi. Sâkurâpziŋ kutziŋaŋgât den sot den sâm kwâkâyaŋgâme sot den kâtikkât den sârek zo birâbi. Den top top zo yen, bon buŋâ.” L1vGâ itâ dâzâŋgom kâtigem ândiban. “Anutu nâŋgâm pâlâtâŋ kwapmeŋâ âlipŋaŋgât nep tuum kâtigibi. Nep âlipŋâ zo tuune a betziŋan mimbap. Yatâ op ândine âlip upap. I0 vZo nen Anutugât mâteŋan tosaniŋ buŋ kinŋâ ândiândi kâtikkât siŋgi utnatkât yatâ otniŋgip. Um lâklâkŋaŋgât op yatâ otniŋgip. Den zo perâkŋak. Den bon buŋ, zo birâbi. a/;vZâk kubikkubikniŋâ Yesu Kristogât opŋâ Kaapum niŋgip. Zo bituktâ mân niŋgip. &.EvNen târârak ândim nep âlipŋâ ŋâi tuuwengât buŋâ. Um lâklâkŋaŋgât op too saŋgonniŋgâm sâi Tirik Kaapumŋâ ândiândi uŋakŋâ niŋgip. A-}vKa Anutuŋâ umŋandâ gâsânâŋgomŋâ kubikniŋgip. U,#vNen mârumŋan um gulip op den kom ândiwenŋâ âkŋâle top top, zorat kore op kuk sot um kâlak muyagem um kâsa op ândiwen. Nen yatâ op ândeindâ a ziŋâ neŋgât âkŋâle mân op ândiwe. +{vOi sâm bâliŋ kwâkwat sot den sârek mân sâbi. Buŋ kâtikŋâ. Zen lumbeŋ ândim a pisuk umâlep kwatziŋgâbi. 1* ]vGâ a ambân Yesugât kâmurân ândie, zen dâzâŋgona a kutâ sot zâizâiŋ hurat kwatziŋgâm dinziŋ lubi. Oi nep âlip top topŋâ ziap, zo bâbâlaŋ op tuubi. m)SvGâ den zo dâzâŋgom kubikziŋgâm kâtigiban. A ziŋ gâgât nâŋgâne gigiŋâ mân upap.!(;vZâkŋâ neŋgât suupniŋ mem bâliŋan gâbâ mâkâniŋgip. Oi zâkkât arâpŋâ opŋâ âlipŋaŋgât nep tuum ândinatkât saŋgon kubikniŋgip. +'Ov Yatâ ândim Anutu patâ sot kubikkubikniŋâ Yesu Kristo, zâkkât neule âsakŋâ muyagei ândiândi âlipŋan âinatkât um bâbâlaŋ op nâŋgâm ândinat. @&yv Zorâŋâ betniŋan mem kubikniŋgi um kâtik zeŋgât ândiândi sot sâkkât âkŋâle bâliŋâ zo birâm ziren kendonbandon ândim Anutu zikŋâ yatâ târârakŋâ op ândinat. c%?v A hân dâp âlip utnatkât Anutugâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋâ, zo muyageip. @$yv Oi kâmbu mân op ândim kut ŋâi ŋâiziŋ yen ek galem upi. Yatâ opŋâ Anutu kubikkubikniŋ diŋaŋgât neule âlip upi. Saŋgon kubikniŋgipkât ândiândi âlipŋâ ândinat. #v Kore a dâzâŋgona patârâpziŋ zeŋgât den lum kore âlip otziŋgâne sâtâre upi. Oi patâ zeŋgât sâtziŋan mân sâbi. "vDen âlipŋâ târârakŋâ sâna kâsa zen nâŋgâmŋâ aŋun op Yesugât kâmut nen den mân sâm bâliŋ kwatniŋgâbi. G!vOi gikak kut ŋâi ŋâi âlipŋâ zo op mâtâp tirâpzâŋgona ekŋâ yatik upi. Sâkŋak mân tuuban. Kembugât den zo târârak wâratkum bonŋik zo a ambân dâzâŋgom ândiban. 6 gvA sigan yatik sâna kendonagom ândibi. r]vOi aŋun op laŋ mân ândibi. Kendonbandon op mirin kut ŋâi ŋâi kubikŋâ abârâpziŋ sâtziŋ lubi. A kândâtŋan ândie zo, ziŋâ ziŋgitŋâ Anutu sâm bâliŋ kwapegât yatâ op ândibi. A sigan sot kore a zeŋgât den. Y+vOi ambân sâk wâgân dâzâŋgone ap murarâpziŋ galem otziŋgâm biraŋbi. DvOi ambân patâ zo, zen yatigâk dâzâŋgona siŋgi âlip nâŋgâm sarân mâme sot den umân pâpan mân sâmŋâ too kâtik laŋ mân nem ândiândi âlip zo wâratkum ândibi. )vOi sânandâ a patâ ziŋâ kendonbandon sot hâlâlu ândibi. Umziŋ bimbi kwapi. Nâŋgâm pâlâtâŋ sot buku orot zo mem kâtigem kinbi. E vGâ ko den âlipŋâ ziap, zorat dâp dâzâŋgom ândiban. s avZen itâ sâme, “Nen Anutugât topŋâ nâŋgâmen.” Sâtŋak yatâ sâne orot mâmeziŋâ kwâimbâmap. Zen bâliŋ mâme a. Den kukuŋ a. Anutuŋâ ziŋgiri tepbâurep opmap. Den ku a zo, ziŋ âlipŋaŋgât nep mân tuume.u evA um salek ândimeŋâ kut ŋâi ŋâigât nâŋgâne salek opmap. Ka a nâŋgâm pâlâtâŋziŋ buŋ, zen nâŋgânâŋgâziŋ sot umziŋ sumunkoi kut ŋâi ŋâigât nâŋgâne mân salekkomap. Wangât, umziŋ sumunkoip, zorat. o YvZen Yuda a zeŋgât den yenŋâ sot den ku a zeŋgât den zo mân nâŋgâbigât girem dâzâŋgoban. r _v Den zo nâŋga bon uap. Zorat ko den kâtik dâzâŋgona siŋgi âlip târârak mem kâtigem kinbi. 5 ev Keret a zeŋgât den sâsâŋ a ŋâiŋâ itâ sâip,“Keret a zen sarâ sâme. Zen a konam op nalem nemŋik ândime. Zuu bâliŋ yatâ kut ŋâi ŋâi laŋ nime.”  7v A zo kât sikumgât opŋâ den sarâ sâm a nâmbutŋâ ambân murârâpziŋoot zo um gulip kwatziŋgâme. A yatâ zo, zeŋgât lâuziŋ dooŋgunat.  v A doŋbep zen zâizâiŋ op ândime. Zen den yenŋâ sot sarâ sâm a um gulip kwatziŋgâme. Yuda a kâmurân gâbâ a nâmbutŋâ umziŋ patâ Mosegât den siŋgi sâŋgiŋan ari sâkŋandik Yesugât siŋgi nâŋgâme, zen zo yatâ op ândime. ] 5v Den bonŋâ sâm dâzâŋgowan, zo dâpŋan mem ândibap. Oi zorâŋâ imbaŋâ pindi den bonŋâ âlipŋâ a kwâkâm ziŋgâm ândibap. Oi Kembugât den ku a, zeŋgât den mem ge kwâpap. Den ku a sot sarâ a. > wvZâk a buku otziŋgâm kut ŋâi ŋâi âlipŋaŋgât âkŋâle nâŋgâmap. Sâkkât âkŋâle mân nâŋgâbap. A târârakŋâ. A hurat kwatziŋgâmap. Sâkkât kendon ândibap. r _vA sâtŋâ ŋâi, zâk Anutugât nep a ândimapŋâ tosa buŋ ândibap. Zâk zâizâiŋ mân upap. Kuk laŋ mân upap. Too kâtik nem um gulip mân upap. Kâmbam kukuŋaŋgât âkŋâle mân upap. Kât sikumgât âkŋâle mân upap. [ 1vA ŋâi, zâk tosa buŋâ, ambân kânok sot pâlâtâŋ op ândibap. Oi nan bârarâp zen den siŋgi âlip mem ândibi. Nan bârarâpŋâ gulipkukuŋ sot zâizâiŋ buŋ ândibi. A yatâ zo nebân zâmbanban. ' IvNep torenŋâ ziap, zo tuum naŋgâbangât op Keret hânân gâbarâwan. Oi dâgowan yatik Yesugât kâmut kamân dâp galem a gâsum sâlâpzâŋgoban. g IvNâ sot siŋgi âlip mem ândiet, Tito, gâgât ekap zi kulemgum gigan. Anutu Ibâ sot kubikkubikniŋâ Yesu Kristo, zekâren gâbâ um lâklâk sot um lumbe zo gâgâren zimbap. Galem a sot a sâtŋâ, zeŋgât den. ~  wvNarâk mâte oi diŋâ zo sâm muyagemŋâ Anutu kubikkubikziŋandâ nâŋâ sâm muyagibatkât nep diŋ sâm nigip. \  3vOi ândiândi kâtikkât siŋgi den, zo bonŋâ. Anutuŋâ sarâ mân sâmap. Zâkŋâ mârumŋan hân mân muyageibân itâ sâip, “Ândiândi kâtik zeŋgât siŋgi sâm kâtigian, zorat mambât ândibi.”   vPaulo nâ Anutugât kore a sot Yesu Kristogât Aposolo orâwan. Zâkŋâ gâsunimŋâ zorat nep diŋ sâm nigip. A ambân Anutugât siŋgi sâip, zen den bonŋâ nâŋgâm, nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbi sot diŋâ lubigât nep zo sâm nigip. l QOi Anutu kânok zâk nâŋgânâŋgâŋâ patâ ândimap, zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâm ândinat. Yesu Kristogât opŋâ nen sâtâre okŋaŋgindâ sâtâre patâ zo âsagem zem zâimâmbap. Zo perâkŋak. Zo yatik.6 eAnutu zâkkât siŋgi âlip sâman sot Yesu Kristogât den sâm muyageman, zorat dâp nâŋgâm pâlâtâŋziŋ tânzâŋgobapkât imbaŋâ zemŋâŋgap, Anutu, zâk sâm sâtâre okŋaŋgânat. Anutu zâk ândeipŋak ândiap. Oi ândim zâibap. Anutugât diŋâ tik zem gâip. Narâk ziren ko zâkkât sâtkât yatâ sâm muyagime. Zo a hân dâp ziŋâ nâŋgâm lubigât kânŋan Kembugât ekabân sâm muyagem parâwe. iK(Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ zeŋgâren zimbap.) J Gaio zâkŋâ nâ sot Kembugât kâmut zi galem otniŋgâmapŋâ zo yatik zeŋgât nâŋgap. Erasto, kamân zirât kât galem a sot bukuniŋâ ŋâi Kwato, zet yatik zeŋgât nâŋgabot. !Teatio, nâŋâ den zi Paulogât lâuŋan gâbâ mem ekap ziren kulemguan. Oi nâ zo yatik Kembugât mâteŋan zeŋgât nâŋgâman. }Berân mâmenâ Timoteo sot Yuda bukurâpnâ Lukio sot Yasoŋ sot Sosipate, zen zeŋgât nâŋgânâŋgâ ândime. fENarâk mân kârep oi lumbeŋ mariŋâ, Anutu, zâkŋâ sâi Sataŋ mem ge kinziŋandâ lâŋ kwândâlibi. Kembu Yesu Kristo, zâkkâren gâbâ tânzâŋgozâŋgoŋandâ zeŋgâren zimbap. Buku den sot mâsop den. Zen ko Kembugât sât lume, zorat siŋgi sâne kamân dâp âim naŋgip. Oi nâ zorat umâlip opŋâ itâ upigât dâzâŋgobâ. Kut ŋâi ŋâi âlipŋâ, zo ko nâŋgâm kwâtâtem mem ândibi. Oi kut ŋâi ŋâi bâliŋâ, zo kândâtkom birâbigât otnigap. {oA yatâ zo, zen sot pâlâtâŋ mân upi. A yatâ zo, zen Kembu Kristogât kore a buŋâ. Zen tep kâmboziŋaŋgât kore op ândime. Oi den kelâk sâm a ambân nâŋgânâŋgâziŋ gigiŋâ nâmbutŋâ kâitzâŋgom um gulip kwatziŋgâme. #?Bukurâp, zeŋgâren kâsâp ziap, zorâŋ siŋgi âlip kwâkâm ziŋgâwe, zo gulipkunam ue. A kâsâp muyagime, zeŋgât galem oraŋgâm ândibi. GKembugât op ziiŋâ mindumŋâ luyaŋgâm ândibi. Kristogât kâmut kamân dâp ândie, zen Roma zeŋgât op nâŋgâm ândime. Kembugât den sâsâŋ a sarâ, zeŋgât girem sâip. #Pilogo sot ambân Yulia, Nereo sot ponâŋâ Olimpa sot Kembugât siŋgi a ambân zen sot ândime, zeŋgât âksik nâŋga âlip uap. h~IAsiŋkirito, Philegoŋ, Hemesi, Patroba, Herema sot bukurâpziŋ sâm âlip kwatziŋgan. p}Y Kembugât a âlipŋâ Rupu sot mamŋâ, zekâren umnâ kinzap. Rupu mamŋâ zâkŋa mam otnigip. |1 Ambân zagât Tiripaina sot Tiriposa Kembugât op nep patâ tuuwet sot Peasi zâk Kembugât op nep yatik tuugip. Zen sâm âlip kwatziŋgan. {  Yuda a bukunâ Herodioŋ sot Nakiso zâkkât kâmurân gok nâmbutŋâ Kristogât siŋgi ândie, zeŋgâren umnâ kinzap. ozW Apele, Kristogât a bonŋâ sot Aristobulo zâkkât kâmut zo, zeŋgât sâm âlip kwatziŋgan. zym Urbano, Kristogât nebân berân miaŋgâwet sot bukunâ Sitaki, zet sâm âlip kwatzikan. Zo dâzâkonek, cx?Bukunâ Ampiliato, zâkkât nâŋga âlip opmap. Kembugât op zâkkât nâŋgâman. vweYuda a bukuzatnâ Androniko sot Yunia tâk namin ârândâŋ nâmbarâwe, zekât nâŋgâman. Zet zo dâzâkonek. Zet a kot patâ, Aposolo a zeŋgât kâmurân ândiwet. Nâ mârum Kristo buŋ ândiwanân zet Kristogât a urâwet. `v9Maria zâk yatik sâtâre okŋâŋgan. Zâk zeŋgâren nep doŋbep patâ tuugip. Vu%Zekât mirin Yesugât kâmut mindume, a ambân zen zo sâm sâtâre otziŋgan. Bukunâ Epaeneto, zâk Asia hân murukŋan kândom op Kristogât a oip. Zâk dukunek. Nâ zâkkât op nâŋgâmŋik ândian. #t?Zet nâgât op sâkzikŋaŋgât keŋgât mân urâwet. Zorat nâyâk buŋâ, kamân dâp Kembugât siŋgi a zen sot zekât op umâlip nâŋgâm ândien. "s=Oi Pirisila sot Akwila, Yesu Kristo nepŋaŋgât berân mâme a ambân, zet betnan miwet. Zet itâ dâzâkonek. Nâŋgânâŋgânâ zekâren ziap. erCZen Kembugât siŋgi ândieŋâ Kembugât op buku op bekŋan mimbi. Zen yatâ utne dâp upap. Ambân zo zâk wan mo wangât okŋaŋgi nâŋgâŋaŋgâbi. Ambân zâk nâ sot nâmbutŋâ doŋbep kore otniŋgâm ândeip. Tq #Ambân bukuniŋâ Poibe, zen zâkkât topŋâ mân nâŋge, zorat nâ zâkkât itâ sa nâŋgânek. Zâk Keŋkereai kamânân kâmut betziŋan mem ândimap. Zorat zâk zeŋgâren gâi buku okŋaŋgâbi. Zp-!Um lumbe mariŋâ, Anutu, zâk aksik patâ zen sot ândibap. Zo perâkŋak.eoC Zorâŋâ bet Anutuŋâ nâŋgi umâlibân zeŋgâren gam zen sot tap umnâ sânduksâbap. nBetnan mine Yudaia hânân Yuda a bitziŋan gâbâ mâkânibap. Oi Yerusalem kamânân Kembugât siŋgi a kut zo ziŋga umâlep upi. RmBukurâpnâ, nâ Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât op sot Kaapumŋâ buku orotŋaŋgât den umniŋan pâmapkât kindap pâroŋ den dâzâŋgobâ. Zen nâgât op Anutugâren doŋbep ninâu sâbi. >luNâ it nâŋgan. Nâ zeŋgâren gâbam bet bâsaŋ mân gâbat. Kristogâren gâbâ mâsop den yâmbâtŋâ mem ga ziŋgâbat. Paulo zâkkât op ninâu sâbigât kulemgum ziŋgip. $kADen zo bon oi ninak mem âim Yerusalem kamânân ziŋgâmŋâ âburem Roma kamân mâirâp zeŋgâren gâbat. Zeŋgâren ga tapŋâ Sipen hânân âibat. hjIZen um bâlâlaŋ op kât mindunetâ dâp oip. Wangât, hân ŋâin gokŋâ zen Yuda a zeŋgâren gâbâ siŋgi âlip miwe, zorat tosa zeŋgâren ziap. Oi tosa zo mâkâbigât sâkkât kut ŋâi ŋâi ziŋgâne dâp upap. (iIMakedonia sot Grik hânân Kembugât kâmut ziŋ Yerusalem kamânân Kembugât siŋgi a nâmbutŋâ kanpitâ ândie, zen kât betziŋan minam sâm kâtigiwe. phYKândom nârâk ziren ko Anutugât siŋgi a kât betziŋan mimbam Yerusalem kamânân âibâman. 4gaZorat Sipen hânân âibam zeŋgâren gâbatkât nâŋgan. Ga zen sot tâtat mâme op ko umâlip op a nâmbutŋandâ zeŋgâren gâbâ betnan sâne Sipen hânân âinat. }fsÂndim gâwan, zo zeŋgâren gâbat sâm umnandâ nâŋgâm ândiwan. Zi ko hân torengen zi nep tuuman, zo âkap. [e/Nâ yatâgât Roma kamânân gokŋâ zeŋgâren gâbam narâk dâp kwakman. dKembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap, zorat dâp opman,“Kembugât den siŋgiŋâ mân dâzâŋgowe, zen zo nâŋgâbi. Oi siŋgiŋâ mân nâŋgâwe, zen topŋâ nâŋgâbi.” Paulo zâk Roma kamân walâm Sipen hânân âibam sâip. vceOi a nâmbut ziŋ tuuweyân tuubamgât Kristogât kut siŋgi mân arip, zoren uŋakŋan âibatkât otnigip. Tb!Nâ Tirik Kaapumgâren gâbâ imbaŋâ mem Yerusalem kamânân gâbâ topkwap kulem sot sen mârât tuum âim Kristogât siŋgi âlip pisuk, zo a hân dâp dâzâŋgom aria Ilurikoŋ hânân âi âkip. wagNep zo ninak mân tuubam yatâ. Yesu Kristoŋâ mam otnigi a hân ŋâin gokŋâ zen siŋgi âlip nâŋgâm lubigât lâunandâ sot bitnandâ nep tuuwan. Yesu Kristoŋâ mân mam otnigi nep tuuwan sâi ko dap yatâ sâm sâtâre sâbam? s`_Nâ Yesu Kristo sot pâlâtâŋ op Anutu kore okŋaŋgâm nep zo tuuman, zorat nâŋgâm sâtâre opman. T_!Yesu Kristo, zâkŋâ nâ um kâtik siŋgi âlip dâzâŋgobatkât kore a nâbarip. Kembugât tirik namâ gâlem a ziŋ Kembu kore okŋaŋgâme. Oi nâ zo yatik Kembu kore okŋaŋgâm siŋgi âlip a um kâtik dâzâŋgoman. Nâ Anutugât siŋgi âlip nep tuuga Tirik Kaapumŋâ um hâlâlu kwatziŋgi Kembugât siŋgi op ândibi. "^=Oi nâ Anutuŋâ nep sâm nigipkât den nâmbutŋâ keŋgât buŋ dâzâŋgom kulemgum ziŋgan. Zen siŋgi âlip nelâmzâŋgobapkât kulemgum ziŋgan. "]=Bukurâpnâ, zeŋgât nâŋga âlip uap. Zen âlip ândim siŋgi âlipkât topŋâ nâŋgâme. Oi siŋgi âlip ziiŋak âragunâ sâm mân kwakpi. u\c Nâ zeŋgât op ninau sâm itâ sâman. “Nâŋgâm pâlâtâŋgât mariŋâ, Anutu, zâkŋâ diiziŋgi nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâm lummbeŋâ op sâtâre kwâkŋan ândibi. Yatâ op ândine Tirik Kaapumŋâ imbaŋâ ziŋgi bet muyagibap, zorat nâŋgâm um bâbâlaŋ op ândibi.” Zeŋgât nâŋgâm yatâ ninâu sâman. Paulo nepŋaŋgât den. [ Oi Propete Yesaiaŋâ den ŋâi itâ kulemgoip,“Nak tâtopŋan kâmŋâ, Yesegât kiun, zo takâm, zâk a hânŋâ hânŋâ zeŋgât kembu patâ op kembu otziŋgâbap. Oi hân ŋâin gokŋâ zen zâkkâren nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋaŋgâbi.” (ZI Oi den ŋâi itâ ziap,“Hân ŋâin gok, zen aksik Kembu sâm âlip kwâkŋaŋgâbi. A hânŋâ hânŋâ, zen zâk sâm âlip kwâkŋaŋgâbi.” mYS Oi den ŋâi itâ ziap, “Hân ŋâin gokŋâ, zen Anutugât kâmut zen sot sâtâre upi.” fXE Oi Anutuŋâ hân ŋâin gok zen tânzâŋgoi sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât yatâ oip. Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“O Kembu, nâ hân ŋâin gok zeŋgâren sâm âlip kwatgim kep mimbat.” 6WeNâ itâgât dâzâŋguan. Anutuŋâ sâkurâpniŋâ kut ŋâi ŋâi ziŋgâbapkât siŋgi den dâzâŋgoip, zo bon upapkât Kristo zâk Yuda a neŋgât kore a op ândeip. VZorat op Anutu sâm âlip kwâkŋaŋgâbigât Kristoŋâ umŋandâ gâsuziŋgip. Oi zen yatigâk umŋâ gâsâyagom ândibi. KUOi umziŋ sot lâuziŋ mindui Kembuniŋâ Yesu Kristo, zâkkât Ibâŋâ Anutu mâpâsem sâm âlip kwâkŋaŋgâbi.” Zen yatâ upigât Kembugâren ninâu sâman. Umŋâ gâsâyagom ândibi. DTZeŋgât op Kembugâren itâ sâm ninâu sâman, “Mem kâtikŋan kwatniŋgâmap, um bâbâlaŋ orotŋaŋgât mariŋâ, zâkŋâ diiziŋgi Yesu Kristogât op um kânok op ândibi. tSaMârumŋan den sâm Kembugât ekabân kulemguwe, zo nen siŋgi âlip top nâŋgânatkât urâwe. Den zorâŋ mem kâtikŋan kwatniŋgi kut ŋâi siŋgi kwatniŋgip, zorat um bâbâlaŋ op nâŋgânâŋgâ ândinatkât kulemguwe. TR!Kristo zâk yatik zikŋaŋgât nâŋgânâŋgâ mân ândeip. Zorat Kembugât ekabân den kulem ŋâi itâ ziap,“Kembu, gâ sâm bâliŋ kwatgiwe. Zeŋgât sâm bâliŋâ zo nâgâren zariap.” rQ]Nen bukurâpniŋ zeŋgât nâŋgâm ândim âlip upi sot siŋgi âlibân kâtigibigât betziŋan minat. vP gKâtigem kin bâbâ lolot zo âkom diiziŋgânat. Oi nen niiŋaŋgârâk nâŋgânâŋgâyân mân ândinat. }OsŊâi zâk um zâgât op nalem nei bâliŋ upap. Zâk nâŋgâ kwâkâ op laŋ nei bâliŋ upap. Wangât, zâk nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋan mân uap, zorat. Kut ŋâi zo mo zo nâŋgâm pâlâtâŋ kwâkŋan mân oindâ tosaŋoot upap.ONGâ kut yatâ zo orotŋaŋgât um salek ziap, zo Anutu mâteŋan mem ândina gikanâk zimbap. Zorat ŋâi zâk nalem nemap mo kut ŋâi ŋâi opmap, zorat um zâgât mân upap. Sâtâreŋoot upap. lMQGâ bukugâ kâsa okŋaŋgâbatkât zâkkât op nalem, waiŋ too mo wan wan zo birâna dâp upap. @LyGâ nalemgât opŋâ Anutugât nep mân tâmbetkuban. Sii nalem aksik zo âlipŋik. Ka ŋâi zâk nemŋâ nâmbut tâmbetzâŋgobapkât nep tuubap, yatâ nâŋgâm nei bâliŋ upap. FKOi zorat nen um kânok op tânagom ândinatkât kâtiginat. JA zen yatâ zo ândim Kristo kore okŋaŋgânetâ Anutuŋâ ziŋgiri âlip upap. Oi a ziŋâ zeŋgât nâŋgâne dâp upap. XI)Anutugât um topŋan ândiândiŋ, zo dap yatâ? Zo sii nalem nemŋik ândiândiŋ? Buŋâ. Um hâlâlu sot um lumbeŋâ sot Tirik Kaapumgâren gâbâ gâi sâtâre op ândiândiŋ, zorâŋâ bonŋâ. H#Zen kut ŋâi orotŋaŋgât nâŋgâne âlip oi zo op ândibi. Ka a nâmbutŋandâ sâm bâliŋ kwatziŋgâbegât galem oraŋgâm ândibi. 'GGOi itâ nâŋgan. Gâ nalem ŋâi nena bukugandâ gekŋâ nâŋgi mân dâp upap zo ko bukugoot buku mân op ândiban. Buŋâ. Gâ yatâ op bukugâ tâmbetkuban yatâ upap. Bukugâ âlip upapkât Kristoŋâ zâkkât op moip. Gâ zorat nâŋgâm bukugâ nalemgât op mân tâmbetkuban. eFCNâ Kembu Yesu sot pâlâtâŋ op ândimanŋâ itâ nâŋgâm kwâtâtian. Nalem ŋâi mo ŋâi neindâ sumun upap, zo mân ziap. Ka ŋâi zâk nalem laŋ nem sumunkubat sâm laŋ nimbap, zâk perâkŋak um sumun upap. HE  Zorat op ko nen buku zeŋgât den hâuŋâ mân sâm kwâkânat. Buŋâ. Nen itâ utnat. Nen buku nâmbutŋâ umgulip kwatziŋgindâ Kembugât mâtâp walâbegât op nâŋgâmŋik ândinat. xDi Zorat nen nâŋgen. Ŋâran nen aksik patâŋâ Anutugâren pindiŋsâm topniŋ sânatkât sâm niŋgip. xCi Kembugât ekabân den ŋâi itâ kulemgune ziap,“Kembuŋâ itâ sap, ‘Nâ ândim kwâtâtemangât a aksik patâ kinnâ topŋan gam siminiziŋ lim kwap pindiŋsânibi. Oi aksik patâ zen lâuziŋandâ sâm âlip kwatnibi.’ ” B# Kristo zâk Kembu patâniŋ ândiap. Zorat den ŋâi mâsikâziŋga dâtnonek, “Gâ wangandâ bukugaŋgât den sâm kwâkâban? Mo gâ wangandâ bukugaŋgât nâŋgâna gigiŋ upap?” Nen aksik patâ Kembugât mâteŋan kirindâ neŋgât den sâm kwâkâbap. vAe Zorat op Kristoŋâ mumuŋâ sot gwâlâ ârândâŋ kembu otniŋgâbapkât momŋâ mumuŋan gâbâ zaarip. @Ândiândi, zo Kembugât op ândimen. Mumu, zo Kembugât op mumen. Zorat ândinat mo munat, zo Kembugât siŋgi op utnat. w?gÂlip nâŋgen. Neŋgâren gâbâ ŋâiŋâ dap yatâ Kembu sot bukurâp, zeŋgât mân nâŋgânâŋgâ op zikŋaŋgârâk nâŋgâm ândibap? Oi dap op zikŋaŋgârâk nâŋgâm mumbap? Nen Anutugât siŋgi op ândimen sot mumen. 1>[Ŋâi zâk sirâm kânokkât nâŋgi zâizâiŋ oi kendon tâpmap, zo Kembugât op opmap. Oi a ŋâi zâk nalem top top nemap, zo Kembugât op nemap. Zâk Anutugâren sâiwap sâmŋâ nemap. Oi a ŋâi zâk nalem toren mân nemap, zâk Kembugât op opmap. Zâk Kembugâren sâiwap sâm dukumap. =!Oi sirâmgât zo yatik a nâmbutŋandâ itâ nâŋgâme, “Sirâm kânok, zo Kembugât siŋgi.” Yatâ nâŋgâm kendon tapme. A nâmbutŋâ, ziŋ ko sirâmgât itâ sâme, “Sirâm zo tirik buŋâ. Sirâm aksik zen dâbâk.” Zorat nâ itâ sa nâŋgânek. Sirâm ŋâiŋâ mo ŋâiŋâ, yatâ mo yatâ upâ sâm, nâŋgâm kâtigem ândiban. Ka bukugoot den sârek mân âragubabot. n<UZorat itâ sa nâŋgânek. Gâ wangandâ a ŋâigât kore a den dukunandâ dâp upap? Kore a zâk kâtigibap mo loribap, zo patâŋaŋgât mâteŋan upap. Oi zâk mân loribap. Patâŋâ Anutu, zâkŋâ tângoi kâtigem kinbap. ; Ŋâi zâk nalem top top nemapŋâ bukuŋâ nalem toren mân nemap, zâkkât nâŋgi gigiŋâ mân upap. Oi ŋâi zâk nalem nâmbutŋâ mân nemapŋâ bukuŋâ nalem top top nemap, zâkkât nâŋgi mân bâliŋ upap. Wangât, zen Anutugât ayâk, zorat. :-A nâmbutŋâ ziŋâ nâŋgâ kwâkâ buŋâ nalem top top nime. Oi a nâmbutŋandâ nalem nâmbutŋâ mân nime. Zen zuu bâu sunum mân nime. 9 Siŋgi âlibân bâbâ lolot ândime, zen buku otziŋgâbi. Den topŋaŋgât sânetâ zen sot den sârek mân âragum um kânok ândibi. )8K Kembu Yesu Kristo, zâk sot pâlâtâŋ op ândibi. Oi um sâkziŋan âkŋâle bâliŋâ muyagem bâliŋan diiziŋgâbâ sâi mân nâŋgâm kândâtkubi.=7s Sirâmgât siŋgi op ŋâtâtikkât orot mâme bâliŋâ zo birâm târârak ândinat. Too kâtik nem umgulip orot sot laŋ ândiândiŋ sot um kâlak sot kuk sârek zo mân upi. (6I Mârum haŋsâbâmap, zorat ŋâtâtikkât orot mâme bâliŋâ zo birâm âsakŋaŋgât hâmbâ âmbum kâsaniŋ Sataŋ, zâkkât kâmut zen sot agom kinat. d5A Zen narâk zirat topŋâ nâŋgâm ândie. Umanân gâbâ zaatpigât narâk mâte uap. Mârum siŋgi âlip topkwap nâŋgâwen, narâk zoren sumbemân zâinatkât narâk kârep zeip. Zi ko narâk pâŋkânok uap. 24] Buku op ândibapŋâ a ŋâi bâliŋâ mân oŋaŋgâbap. Zorat ŋâi zâk buku otziŋgâm ândibapŋâ gurumin den lum naŋgâbap sâsâŋ. Nen târâragâk ândinat. 2t}rg\QF;0%~~~~~~~~~~~~w~k~_~S~G~;~/~#~~ }}}}}}}}}}}}|}p}d}X}L}@}4}(}}}||||||||||||u|i|]|Q|E|9|-|!|| {{{{{{{{{{{{z{n{b{V{J{>{2{&{{{zzzzzzzzzzz~zrzfzZzNzBz6z*zzzyyyyyyyyyyyywyky_ySyGy;y/y#yy xxxxxxxxxxxx{xoxcxWxKx?x3x'xxxwwwwwwwwwwwwtwhw\wPwDw8w,w wwvvvvvvvvvvvvyvmvavUvIv=v1v%vv vuuuuuuuuuuu}uqueuYuMuAu5u)uuuttttttttttttvtjt^tRtFt:t.t"tt sssssssssssszsnscsWsKs?s3s'sssrrrrrrrrrrrrsrgr[rOrCr7r+rrrqqqqqqqqqqqqxqlq`qTqHqk2k&kkkjjjjjjjjjjjjsjgj[jOjCj7j+jjjiiiiiiiiiiiixili`iTiHif2f&fffeeeeeeeeeee~erefeZeNeBe6e*eeeddddddddddddwdkd_dSdGd;d/d#dd cccccccccccc|cpcdcXcLc@c4c(cccbbbbbbbbbbbbtbhb\bPbDb8b,b bb aaaaaaaaaaaayamaaaUaIa=a1a%aa a```````````~`r`f`Z`N`B`6`*```____________v_j_^_R_F_:_._"__ ^^^^^^^^^^^^z^n^c^W^K^?^3^'^^^]]]]]]]]]]]]s]g][]O]C]7]+]]]\\\\\\\\\\\\w\k\_\S\G\<\0\$\\ \[[[[[[[[[[[|[p[d[X[L[@[4[([[[ZZZZZZZZZZZZtZiZ]ZQZEZ9Z-Z!ZZ YYYYYYYYYYYYyYmYaYUYIY=Y1Y%YY YXXXXXXXXXXX}XqXeXYXMXAX5X)XXXWWWWWWWWWWWWvWjW^WRWFW:W.W"WW VVVVVVVVVVVVzVnVbVVVJV>V2V&VVVUUUUUUUUUUUUsUgU[UOUCU7U+UUUTTTTTTTTTTTTwTkT_TSTGT;T/T#TT SSSSSSSSSSSS{SoScSWSKS?S3S'SSSRRRRRRRRRRRRsRgR\RPRDR8R,R RRQQQQQQQQQQQQxQlQ`QTQHQ>>>>>>>>>>>v>j>^>R>F>:>.>">> ============{=o=c=W=K=?=3='===<<<<<<<<<<<)2)&)))(((((((((((~(r(f(Z(N(B(6(*(((''''''''''''w'k'_'S'G';'/'#'' &&&&&&&&&&&&{&o&c&W&K&?&3&'&&&%%%%%%%%%%%%t%h%\%P%D%8%,% %%$$$$$$$$$$$$x$l$`$T$H$<$1$%$$ $###########}#q#e#Y#M#A#5#)###""""""""""""u"i"]"Q"E"9"-"!"" !!!!!!!!!!!!z!n!b!V!J!>!2!&!!! ~ r f Z N B 6 *   wk_SG;/# {ocWK?3'sg[OC7+xl`TH<0$ |pdXL@4(th\PD8-! ymaUI=1% }qeYMA6*vj^RF:." znbVJ>2&sg[OC7+wk_SG;/# {ocWK?3't                         ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                    ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q   p  >o  =n  <m  ;l  :k  9j  8i  7h  6g  5f  4e  3d  2c  1b  0a  /`  ._  -^  ,]  +\  *[  )Z  (Y  'X  &W  %V  $U  #T  "S  !R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4   3 82 71 60 5/ 4. 3- 2, 1+ 0* /) .( -' ,& +% *$ )# (" '! & % $ # " !                                      2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                       1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        ' & % $ # " !                        ~  }  |  { z y x w v u t  s ,r +q *p )o (n 'm &l %k $j #i "h !g  f e d c b a ` _ ^ ] \ [ Z Y X W V U  T  S  R  Q  P O N M L K J I  H &G %F $E #D "C !B  A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 /  .  -  ,  +  * ) ( ' & % $ #  " 4! 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                         P  O  N  M  L  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                              / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                       H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7~ 6} 5| 4{ 3z 2y 1x 0w .v -u ,t +s *r )q (p 'o &n %m $l #k "j !i  h g f e d c b a ` _ ^ ] \ [ Z Y X W V  U  T  S  R  Q P O N M L K J  I  $H  #G  "F  !E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &   %  ,$  +#  *"  )!  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   !                                                                   4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                               2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                            ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u   t &s %r $q #p "o !n  m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ] \ [  Z  Y  X  W  V U T S R Q P O  N %M $L #K "J !I  H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6  5  4  3  2  1 0 / . - , + *  ) 8( 6' 5& 4% 3$ 2# 1" 0! / . - , + * ) ( ' & % # " !                                       + * ) ( ' & % $ # " !                                       ) ( ' & % $ # " !                                       # " !                                        ~ } | { z y x w v u  t  s  r  q p o n m l k j  i  -h  ,g  *f  )e  (d  'c  &b  %a  $`  #_  "^  !]   \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J   I   H   G   F   E  D  C  B  A  @  ?  >  = < ; : 9 8 7 6  5  4  3  2  1 0 / . - , + *  ) B( A' @& ?% >$ =# <" ;! : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        K J I H G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        . - , + * ) ( ' & % $ # " !                 ~ } | {  z  y  x  w  v u t s r q p o  n 3m 2l 1k 0j /i .h -g ,f +e *d )c (b 'a &` %_ $^ #] "\ ![  Z Y X W V U T S R Q P O N M L K J I H  G  F  E  D  C B A @ ? > = <  ; ': &9 %8 $7 #6 "5 !4  3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                    . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                       " !                                                                     ~ } | { z  y #x "w !v  u t s r q p o n m l k j i h g f e d c  b  a  `  _  ^ ] \ [ Z Y X W  V U T S R Q P O N M L K J I H  G  F  E  D  C B A @ ? > = <  ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - ,  +  *  )  (  ' & % $ # " !    ' & % $ # " !                                        $ # " !                                     :  9  8  7  6  5  4  3  1  0  /  .  -  ,  +  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                   2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                            ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m   l  k  j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O   N  *M  )L  (K  'J  &I  %H  $G  #F  "E  !D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &   %  &$  %#  $"  #!  "  !                                                                " !                                                                           " !                                        0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                  ~ }  |  {  z  y  x w v u t s r q  p o n m l k j i h g f e d  c  b  a  `  _ ^ ] \ [ Z Y X  W V U T S  R  Q  P  O  N M L K J I H G  F E D C B A @ ? > = <  ;  :  9  8  7 6 5 4 3 2 1 0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #   "   !                          -l|pdXL@4(~~~~~~~~~~~~u~i~]~Q~E~9~-~!~~ }}}}}}}}}}}}y}m}a}U}I}=}2}&}}}|||||||||||~|r|f|Z|N|B|6|*|||{{{{{{{{{{{{w{k{_{S{G{;{/{#{{ zzzzzzzzzzzz{zozczWzLz@z4z(zzzyyyyyyyyyyyytyhy\yPyDy8y,y yyxxxxxxxxxxxxyxmxaxUxIx=x1x%xx xwwwwwwwwwww}wqwewYwMwAw5w)wwwvvvvvvvvvvvvvvjv^vRvFv:v.v"vv uuuuuuuuuuuuzunubuVuJu>u2u&uuuttttttttttt~trtgt[tOtCt7t+tttsssssssssssswsks_sSsGs;s/s#ss rrrrrrrrrrrr{rorcrWrKr?r4r(rrrqqqqqqqqqqqqtqhq\qPqDq8q,q qqppppppppppppxpmpapUpIp=p1p%pp pooooooooooo}oqoeoYoMoAo5o)ooonnnnnnnnnnnnunin]nQnEn9n-n!nn mmmmmmmmmmmmymmmamUmIm=m1m%mmmlllllllllll~lrlflZlNlBl6l*lllkkkkkkkkkkkkvkjk^kRkFk:k.k"kk jjjjjjjjjjjj{jojcjWjKj?j3j'jjjiiiiiiiiiiiisigi[iOiCi7i+iiihhhhhhhhhhhhwhkh_hShGh;h/h#hh hgggggggggggg}grggg\gQgFg;g0g%gggfffffffffffffufjf_fTfIf>f3f(fffeeeeeeeeeeee{eoeceWeKe?e3e'eeeddddddddddddtdhd\dPdDd8d,d ddccccccccccccxclc`cTcHc`2`&```___________~_r_f_Z_N_B_6_*___^^^^^^^^^^^^v^j^_^S^G^;^/^#^^ ]]]]]]]]]]]]{]o]c]W]K]?]3]']]]\\\\\\\\\\\\s\g\[\O\C\7\+\\\[[[[[[[[[[[[w[k[_[S[G[;[/[#[[ [ZZZZZZZZZZZ|ZpZdZXZLZ@Z4Z(ZZZYYYYYYYYYYYYtYhY\YPYDY8Y,Y YYXXXXXXXXXXXXyXmXaXUXIX=X1X%XX XWWWWWWWWWWW}WqWeWYWMWAW5W)WWWVVVVVVVVVVVVuViV]VQVEV9V-V!VV UUUUUUUUUUUUzUnUbUVUJU>U2U&UUUTTTTTTTTTTT~TrTfTZTNTBT6T*TTTSSSSSSSSSSSSwSkS_SSSGS;S/S#SS RRRRRRRRRRRR{RoRcRWRKR?R3R'RRRQQQQQQQQQQQQtQhQ\QPQDQ8Q,Q QQPPPPPPPPPPPPxPlP`PTPHP@2@&@@@???????????~?r?f?\?Q?F?;?0?%???>>>>>>>>>>>>>u>j>_>T>I>>>2>&>>>===========~=r=f=Z=N=B=6=*===<<<<<<<<<<<.2.&...------------s-g-[-O-C-7-+---,,,,,,,,,,,,w,k,_,S,G,<,0,$,, ,+++++++++++|+p+d+X+L+@+4+(+++************u*i*]*Q*E*9*-*!** ))))))))))))y)m)a)U)I)=)1)%)) )(((((((((((~(r(f(Z(N(B(6(*(((''''''''''''w'k'_'S'G';'/'#'' &&&&&&&&&&&&{&o&c&W&K&?&3&'&&&%%%%%%%%%%%%t%h%\%P%D%8%,% %%$$$$$$$$$$$$x$l$`$T$H$<$0$$$$ $###########}#q#e#Y#M#A#5#)###""""""""""""u"i"]"Q"E"9"-"""" !!!!!!!!!!!!z!n!b!V!J!>!2!&!!!  s g [ O C 7 +   wk_SG;/# |pdXL@4(th\PD8-! ymaUI=1% }qeZNB6*vj^RF:." {ocWK?3'sg\PD8, xl`TH<0$ }qeYMA5)vj^RF:." zocWK?3'sg[OC7+wl   , + * ) ( ' & % $ # " !                                                                                                              ~ } | { z y x w v u t s r  q  p  o  n  m l k j i h g f  e #d "c !b  a ` _ ^ ] \ [ Z Y X W V U T S R Q P  O  N  M  L  K J I H G F E D  C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2  1  0  /  .  - , + * ) ( ' &  % ($ '# &" %! $ # " !                                       % $ # " !                                        ) ( ' & % $ # " !                                                                          " !                       ~  }  |  { z y x w v u t  s (r 'q &p %o $n #m "l !k  j i h g f e d c b a ` _ ^ ] \ [ Z Y X  W  V  U  T  S R Q P O N M L  K )J (I 'H &G %F $E #D "C !B  A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 /  .  -  ,  +  * ) ( ' & % $ #  " !                                 4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                                                                 0  /  .  -  ,  +  *  (  '  &  %  $  #  "  !                                  ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p   o  +n  *m  )l  (k  'j  &i  %h  $g  #f  "e  !d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E   D (C 'B &A %@ $? #> "= !<  ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + *  )  (  '  &  % $ # " !      < ; 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                                             * ) ( ' & % $ # " !                                        % $ # " !                                             ~ } | { z y x w  v  u  t  s  r q p o n m l k  j /i .h -g ,f +e *d )c (b 'a &` %_ $^ #] "\ ![  Z Y X W V U T S R Q P O N M L K J I H  G  F  E  D  C B A @ ? > = <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .   -   ,   +   *   )  (  '  &  %  $  #  "  !          ~ } |  {  z  y  x  w v u t s r q p  o n m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ]  \  [  Z  Y  X W V U T S R Q  P *O )N (M 'L &K %J $I #H "G !F  E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3  2  1  0  /  . - , + * ) ( '  & (% '$ &# %" $! # " !                                                                        !                                                                                                               &  %  $  #  "  !          ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k  j  i  h  g  f  e   d  2c  1b  0a  /`  ._  -^  ,]  +\  *[  )Z  (Y  'X  &W  %V  $U  #T  "S  !R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9  8  7  6  5  4   3  82  71  60  5/  4.  3-  2,  1+  0*  /)  .(  -'  ,&  +%  *$  )#  ("  '!  &  %  $  #  "  !                                                                  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                            )  (  '  &  %  $  #  "  !                                                           ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                 ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n   m 5 l 4 k 3 j 2 i 1 h 0 g / f . e - d , c + b * a ) ` ( _ ' ^ & ] % \ $ [ # Z " Y ! X  W  V  U  T  S  R  Q  P  O  N  M  L  K  J  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =  <  ;  :  9   8 G 7 F 6 E 5 D 4 C 3 B 2 A 1 @ 0 ? / > . = - < , ; + : * 9 ) 8 ( 7 ' 6 & 5 % 4 $ 3 # 2 " 1 ! 0 /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                              / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                 $ # " !              ~  }  |  {  z  y  x  w  v  u  t  s  r  q  p  o  n  m  l  k   j  i  h  g  f  e  d  c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W  V  U  T  S  R   Q  3 P  2 O  1 N  0 M  / L  . K  - J  , I  + H  * G  ( F  ' E  & D  % C  $ B  # A  " @  ! ?   >   =   <   ;   :   9   8   7   6   5   4   3   2   1   0   /   .   -   ,   +   *   )   (   '   &   %   $   #   "   !      5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        G F E D C B A @ ? > = < ; : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !     ~ } | { z y x w v u t s r q p o  n  m  l  k  j i h g f e d c  b &a %` $_ #^ "] !\  [ Z Y X W V U T S R Q P O N M L K J I  H  G  F  E  D C B A @ ? > =  < /; .: -9 ,8 +7 *6 )5 (4 '3 &2 %1 $0 #/ ". !-  , + * ) ( ' & % $ # " !                           0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !                                        + * ) ( ' & % $ # " !                                       % $ # " !                                                       ~ }  |  {  z  y  x w v u t s r q  p  o n m l k j i h g f e d c b a ` _ ^  ]  \  [  Z  Y X W V U T S R  Q #P "O !N  M L K J I H G F E D C B A @ ? > = < ;  :  9  8  7  6 5 4 3 2 1 0 /  .  #-  ",  !+  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                       J|pdXL@4(~~~~~~~~~~~~y~n~c~X~M~B~7~,~!~~ ~}}}}}}}}}}}}|}q}f}[}P}D}8},} }}||||||||||||x|l|`|T|H|<|0|$|| |{{{{{{{{{{{}{q{e{Y{M{A{5{){{{zzzzzzzzzzzzvzjz^zRzFz:z.z"zz yyyyyyyyyyyyzynycyWyKy?y3y'yyyxxxxxxxxxxxxsxhx\xPxDx8x,x xxwwwwwwwwwwwwxwlw`wUwIw=w1w%ww wvvvvvvvvvvv}vqvevYvMvAv5v*vvvuuuuuuuuuuuuvuju^uRuFu:u.u"uu ttttttttttttztntbtWtKt?t3t'tttssssssssssssssgs[sOsCs7s+sssrrrrrrrrrrrrxrlr`rTrHra2a&aaa```````````~`r`g`[`O`C`7`+```____________w_k___S_G_;_/_#__ ^^^^^^^^^^^^|^p^d^X^L^@^4^(^^^]]]]]]]]]]]]t]h]]]Q]E]9]-]!]] \\\\\\\\\\\\z\n\b\V\J\>\2\&\\\[[[[[[[[[[[~[r[f[Z[N[B[6[*[[[ZZZZZZZZZZZZwZkZ_ZSZGZ;Z/Z#ZZ YYYYYYYYYYYY{YoYcYWYKY?Y3Y'YYYXXXXXXXXXXXXsXgX[XOXDX8X,X XXWWWWWWWWWWWWxWlW`WTWHWM2M&MMMLLLLLLLLLLLLsLgL[LOLCL7L+LLLKKKKKKKKKKKKxKlKbKWKLKAK6K+K KK JJJJJJJJJJJJJ{JpJeJZJNJBJ6J*JJJIIIIIIIIIIIIvIjI_ISIGI;I/I#II HHHHHHHHHHHH{HoHcHWHKH?H3H'HHHGGGGGGGGGGGGtGhG\GPGDG8G,G GGFFFFFFFFFFFFyFmFaFUFIF=F1F%FF FEEEEEEEEEEE}EqEeEZENEBE6E*EEEDDDDDDDDDDDDyDnDcDXDMDBD7D,D!DD DCCCCCCCCCCCC{CoCcCWCKC?C3C'CCCBBBBBBBBBBBBtBhB\BPBDB8B,B BBAAAAAAAAAAAAyAmAaAUAIA=A1A%AA A@@@@@@@@@@@}@q@e@Y@M@A@5@)@@@????????????v?j?^?R?F?:?.?"?? >>>>>>>>>>>>{>o>c>W>K>?>3>'>>>============u=j=_=T=I=>=3=(===<<<<<<<<<<<<030(000////////////y/m/a/U/I/=/2/&///...........~.r.f.\.Q.F.;.0.%...-------------t-h-\-P-D-8-,- --,,,,,,,,,,,,y,m,a,U,I,=,1,%,,,+++++++++++~+r+f+Z+O+C+7+++++************w*k*_*S*G*;*/*$** *)))))))))))|)p)d)X)L)@)4)*))) (((((((((((((z(o(d(X(L(@(4(((((''''''''''''t'h'\'P'D'8'-'!'' &&&&&&&&&&&&y&n&b&V&J&>&2&&&&&%%%%%%%%%%%~%r%h%]%R%G%<%1%&%%%$$$$$$$$$$$$|$p$d$X$L$@$4$($$$############u#i#]#S#H#=#2#'###"""""""""""""w"l"a"V"K"A"6"+" "" !!!!!!!!!!!!!w!k!_!S!G!;!/!#!! | p d X L @ 4 (   ui]QE:." {ocWK?3'th\PD8, xl`UI=1% ~rfZNB6*vk_SG;/# {ocWK?3'th\PD8, xl`TH<0$ }qeYMA5)ui^RF:." znbVJ>4)yncXMB7,!                                                                                                                                                                    (  '  &  %  $  #  "   ! ~  }   |   {   z   y   x   w   v   u   t   s   r   q   p   o   n   m   l   k  j  i  h  g  f   e   d   c   b   a   `   _   ^  ' ]  & \  % [  $ Z  # Y  " X  ! W  V   U   T   S   R   Q   P   O   N   M   L   K   J   I   H   G   F   E   D  C  B  A  @  ?   >   =   <   ;   :   9   8   7   6   5   4   3   2   1   0   /   .   -   ,   +   *   )   (  '  &  %  $  #   "   !                                                                                                                                                                                                                                                                v v v  v  v  v  v  v v v v v v v  v v v v  v  v  v  v  v v v v v v v  v  v  v  v  v   v   v   v   v   v  v  v  v  v  v  v  v l l l l l l l l l l  l  l  l  l  l l l l l l l  l l l l l l  l  l  l  l l l l l l l  l l l l l l l l l l l l l l l  l  l  l  l  l l l l l l l  l  l  l  l  l  l  l   l   l   l   l   l  l  l  l  l  l  l  l bJ bI bH bG bF bE bD bC b B b A b @ b ? b > b= b< b; b: b9 b8 b7  b6 b5 b4 b3 b2 b1 b0 b/ b. b- b, b+ b* b ) b ( b ' b & b % b$ b# b" b! b b b  b b b b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b b b b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b b b b  b  b  b  b  b b b b b b b  b  b  b  b  b  b  b  b  b   b   b   b   b   b  b  b  b  b  b  b  b X X X X X X  X  X  X  X  X X X X X X X  X X X X X X  X  X  X  X  X X X X X X  X  X   X   X   X   X  X  X  X  X  X  X  X N N N N N N N N N N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N N N N N N N N N  N  N  N  N  N N N N N N N  N  N   N   N  N  N  N  N  N  N  N D _ D ^ D ] D \ D [ D Z D Y D X D W D V D U D T D S D R D Q D P D O  D N D M D L D K D J D I D H D G D F D E D D D C D B D A D @ D ? D > D = D < D ; D : D 9 D 8 D 7  D 6 D 5 D 4 D 3 D 2 D 1 D 0 D / D . D - D , D + D * D ) D ( D ' D & D % D $ D # D " D ! D  D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D   D  D  D  D  D  D   D   D   D   D   D  :P :O :N :M :L :K :J :I :H :G : F : E : D : C : B :A :@ :? :> := :< :;  :: :9 :8 :7 :6 :5 :4 :3 :2 : 1 : 0 : / : . : - :, :+ :* :) :( :' :&  :% :$ :# :" :! : : : : : : : : : : : : : :  :  :  :  :  : : : : : :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :  :   :   :   :   :   :  :  :  :  :  :  : 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0! 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 ~ 0 } 0 | 0 { 0 z 0 y 0 x  0 w  0 v  0 u  0 t  0 s  0 r  0 q  0 p  0 o  0 n  0 m  0 l  0 k  0 j  0 i  0 h  0 g  0 f  0 e  0 d  0 c  0 b  0 a  0 ` & & & & & & & & & & & & & & &  & ~ & }  & | & { & z & y & x & w & v & u & t & s & r & q & p & o & n & m & l & k & j & i & h & g & f & e & d & c  & b & a & ` & _ & ^ & ] & \ & [ & Z & Y & X & W & V & U & T & S & R & Q & P & O & N & M & L & K & J & I & H & G & F & E & D  & C & B & A & @ & ? & > & = & < & ; & : & 9 & 8 & 7 & 6 & 5 & 4 & 3 & 2 & 1 & 0 & / & . & - & , & + & * & ) & ( & '  & & & % & $ & # & " & ! & &  &  &  &  &  &  &  &  &  &  &  &  &  &   &   &   &   &   &  &  &  &  &  &   &   &   &   &   &   &   &   &  &  &  &  &  &  &  &  I  H  G  F  E  D  C  B  A  @  ?  >  =   <  ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )   (  !'  &  %  $  #  "  !                                                                                                                                                                                                                                                                 ~  }  |  { z y x w v u t  s r q p o  n  m  l  k  j i h g f e d c  b  a  `  _  ^  ]  \  [  Z  Y  X   W   V   U   T   S  R  Q  P  O  N  M  L  K                             : 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) ( ' & % $ # " !   ~ } | { z y x w v u t s r q p o n m  l  k  j  i  h g f e d c b  a (` '_ &^ %] $\ #[ "Z !Y  X W V U T S R Q P O N M L K J I H G  F  E  D  C  B A @ ? > = < ;  :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .   -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                                         "  !                                                             !                                                                                                                          ( ' & % $ # " !                             ~ } |  { z y x w v u t  s  r  q  p o n m l k j i  h  g  f  e  d  c b a ` _ ^ ] \  [ Z Y X W V U T S  R  Q  P  O  N M L K J I H G  F E D C B A @ ? > = <  ;  :  9  8  7 6 5 4 3 2 1 0  / . - ,  +  *  )  (  ' & % $ # " !                                                                            ~  }  |  {  z  y x w v u t s r  q !p  o n m l k j i h g f e d c b a ` _ ^ ]  \  [  Z  Y  X W V U T S R Q  P O N M L K J I H G F  E  D  C  B  A @ ? > = < ; :  9  8  7  6  5  4  3  2  1  0  /  .  -  ,   +  *  )  (  '  &  %  $  #  "  !                         $  #  "  !                                                                                                            !                                                                ' & % $ # " !                                                                      ~ } | { z y x w v u t  s  r  q  p  o n m l k j i h  g f e d c b a ` _  ^  ]  \  [  Z Y X W V U T S  R Q P O N M L K J I H G F  E  D  C  B  A @ ? > = < ; :  9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 / . - , + * ) (  '  &  %  $  # " !                                                                                                                                                \|pdYMA5)~~~~~~~~~~~~v~j~^~R~F~:~.~"~~ }}}}}}}}}}}}{}o}c}W}K}?}3}'}}}|||||||||||||w|l|a|V|K|@|5|*||| {{{{{{{{{{{{z{n{b{V{J{>{2{&{{{zzzzzzzzzzzzszgz[zOzCz7z+zzzyyyyyyyyyyyyxyly`yTyHy`2`&```____________s_g_[_O_C_7_+___^^^^^^^^^^^^x^l^`^T^I^=^1^%^^ ^]]]]]]]]]]]}]q]e]Y]M]A]5])]]]\\\\\\\\\\\\v\j\^\R\F\:\.\"\                                                                                                                              ~  } | { z y x w v  u t s r q p  o  n  m  l  k j i h g f e d  c b a ` _ ^ ] \ [  Z  Y  X  W  V U T S R Q P O  N M L K J I H G  F E D C B A @ ?  >  =  <  ; : 9 8 7 6 5 4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '  &  %  $  #  "   !                                                                                                                                                                                                                                                                              ~ } | { z y x w v u t s r q  p  o  n  m  l k j i h g f e  d  c  b  a  `  _  ^  ]   \   [   Z   Y   X  W  V  U  T  S  R  Q                                                                                           V   U   T   S   R  Q  P  O  N  M  L  K  J                                                                                                                                                                       ~ } | { z y x w  v  u  t  s  r q p o n m l k  j  i  h  g  f  e  d   c   b   a   `   _  ^  ]  \  [  Z  Y  X  W     ~  }  |  { z y x w v u t  s r q p o n m  l  k  j  i  h g f e d c b a  ` _ ^ ] \ [ Z Y X W  V  U  T  S  R Q P O N M L  K J I H G F E D C B A @  ?  >  =  <  ; : 9 8 7 6 5 4  3  2  1  0  /  .  -  ,  +  *  )  (  '   &   %   $   #   "  !